Otpornost materijala

Zadatak otpornosti materijala

Mašinske, građevinske i druge konstrukcije izložene su u toku
eksploatacije spoljnjim silama koje teže da ih deformišu, dovedu do
loma ili do takvih deformacija pri kojima je njihova eksploatacija
nemoguća.
Otpornost materijala je naučna disciplina koja se bavi proučavanjem
zavisnosti između spoljašnjeg opterećenja, oblika tijela i vrste
materijala s jedne strane i unutrašnjih napona i deformacija s druge
strane.
Definisanje primjenljivih i relativno jednostavnih tehnika proračuna
elemenata i konstrukcija koji se najčešće sreću u inžinjerskoj praksi.

Otpornost materijala – Zadaci nauke o otpornosti materijala

 Otpornost materijala – Zadaci nauke o otpornosti materijala

Konstrukcije u praksi moraju ispuniti slijedeća tri zahtjeva:

-Čvrstoću
-Krutost
-Stabilnost

Primjenjeno opterećenje ne smije

-Čvrstoća dovesti do loma konstrukcije
 Otpornost materijala – Zadaci nauke o otpornosti materijala

-Krutost
Deformacije moraju biti
u granicama koje
omogućavaju nesmetan
rad konstrukcije.

Podizanje statora
Kaplanove turbine.

Provjera krutosti platforme za Smanjenje deformacija

montažu instalacija na mostovima. antenskih stubova.
 Otpornost materijala – Zadaci nauke o otpornosti materijala

-Stabilnost
F>Fkr
F<Fkr
gubljenje
stabilnosti
 Otpornost materijala – Zadaci nauke o otpornosti materijala

Spoljašnje sile: Mjera djelovanja sile

m G1 G2
G1+ G2=G
Sila je mjera međudjelovanja tijela
tijelo propada

mjera → ubrzanje
mjera → deformacija

-sila inercije
a
v a
v

0
0
5
G+m·a
5
m 10
m
m·g
m·a sila inercije

brana

-sopstvena težina konstrukcije

 Otpornost materijala – Zadaci nauke o otpornosti materijala

Modeliranje pri proračunu konstrukcija:

-Realne konstrukcije

B t
t
štap t ploča
ljuska
A
L

A >> t
L >> t B >> t

Pojednostavljene konstrukcije
 Otpornost materijala – Zadaci nauke o otpornosti materijala

-Izrada proračunske šeme b

C-C
Ovdje imamo realni prikaz
konstrukcije koja nas zanima.
Izbacujemo sve nepotrebne detalje.

G
qa=G/A=G/ab
ql=G/a
C

q
za a<<l , teret možemo zamjeniti
koncentrisanom silom

F=G
 Otpornost materijala – Unutrašnja građa materije

Unutrašnja građa materije

Pomjeranje (deformacija) mijenja unutrašnji raspored čestica.

Sile koje nastoje da povrate prvobitno stanje – unutrašnje sile.

Modeliranje sile između čestica

Fu

L+ΔL

ΔL
Fu Fu
 Otpornost materijala – Naprezanje

Pojam (koncept) naprezanja

F1 F2
F1

B
B Fu1
Fu2
B
Fu3
Fu4
F3
Fu5
F3
n
vektor normale
Fu1 n
B
F1 Fu2 ΔFu

n  Fu  dFu
B
p  lim    dA
ΔA ΔFu A 0  A 
pA  Fu
p – totalno (ukupno) naprezanje
 Otpornost materijala – Naprezanje

F1
z

F3 y
x

Napon p zavisi od:

-koordinate tačke B unutar presjeka

-nagiba normale površine kroz tačku B
p  p (položajtačke, nagib normale)
Skup svih vektora p u nekoj tački zovemo stanjem napona u toj tački.
 Otpornost materijala – Metodika rjesavanja problema

F2 Normalno naprezanje:
ΔFuS ΔFu
 FN 
σ n  lim  
A0  A 
B
ΔFuN Tangencijalno naprezanje:
ΔA
 FS 
F1
n  lim  
A0  A 
F2
 p

B
n
ΔA

F1
 Otpornost materijala – Naprezanje

Osnovne hipoteze Otpornosti materijala

Sva tijela koja miruju ponašaju se kao kruta.
Na završetku deformacije usljed djelovanja opterećenja, tijela prelaze u stanje
mirovanja i za njih važe zakoni Mehanike krutog tijela.
Zakoni Mehanike krutog tijela važe i za svaki elementarni dio, skup unutrašnjih i
spoljnih sila koje ga napadaju, odnosno prenose preko presječnih površina djelića.
F11 F
F22 p3

p2
p6
p4

p1

F3 p5
Fnn

Raspored napona na presječnim površinama je nepoznat.

U opštem slučaju nije moguće iz statičkih uslova ravnoteže naći napone, jer je moguće
naći beskonačan broj sistema sila koje se prenose preko presječnih ravni.
Zadatak je statički neodređen i potrebni su još dopunski uslovi o deformaciji tijela.
U Otpornosti materijala, za razliku od Teorije elastičnosti, polazimo tim putem.
 Otpornost materijala – Naprezanje

Primjer određivanja napona iz statičkih uslova ravnoteže

-Aksijalno naprezanje štapa

Redukcija rezultante unutrašnjih sila na osu štapa mora biti jednaka F.

Unutrašnje sile imaju pravac ose štapa, tj. u bilo kom poprečnom presjeku
postoji samo normalna komponenta totalnog napona.

F F

M(x,y) z
dA  z(x,y)
x
y

A σ z dA  F=0 -Statički neodređeno

Pretpostavka: Napon u svim tačkama poprečnog presjeka je jednak z(x,y) = const.

F
σ z A  F=0 σz=
A
 Otpornost materijala – Naprezanje

Homogenost napona u okolini tačke

-Za malu okolinu tačke O pretpostavljamo da je za paralelne presječne ravni
veličina napona približno jednaka u svim njenim tačkama, tj. stanje napona u
okolini tačke je homogeno.

z z z z
yz
z pZ
xz p py
k x k
y xy y y y 0 zy y
0 0 0
i i zx
j yx j
x
x x x x
a) b) c)
 Otpornost materijala – Naprezanje

Stanje napona u tački

-Za poznavanje stanja napona u nekoj tački tijela izloženog dejstvu spoljašnjih sila
potrebno je poznavati napon u toj tački za tri ravni koje se ne sijeku duž iste prave.
Za tri ravni usvojimo ravni Dekartovog koordinatnog sistema.

F1 F2 pz

F3 py
Fn

px

Potrebno je poznavati tri totalna napona: px, py i pz,

ili 3 x 3 = 9 komponentalnih napona, 3 normalna i 6 tangencijalnih napona
Znak napona: Pozitivan ako u ravnima čija je normala pozitivni smijer koordinatnih osa
djeluju u pozitivnom smjeru ose.
 Otpornost materijala – Naprezanje

Linearno stanje napona

- Primjer linearnog stanja napona - aksijalno opterećeni štap.

x  F / A
A  A / cos 

p
F  pA  x A  px A
x
px   x cos 

n    px cos    x cos 2 
F n
 
px x
n x    p y sin    x sin  cos   sin 2
2
 Otpornost materijala – Naprezanje


x 
 cos 2 
x
 n 1
x  sin 2
x 2

    max   x
Za  = 0
  0

  0
Za  = /2
  0

x
Za  = /4     max 
2
 Otpornost materijala – Naprezanje

Mohr-ov krug napona


 n   x sin  cos    x 1  cos 2  cos 
max
  
  x 1
x x
     
     1 
2 2

 x x
x
C

 2   2   x   0

x x  x2
(   )  
2

2 4
 Otpornost materijala – Naprezanje

Tangencijalni naponi u dvije međusobno okomite ravni

x
  sin 2
n 2
F 
 x x

px    sin(2   )   sin 2
 2 2

2
 x Teorem o uzajamnosti
    
tangencijalnih naprezanja:
Tangencijalni naponi u dvije

2 okomite ravni imaju istu
 apsolutnu vrijednost.
max

Posljedica:
 xy   yx
 

C
 xz   zx

 yz   zy
   Naponsko stanje u okolini tačke
određeno sa 6 komponentalnih
x napona.
 Otpornost materijala – Naprezanje

Stav o glavnim naponima

U kosom presjeku aksijalno opterećenog štapa
n javljaju se normailni i tangencijalni naponi.
F n
 
px U presjecima pod uglovima  = 0 i  = /2
n x tangencijalni naponi su jednaki nuli.

Ravni u kojima su tangencijalni naponi jednaki

nuli zovemo glavnim ravnima.

Normalne napone u glavnim ravnima zovemo

glavnim naponima.

Generalno, u određenohj tački nekog tijela

postoje tri glavne ravni u kojima djeluju tri
glavna napona

1   2   3
 max   int   min
 Otpornost materijala – Naprezanje

Ravno stanje napona

- Djelovanje napona u jednoj ravni. Primjer ravnog stanja napona je ploča opterećena
u svojoj ravni.
y

σ z  xz   yz  0
y
yx  x   x  x, y 
0
 y   y  x, y 
xy xy
x 0 x dy

x
yx xy  xy  x, y 

z dx y
a) b)

M  0
 xy dxdy   yx dydx  0, -Dokaz teoreme o uzajamnosti tangencijalnih
napona iz uslova ravnoteže momenata.
 xy   yx   .
 Otpornost materijala – Naprezanje

- Cilindrični tankostjeni rezervoar je izložen ravnom naponskom stanju.

y

p x
x


x
a)
yy = y
x

p
r
p
x x

b) c)
a) Naponi u stijenci cilindričnog rezervoara
b) Naponi u poprečnom presjeku cilindričnog rezervoara
c) Naponi u uzdužnom presjeku cilindričnog rezervoara
 Otpornost materijala – Naprezanje

-Ravansko stanje napona – određivanje napona

u kosom presjeku :

x’=
n
 x’ y’=
A cos 

A sin 
 Otpornost materijala – Naprezanje

A cos 
n  F x'  0
 F y'  0

A sin 

n A- x A cos  cos   xy A sin  cos    y A sin  sin   xy A cos  sin   0
xy A+ x A cos  sin    xy A sin  sin    y A sin  cos   xy A cos  cos   0

n - x cos 2    y sin 2   2xy cos  sin   0

xy + x cos  sin    xy sin 2    y sin  cos    xy cos 2  0
 Otpornost materijala – Naprezanje

n =  x cos 2    y sin 2   2xy cos  sin 

xy =-( x   y ) sin  cos   xy (cos 2  sin 2 )

n =  x cos 2    y sin 2   2xy cos  sin 

( x   y )
xy =- sin 2  xy cos 2
2

σ n   x cos    y sin   2 xy sin  cos 

2 2

 x  y
n   sin 2   xy cos 2
2
 Otpornost materijala – Naprezanje

- Glavni naponi:
- Ravansko stanje napona n
n n
(σ n ) max  ?

 ( n ) max  ?

σ n   x cos 2    y sin 2   2 xy sin  cos 

 x  y
n   sin 2   xy cos 2
2
 Otpornost materijala – Naprezanje

d σn
0
d
d σn
 2 x cos  sin   2 y sin  cos   2 xy cos 2
d
 sin 2 ( x   y )  2 xy cos 2  0

sin 2 ( x   y )  2 xy cos 2

sin 2 2 xy

cos 2 ( x   y ) 2 xy
tg2   1 ,  2
( x   y )
 Otpornost materijala – Naprezanje

n  0

 x  y
 sin 2   xy cos 2  0
2
2 xy
tg2 =
 x  y

U presjeku gdje su maksimalni normalni naponi tangencijalni naponi su

jednaki nuli.
Otpornost materijala – Naprezanje

2

1


 2  1 
2
 Otpornost materijala – Naprezanje

- Maksimalni tangencijalni naponi

d n
0
d

( x   y ) cos 2  2 xy sin 2  0

( x   y )
tan 2  
2 xy

Ravni glavnih normalnih napona zatvaraju ugao /4 sa 

ravnima maksimalnih tangencijalnih napona.  s  1 
4
 Otpornost materijala – Naprezanje

- Maksimalni tangencijalni naponi

1

1

1   2
 max 
2
 Otpornost materijala – Naprezanje

Mohr-ov krug napona za ravno stanje napona

x  y  x  y
n   cos 2   sin 2 ,
2 2
 x  y
n   sin 2   cos 2 .
2
Kvadriranjem i sabiranjem dobijamo

2 2
   y    y 
  n  x    n2   x    2 ,
 2   2 

2
x  y   x  y 
 1,2       2
,
2  2 
 Otpornost materijala – Naprezanje

Prostorno stanje napona

 Otpornost materijala – Naprezanje

 n

xz py
px p

xy
 pz
 Otpornost materijala – Naprezanje

AOBC
 cos  nx
AABC
AOAC
 cos  n y
AABC
AOBA
 cos  nz
AABC
AABC  dA
 Otpornost materijala – Naprezanje

- Uslov ravnoteže:

F x  px dA  σ x dAnx   yx dAn y   zx dAnz  0

F y  p y dA  σ y dAn y   xy dAnx   zy dAnz  0
F z  pz dA  σ z dAnz   yz dAn y   xz dAnx  0
- Komponente totalnog napona:
px  σ x nx   yx n y   zx nz
p y  σ y n y   xy nx   zy nz
pz  σ z nz   yz n y   xz nx

p px  p y  pz
2 2 2
 Otpornost materijala – Naprezanje

- Normalni napon:

σ n  p x nx  p y n y  p z n z

σ n   x nx   y n y   z nz 
2 2 2

( xy   yx )nx n y  ( xz   zx )nx nz  ( yz   zy )n y nz

σ n   x nx 2   y n y 2   z nz 2  2 xy nx n y  2 xz nx nz  2 yz n y nz

- Tangencijalni napon:

 n  p2   n2
 Otpornost materijala – Naprezanje

- Glavni naponi kod prostornog stanja napona

 max   int   min

1   2   3
 Otpornost materijala – Naprezanje

U ravnima glavnih napona tangencijalni naponi su jednaki nuli.

- Komponente totalnog napona izražene preko glavnog napona:

pxi  σi nxi
p yi  σi n yi i = 1, 2, 3

pzi  σi nzi
- Komponente totalnog napona:

σi nxi  σ x nxi   yx n yi   zx nzi  0

σi n yi  σ y n yi   xy nxi   zy nzi  0 i = 1, 2, 3

σi nzi  σ z nzi   yz n yi   xz nxi  0

 Otpornost materijala – Naprezanje

- Sistem jednačina za određivanje pravaca glavnih napona

(σ x  σi )nxi   yx n yi   zx nzi  0
(σ y  σi )n yi   xy nxi   zy nzi  0
(σ z  σi )nzi   yz n yi   xz nxi  0

- Determinanta sistema jednačina = 0

(σ x  σ i )  yx  zx
 xy (σ y  σi )  zy 0
 xz  yz (σ z  σi )
 Otpornost materijala – Naprezanje

 i 3  ( x   y   z ) i 2 
 ( x y   x z   y z       ) i 
2
xy
2
xz
2
yz

 ( x y z  2 xy xz yz   x yz2   y xz2   z xy2 )  0

  I1  I 2  I 3  0
3 2

I1   x   y   z
I 2   x y   x z   y z   xy2   xz2   yz2
I 3   x y z  2 xy xz yz   x yz2   y xz2   z xy2

1, 2 , 3
 Otpornost materijala – Naprezanje

Uvrštavanjem glavnog napona u početni homogeni sistem moguće je odrediti

međusobnu vezu kosinusa pravaca glavnog napona, npr.

nxi  f (nzi )
n yi  f (nzi )

nxi2  n yi2  nzi2  1

nxi n yi nzi
 
(σ y  σ i )  zy  yz  yx  yx (σ y  σ i )
 yz (σ z  σ i ) (σ x  σ i )  zx  zx  yz
 Otpornost materijala – Naprezanje

Jednačina ravnoteže elementarnog djelića

- XV, YV komponente zapreminske sile

 x  xy
  XV  0
x y
 xy  y
  YV  0
x y