Predavanja OM - I 2014 15 - MF PDF

OTPORNOST MATERIJALA I
Aleksandar Karač Mladen Karivan

kancelarija 1111 kancelarija za spoljne saradnike
tel: 449 129 -
akarac@mf.unze.ba mladen.karivan@gmail.com
@g
www.mf.unze.ba
FAULTET  KATEDRE  KATEDRA ZA MEHANIKE  Otpornost materijala I (MF, II godina)
O kursu Otpornost Materijala I .....
Izvođenje nastave
• predavanja: 3 časa sedmično
• vježbe (auditorne) : MF: 3 časa sedmično; PTF: 2 časa sedmično
Obaveze studenata
• redovno prisustvo na predavanjima i vježbama
• urađene zadaće (ukupno 2 zadaće) – PREDATE U ZADANOM ROKU!!!
Cilj predmeta  Razviti analitičke vještine i vještine rješavanja problema

 Uspostaviti vezu između vanjskih opterećenja koja djeluju na deformabilna tijela i
napona i deformacija koje ta opterećenja izazivaju,
 Dati osnovne izraze za računanje napona i deformacija uzrokovanih raznim
vrstama opterećenja
Kompetencije Po završetku kursa studenti će biti u stanju:

(Ishodi učenja) – razlikovati različite vrste opterećenja,
opterećenja te izračunavati odgovarajuće napone i
deformacije koje oni uzrokuju,
– dizajnirati i analizirati jednostavnije konstrukcije na osnovu kriterija čvrstoće i
krutosti,,
– izračunavati glavne normalne i maksimalne tangencijalne napone u tijelu, koristeći
analitičke izraze i Mohrov krug napona,
– razlikovati statički određene i neodređene probleme, te primijeniti odgovarajuće
t d za njihovo
metode jih rješavanje.
j š j
OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 2

Provjera znanja
• dvije zadaće u toku semestra (zadaci)
• dva testa/kolokvija u toku semestra (teorija, kviz pitanja)
• pismeni ispit (zadaci)
Konačna ocjena
• prisustvo nastavi: 0%
• zadaća: 30 %
• testovi/seminarski: 20 %
• pismeni ispit: 50 % (na ispitu se koristi lista formula/tabela dostupna na stranici kursa)!!!
Napomena: Svaka od stavki mora biti ispunjena minimalno 51%!!!
Ocjena 6 55 64%
55-64%
Ocjena 7 65-74%
j
Ocjena 8 75-84%
Ocjena 9 85-94%
Ocjena 10 95-100%

Sadržaj/program kursa
(1) Naponi i deformacije, osobine materijala 2 sedmice
(2) Aksijalno naprezanje 2 sedmice
(3) Uvijanje 2 sedmice
TEST I
(4) Savijanje 3 sedmice
(5) Ravno stanje napona i primjena 3 sedmice
((6)) Hipoteze
p o razaranju
j materijala
j 1 sedmica
TEST II/integralni

LITERATURA
osnovna
• Predavanja, vježbe (sve dostupno na web stranici)
• Grupa autora, Elastostatika I, Tehnički fakultet, Bihać, 2003.
• Grupa
p autora,, Elastostatika II,, Tehnički fakultet,, Bihać,, 2004.
• Rašković D., Otpornost materijala, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
• Rašković D., Tablice iz otpornosti materijala, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
• V k j ić D.,
Vukojević D Teorija
T ij elastičnosti,
l tič ti Mašinski
M ši ki ffakultet
k lt t u Zenici,
Z i i 1998.
1998
• Dž. Kudumović, S. Alagić, Zbirka Rješenih Zadataka iz Otpornosti Materijala, UNTZ, Tuzla, 2000.
• A. Karač, Riješeni ispitni zadaci iz Otpornosti materijala, MF-UNZE, e-izdanje, 2014.
dodatna
• RC Hibbeler,
Hibbeler Mechanics of Materials,
Materials Prentice Hall
Hall, Eight Edition
Edition, 2011.
2011
• JM Gere, BJ Goodno, Mechanics of Materials, Cengage Learning, Seventh Edition, 2009.
• JM Gere, BJ Goodno, An Instructors Solution Manual to Accompany: Mechanics of Materials, Cengage
L
Learning,
i Seventh
S th Edition,
Editi 2009
2009.
• WA Nash, Theory and Problems of Strength of Materials, Schaum’s outline series, McGraw-Hill, 1998.
• WC Young, RG Budynas, Roark’s formulas for Stress and Strain, McGraw-Hill, Seventh Edition, 2002.

Obaveze studenata
ZADAĆA 1: (1) + (2) + (3)
Zadata: 22. oktobar 2014.
Rok za predaju: 05. decembar 2014. (petak)
ZADAĆA 2: (4) + (5) + (6)

Zadata: 3. decembar 2014.
Rok za predaju: 23. januar 2015. (petak)
Provjera znanja
TEST 1: (1) + (2) + (3) 3. decembar 2014.
TEST 2: (4) + (5) + (6) 21. januar 2015.
Kons ltacije
Konsultacije
Radnim danom (osim srijede) od 12.00-14.00

Korisne web stranice
• MecMovies to Accompany Mechanics of Materials

http://web.mst.edu/~mecmovie/
• Strength of Materials (SOM) - Notes, Tutorials

http://www.onesmartclick.com/engineering/strength-of-material.html
• CosmoLearning,
i Strengthh off Materials
i l
http://www.cosmolearning.com/courses/strength-of-materials/
• Elastic Beam Deflection Calculator

http://www.aps.anl.gov/APS_Engineering_Support_Division/Mechanical_Operations_and_
Maintenance/Calculators/ElasticBeam2.html
• Free Mechanical Engineering Online Calculators

http://www.freebyte.com/cad/calculator.htm
• FREE STRUCTURAL SOFTWARES

http://www.taxlians.com/html/freesoft.html

Otpornost materijala – grana primijenjene mehanike koja se bavi ponašanjem čvrstih tijela
izloženih različitim tipovima
p opterećenja.
p j
Osnovni cilj: određivanje napona, deformacija i pomjeranja u konstrukcijama i njihovim

komponentama usljed opterećenja koja na njih djeluju.
‫שטאַרקייַט פון מאַטעריאַלס‬ sterkte van materiale nguvu ya vifaa
Otpornost materijala силата на материјали lujuusopin resistencia de los materiales

Nauka o čvrstoći
材料強
材料の強さ forca e materialeve Szilárdságtan ‫ﻗﻮة اﻟﻤﻮاد‬
Strength of Materials styrken af materialer Отпорност материјала αντοχή των υλικών

Mechanics of Materials
Mukavemet trdnost materiala супраціў матэрыялаў
Mechanics of Deformable Bodies
resistenza dei materiali vires materiae 材料强度 fasthetslære
Festigkeitslehre
lakas ng mga materyales съпротивление на материалите
Stärke von Materialien
сопротивление материалов ‫חוזק חומרים‬ sterkte van de materialen
Résistance des matériaux

I t ij t otpornosti
Istorijat t ti materijala*
t ij l *
Leonardno da Vinci
XVII vijek: Galileo Robert Hooke,

Galileo, Hooke Marriote
Elastične linije: (Jacob) Bernoulli, Euler, Lagrange,
XVIII vijek:
ijek Parent,
P t CCoulomb
l b - mehaničke
h ičk osobine
bi materijala
t ij l
1800-1830: Navier, Poncelet, Young,

Teorija
T ij elastičnosti:
l ič i Cauchy,
C h Poisson,
P i Lamé,
L é Clapeyron,
Cl
Teorija ploča: (Jaques) Bernoulli, Germain
* SP Timoshenko, History of Strength of Materials, McGraw-Hill, 1953.

I t ij t otpornosti
Istorijat t ti materijala
t ij l
1830-1870: Fairbairn, Hodgkinson, Weisbach, Redtenbacher, Grashof,

Saint-Venant
Saint Venant, Jourawski
Jourawski, Bresse
Bresse, Winkler
Winkler, Culmann
Culmann, Rankine,
Rankine
Maxwell, Stokes, Duhamel, Phillips, Neumann, Clebsch,
Kelvin,
kontinuirane grede – neodređeni nosači (Navier)
jednačina tri momenta (Bertot, Clapeyron)
razvoj željeznica, zamor materijala (Wöhler), udarna
opterećenja, rešetkasti nosači (Ritter)
Teorija elastičnosti: Green, Wertheim, Kupffer
1870-1900 Baushinger,
g Mohr, Castigliano,
g Jasinsky,
y Föppl,
pp Joukowski,
Boussinesq, Reyleigh, Lamb, Love, Pearson, Voigt, Hertz,
laboratorije za mehanička ispitivanja
energija
ij deformacije
d f ij
statiči određeni i neodređeni rešetkasti nosači, ugibi

I t ij t otpornosti
Istorijat t ti materijala
t ij l
XX(I) vijek: Griffith, Klein, Prandtl,

lom krtih materijala, testiranja duktilnih materijala
t ij ččvrstoće
teorije t ć
puzanje, zamor metala
eksperimentalna
p naponska
p analiza,, ppribližne metode
rješavanja
trodimezionalni problemi
savijanje
ij j ploča
l č i ljuski,
lj ki vibracije
ib ij
brodske konstrukcije (Krylov)
computer-aided
computer aided design (CAD)
(CAD),
computer-aided engineering (CAE)

Napon, deformacija, osobine materijala *
R
Ravnoteža
t ž u deformabilnom
d f bil tij
tijelu
l
Koncentrisana sila
(idealizacija) • Spoljašnja opterećenja: površinske i zapreminske sile
• Reakcije oslonaca
• Jednačine ravnoteže
Površinska
sila
Zapreminska sila
Linearna raspodjela
opterećenja
p j • unutrašnja opterećenja
*JM Gere, BJ Goodno, Mechanics of Materials, Cengage Learning, Seventh Edition, 2009.

Napon, deformacija, osobine materijala
R
Ravnoteža
t ž u deformabilnom
d f bil tij
tijelu
l
• unutrašnja opterećenja
Moment
uvijanja
Vrste opterećenja:
Normalna
sila • Aksijalno oterećenje
• Smicanje
Moment
savijanja • Uvijanje
Smicajna
• Savijanje
j j
sila
il
• Izvijanje*
Čvrstoća konstrukcije – sposobnost prenošenja određenog opterećenja bez loma, oštećenja ili plastičnih deformacija.
Krutost konstrukcija – otpornost konstrukcije prema deformisanju.
deformisanju
*Elastična stabilnost konstrukcije – sposobnost konstrukcije da izdrži početni ravnotežni oblik pod određenim
opterećenjem.

P j
Pojam napona
Pretpostavke:
• Materijal je kontinuum
• Materijal je kohezivan
F N 
  lim  m 2 =Pa  (1.1)
A0 A
Normalni napon – djeluje normalno na površinu
Fz
 z  lim (1.2)
A 0 A
Smičući (tangencijalni) napon – djeluje po površini
Fx
 zx  lim
A0 A
(1.3)
F
 zy  lim y
A 0 A

S d ji normalni
Srednji l i napon
F N 
 sr  =Pa (1.4)
A  m 2 
Istezanje – pozitivan napon

P i i k – negativan
Pritisak i napon
Ograničenja jednačine (1.4):

• vrijedi samo ako je napon jednoliko raspoređen po
poprečnom presjeku (ukoliko sila P prolazi kroz težište!)
• bilo koji poprečni presjek udaljen od koncentracije napona za
veličinu najveće dimenzije
Normalni naponi teže da promijene dužinu/volumen elementa na koji djeluju, ne mijenjajući pri
tome njegov
j g oblik!!!

S d ji ttangencijalni
Srednji ij l i i noseći
ći napon
• noseći napon
Sila P se prenosi s ‘viljuške’ na ploču preko vijka kontaktom (tzv. noseći naponi) između vijka i viljuške (1 i 3,
sl. (c)), te vijka i ploče (2, sl. (c)) .
Fb
b   Pa  ((1.5))
Ab
Površina Ab je projektovana površina na kojoj djeluje sila (za zakrivljenu površinu vijka predstavlja
pravougaonik stranica d (prečnik vijka) i l (dužina dodirne površine))

S d ji ttangencijalni
Srednji ij l i i noseći
ći napon
• srednji smičući (tangencijalni) napon
V
 sr   Pa  (1.6)
A
Tangencijalni naponi teže da promijene oblik elementa na koji djeluju!

D
Dozvoljeni
lj i napon i opterećenje
t ć j
Čvrstoća konstrukcije – sposobnost konstrukcija da izdrži ili prenese opterećenje
Stepeni sigurnosti
Obično odnos dvije kvantitativne veličine sa istom jedinicom (čvrstoća/napon, kritični napon/primijenjen
napon, maksimalna brzina/brzina rada, ...)
Izbor zavisi od mnogo faktora i predstavlja mjeru nesigurnosti dizajnera u analitički model, teoriju razaranja,
podataka o osobinama materijala, vrste materijala (krt, duktilan)
Za krte materijale važi da se dizajniraju prema najvećoj čvrtoći, tj. lomu, dok se duktilni materijali pod
statičkim naponom dizajniraju prema granici tečenja. Zato je faktor sigurnosti krtih materijala dva puta veći
od onih za duktilne pod istim uslovima.
stvarna čvrstoća
S (1.7)
zahtjevana čvrstoća

D
Dozvoljeni
t ć j
Stvarni materijal koji se koristi je testiran 1.3

Podaci o osobinama
S1 Osobine materijala (iz tablica) su na raspolaganju 2
materijala iz testiranja Približne osobine materijala (iz tablica) su na raspolaganju 3
Loše osobine materijala (iz tablica) su na raspolaganju 5+
Identični sa uslovima testa 1.3

Uslovi okoline u kojima se U osnovi okolina na sobnojj temperaturi
p 2
S2 proizvod koristi Srednje teški uslovi okoline 3
Veoma zahtijevne osobine okoline 5+
Modeli poređeni sa eksperimentima 1.3

Analitički modeli Modeli tačno predstavljaju sistem 2
S3
opterećenja i napona Modeli približno predstavljaju sistem 3
Modeli su gruba aproksimacija sistema 5+
Za duktilne materijale S=MAX(S1,S2,S3)
Za krte materijale S=2MAX(S1,S2,S3)

D
Dozvoljeni
t ć j
napon
p ppri otkazu
d lj i napon 
dozvoljeni
stepen sigurnosti
ReH ( y ) ReH ( y ) (1.8)

Duktilni materijali  doz   doz 
S S
Rm ( ) Rm ( )
Krti materijali  doz   doz  (1.9)
S S
dozvoljeno opterećenje  dozvoljeni napon  površina
Pdoz   doz  A Pdoz   doz  A (1.10)

Primjer 1.1: Čelična šipka (vješalo) konstrukcije na slici, prikačena je na oslonac pomoću vijčane veze. Glavni
dio šipke ima pravougaoni oblik širine b1=38mm i debljine t=12mm. U području veze, šipka je
proširena
ši na b2=75
75 mm. Vijak,
Vij k k
koji
ji prenosii opterećenje
t ć j sa vješala
j š l na dva
d d držača,
ž č ima
i prečnik
č ik d=
d
25mm. Odrediti vrijednosti dozvoljenog opterećenja P za sljedeće slučajeve:
a) Dozvoljeni zatezni napon u glavnom dijelu je
110 MPa
b) Dozvoljeni zatezni napon u vješalu u poprečnom
presjeku kroz rupu vijeka je 75 MPa (dozvoljeni
napon u ovom dijelu je manji zbog koncentracije
b2=75mm
napona oko rupe)
vijak d=25mm
c) Dozvoljeni noseći napon između vješala i vijka
podloška
je 180 MPa
d) Dozvoljeni smicajni napon je 45 MPa držač
vješalo
j š l
t=12mm
b1=38mm

Primjer 1.2: Na slici je dat probijač za pravljenje rupa u čeličnoj ploči. Pod pretpostavkom da je prečnik
probijača d=20 mm, ploča debljine 8 mm (kao na slici), a sila probijanja P=110 kN izračunati
prosječni
j č i tangencijalni
t ij l i (smicajni)
( i j i) napon u ploči,
l či te
t prosječni
j č i pritisni
iti i napon.

P j
Pojam deformacije
d f ij
Deformacija – promjena veličine i oblika tijela usljed djelovanja vanjskih sila.

N
Normalne
l d deformacije
f ij
Prije deformacije Poslije deformacije
s ' s
 sr  lim
li   - (
(1.11)
)
B  A duž n s

  - (1.12)
L

T
Tangencijalne
ij l deformacije
d f ij
Prije deformacije Poslije deformacije

 nt   lim   '  - (
(1.13)
)
2 B  A duž n
C  A duž t

Primjer 1.3: Dio od gume početnog pravougaonog oblika ABCD deformiše se u oblik prikazan isprekidanim
linijama na slici dole. Odrediti srednju tangencijalnu deformaciju u tačkama A, B i C, te srednje
normalne
l deformacije
d f ij dužina
d ži AB , AC i AD.
AD

M h ičk osobine
Mehaničke bi materijala
t ij l
Uređaji za određivanje mehaničkih osobina
zatezanje pritisak
Kidalica
Epruvete za ispitivanje na zatezanje/pritisak

M h ičk osobine
t ij l
Dijagram napon-deformacija (zatezanje)
Granica
čvrstoće
Granica tečenja
Lom
Granica Pojava
materijala
proporcionalnosti vrata
Područje
P d čj
loma
Idealna Očvršćavanje Pojava vrata

Linearno plastičnost
l i ili
područje tečenje
OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015.

M h ičk osobine
t ij l
Dijagram napon-deformacija (zatezanje)
Konstrukcioni čelik Legura aluminija
Guma Krti materijal

j

M h ičk osobine
t ij l
Dijagram napon-deformacija (pritisak)
Bakar Sivi Liv

M h ičk osobine
t ij l
Dijagram napon-deformacija
Elastično plastično Zaostala Elastična

d f
deformacija
ij relaksacija
Elastično ponašanje Plastično ponašanje

M h ičk osobine
t ij l
Hooke-ov (Hukov) zakon
Linearna zavisnost između napona i deformacije za šipku opterećenu na zatezanje:
  E Pa  (1.14)
– napon
 – deformacija
E – konstanta proporcionalnosti
proporcionalnosti, (Young (Jang)-ov) modul elastičnosti
čelik: 210 GPa

liveno gvožđe: 83-170 GPa
legure aluminijuma: 70-79 GPa  : tg ( )  E
beton (pritisak): 17-31 GPa
drvo: 11-13 GPa
plastični materijali: 0 7 14
0.7-14 GPa

M h ičk osobine
t ij l
Poisson-ov (Poasonov) koeficijent
Za linearno elastične materijale vrijedi da je poprečna

deformacija proporcionalna uzdužnoj i predstavlja osobinu
materijala poznatu kao Poisson-ov
Poisson ov koeficijent
poprecna deformacija '

   (1 15)
(1.15)
uzdužna deformacija 
Prije opterećenja čelik: 0.3

b t (pritisak):
beton ( iti k) 01 02
0.1-0.2
guma: 0.5
pluto: 0
auksetični ‘materijali’
j < 0!!!
Poslije opterećenja
Poprečna deformacija
 '   (1.16)

Primjer 1.4: Čelična cijev dužine L=1 m, vanjskog prečnika d2=15 mm i unutrašnjeg prečnika
d1= 10 mm, opterećena je na pritisak aksijalnom silom P=60 kN.
T b odrediti:
Treba d diti a)) napon,
b) uzužnu deformaciju,
c) skraćenje ,
d) poprečnu deformaciju,
e) promjenu unutrašnjeg i vanjskog prečnika
f) promjenu debljine cijevi
Osobine materijala: E=210 Gpa, =0.3

M h ičk osobine
t ij l
Hooke-ov (Hukov) zakon u smicanju
  G Pa  (1.17)
– tangencijalni napon
 – tangencijalna (ugaona) deformacija
G – konstanta proporcionalnosti, modul klizanja
E
G
2(1  ) (1.18)

Primjer 1.5: Na slici je dat noseći pometač, koji se koristi za oslanjanje mašina i mosnih nosača. Sastoji se od
linearnog elastičnog materijala (elastomer kao guma) poklopljenog čeličnom pločom. Ako
pretpostavimo
t t i da
d jje visina
i i elastomera
l t h a dimenzije
h, di ij ploče
l č a×b,
b te
t d
da jje čelična
č lič ploča
l č iizložena
l ž
tangencijalnoj sili V, odrediti prosječni tangencijalni napon u elastomeru i horizontalno
pomjeranje ploče, d.

M h ičk osobine
t ij l
U toku kursa,
kursa ukoliko se to ne naglasi,
naglasi materijal će se smatrati:
- linearno elastičan
- homogen – jednak sastav
- izotropan – sve osobine su jednake u svim pravcima.
pravcima

Aksijalno naprezanje*
Aksijalno napregnuti elementi su elementi izloženi samo na zatezanje ili pritisak.
JM Gere, BJ Goodno, Mechanics of Materials, Cengage Learning, Seventh Edition, 2009.

*RC Hibbeler, Mechanics of Materials, Prentice Hall, Eight Edition, 2011.

Aksijalno naprezanje
S i V
Saint-Venant-ov (S V
(Sen-Venan)
) princip
i i
Opterećenje iskrivljuje
linije u blizini
njegove
j primjene
i j
a-a b-b c-c
Napon i deformacija koji se javljaju u tačkama tijela koje su

Linije koje su daleko od dovoljno daleko od područja primjene tog opterećenja biće isti
primjene opterećenja kao napon i deformacija bilo kojeg opterećenja koje ima istu,
i oslonaca su prave statički ekvivalentnu, rezultantu i koji su primijenjeni u istoj
oblasti.

Opterećenje iskrivljuje
linije u blizini oslonaca

Aksijalno naprezanje*
I d ž j aksijalno
Izduženje k ij l opterećenog
t ć elementa
l t
I) konstantan poprečni presjek i opterećenje
F 
   E 
A L
 FL
 L  L  (2.1)
E EA
* C Hibbeler,
*RC i Mechanics
h i off Materials,
i l Prentice
i Hall, Eight
i Edition,
ii 2011
2011.

I d ž j aksijalno
t ć elementa
l t
II) promjena parametara po segmentima
Ukoliko je šipka podijeljena na nekoliko aksijalnih sila uzdužno, ili se mijenja poprečni presjek ili modul
elastičnosti, ukupno izduženje je jednako zbiru izduženja pojedinačnih segmenata u kojima su ove
veličine konstantne.
Fi Li
  (2 2)
(2.2)
i Ai Ei
Čelična cijev
Al – cijev

I d ž j aksijalno
t ć elementa
l t
III) proizvoljan poprečni presjek i/ili opterećenje
F(x) F(x)
F ( x)

A( x) F ( x)dx
d 
A( x) E
 E
d L F ( x)dx
   (2 3)
(2.3)
dx 0 A( x) E

Primjer 2.1: Element ABC na slici, dužine L, sastavljen je od dva dijela iste dužine (0.6 m), ali različitih
prečnika, i izložen sili od P=110 kN. Dio AB ima prečnik d1=100 mm, a segment BC d2=60 mm.
Segment AB je uzužno izbušen do polovine dužine (0.3 m). Dio je napravljen od plastike modula
elastičnosti
l tič ti E=4E 4 MPa.
MP
a) Ukoliko je dozvoljeno sabijanje dijela 8mm, koliko je maksimalno dozvoljeni prečnik rupe?
b) Ako je maksimalni prečnik rupe jednak d2/2, na kojoj udaljenosti od tačke C treba primijeniti
silu
il P da
d se ši
šipka
k ne skrati
k i 8 mm.
c) Ako je maksimalni prečnik rupe jednak d2/2, a sila primijenjena na krajevima, koja je
dozvoljena dubina rupe ako je skraćenje ograničeno na 8 mm.

Primjer 2.2: Stub koji se koristi kao oslonac za opremu u laboratoriji je obrađen uniformno kao na slici
čitavom dužinom H. Svaki poprečni presjek stuba je kvadrat, pri čemu je vrh dimenzija bb, a
baza 1.5b1.5b.
Izvesti formulu za deformaciju d usljed sile P koja djeluje na vrh. Pri tome pretpostaviti da je
ugao zakošenja mali i da težina stuba nema uticaj na deformaciju.

St tički neodređeni
Statički d đ i aksijalno
k ij l opterećeni
t ć i elementi
l ti
Problem je statički naodređen ako jednačine ravnoteže nisu dovoljne da bi se odredile sile reakcije.
F  0 FB  FA  P  0 Nedovoljno
j da bi se odredile reakcije!!!
j
Dodatni uslov za određivanje sile reakcije su:
uslovi kompatibilnosti ili kinematski uslovi
specificiraju ograničenja u pomjeranju koja se javljaju u osloncima ili bilo kojoj drugoj
tački u elementu.
A  B  0
Zadatak možemo riješiti koristeći dijagram sila u štapu,

štapu ili pomoću metode superpozicije.
superpozicije

k ij l opterećeni
t ć i elementi
l ti
Dijagram aksijalnih sila
F  0 FB  FA  P  0
 A  B  0
  FA LAC FB LCB
 0
AE AE
LCB LAC
FA  P FB  P
L L

k ij l opterećeni
t ć i elementi
l ti
Princip superpozicije
Princip superpozicije: rezultujući naponi ili pomjeranja u nekoj tački mogu se odrediti algebarskim sabiranjem
napona ili pomjeranja koja su uzrokovana svakom komponentom pojedinačno.
Uslovi za primjenu uslova superpozicije:
1. Opterećenje mora biti linearno u odnosu na napon ili pomjeranje koje treba odrediti
2. Opterećenje ne smije značajno promijeniti početnu geometriju ili konfiguraciju elementa
na koji
k ji djeluje
dj l j

k ij l opterećeni
t ć i elementi
l ti
Metod fleksibilnosti ili metod sila (jednačina kopatibilnosti predstavljena principom superpozicije)
 +
PL FB LCB
 P  AC B 
EA EA
LAC
 P   B  0  PLAC  FB L  0  FB  P
L

Primjer 2.3: Dio ABCD s fiksiranim krajevima sastoji se od tri prizmatična segmenta, kao na slici. Krajnji
segmenti imaju površinu poprečnog presjeka od A1=840 mm2 i dužinu L1=200 mm. Srednji
segmentt iima površinu
ši poprečnog
č presjeka
j k od 1260 mm2 i dužinu
d A2=1260 d ži L2=250
250 mm. O Opterećenja
t ć j su:
PB=25.5 kN i PC=17.0 kN.
a) Odrediti reakcije RA i RD u fiksiranim osloncima.
b) Odrediti pritisnu aksijalnu silu FBC u srednjem segmentu.

k ij l opterećeni
t ć i elementi
l ti
(Villot-ov) Plan pomjeranja (rešetkasti nosači)
Za male uglove rotacije dužina luka može se zamijeniti tangentom

dijela kružnice
• pomjeranje se nanosi pod uglom 90º.

Primjer 2.4: Kruta šipka AB dužine L oslonjena je u tački A i ovješana pomoću dvije vertikalne žice u tačkama
C i D. Obe žice imaju isti poprečni presjek A, i izrađene su od istog materijala modula elastičnosti
E.
a) Odrediti napone C i D u žicama usljed opterećenja P koje djeluje u tački B.
b) Naći pomjeranje tačke B.
Podaci: L=1700 mm, A=18 mm2, E=210GPa, h=450 mm, c=500 mm, d=1250 mm, P=750 N.

Primjer 2.5: Kruta poluga ABC, okačena o uže CD i oslonjena na elastični štap BE, nosi kontinuirano
opterećenje, kao što je prikazano na slici desno. Odrediti:
a) sile i napone u štapu BE i užetu CD,

b) deformaciju užeta CD i štapa BE,
c) vertikalno pomjeranje tačke C.
Podaci: poluga ABC – LAB = 1.5 m, LAC = 2 m; uže CD – ECD = 200 GPa, ACD = 3 cm2, LCD = 2.5 m,
 = 30º; štap BE – EBE = 20 GPa, ABE = 20 cm2, LBE = 200 mm; q = 20 kN/m.

Primjer 2.6: Za sistem štapova na slici odrediti sile u štapovima, te pomjeranje tačke C pod djelovanjem sile F.

I d ž j aksijalno
t ć elementa:
l t utjecaj
tj j temperature
t t
Promjene temperature u elementu proizvode širenje ili skupljanje elementa, stvarajući tako tzv.
termičke deformacije i napone
napone.
Deformacija:  T  T (2 4)
(2.4)
– koeficijent termalnog širenja materijala, [1/K]
Napon:  T   T E   (T ) E (2.5)
Izduženje:  T   T L   (T ) L (2.6)

Primjer 2.7: Plastična šipka ACB sačinjena od dva različita puna dijela cilindričnog poprečnog presjeka nalazi
se između dva kruta oslonca kao na slici. Šipka je izložena povećanju temperature od 30C.
a) Odrediti silu koja vlada u šipki,
b) maksimalni napon u tački C,
c) pomjeranje u tački C.
Podaci: E=6 GPa, =100·10-6 1/C.

k ij l opterećeni
t ć i elementi
l ti – problemi
bl i
Opšti princip rješavanja statički neodređenih aksijalno opterećenih elemenata
1. Postaviti jednačine ravnoteže (statičke, kinetičke jednačine)

2. Postaviti jednačine kompatibilnosti (geometrijske, kinematičke jednačine, jednačine konzistentne deformacije)
3. Postaviti relacije sila-deformacija (konstitutivne relacije)
4. Riješiti sistem jednačine dobiven kroz korake 1-3

k ij l opterećeni
t ć i elementi
l ti – problemi
bl i
M1 M2
M3

N
Napon ukkosom presjeku
j k
Pojam elementa napona – izolovani segment nekog elementa s ucrtanim naponima koji djeluju na njegove
površine/stranice.
površine/stranice
El
Element
t napona

N
j k

N
j k
N  P cos  V  P sin 
N P Istezanje – pozitivan znak

  = cos 2  Pritisak – negativan znak
A1 A
Pozitivan znak ako

V P tangencijalni napon teži
   =  sin  cos  rotirati materijal suprotno
A1 A kretanju kazaljke na satu.

N
j k
N P 1
  = cos 2    x cos 2  cos 2   (1  cos 2 )
A1 A 2
V P 1
   =  sin  cos    x sin  cos  sin  cos   sin 2
A1 A 2
x
  (1  cos 2 ) (2 7)
(2.7)
2
x
   sin 2 (2.8)
2

N
j k
Maksimalni normalni i tangencijalni napon
 max   x za   0 (  0)
 min  0 za   90 (  0)
x x
 max  za   45 (  )
2 2
x x
 min   za   45 (  )
2 2

Primjer 2.8: Plastična šipka, pravougaonog poprečnog presjeka, je ugrađena između krutih oslonaca, ali bez
početnog napona. Kada se temperatura u šipki poveća 40 C, u ravni pq se javi pritisni napon od
12 MP
MPa.
a) izračunati tangencijalni napon u ravni pq.
b) nacrtaj element napona orijentisan prema ravni pq i pokaži napone koji djeluju na sve površi
elementa.
Podaci: =108·10-6 1/K, E=3 GPa, b=37.5 mm, h=75mm

Primjer 2.9: Dvije ploče su spojene ljepljenjem, kao što je prikazano na slici. Radi lakšeg rezanja i ljepljenja,
ugao  između ljepljene površine i površine ploča mora biti između 10 i 40. Normalni napon u
ploči
l či pod
d dj
djejstvom
jt sile
il P je
j 4.9
4 9 MPa.
MP Treba
T b uraditi
diti sljedeće:
lj d ć
a) izračunati normalne i tangencijalne napone u ljepljenom spoju ako je =20,
b) Ako je dozvoljeni tangencijalni napon u spoju 2.25 MPa, koji je najveći dopušteni ugao ,
c) Koji ugao  bi se trebao koristiti da bi tangencijalni napon u ljepljenom spoju bio dvostruko veći
od normalnog.

D f
Deformacioni
i i rad
d

W   Pd
1 1
0
Izduženje šipke proizvodi deformaciju, čime se povećava energija šipke, tzv. energiju deformacije ili
deformacioni rad.

U  W   Pd
1 1
(2.9)
0

D f
Deformacioni
i i rad
d
Linearno elastično ponašanje materijala
 1
U  W   Pd
1 1  P ((2.10))
0 2
P2 L (2.11)
U
2 EA
2EA
EA 2 (2.12)
U
2L
2L
Nejednake šipke
 P( x) 
2
Pi 2 Li dx
U  U i 
L
U  ((2.13))
i 2 Ai Ei 0 2 A( x) E

Uvijanje
*Grupa autora, Elastostatika I, Tehnički fakultet, Bihać, 2003


Uvijanje
O
Osnovni
i pojmovi
j i
Moment sprega sila, [Nm]
T1  Pd
1 1 T2  P2 d 2 (3.1)
Moment sprega sila – vektorska reprezenacija

(pravilo desne ruke))
(p
Moment sprega sila – reprezentacija uvijenom strelicom
Momenti koji uvijaju neki element nazivaju se uvojni ili torzioni momenti.

Uvijanje
D f
Deformacije
ij štapova
št (i cijevi)
ij i) kružnog
k ž presjeka
j k
Čisto uvijanje – svi jednaki poprečni presjeci opterećeni istim momentom uvijanja
– ugao uvijanja (rotacije)
Element abcd postaje ab’c’d, kojem se ne mijenjaju stranice, ali se mijenja ugao između njih – čisto smicanje
(element izložen samo tangencijalnim deformacijama)!

Uvijanje
D f
Deformacije
ij štapova
št (i cijevi)
ij i) kružnog
k ž presjeka
j k
Maksimalan ugao uvijanja
bb ' rd
 max   (3 2)
(3.2)
ab dx
Odnos tangencijalne deformacije i ugla uvijanja
na p
površini šipke
p
Promjena ugla uvijanja
d

dx
r
Za čisto uvijanje  max  r  (3.3)
L
Tangencijalna deformacija

     max (3.4)
r

Uvijanje
D f
Deformacije
ij štapova
št (i cijevi)
ij i) kružnog
k ž presjeka
j k
r2
 max  
L
(3.5)
r1 r
 min   max  1 
r2 L
Sve prethodne relacije važe za sve materijale, bez obzira da li su linearni ili nelinearni, elastični ili neelastični,
ali za male uglove uvijanja i male deformacije!

Uvijanje
D f
Deformacije
ij štapova
št (i cijevi)
ij i) kružnog
k ž presjeka
j k
Veza deformacija i napona
  G
 max  Gr

  max (3.6)
r
Linearna zavisnost napona i udaljenosti od ose uvijanja!!!
Uvijanje = čisto smicanje = dvoosno naponsko

Uzdužni i transferzalni naponi stanje bez tangencijalnih napona

Uvijanje
D f
Deformacijeij štapova
št (i cijevi)
ij i) kružnog
k ž presjeka
j k
Veza deformacija i napona 
   max
r
Formula uvijanja  max
dM   dA   2 dA
r
 max  max
T   dM    dA    2 dA    dA
2 ((3.6))
A A A
r r A
I o    2 dA  m 4  – polarni moment inercije poprečnog presjeka

A
d 4
Io  – za kružni poprečni presjek
32
Tr T
T
Formula uvijanja   max  
(3.7)
I o Wo
Wo – polarni moment otpora presjeka
d 3
Wo  – za kružni poprečni presjek
16
 T
Opšta formula uvijanja    max  (3.8)
r Io

Uvijanje
D f
Deformacije
ij štapova
št (i cijevi)
ij i) kružnog
k ž presjeka
j k Tr T
 max  Gr  max  
Veza deformacija i napona I o Wo
Ugao uvijanja – konstantni parametri
T

GI o
TL
 L  (3.8)
GI o
Promjena parametera po segmentima
Ti Li
   i   (3.9)
i i Gi I oi

Uvijanje
D f
Deformacije
ij štapova
št (i cijevi)
ij i) kružnog
k ž presjeka
j k Tr T
 max  Gr  max  
Veza deformacija i napona I o Wo
Proizvoljan uzdužni (kružni) poprečni presjek i/ili opterećenje
T ( x)dx
 (3.10)
L
G ( x) I o ( x)

Uvijanje
Primjer 3.1: Puni štap kružnog poprečnog presjeka, prečnika 40 mm, dužine 1350 mm i modula klizanja 80
GPa, opterećen je momentom uvijanja na svojim krajevima, kao što je dato na slici. Odrediti:
a) Maksimalan tangencijalni napon u šipki, te ugao uvijanja ako je moment uvijanja 340 Nm
b) Maksimalan mogući moment uvijanja, ako je dozvoljeni tangencijalni napon 40 MPa, a
maksimalni dozvoljeni ugao uvijanja 2.5
2.5
40 mm
1350 mm
RC Hibbeler, Mechanics of Materials, Prentice Hall, Eight Edition, 2011.

Uvijanje
Primjer 3.2: Vratilo cilindričnog poprečnog presjeka od čelika, izrađeno u dvije varijante, kao puno i šuplje
(slika), treba prenese moment uvijanja od 1200 Nm bez prekoračenja dozvoljenog tangencijalnog
napona od d 40MPa
40MP i dozvoljenog
d lj uzdužnog
d ž uvijanja
ij j od d 0.75/m.
0 75/ Treba
T b odraditi:
d di i
a) Prečnik punog vratila
b) Potrebni vanjski prečnik šupljeg vratila ako je debljina stjenke vratila jedna desetina vanjskog
prečnika
c) Odnos prečnika (d2/d1) i težina oba vratila

Uvijanje
Primjer 3.3: Momenti uvijanja djeluju na puno čelično vratilo kao što je prikazano na slici desno. Odrediti:
a) Ugao uvijanja diskova A i B u odnosu na disk C,
b) M
Maksimalni
k i l i napon u vratilu
til BC,
BC
c) Dimenzije šupljeg vratila od aluminijuma koje bi trebalo zamijeniti dio CD, ako se zna da je
odnos vanjskog i unutrašnjeg prečnika 1.2. Proračun uraditi prema kriterijumu čvrstoće.
Podaci: TA = 200 Nm, TB = 400 Nm, TC = 100 Nm, dAB = 20 mm, dBC = 30 mm, dCD = 25 mm,
LAB = 200 mm, LBC = 300 mm, LCD = 250 mm.

Uvijanje
D f
Deformacije
ij štapova
št (i cijevi)
ij i) kružnog
k ž presjeka
j k
Ograničenja u korištenju prethodnih jednačina
• Samo za kružne poprečne presjeke (pune ili šuplje)

• Linearno elastični materijali
j
• Za dijelove vratila udaljene od koncentracija napona
• Ne mogu se koristiti za druge poprečne presjeke jer:
 Poprečni presjek ne ostaje u ravni

 Maksimalni naponi nisu uvijek u najudaljenijim tačkama presjeka
 Naprednije metode analize napona neophodne za rješavanje

Uvijanje
Prenos snage
Rad momenta uvijanja
dW  Td
Snaga momenta uvijanja
dW d 2 n
P T  T   T 2 f  T W (3.12)
dt dt 60
– ugaona brzina d/ -11]

b i [rad/s
f – frekvencija obrtanja [Hz]
n – broj obrata u minuti [o/min]

Uvijanje
Primjer 3.4: Puno vratilo ABC prečnika 50 mm se pokreće motorom snage 50 kW i frekvencije 10 Hz u tački A.
Zupčanici B i C pokreću uređaje koji potražuju snagu od 35 i 15 kW, respektivno. Odrediti
najveći ij l i napon max u vratilu
j ći tangencijalni ij j AC između
il i ugao uvijanja i đ motora A i zupčanika
č ik C. C
Uzeti da je G=80 GPa.

Uvijanje
Statički d đ i problemi
bl i
Cijev (2)
Jednačine ravnoteže
Ši k (1)
Šipka
T1  T2  T
Fiksna
Jednačine kompatibilnosti
ploča
1  2
Konstitutivne relacije
T1 L T2 L
Šipka (1)
1  2 
G1 I 01 G2 I 02
Šipka (1)
Cijev (2)
 G1 I 01 
T1  T  
 G1 I 0  G2 I 0
 1 2 
 G2 I 02 
T2  T  
 G1 I 0  G2 I 0
 1 2 
Cijev (2)

Uvijanje
Statički d đ i problemi
bl i
Opšti princip rješavanja statički neodređenih elemenata opterećenih na uvijanje
1. Postaviti jednačine ravnoteže (statičke, kinetičke jednačine) – moment uvijanja

2 Postaviti jednačine kompatibilnosti (geometrijske,
2. (geometrijske kinematičke jednačine
jednačine, jednačine konzistentne
deformacije) – ugao uvijanja
3. Postaviti relacije moment uvijanja-ugao uvijanja (konstitutivne relacije)
4. Riješiti sistem jednačine dobiven kroz korake 1-3

Uvijanje
Primjer 3.5: Vratilo ABC je uklješteno na oba kraja i opterećeno momentom uvijanja T0 u tački C. Segmenti
AC i CB vratila imaju prečnike dA i dB dužina LA i LB i polarnih momenata inercije I0A i I0B,
respektivno.
kti Potrebno
P t b je j izvesti
i ti formule:
f l
a) za momente u uklještenjima A i B
b) za maksimalan tangencijalni napon AC i CB u svakom segmentu vratila
c) ugao rotacije C u poprečnom presjeku gdje je primijenjen moment uvijanja T0

Uvijanje
D f
Deformacioni
i i rad
d
T
U W 
2
T 2 L GI 0 2
U 
2GI 0 2L
V   ht
 h 2t
U
2
 h
V  G 2 2
U W  u  
2 2 2G 2

Savijanje*
*Grupa
p autora,, Elastostatika I,, Tehnički fakultet,, Bihać,, 2003

Savijanje
G
Geometrijske
t ij k karakteristike
k kt i tik poprečnih
č ih presjeka*
j k *
Karakteristike poprečnih presjeka neophodnih za proračun napona:

1. Površina
i poprečnog presjeka
j k – aksijalno
k ij l neprezanje
j
2. Moment površine prvog reda – statički moment površine – raspodjela tangencijalnih napona u
poprečnim presjecima grede izložene savijanju silama
3. Momenti površine drugog reda (momenti inercije):
a. Aksijalni moment inercije – računanje normalnih napona i deformacija greda izloženih

savijanju
b. Polarni moment inercije – računanje napona pri uvijanju
c. Centrifugalni momenti inercije – određivanje ekstremnih vrijednosti aksijalnih momenata
inercije ravne površine

Savijanje
G
Geometrijske
č ih presjeka
j k
Težište – geometrijski centar površine
Sx – statički moment inercije s obzirom na x osu

 xdA Sy
x A
 S x   ydA (4.1)
 dA A A
A Sy – statički moment inercije s obzirom na y osu
 yydA Sx
y A
 S y   xdA (4.2)
 dAA
A A
Konačan broj jednostavnih oblika
x A i i
x i
A i
i Centralne (težišne) ose – prolaze kroz težište -
centralni momenti jednaki nuli!!!
y A i i
y i
A i
i

Savijanje
G
Geometrijske
č ih presjeka
j k
Momenti inercije – momenti inercije drugog reda
I x   y 2 dA – aksijalni moment inercije s obzirom na x osu (4 3)

(4.3)
A
I y   x 2 dA – aksijalni
j moment inercije
j s obzirom na y osu (4.4)
A
I xy   xydA – centrifugalni moment inercije s obzirom na x i y osu (4.5)

A
I 0   r 2 dA – polarni moment inercije s obzirom na tačku 0 (4.6)

A
I 0   r 2 dA   ( x 2  y 2 )dA  I x  I y (4.7)
A A

Savijanje
G
Geometrijske
č ih presjeka
j k
Momenti inercije – momenti inercije drugog reda
• Polarni moment inercije za tačku se ne mijenja s rotacijom koordinatnog sistema – zbir centralnih
momenata inercije je konstantan
• Centralni
C t l i momenti
ti iinercije
ij su pozitivne
iti veličine
liči
• Centrifuglani moment inercije može biti pozitivan, negativan ili nula; jednak je nuli u odnosu na
ravan simetrije, ako se jedna od težišnih osa podudara s ravni simetrije
• Momenti inercije u odnosu na težišne ose su centralni ili sopstveni momenti inercije
Poluprečnici inercije
Ix Iy (4.8)
ix  iy 
A A

Savijanje
G
Geometrijske
č ih presjeka
j k

Savijanje
G
Geometrijske
č ih presjeka
j k

Savijanje
G
Geometrijske
č ih presjeka
j k
Steiner-ova (Štajner) teorema – teorema paralelnih osa – promjena momenata inercije s translacijom
koordinatnog sistema
I x   ( yC  d1 ) 2 dA   yC 2 dA  2d1  yC dA  d12  dA  I xC  Ad12

A A A A
I x  I xC  Ad12 (4.9)
I y  I yC  Ad
d22 (4 10)
(4.10)
Moment inercije površine u odnosu na bilo koju osu u ravni

jednak je momentu inercije u odnosu na paralelnu težišnu osu
i proizvoda površine i kvadrata udaljenosti između dvije ose
I xyy   ( xC  d1 )( yC  d 2 )dA 
A
  xC yC dA  d1  yC dA  d 2  xC dA  d1d 2  dA
A A A A
I xy  I xyC  Ad1d 2 (4.11)

Savijanje
G
Geometrijske
č ih presjeka
j k
Promjena momenata inercije s rotacijom koordinatnog sistema
I x   y 2 dA I y   x 2 dA I xy   xydA
A A A
x1  x cos   y sin 
y1   x sin   y cos 
I x1   y12 dA   ( x sin   y cos  ) 2 dA

A A
I x1  sin 2   x 2 dA  cos 2   y 2 dA  2sin  cos   xydA

A A A
I x1  I x cos 2   I y sin 2   I xy sin 2
1 1
cos 2 ( )  (1  cos(2 )) sin 2 ( )  (1  cos(2 ))
2 2
Ix  I y Ix  I y
I x1   cos(2 )  I xy sin(2 ) (4.12)
2 2

Savijanje
G
Geometrijske
č ih presjeka
j k
Promjena momenata inercije s rotacijom koordinatnog sistema
Ix  I y Ix  I y
I x1   cos(2 )  I xy sin(2 ) (4.12)
2 2
Ix  Iy Ix  I y (4.13)
I y1   cos(2 )  I xy sin(2 )
2 2
I x1 y1   x1 y1dA   ( x cos   y sin  )( x sin   y cos  )dA

A A
I x1 y1  cos 2   xydA i 2   xydA

d  sin i  cos   x 2 ddA  sin
d  sin i  cos   y 2 ddA
A A A A
1 (4 14)
(4.14)
I x1 y1  ( I x  I y ) sin 2  I xy cos 2
2

Savijanje
G
Geometrijske
č ih presjeka
j k
Invarijante momenata inercije
(4.12) + (4.13) + (4.14)  I I  I o  I x  I y  I x1  I y1 - prva invarijanta momenta inercije
I II  I x I y  I xy 2 - prva invarijanta momenta inercije
Glavni momenati inercije
dI x1
 ( I x  I y ) sin(2 )  2 I xy cos(2 ) 0
d  
 
2 I xy
tg   (4.15)
Ix  I y
• Ugao  određuje ravan maksimalnog/minimalnog momenta inercije

• Jednačina (4.15) ima dva korijena u domenu (0,2), a oni ovise od predznaka xy i (x-y) – ovi korijeni se
nazivaju i uglovi glavnih momenata inercije

Savijanje
G
Geometrijske
č ih presjeka
j k
Glavni momenati inercije
2
Ix  I y I I 
I1    x y   I xy2
2  2 
(4.16)
2
Ix  I y I I 
I2    x y   I xy2
2  2 
I12  0

Savijanje
Primjer 4.1: Za ravni presjek dat na slici odrediti glavne centralne momente inercije i položaj glavnih
centralnih osa inercije.
Primjeri D.1-D.5 (str. 307-310), Grupa autora, Elastostatika I, Tehnički fakultet, Bihać, 2003.

Savijanje
Dij
Dijagrami
i transferzalnih
t f l ih sila
il i momenta
t savijanja
ij j
Usljed primijenjenog opterećenja u gredi se razvijaju tangencijalne (transferzalne) sile i momenti savijanja. U
svrhu dimenzionisanja neophodno je odrediti maksimalne tangencijalne napone i momente!
Jednostavno oslonjena greda
Pozitivno orijentisano kontinualno opterećenje
Konzolna greda
Pozitivno unutrašnje tangencijalno opterećenje
Greda s prepostom
Pozitivni unutrašnji moment savijanja

Vrste greda Konvencija o predznaku opterećenja

Savijanje
V opterećenja,
Veze t ć j ttransferzalnih
f l ih sila
il i momenata
t savijanja
ij j
Područje kontinuiranog opterećenja
   Fyi  0, V  w( x)x  (V  V )  0
i (4.17)
V  w( x)x
  M 0i  0,,  V x  M  w( x)x  k (x)   ( M  M )  0

i (4.18)
M  V x  w( x)k (x) 2
dV
(4.17)   w( x)
dx
N ib dijagrama
Nagib dij transferzalnih
t f l ih sila
il = intenzitetu
i t it t kontinutiranog
k ti ti opterećenja
t ć j
dM
(4.18)  V
dx
Nagib dijagrama momenta savijanja = transferzalna sila

Savijanje
V opterećenja,
Veze t ć j ttransferzalnih
f l ih sila
il i momenata
t savijanja
ij j
Područje koncentrisanih sila i momenata
   Fyi  0, V  F  (V  V )  0 (4.19)
i
V  F
Ukoliko sila F djeluje nadole, transferzalna sila na dijagramu ‘skače’

nadole!
  M 0i  0,
0 M  M  M 0  V x  M  0
i (4.20)
x  0, M  M 0
Ukoliko moment M djeluje u smjeru kazaljke na satu, moment na

dijagramu momenata ‘skače’ nagore!

Savijanje
Či t savijanje
Čisto ij j
Čisto savijanje se odnosi na savijanje

grede ppod konstantnim momentom
g
savijanja; dešava se samo tamo gdje
su transferzalne sile jednake nuli!!!
Centralni
C l i dio
di grede
d u čistom
i
savijanju, a krajevi u nejednakom
savijanju!!!

Savijanje
Či t savijanje
Čisto ij j
Horizontalne linije
su zakrivljene
Vertikalne linije
ostaju ravne

Savijanje
Z k i lj j t grede
Zakrivljenjost d
1  – zakrivljenost grede

  – radijus zakrivljenja grede
1 d
 d  ds    
 ds
1 d
za male deformacije(ugibe):    (4.21)
 dx

Savijanje
ij j – uzdužne
Či t savijanje
Čisto d ž deformacije
d f ij u gredi
di
dx y
Lef '  (   y )d  d   dx  dx
 
Uzdužna deformacija je sada:
Lef ' Lef Lef ' dx y

x      y (4.22)
Lef dx 
Deformacije grede pri čistom savijanju mijenjaju se

linearno s udaljenošću od neutralne površine bez obzira
na model materijala (njegovu zavisnost napon-
deformacija)
Neutralna površina – s profilom se siječe u

neutralnoj osi (d=dx) Uzdužni elementi grede pri čistom savijanju su izloženi
jednoosnom naponskom stanju.

Savijanje
Čisto ij j – normalni
Či t savijanje l i naponii u gredi
di
Ey
 x  E x     E y

Gdje se nalazi neutralna osa u odnosu na

koju se računa y?!
Kod čistog savijanja aksijalna sila je nula  rezultantna sila u x

pravcu jje nula
p

A
x dA    E ydA  0
A
 ydA  S
A
x 0  z-osa mora proći kroz težište!!!
Neutralna osa prolazi kroz težište poprečnog presjeka grede za

materijal koji se ponaša po Hooke-ovom zakonu i ukoliko na njega ne
djeluju aksijalne sile

Savijanje
di
 x   E y
Relacija moment savijanja – zakrivljenost grede
Rezultantni moment jednak je momentu M
dM   x ydA
M     x ydA    EyydA   E  y 2 dA
A A A
1 M
M   EI z     EI – savojna krutost!!!
 EI z
My
x   Formula savijanja!!!! (4.23)
Iz

Savijanje
di
Maksimalni naponi u poprečnom presjeku
Mc1 M
Pritisni naponi Zatezni naponi
1   
Ix S1
(4.24)
Mc2
M M
2   
Ix S2
S1 i S2 – sekcijski moduli poprečnog

Zatezni naponi Pritisni naponi presjeka

Savijanje
di
Ograničenja u korištenju formule savijanja
• važi
ži samo za homogene,
h linearno
li elastične
l ič materijaleij l izložene
i l ž čistom
či savijanju
ij j
• ne važi za nejednako savijanje, jer transferzalne sile uzrokuju deformaciju poprečnog presjeka izvan
ravni

• ne daje tačne rezultate za područja oko oslonaca, promjena poprečnog presjeka, diskontinuiteta u
opterećenju (koncentracija napona!!!)
IPAK, i u slučaju nejednakih momenata savijanja formula savijanja se može koristiti!!!

Savijanje
Primjer 4.2: Žica napravljena od čelika visoke čvrstoće (E=200 Gpa, p=1200 MPa) savijena je oko cilindičnog
doboša poluprečnika R0=0.5 m.
Od di i savojni
Odrediti j i moment M i maksimalan
k i l savojni j i napon max, ako
k jje prečnik
č ik ži
žice d=5
d 5 mm.

Savijanje
Primjer 4.3: Za gredu datu na slici odrediti maksimalne zatezne i pritisne napon u gredi usljed kontinuiranog
opterećenja.

Savijanje
Primjer 4.4: Privremena drvena brana napravljena je od horizontalnih dasaka A oslonjenih na dva vertikalna
stuba B. Stubovi su kvadratnog poprečnog presjeka (bb) postavljeni na udaljenosti 0.8 m, kao na
slici.
li i Pretpostaviti
P t t iti d da jje d
dubina
bi vode
d ddo vrha
h bbrane, h=2
h 2 m. Odrediti
Od diti najmanju
j j dimenziju
di ij b stuba
t b
ako je dozvoljeni napon drveta doz=8 MPa.

Savijanje
T
Tangencijalni
ij l i naponii u gredi
di
Pretpostavke:
• Tangencijalni naponi su paralelni s transferzalnim silama

• Tangencijalni naponi su uniformno raspoređeni po širini grede (ali mogu
da se mijenjaju po visini)
Vrijedi:
• Tangencijalnim naponima na elementu odgovaraju uzdužni naponi

• na g
gornjem
j i donjem
j rubu tangencijalni
g j naponi
p su nula

Savijanje
T
Tangencijalni
di
My
F1    1dA   dA
My
M ( M  dM ) y My
M A A
I x
1   2    1dA  dA
Ix Ix Ix ( M  dM ) y
F2    2 dA   dA
A A
Ix
F3   b d x
dM 1
dx Ib A
 ydA
F3  F 2  F1 VQ
 (4.25)
Ib
dM Q   ydA
F3 
I  ydA
A
A
Formula
tangencijalnih napona!!!

Savijanje
T
Tangencijalni
di dM 1
dx Ib A
 ydA
Pravougaoni poprečni presjek VQ

Ib
Q   ydA
A
b  h2 
h/2
Q   ydA   bydy    y12 
A y1
2 4 
VQ V  h 2 
    y12 
Ib 2 I  4 
V  h2 2 Vh 2 3V
 max    y1    (4.26)
2I  4  y 0 8I 2A
1

Savijanje
T
Tangencijalni
di
Ograničenja u korištenju formule tangencijalnih napona
• važi
ži samo za homogene,
h linearno
li elastične
l ič materijale
ij l s malim
li deformacijama
d f ij
• za pravougaone poprečne presjeke tačnost zavisi i od odnosa širina-visina – što je presjek uži, tačnija je: za
kvadratni poprečni presjek maksimalan napon je 13% viši od onog datog izrazom (4.26)
• izraz (4.25) ne važi za mnoge poprečne presjeke (trouglasti, polukrug, ...)
• izraz (4.25) važi samo ako su ivice paralelne s y-osom (tangencijalni naponi djeluju paralelno y-osi)
• izraz ((4.25)) važi samo ako jje tangencijalni
g j napon
p ravnomjeran
j po
p širini poprečnog
p p g presjeka
p j
• formula je primjenjiva samo na prizmatične poprečne presjeke
• parabolička promjena tangencijalnih napona uzrokuje paraboličku

promjenu tangencijalnih deformacija = vitoperenje
• pokazuje se da ‘vitoperenje’ usljed tangencijalnih napona ne mijenja
značajnije uzdužne deformacije čak i kada se tangencijalne sile mijenjaju
duž grede
I u slučaju nejednakih momenata savijanja formula savijanja se može koristiti!!!

Savijanje
Primjer 4.5: Drvena greda, pravougaonog poprečnog presjeka bh=100150 mm, AB je opterećena kao na
slici. Koncentrisana sila djeluje na udaljenosti a=0.5 m od svakog oslonca.
Od diti maksimalnu
Odrediti k i l dozvoljenu
d lj silu
il P ako
k jje d
dozvoljeni
lj i napon na savijanje
ij j 11 MPa
MP (i za
zatezanje i za pritisak), a dozvoljeni napon na tangencijalni napon 1.2 MPa. Uticaj težine grede
zanemariti.

Savijanje
T
Tangencijalni
di
Kružni poprečni presjek – približan proračun
• Tangencijalni naponi nisu paralelni s y-osom (vidi tačku m)

• Ipak, tangencijalni naponi su najveći na neutralnoj osi, i pretpostavimo
da su uzduž p-q jednaki – moguće koristiti formulu (4.25)
VQ r 4  r 2 4r 2r 3
 I Q  Ayc   b  2r
Ib 4 2 3 3
VQ 4V (4.27)
 max  
Ib 3 A
Kružni prsten
p
 (r2 4  r14 ) Q
2 3 3
(r2  r1 ) b  2(r2  r1 )
I
4 3
VQ 4V r2 2  r2 r1  r12
 max   ( ) (4.28)
Ib 3 A r2 2  r12

Savijanje
T
Tangencijalni
di
Profili Javljaju se tangencijalni naponi i u

horizontalnom (mnogo veći) i u
vertikalnom pravcu
Javljaju se tangencijalni naponi samo

vertikalnom pravcu (kao za
pravougaoni poprečni presjek)

Savijanje
T
Tangencijalni
di
Profili
h h  h 
A1  b   1  A2  t  1  y1 
2 2  2 
 h h1   h1 
h     y1 
Q  A1  1  2 2   A2  y1  2 
 2 2   2 
   
b t
Q   h 2  h12    h12  4 y12 
8 8

VQ V

Ib 8 It

b  h 2  h12   t  h12  4 y12    max 
V
8 It
(bh 2  bh12  th12 )
(4.29)
bh3 (b  t )h13 1 Vb 2
I   (bh3  bh13  th13 )  min  (h  bh12 )  max  (1.1  1.6) min
12 12 12 8 It

Savijanje
T
Tangencijalni
di
Profili – tangencijalna sila
 2 
V  Adijagramt   h1 min  h1 ( max   min )  t
 3 
th1
V  2 max   min 
3
Tangencijalna sila u vertikalnom dijelu nosi 90-98% ukupne tangencijalne sile!!!
V Obično se koristi pojednostavljena formula koja daje 10% grešku u odnosu na izraz
 sr 
th1 ((4.29))

Savijanje
Primjer 4.6: Greda s poprečnim presjekom kao na slici izložena je transferzalnoj sili V=45 kN. Odrediti
maksimalan i minimalan tangencijalni napon, te ukupnu silu koja djeluje na vertikalni dio
profila.
fil Dimenzije
Di ij poprečnog
č presjeka
j k su: b=165
b 165 mm, t=7.5
7 5 mm, h=320
h 320 mm i h1=290
290 mm.

Savijanje
Primjer 4.7: Greda s poprečnim presjekom kao na slici izložena je transferzalnoj sili V=45 kN. Odrediti
tangencijalni napon u presjeku n-n, te maskimalan tangencijalni napon. Dimenzije poprečnog
presjeka
j k su: b=100
b 100 mm, t=25
25 mm, h=200
h 200 mm i h1=175
175 mm.
b=100 mm
h=200
h 200 mm
h1=175 mm
t=25 mm

Savijanje
M k i l i naponii u gredi
Maksimalni di
Myy
x   F
Formula
l savijanja!!!!
ij j !!!! (4 23)
(4.23)
Iz
VQ
 F
Formula
l tangencijalnih
t ij l ih napona!!!
!!! (4 25)
(4.25)
Ib

Savijanje
Di
Dimenzionisanje
i i j
• Savojni i tangencijalni naponi ne prelaze dozvoljene napone

• Grede
G d su obično
bič dduge, pa su momenti
ti savijanja
ij j veliki,
liki a tangencijalni
t ij l i naponii služe
l ž kao
k konačna
k č provjera.
j
• Sekcijski modul treba ispunjavati:
M max  M max  max 

S z  S gr   y   doz  
 doz  I S 
• Za jednostavne poprečne presjeke jednostavno je naći potrebne dimenzije,

dimenzije dok se za složene izabere oblik,
oblik pa
onda dimenzije.
• Nakon izbora provjerava se tangencijalni napon koristeći jedan od izraza
VQ 
  doz  max
It S
• Iako prethodni izraz ne predstavlja problem, za kratke i grede opterećene velikim tangencijalnim silama, te grede
od drveta, neophodno je uzeti u obzir tangencijalne napone.

Savijanje
Primjer 4.8: Slojevita drvena greda data na slici izložena je kontinuiranom opterećenju od 12 kN/m. Ako odnos
visine i širine grede mora biti 1.5, odraditi najmanju širinu koja može izdržati opterećenje.
D
Dozvoljeni
lj i napon na savijanje
ij j je j 9 MPa,
MP a na smicanje
i j 0.6
0 6 MPa.
MP Težinu
T ži greded zanemariti.
iti

Savijanje
Primjer 4.9: Drvena greda T-profila, data na slici, izrađena je od dvije grede dimenzija 200  30 mm. Provjeriti
da li greda može da nosi zadato opterećenje, ako je dozvoljeni napon na savijanje 12 MPa, a na
smicanje
i j 0.8
0 8 MPa.
MP Također,
T k đ odredi
d di maksimalnu
k i l udaljenost
d lj t eksera
k koji
k ji su neophodni
h d idda ne d
dođe
đ
do odvajanja greda, ukoliko svaki ekser može da izdrži silu na smicanje od 1.5 kN.

Savijanje
D f
Deformacioni
i i rad
d
Čisto savijanje Transferzalna sila
2 2
2 1  My  2 1  VQ 
U  dV     dAdx U  dV     dAdx
V
2 E V
2 E  I  V
2G V
2G  It 
L
M 2 dx V 2  Q2 
L
d
U  U  2  2
dA  dx
0
2 EI 0
2GI A t 

Ravno stanje napona i primjena*

Ravno stanje napona i primjena*
Opšte stanje napona
Tenzor napona
Značenje indeksa
Normalni napon: indeksi pokazuju površinu na koju djeluje.

djeluje
Tangencijalni napon: prvi indeks pokazuje površinu na koju napon djeluje, a

drugi pravac u kojem djeluje.
Konvencija o predznaku napona
Normalni napon je pozitivan ako se njegov smjer poklapa sa smjerom

vanjske normale na elementu površine
Tangencijalni napon je pozitivan ako je na gornjoj i desnoj površini

elementa usmjeren ka pozitivnom smjeru ose.

Ravno stanje napona i primjena
Ravno stanje napona
Ravno stanje napona – jedinstveno predstavljeno s dvije komponente normalnog napona i jednom
komponentom tangencijalnog napona koji djeluju na element s određenim položajem u tački elementa.
elementa
 xy   yx x y y x
1 1 1 1

Naponi na kosoj ravni
F
i
x1i 0
 x A0 sec( )   x A0 cos( )   xy A0 sin( ) 
1 (5.1)
  y A0 tg( ) sin( )   yx A0 tg( ) cos( )  0
F
i
y1i 0
 x y A0 sec( )   x A0 sin( )   xy A0 cos( ) 

1 1 (5.2)
  y A0 tg( ) cos( )   yx A0 tg( ) sin( )  0
 x   x cos 2 ( )   y sin 2 ( )  2 yx sin( ) cos( )

1
(5.3)
 x y  ( x   y ) sin( ) cos( )  2 yx (cos 2 ( )  sin 2 ( ))

1 1
(5.4)

 x   x cos 2 ( )   y sin 2 ( )  2 yx sin( ) cos( )

1
(5.3)
 x y  ( x   y ) sin( ) cos( )  2 yx (cos 2 ( )  sin 2 ( ))
1 1
(5.4)
1 1 1
cos ( )  (1  cos(2 ))
2
sin 2 ( )  (1 (  ))
(  cos(2 sin(( ) cos(( )  sin(2
( )
2 2 2
x  y  x  y
x   cos(2 )   xy sin(2 ) (5.5)
1
2 2
 x  y
x y   sin(2 )   xy cos(2 ) (5.6)
1 1
2

x  y  x  y
x   cos(2 )   xy sin(2 ) (5.7)
2
2 2
x  y  x  y
1 1
(5.8)
x  y  x  y
x   (2 )   xy sin(2
cos(2 i (2 )
1
2 2
 x  y
x y   sin(2 )   xy cos(2 )
1 1
2

Glavni normalni naponi i najveći tangencijalni naponi
x  y  x  y
x   cos(2 )   xy sin(2 ) (5.5)
1
2 2
d x1
 ( x   y ) sin(2 )  2 xy cos(2 ) 0 (5 8)
(5.8)
d  
 
2 xy (5.9)
(5.8)  tg(2 ) 
 x  y
• Ugao  određuje ravan maksimalnog/minimalnog normalnog napona

• Jednačina (3.9) ima dva korijena u domenu (0,2), a oni ovise od predznaka xyy i (x-y) – ovi korijeni se
nazivaju i uglovi glavnih ravni

x  y  x  y
x   cos(2 )   xy sin(2 ) (5 5)
(5.5)
1
2 2
 x  y
x y   sin(2 )   xy cos(2 ) (5.6)
1 1
2
 x   y   x   y  1   2 (5.7)
1 1
2
x  y    y  (5.10)
1    x    xy
2
2 2  2 
   y 
R  x    xy
2
 2  x  y
2
  x  y  (5.11)
2       xy
2
 x  y 2  2 
cos(2 ) 
2R
U ravni glavnih normalnih napona ne djeluju
 xy tangencijalni naponi, tj. 12=0
0
sin(2 ) 
R

 x  y
x y   sin(2 )   xy cos(2 ) (5.6)
1 1
2
d x1 y1
 ( x   y ) cos(2 )  2 xy sin(2 ) 0 (5.12)
d  
 
 x  y 1 ((5.13))
(5 12)
(5.12)  tg(2 )   
2 xy tg(2 )
• Ugao  određuje
d đ j ravan maksimalnog/minimalnog
ki l / i i l tangencijalnog
ij l napona
• Jednačina (3.13) ima dva korijena u domenu (0,2), a oni ovise od predznaka xy i (x-y) – za ugao  prema
(3.13) vrijedi
=   45
45

x  y  x  y
x   cos(2 )   xy sin(2 ) (5 5)
(5.5)
1
2 2
 x  y
x y   sin(2 )   xy cos(2 ) (5.6)
1 1
2
 x   y   x   y  1   2 (5.7)
1 1
2
   y 
2
   y  1   2
R  x    xy  max,min 
2
  x   2
xy   (5 14)
(5.14)
 2   2  2
 xy U ravni najvećih tangencijalnih napona djeluju normalni

cos(2 )  naponi
2R
 x  y x  y 1   2
sin(2 )     (5.15)
R 2 2

Mohr-ov (Mor) krug napona (grafičko određivanje naponskog stanja)
Jednačine za računanje napona mogu se predstaviti grafički pomoću Mohr-ovog kruga napona.
Iz jednačina (3.5) (3 6) se eliminiše ugao 2
(3 5) i (3.6)
x  y  x  y
x   cos(2 )   xy sin(2 ) (5.5)
1
2 2
 x  y
x y   sin(2 )   xy cos(2 ) (5.6)
1 1
2
Jednačine za računanje napona mogu se predstaviti grafički pomoću Mohr-ovog
Mohr ovog kruga napona
napona.
Iz jednačina (3.5) i (3.6) se eliminiše ugao tako što se obje jednačine kvadriraju i saberu, pa se dobije:
2 2
 x  y    x  y 

 x1     2
x1 y1      xy
2
(5.16)
 2   2 
 x   sr    x2 y  R 2
2
(5.16a)
1 1 1

Mohr-ov (Mor) krug napona – konstrukcija
Dva načina crtanja

j Mohr-ovogg kruga
g napona
p

• Nacrta se koordinatni sistem s abscisom x1 (n), pozitivna na desno, i

ordinatom xy (n), pozitivna na dole
• U dijagramu se ucrta tačka A s koordinatama (x,xy) – predstavlja
naponsko stanje na pozitivnoj x površi (površ A)
• U dijagramu se ucrta tačka B s koordinatama (y,-xy) – predstavlja
naponsko stanje na pozitivnoj y površi (površ B)
• Povuče se duž od AB koja predstavlja prečnik kruga napona s centrom u
tački C.
• Koristeći tačku C kao centar nacrta se kružnica koja prolaziu kroz tačke A
i B.
• Ugao  koji određuje ravan normalnih napona određuje se na osnovu ugla

22p
g  koji
• Ugao j određuje
j ravan maksimalnih tangencijalnih
g j napona
p određuje
j
se na osnovu ugla 2 2s

JM Gere, BJ Goodno, Mechanics of Materials, Cengage Learning, Seventh Edition, 2009.

Mohr-ov (Mor) krug napona – određivanje napona za proizvoljnu ravan

Primjer 5.1: Element je izložen naponima kao na slici: x=85 MPa, y=-29 MPa, xy=-32.5 MPa.
a) Odrediti glavne napone i prikaži na skici elementa napona
b) Od
Odrediti
diti maksimalni
k i l i tangencijalni
t ij l i napon i pokaži
k ži na elementu
l t napona
c) rezultate pod a) i b) potvrdi konstrukcijom Mohr-ovog kruga napona
-29MPa
85MPa
-32.5MPa
32 5MP

H k
Hooke-ov zakon
k za ravno stanje
t j napona
 + +
x y 
x   x    xy   yx   
E E G
x y E
 y   y  G
E E (  )
2(1
x y
 z    z  
E E
1
x  ( x  y ) 1
E x  ( x  y )  T
E
1
 y  ( y  x )
E
+ utjecaj
j j temperature
p 1
 y  ( y  x )  T
E
(5 17)
(5.17)
 
z   ( x   y ) z   ( x   y )  T
E E

H k
Hooke-ov zakon
k za ravno stanje
t j napona
1 1
x  ( x  y ) x  ( x  y )  T
E E
+
1 (5.17)
 y  ( y  x ) 1
utjecaj temperature  y  ( y  x )  T
E E
 
z   ( x   y ) z   ( x   y )  T
E E
E E E
x  ( x  y ) x  (   )  T
1  2 1 
x y
1  2
+
E (5.18)
y  ( y  x ) E E
utjecaj temperature y  (   )  T
1  2 1  2
y x
1 
z  0

P
Promjena
j zapremine
i i deformacioni
d f i i rad
d
Promjena zapremine
V0  abc
V1  (a  a x )(b  b y )(c  c z )  abc(1   x )(1   y )(1   z )
V1  V0 (1   x )(1   y )(1   z )
V1  V0 (1   x   y   z )
V  V1  V0  V0 ( x   y   z ) (5.19)
V 1  2
Specifična promjena zapremine (dilatacija): e  x y z  ( x   y ) (5.20)
V0 E
Deformacioni rad
1
W  ( x x   y y   xy xy )
2
1  2
W ( x2   y2  2 x y )  xy (5.21)
2E 2G

Primjer 5.2: Pravougaona čelična ploča debljine t=6 mm napregnuta je na ravnomjerne napone x i y, kao na
slici. Mjerne trake A i B, koje su postavljene u pravcima x i y su postavljene na ploču. Ako su
či j mjernih
čitanja j ih trakak x=0.001 (i d ž j ) i y=0.0007
0 001 (izduženje) 0 0007 (skraćenje)
( k ć j ) iizračunati
č i napone x i y, te
promjenu debljine ploče.
Podaci: E= 200GPa.
Primjeri
je 3.3.1-3.14
3. (s(str.. 774-88),
88), G
Grupa
up autora,
u o , Elastostatika
lastostati a I,, Tehnički
e č fakultet,
u e , Bihać,
ć, 2003.
003.

Specijalni slučajevi dvoosnog naponskog stanja

12
x
2 1 
x  y  x  y x
x   cos(2 )   xy sin(2 ) x  (1  cos(2 ))
1
x y  
2
 x  y
2
sin(2 )   xy cos(2 )
 1
2
x
1 1
2 x y   i (2 )
sin(2
1 1
2

Čisto smicanje (bez normalnih napona)

12
2 1 
x  y  x  y
x   cos(2 )   xy sin(2 )  x   xy sin(2 )
1
x y  
2
 x  y
2
sin(2 )   xy cos(2 )
 1
1 1
2  x y   xy cos(2
1 1
(2 )

Element izložen čistom smicanju (nema

normalnih napona)
 x   sin(2 )
1
 x y   cos(2 )
1 1

Tangencijalna
T ij l deformacija
d f ij  je
j promjena
j ugla
l između
i đ dvije
d ij linije
li ij koje
k j su prije
ij opterećenja
ć j
zaklapale ugao od 90 stepeni.
   
  max    (1  )
G E E E

Veza modula elastičnosti i modula klizanja
Lbd  2h(1   max )

Lbd 2  h 2  h 2  2h 2 cos((   )
2
 
(1   max ) 2  1  cos((   )  1  2 max   max 2  1  sin
i   max 
2 2
  
 max    (1  )
E E E


G
E (3.12)
G
2(1   )
Dvoosno naprezanje, bez tangencijalnih napona

12
2 1 1 
x  y  x  y x  y  x  y
x   cos(2 )   xy sin(2 ) x   cos(2 )
2 2
 2 2
1 1
 x  y  x  y
x y   sin(2 )   xy cos(2 ) x y   sin(2 )
1 1
2 1 1
2

Maksimalni di
Pravougaoni poprečni presjek
2
x  y    y 
 1,2    x    xy
2
2  2 
2
  x  y 
 max,mini      xy
2
 2 
N
Normalni
l i i tang. naponii Gl
Glavni
i normalni
l i naponii M k i l i tang.
Maksimalni t naponii

Maksimalni di
Pravougaoni poprečni presjek
T j kt ij glavnih
Trajektorije l ih normalnih
l ih napona

Maksimalni di
Profili

Primjer 5.3: Prosta greda AB dužine L=1.8 m opterećena je koncentričnom silom P= 48 kN koja djeluje na
udaljenosti c=0.6 m od desnog oslonca. Greda je izrađena od čelika pravougaonog poprečnog
presjeka b h 50 150
j k bh=50 150 mm. Analiziraj
A li i j glavne
l normalne
l i maksimalni
k i l i tangencijalni
ij l i napon u
presjeku m-n koji se nalazi na udaljenosti x= 225 mm od lijevog oslonca.

(T k tj ) P
(Tankostjene) Posude
d pod
d pritiskom
iti k - osnove
• Tankostjene posude – odnos unutrašnjeg prečnika i debljine zida veća od 10

• Unutrašnji prtisak je znatno veći od vanjskog
Sferične posude
Zavareni spoj
F  0
i
i  (2 rsr t )  p (r 2 )  0
pr 2 pr
  (5.22)
2rsr t 2t
Zidovi sferičnih p
posuda su izloženi jjednakim zateznim naponima
p u svim smjerovima!!!
j

(T k tj ) P
(Tankostjene) Posude
d pod
d pritiskom
iti k - osnove
Cilindrične posude
Naponi po obodu – 1
 1 (2bt )  2 pbr  0
pr ((5.23))
1 
t
Uzdužni naponi – 
 2 (2 rt )  p r 2  0
pr (5.24)
2 
2t

K bi
Kombinovana opterećenja
t ć j - općenito
ć it
Postupak rješavanja:
• Odabrati (kritičnu) tačku u kojoj želimo odrediti napone i deformacije. Kritične tačke su one u kojima se nalaze
najveći normalni ili tangencijalni naponi preko formule za savijanje ili formule za tangencijalne napone.
• Za svako opterećenje, odrediti rezultante opterećenja u poprečnom presjeku u kojem se nalazi odabrana tačka
• Izračunati normalne i tangencijalne napone u izabranoj tački za svaku od rezultanti opterećenja
• Kombinovati pojedinačne napone kako bi se dobile komponente napona, tj. x, y, xy
• Odrediti
Od di i glavne
l normalne
l i najveće
j ć tangencijalne
ij l napone za izabranu
i b tačku
čk
• Odrediti deformacije u izabranoj tački, koristeći Hooke-ov zakon
• Izabrati dodatne tačke i ponoviti proces. Proces ponavljati sve dok se ne analizira neophodan broj tačaka.

K bi
Kombinovana opterećenja
t ć j - općenito
ć it
Postupak rješavanja – primjer: analizirati napone u tačkama A i B (+ C i D)
Tačka A
Tr 2T
1  
Io  r 3
Mr 4 M
A   3
I r Tačka B
4V 4V
2  
3 A 3 r 2

Ek
Ekscentrično
t ič zatezanje
t j i pritisak
iti k (kombinacija
(k bi ij aksijalnog
k ij l naprezanja
j i savijanja)
ij j )
P Mc P M1 M
 max     doz   x 2 y
A I A Iy Ix
Pojam jezgre presjeka

Primjer 5.4: Vratilo elise helikoptera pokreće elisu koja obezbjeđuje podižuću silu kako bi se helikopter održao
u zraku. Kao posljedica se javlja kombinacija uvijanja i aksijalnog naprezanja. Ako je prečnik
vratila
til 50 mm, momentt uvijanja
ij j 2.4
2 4 kNm
kN i zatežuća
t ž ć sila
il 125 kN,
kN odrediti
d diti maksimalan
k i l zatežući,
t ž ći
maksimalan pritisni napon te maksimalan tangencijalni napon vratila.

Primjer 5.5: Tabla dimenzija 2 x 1.2 m, kao na slici, postavljena je na stub u obliku cijevi unutrašnjeg prečnika
220 mm i vanjskog prečnika 180 mm. Početak znaka je 0.5 m od ose cijevi stuba, te 6 m iznad
zemlje.
lj Odrediti
Od diti glavne
l napone i maksimalan
k i l tangencijalni
t ij l i napon u tačkama
t čk A i B na dnu
d stuba
t b
ako na znak djeluje vjetar koji izaziva pritisak 2 kPa.

Primjer 5.6: Stub od cijevi kvadratnog poprečnog presjeka služi kao nosač horizontalne platforme. Vanjska
dimezija cijevi je 150 mm a debljina stjenke je 12.5 mm. Platforma ima dimenzije 170 x 610 mm i
nosii kontinuirano
k ti i opterećenje
t ć j od d 140 kPa
kP koje
k j djeluje
dj l j na gornjoj
j j površini.
ši i RRezultanta
lt t ovog
opterećenja je vertikalna sila od 14.5 kN i djeluje na sredini platforme, udaljenom 230 mm od ose
cijevi. Druga sila od 3.5 kN djeluje horizontalno na stub 1.3 m od osnove. Odrediti glavne
normalne napone i maksimalan tangencijalni napon u tačkama A i B na osnovi.
d=230 mm
1.4 kN
b=150 mm
P2=3.5 kN
75 mm
t=12
12.55 mm
75 mm
12.5 mm
h=1.3 m

Primjer 5.7: Pravougaoni blok izložen je vertikalnoj sili od 40 kN, s napadnom tačkom u uglu bloka (slika).
Odrediti najveći napon koji djeluje u presjeku ABCD. Težinu bloka zanemariti.

Hipoteze o razaranju materijala (teorije loma)*
Granica napona koja definiše slom materijala:

• Duktilni/žilavi materijali – početak tečenja materijala
• Krti materijali – čvrstoća materijala
• Jednostavno za jednostavna opterećenja; za kompleksna opterećenja koriste se teorije o razaranju

• Nijedna teorija se ne može primijeniti na sve materijale niti na isti materijal pod različitim uslovima
(temperatura, brzina deformacije, ..)
• Prvo se odrede normalni i tangencijalni naponi tamo gdje su najveći,
najveći pa se odrede glavni naponi,
naponi a onda odredi
ekvivalentni napon zavisno od teorije koja se primjenjuje!!!
*Grupa autora, Elastostatika II, Tehnički fakultet, Bihać, 2003

Hipoteze o razaranju materijala (teorije loma)
D ktil i materijali
Duktilni t ij li
Teorija (hipoteza) maksimalnog tangencijalnog napona (Tresca)
R eH
 m ax  ReH se uzima iz testa na zatezanje
2
 1  R eH Kada 1 i 2 imaju isti znak

 2  R eH
 1   2  R eH Kada su 1 i 2 različitog znaka
Lüderove linije pri

ispitivanju čelika

D ktil i materijali
Duktilni t ij li
Teorija (hipoteza) najvećeg specifičnog deformacionog rada (Huber, von Mises, Hencky)
1 1 1 1
U     1 1   2  2   3 3
2 2 2 2 Čisto
1  Y  R eH
U   1 2   2 2   3 2  2  1 2   1 3   2 3   smicanje
2E
1  
  1   2    1   3    2   3  
2 2 2
Ud 
6E  
Test na zatezanje 1 
Ud  R eH 2
3E
Biaksijalno opterećenje  1 2   1 2   2 2  R eH 2

K ti materijali
Krti t ij li
Teorija (hipoteza) najvećeg normalnog napona (Rankine)
 ult  R m
Test na zatezanje Test na uvijanje
 1  Rm
 2  Rm

K ti materijali
Krti t ij li
Mohr-ov kriterij (hipoteza)
• Za materijal s različitim osobinama na zatezanje i pritisak

• Neophodno
p uraditi tri testa (j
(jednoosno zatezanje,
j jednoosni
j pritisak,
p
test na uvijanje)
Kriva loma

Krti
K ti materijali
t ij li
Mohr-ov kriterij (hipoteza) – pojednostavljeni model

Hipoteze o razaranju materijala (teorije loma)*
• Otkaz duktilnih (žilavih) materijala određen je tečenjem

materijala (granica tečenja) – definiše se klizanjem između kristala
koji čine materijal, a koje se dešava usljed tangancijalnih napona,
a teorija maksimalnog tangencijalnog napona se zasniva na ovoj
ideji
• Otkaz krtih materijala određen je lomom materijala (čvrstoća) –

dešava se samo usljed maksimalnih normalnih zateznih napona, a
ne pritisnih, pa se koristi teorija najvećih normalnih napona
(ukoliko je dijagram napon-deformacija isti za zatezanje i pritisak).
Ukoliko materijal ima različite dijagame napon-deformacija, koristi
se Mohr-ova teorija. Ipak, zbog nesavršenosti materijala, teško je
predvidjeti lom krtih materijala, pa se rezultati moraju uzeti s
oprezom!

Primjer 6.1: Puno vratilo od sivog liva izloženo je momentu uvijanja od 550 Nm. Odrediti najmanji
poluprečnik pri kojem vratilo neće otkazati. Epruveta sivog liva izložena zatezanju ima zateznu
č t ć od
čvrstoću d 140MPa.
140MP

Primjer 6.2: Puno vratilo izrađeno od čelika s granicom tečenja ReH =250 MPa ima poluprečnik 12.5mm.
Odrediti da li će vratilo otkazati koristeći hipoteze sloma za duktilne materijale, ukoliko je
i l ž
izloženo aksijalnoj
k ij l j sili
ili od
d 65kN i momentu t uvijanja
ij j od d 360 Nm.
N
65 kN
12.5 mm T=360Nm
117.3 MPa
132.4 MPa

Primjer 6.3: Šipka od livenog aluminijuma izrađena je od legure s čvrstoćom na zatezanje od 60 MPa i
čvrstoćom na pritisak od 120 MPa. Koristeći Mohrovu hipotezu odredi moment uvijanja pri
k j
kojem se može
ž očekivati
č ki ti lom.
l

Informacije o polaganju pismenog dijela ispita
1. Ispit sadrži 44-55 zadataka, od kojih svaki nosi 15

15-35%
35% bodova.
2. Na ispitu je dozvoljeno koristiti Listu formula (može se naći na web-stranici kursa), kalkulator i pribor za
pisanje Listi formula može se dodati jedna A4 stranica s formulama po studentovoj želji.
pisanje. želji
3. Ne mogu se koristiti urađeni zadaci, zbirke zadataka i sl., niti se oni mogu dodati na Listu formula.
3. Studenti koji budu ‘uhvaćeni’ u prepisivanju ili korištenju nedozvoljenih sredstava, biće udaljeni s ispita sa
zabranom izlaska na pismeni ispit na dva sljedeća termina.
4. Uz kalkulator i pribor za pisanje, obavezno ponijeti 2-3 prazne dvolisnice A4 formata
5. Minimalan prolaz na pismenom ispitu je 51%, ali može biti i veći zavisno od broja osvojenih bodova u
zadaćama i testovima (učešće pojedinih provjera znanja u konačnoj ocjeni: zadaće/programi 30%, testovi 20%,
pismeni ispit
p p 50%))

Predavanja OM - I 2014 15 - MF PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanja OM - I 2014 15 - MF PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OTPORNOST MATERIJALA I

Aleksandar Karač Mladen Karivan

Cilj predmeta  Razviti analitičke vještine i vještine rješavanja problema

Kompetencije Po završetku kursa studenti će biti u stanju:

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 2

Napomena: Svaka od stavki mora biti ispunjena minimalno 51%!!!

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 3

(1) Naponi i deformacije, osobine materijala 2 sedmice

(2) Aksijalno naprezanje 2 sedmice

(3) Uvijanje 2 sedmice

(4) Savijanje 3 sedmice

(5) Ravno stanje napona i primjena 3 sedmice

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 4

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 5

ZADAĆA 2: (4) + (5) + (6)

TEST 1: (1) + (2) + (3) 3. decembar 2014.

TEST 2: (4) + (5) + (6) 21. januar 2015.

Radnim danom (osim srijede) od 12.00-14.00

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 6

Korisne web stranice

• MecMovies to Accompany Mechanics of Materials

• Strength of Materials (SOM) - Notes, Tutorials

• Elastic Beam Deflection Calculator

• Free Mechanical Engineering Online Calculators

• FREE STRUCTURAL SOFTWARES

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 7

Osnovni cilj: određivanje napona, deformacija i pomjeranja u konstrukcijama i njihovim

‫שטאַרקייַט פון מאַטעריאַלס‬ sterkte van materiale nguvu ya vifaa

Otpornost materijala силата на материјали lujuusopin resistencia de los materiales

Strength of Materials styrken af materialer Отпорност материјала αντοχή των υλικών

resistenza dei materiali vires materiae 材料强度 fasthetslære

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 8

XVII vijek: Galileo Robert Hooke,

1800-1830: Navier, Poncelet, Young,

* SP Timoshenko, History of Strength of Materials, McGraw-Hill, 1953.

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 9

1830-1870: Fairbairn, Hodgkinson, Weisbach, Redtenbacher, Grashof,

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 10

XX(I) vijek: Griffith, Klein, Prandtl,

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 11

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 12

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 13

Normalni napon – djeluje normalno na površinu

Smičući (tangencijalni) napon – djeluje po površini

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 14

Istezanje – pozitivan napon

Ograničenja jednačine (1.4):

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 15

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 16

• srednji smičući (tangencijalni) napon

Tangencijalni naponi teže da promijene oblik elementa na koji djeluju!

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 17

Čvrstoća konstrukcije – sposobnost konstrukcija da izdrži ili prenese opterećenje

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 18

Stvarni materijal koji se koristi je testiran 1.3

Identični sa uslovima testa 1.3

Modeli poređeni sa eksperimentima 1.3

Za duktilne materijale S=MAX(S1,S2,S3)

Za krte materijale S=2MAX(S1,S2,S3)

OTPORNOST MATERIJALA I 2014/2015. 19

ReH ( y ) ReH ( y ) (1.8)

dozvoljeno opterećenje  dozvoljeni napon  površina

Pdoz   doz  A Pdoz   doz  A (1.10)