1. Zašto se ljudi udružuju u zajednicu?

- Udruživanje u zajednice ljudima olakšava život pomoću raspodijele posla

- Zajednički interesi
- Izbjegavanje sukoba
2. Što je politika
- Djelovanje usmjereno na postizanje općeg dobra u nekoj zajednici, sudjeluju različiti akteri
- Teorijsko i praktičko djelovanje slobodnih građana koje je usmjereno na organiziranje,
upravljanje, održavanje i unapređivanje države
3. Tko sudjeluje u političkom djelovanju?
- Svi članovi zajednice ne koje se određena politika odnosi
4. Kako procjenjujemo uspješnost neke politike?
- Zadovoljstvom naroda, ostvarivanjem općeg dobra,
5. Što je to opće dobro?
- Ono što je najbolje za sve građane
6. Što je polis?
- Grad-država u antičkoj Grčkoj
7. Što znači Aristotelova tvrdnja da tko nije član države taj je ili zvijer ili bog?
- Aristotel smatra da je čovjek društveno biće (zoon politikon) te da ne može živjeti sam, već
mora biti u zajednici
8. Zašto se netko bavi politikom?
- Unaprjeđenje zajednice
- Očuvanje mira
- Zbog ugleda?
9. Zašto je politika neizbježna?
- Jer je ona bitna i tiče se zajednice, a zajednicu činimo mi kao ljudi te moramo nastojati
poboljšavati i održavati politiku
10. Kako su podijeljeni građani u Platonovoj državi?
- Podijeljeni su na proizvoditelje, vojnike i vladare
11. Kako je Aristotel podijelio dobru i lošu vladavinu?
- Govori da u dobroj vladavini svi imaju korist, dok u lošoj vladavini korist ostvaruju samo
vladari
12. Što znači res publica i što se time misli?
- res publica – javna stvar ili opće dobro
- znači da cijeli narod utječe na odluke vezanu za zajednicu (državu)
13. U kojem smislu politička vlast dolazi od Boga?
- Politika od Boga dolazi u smislu božjih zapovijedi
14. U čemu je razlika između klasičnog i modernog poimanja politike (Aristotel – Machiavelli)?
- Machiavelli – smatra da se do političke moći dolazi opakim postupcima, politiku smatra kao
način upravljanja državom
- Aristotel – vladavina za cilj mora imati opće dobro
- Razlika je u tome što je klasično usmjereno na postizanje općeg dobra, a moderno na
organiziranje i upravljanje, održavanje i unapređivanje države.
15. Koja je uloga civilnog društva?
- Civilno društvo utječe na razne načine bilo da daju glas na izborima, potpisuju peticije ili
prosvjeduju, izražavaju građanski neposluh, štrajkaju ili s prijateljima komentiraju trenutne
političke događaje
16. Čime se bavi filozofija politike?
- Filozofija politike razmatra načela najboljeg uređenja života u zajednici kao što su jednakost,
sloboda i pravednost. (Nastoji dati odgovore na pitanja kako ostvariti ta načela i u kakvim je
to institucijama moguće.)
17. Čime se bavi sociologija politike?
- Sociologija politike proučava pretpostavke i posljedice društvenih procesa kao što su izbori,
udruživanje u političke stranke, politička kultura i politička socijalizacija, te moć i vlast
18. Čime se bavi politologija?
- Politička znanost ili politologija promatra politiku kao sustav, zanima je gdje se donose
političke odluke, na koji način se donose, koje stranačke sustave razlikujemo, što su im
prednosti i nedostaci, kako funkcioniraju koalicije i sl. – ne morate sve nabrajat ja msm
uzmite si šta vam je najlakše za zapamtiti
19. Što je polity?
- Polity ili institucionalna dimenzija politike govori o političkim institucijama i njihovom
djelovanju
20. Što je policy?
- Policy ili sadržajna dimenzija politike je središnja dimenzija politike, govori o procesima
donošenja odluka u svim sferama života, na državnoj razini, u interesnim skupinama,
građanskom društvu
21. Što je politics?
- Politics ili proceduralna dimenzija politike govori o procesima političkog nadmetanja,
izborima, posredovanju interesa u društvu
22. Što su opće politike?
- Opće politike su lokalna, državna i međunarodna politika, a bave se sveukupnim političkim
događanjima na nekom području
23. Što su posebne politike?
- Posebne politike su socijalna, gospodarska, zdravstvena, obraznovna, kulturna, znanstveno-
tehnološka, financijska politika, a bave se pojedinim segmentom općih politika
24. Što se želi postići političkim djelovanjem?
- Političkom djelovanju je cilj oblikovati život u političkoj zajednici, državi i društvu. ( Time žele
utjecati na političke stavove drugih ljudi, žele uvesti evolutivne promjene s ciljem poboljšanja
kakvoće življena) – možete ne morate
25. Je li cilj svake politike uvesti evolutivne promjene? Obrazloži.
- Cilj politike je poboljšati kvalitetu života u zajednici, što znači da politika uvijek pokušava
uvesti evolutivne promjene koje će poboljšati život, ali ne moraju
26. Na čemu se treba temeljiti svako demokratsko političko djelovanje?
- Svako političko djelovanje treba se temeljiti na slobodi, političkoj kulturi sudionika i čuvanju i
zaštiti ljudskog dostojanstva
27. Tko može biti politički akter?
- Politički akter može biti svatko u političkoj zajednici
28. Što je politička kultura?
- Politička kultura je skup znanja, vrijednosti i stavova pojedinca ili društvenih skupina prema
politički značajnim vrijednostima i označava dominantan način razmišljanja u nekoj zajednici
29. Što je politička socijalizacija?
- Politička socijalizacija je neprekidan proces odgoja i obrazovanja građana kojem je cilj
usvajanje participacijske političke kulture
30. Kakva je tradicionalistička politička kultura?
- Tradicionalistička politička kultura društvo shvaća kao hijerarhijsko i paternalističko a glavni
zadatak države je je odražavanje reda i postojećeg stanja. Za vlast se trebaju boriti elite, dok
sudjelovanje masa nije poželjno
31. Kakva je individualistička politička kultura?
- Individualistička politička kultura zagovara natjecanje svih dok je država samo posrednik koji
rješava sporove. Politika treba biti rezultat mišljenja i volje većine, a cilj joj je odražavanje
ravnoteže različitih interesa
32. Kakva je moralistička političku kultura?
- Moralistička politička kultura na politiku gleda kao aktivnost za postizanje pravednog poretka
i moralnog napretka. Sudjelovanje u političkom građanskom životu je dužnost svih, a cilj je
postizanje općeg dobra, socijalne pravde i poštenja
33. Što je podanička političku kultura?
- Podanička politička kultura je karakteristična po niskoj političkoj osviještenosti i
informiranosti ljudi, koji se ponašaju pasivno kao podanici jer nemaju osjećaj da mogu nešto
promijeniti ili izvršiti značajniji utjecaj na događaje. Smatraju da država ima pravo odlučivati o
svemu
34. Što je participacijska političku kultura?
- Participacijska politička kultura je karakteristična po visokoj političkoj osviještenosti i
informiranosti ljudi te spremnosti na političko djelovanje s uvjerenjem da se može utjecati na
politički život zajednice. Građani se podvrgavaju odlukama koje donosi država, a svoje
aktivnosti usuglašavaju sa zakonskim odredbama
35. Što je parohijalna politička kultura?
- Parohijalna politička kultura je karakteristična po niskoj političkoj osviještenosti i
informiranosti, nedostaje osjećaj svijesti o pripadanju cjelovitoj političkoj zajednici.
Povezanost ljudi osjetna je u kontekstu župe, zavičaja, ali ljudi nemaju osjećaj da u državi ili
regiji mogu utjecati na donošenje odluka, maglovito su svjesni postojanja centralne vlasti i
provode svoj život gotovo bez obzira na postojanje države
36. Kakav je osjećaj političke osviještenosti kod pripadnika participacijske i parohijalne kulture?
- Kod participacijske političke kulture politička osviještenost pripadnika je visoka, dok je kod
parohijalne političke kulture niska
37. Što je politička doktrina?
- Politička doktrina je organiziranje političkih ideala i praktičnih političkih postupaka u
jedinstveni sustav
38. Koje su vrste političke akcije (najmanje četiri)?
- Političke akcije su izlazak na izbore (birati ili biti biran), sudjelovanje u referendumu
(neposredno izjašnjavanje za ili protiv nekog prijedloga), stranačko udruživanje (pravo na
slobodno udruživanje u političke stranke), štrajk ( prestanak rada ako se dogovor nije mogao
postići na drugi način
39. Što je građanska neposlušnost?
- Građanska neposlušnost je javan, nenasilan i svjestan politički čin oprečan zakonu čiji je cilj
izazivanje promjene zakona ili neke političke djelatnosti
40. Koji je cilj političke komunikacije?
- Cilj političke komunikacije je uputiti određene poruke te utjecati na političko okruženje
41. Kakav je dobar komunikator prema Ciceronu?
- Prema Ciceronu dobar komunikator je onaj tko bez obzira na temu govori s poznavanjem
stvari, metodički privlačno, uz dobro pamćenje kombinirajući te kvalitete s dignitetom
42. Koja je svrha političkog govora?
- Svrha političkog govora je oblikovati ponašanje ljudi i njihova politička i ideološka stajališta te
utjecati na njih i na njihovo djelovanje
43. Kakav je ekskluzivni politički govor?
- Ekskluzivni politički govor je visokostručan i niskokomunikativan, smatra se vrstom političkog
žargona, rabi se među političkim djelatnicima
44. Kakav je totalitarni politički govor?
- Totalitarni politički govor je sredstvo kojim se iskazuje moć i dominacija, koriste se prijetnje,
ucjene,...
45. Kakav je demokratski politički govor?
- Demokratski politički govor je govor dijaloga i tolerancije te je visokokomunikativan.
46. Kakav je emotivni politički govor?
- Emotivni politički govor rabi riječi s jakim emotivnom učinkom na slušatelja te govornik
intonacijom obilježava govor.
47. Kakav je ekspresivni politički govor?
- Ekspresivni politički govor odlikuje se bogatstvom i raznolikošću vokabulara ili dinamičnošću i
raznolikošću rečenica.
48. Kakav je iterativni politički govor?
- Iterativni politički govor služi se ponavljanjem važnih riječi i rečenica, govornik tako
provjerava prihvatljivost poslanih poruka
49. Kakav je ekstenzivni politički govor?
- Ekstenzivni politički govor želi poništiti učinak prethodno rečenog ili udaljiti sugovornika od
osnovne teme.
50. Kakav je koherentni politički govor?
- Koherentni politički govor čini skladnu cjelinu, vodi računa o temi, slušateljima i vremenu.
51. Što je cenzura?
- Cenzura je sprečavanje objavljivanja nepoželjnih sadržaja, ona je institucija kontrole.
52. Što je manipulacija?
- Manipulacija je podčinjavanje određenih sadržaja koji mogu biti politički, socijalni ili
ekonomski.
53. Što je propaganda?
- Propaganda je sustavni pokušaj oblikovanja percepcije i spoznaje.
54. Što su napisi političkog sadržaja?
- Napisi političkog sadržaja su novinski članci, knjige, plakati, itd. koji govore o nekom aspektu
politike.
55. Što je moć?
- Moć je vjerojatnost da će pojedinci i skupine provesti vlastite interese i odluke usprkos
protivljenju drugih.
56. Što je vlast?
- Vlast je vjerojatnost da će pojedinci i skupine provesti svoje interese i odluke uz stupanj
pokoravanja i pristanka.
57. Što je ideologija?
- Ideologija je nauk o idejama ili pokušaj objašnjenja smisla i svrhe života i svijetu i društvu
58. Čemu prema Karlu Marxu služe ideologije?
- Ideologija je skup vjerovanja i ideja koje služe za opravdanje interesa dominantnih skupina u
društvu, etničkih zajednica, nacija
59. Što je politička moć?
- Politička moć koja se odnosi na sposobnost pojedinca da organiziraju i upravljaju ljudima
60. Što je ekonomska moć?
- Ekonomska moć koja se odnosi na sposobnost organiziranja i razvijanja proizvodnih resursa u
društvu
61. Što je ideološka moć?
- Ideološka moć koja se odnosi na sposobnost opravdavanja organizacije društva pomoću
vjerovanja i sustava vrijednosti
62. Što znači da je količina moći u društvu stalna?
- Gledište o stalnoj količini moći u društvu tvrdi da se politički život odvija tako da osvajanje
veće količine moći jednih istodobno znači smanjivanje moći drugih
63. Što znači da je količina moći u društvu promjenjiva?
- Gledište o promjenjivoj količini moći u društvu smatra da se moć neprestano proizvodi u
društvu, stoga je ima sve više i više, as vi članovi društva imaju određenu količinu moći
64. Što je legitimnost?
- Legitimnost je osnova na kojoj vlast opravdava svoj zahtjev za poslušnošću
65. Koje su karakteristike dobrog upravljanja državom?
- Ako politika građana osigurava gospodarski rast, visoku zaposlenost, visok stupanj sigurnosti,
socijalnu zaštitu, za njih je znak dobrog upravljanja i doprinosi legitimnosti
66. Što je ustroj vlasti kao čimbenik legitimnosti?
- Ustroj vlasti- ako je vlast ustrojna izborima, i predstavnicima u parlamentu predstavljaju
interese građana, onda će se i građani pokoravati toj vlasti
67. Što je legalnost?
- Legalnost znači da je određeno postupanje u skladu sa zakonom
68. Kakva je karizmatska vlast?
- Karizmatska vlast svoju legitimnost temelji na vjerovanju u iznimnu posebnost neke osobe,
njezin heroizam, svetost, nadnaravne osobine, nadmoć u određenom smislu
69. Kakva je racionalno-legalna vlast?
- Racionalno- legalna vlast svoju legitimnost temelji na pravilima procedure koje određuju
prava i obveze i podanika i nositelja vlasti
70. Što je autoritet?
- Autoritet je sposobnost da se na osnovi ovlasti kod drugih ljudi proizvede dobrovoljna
poslušnost.

71. Što je autoritarnost?

- Autoritarnost je vladanje ili upravljanje s vrlo velikim ovlaštenjima i ograničavanje slobode u
dometu svoje moći.
72. Što je nacionalni identitet?
- Nacionalni identitet je skup simbola i vjerovanja o pripadnosti određenoj kulturnoj i političkoj
zajednici.
73. Što je narod kao demos?
- Narod kao demos je stanovništvo neke države kao skup slobodnih i jednakopravnih
državljana.
74. Što je narod kao plebs?
- Narod kao plebs je nositelj ideja boljeg i pravednijeg društva.
75. Što je narod kao etnos?
- Narod kao etnos je narod kao jedinstvena zajednica zasnovana na zajedničkoj kulturi i
povijesti.
76. Što je nacija?
- Nacija je zajednica ljudi koja se konstituira kao politički suveren narod u okviru samostalne
države.
77. Što je suverenitet?
- Suverenitet je obilježje koje govori da ovlasti nacije-države vrijede na njenom međunarodno
priznatom teritoriju.
78. Što je nacionalna manjina?
- Nacionalna manjina je brojčano manja skupina u višenacionalnoj državi koja se razlikuje od
većine po prirodnim i kulturnim obilježjima.
79. Što je asimilacija manjina?
- Asimilacija je model gdje manjina napušta običaje i navike te se postupno integrira sa
većinom usvajajući njihove vrijednosti, norme, itd.
80. Koja je razlika između državljanina i građanina?
- Razlika između državljanina i građanina je u tome što kao državljani svi imamo jednaka prava
i obveze, a kao građani svatko je od nas poseban i različit od drugih po interesima,
sposobnostima, itd.
81. Što su interesne skupine?
- Interesne skupine su organizacije sastavljene od pojedinaca koje povezuje isti interes. Oni
svoje interese nastoje realizirati preko skupina čak i kada nemaju isto ideologiju ili političku
stranku.
82. Što je demokracija?
- Demokracija je oblik vladavine u kojem se političke odluke donose voljom većine putem
izbora ili referenduma u kojima sudjeluju svi građani.
83. Koje su obilježja demokracije (najmanje 4)?
- Obilježja demokracije: opće pravo glasa, sloboda govora, neovisno sudstvo, jednakost pred
zakonom. (na 40.str. imate još pa si odaberite druge ako vam ovi ne pašu)
84. Obrazložite citat: "Demokracija znači da odluku donose oni kojih se ta odluka tiče".
- Odluke se trebaju donositi na razini ljudi na kojih se to tiče, npr. općina bi trebala donositi
odluke za poljoprivredu Slatine a ne Sabor u Zagrebu.
85. Obrazložite citat: "Diktature su jednosmjerne ulice. U demokraciji je dopušten promet u oba
smjera".
- U diktaturama narod ne može utjecati na diktatora dok u demokracijama narod može
utjecati te potom i komunicirati s vođom glasanjem
86. Obrazložite citat: "Demokracija je najlošija forma države ako izuzmemo sve ostale".
- Demokracija ima mnoge mane, ali ima najmanje mana uspoređena s drugim sistemima
87. Što je predstavnička, a što neposredna demokracija?
- U neposrednoj demokraciji narod direktno utječe na odluku kao na referendumu, dok u
predstavničkoj demokraciji narod bira predstavnika koji će donositi odluke umjesto njih
88. Što znači da je vlast pod neprestanim pritiskom?
- Članovi društva se konstanto bore da bi postigli vlast, dakle ona je stalno u napetosti između
članova društva
89. Kakve mogu biti posljedice nedostatka demokratske kontrole vlasti?
- Posljedice nedostatka demokratske kontrole vlasti su nastanak totalitarnih režima i pseudo-
država unutar samog društva
90. Kako se ostvaruje ovisnost vlasti o narodnom pristanku?
- Ovisnost vlasti o narodnom pristanku se postiže voljom naroda za borbu kada su njihova
demokratska prava ugrožena
91. Kako masovni mediji utječu na demokraciju?
- Masovni mediji utječu na glasanje ljudi svojim programima i potom uvelike utječu na
demokraciju
92. Kako stupanj ekonomskog i kulturnog razvitka utječe na demokraciju?
- Viši stupanj ekonomskog i kulturnog razvitka utječe na bolji razvoj demokracije, dok
siromaštvo i manjak kulturnog razvitka pospješuju razvoj totalitarnih režima
93. Koja su obilježja totalitarizma (najmanje 4)?
- Postoji samo jedna partija utemeljena na totalitarističkoj ideologiji , njezini članovi zauzimaju
najbitnija mjesta u društvu, tehnologija vladanja je prisila, teror i kontrola javnosti i država
ima kontrolu nad svim dijelovima zajednice i nadzor nad svim područjima društvenog života
94. Koji su desni, a koji lijevi totalitarni režimi?
- Desni: Fašistička Italija, Nacistička Njemačka, Fašistička Mađarska, NDH, …
- Lijevi: SSSR, Kina, Sjeverna Koreja, SFRJ, …
95. Što znači da je u totalitarizmu država "progutala" društvo?
- U totalitarizmu je država uključena u svaki dio života, od načina na koji se oblačimo, što
mislimo, što pričamo i privatnost ne postoji
96. Što je autoritarizam?
- Autoritarizam je ideologija u kojoj jedan čovjek ili mala grupa ima vrhovnu nelegitimnu moć