Avangarda (1910.-1930.

)
Izradila: Maja Sokač
https://net.hr/danas/najvazniji-dogadjaji-20-stoljeca/ (pristupljeno 30. 6. 2019.)
 Svijet početkom 20. stoljeća
Više na: https://marinknezovic.info/2016/02/13/svijet-pocetkom-20-stoljeca/ (pristupljeno 30.
6. 2019.)

- industrijalizacija gradova -> mehanizirano i urbanizirano društvo

problematika urbanosti (ambivalentan odnos prema gradu)

- masovna proizvodnja za masovno tržište (reklamna i flmska

industrija)

- imperijalistička podjela svijeta

- 1. svjetski rat

KNJIŽEVNOST MORA STVORITI PROTUTEŽU TAKVOM

SVIJETU!
“Pola ure kulture”
Arhitektura

„Satelitski tornjevi” u
“Chilehaus” u Hamburgu
Ciudad de Mexicu, 1957.-
iz 1924. (Fritz Höger)
58. (Luis Barragán)
BAUHAUS

Škola za
arhitekturu i
primijenjenu
umjetnost u
Njemačkoj
(1919.-1933.)

Zgrade Bauhausa u
Dessau koje je 1919.
dizajnirao Walter
Gropius.
 Kubizam - avangardni smjer u slikarstvu
Više na:
http://studentski.hr/vijesti/na-danasnji-dan/pablo-picasso-otac-kubizma
(pristupljeno 30. 6. 2019.)

Guernica, 1937.
Pablo Diego José Francisco de Paula Juan Nepomuceno María de los Remedios Cipriano de la Santísima
Trinidad Clito Ruiz y Picasso
Guillaume Apollinaire: “Kaligrami”
Kazimir Maljevič - apstraktno slikarstvo
(osnivač suprematizma)
OSNOVE ODREDNICE AVANGARDE:
● fran. l’avant garde, predstraža, prethodnica

- pokušaj radikalnog osporavanja tradicije (antitradicionalizam)

- suprotstavlja se esteticizmu (osporavanje “kulta ljepote”)
- teži uspostavljanju novog tipa cjelokupne kulture
- sklona kulturnoj, političkoj i društvenoj revoluciji
- želja za pronalaskom nove veze između umjetnosti i života
- književne inovacije (sklonost eksperimentiranju)
- „načelo montaže” (miješanje različitih umjetnosti)
- simultanizam prostora i vremena
- težnja prema negaciji razumnosti svijeta
- napuštanje tradicionalne funkcije književnosti
 AVANGARDNI IZMI
- književni pravci formirani početkom 20. st. ->
nastaju iz otpora književnoj tradiciji
- zajednička im je poetika osporavanja,
eksperimentiranje s jezičnim konvencijama
(automatizam jezika) i književnim izrazom
- depersonalizacija umjetnosti
 Georg Trakl: “Grodek”
U predvečerje zveče jesenje šume
Od ubojitog oružja, zlatne ravnice
I jezera plava, a nad njima se sunce
Natmureno valja; noć prima u svoje tmine
Borce na umoru, vapaje divlje
Njihovih smrskanih usta.
A u dnu pašnjaka nečujno buja
Oblačje rujno, tamo je sada jedno gnjevno
božanstvo,
I krv prolivena, i hlad mjesečasti;
Svi putovi vode u crno raspadanje.
Pod zlatnim granama noći i zvijezda,
Utihnulim lugom tetura sestrina sjena,
Ona ide da pozdravi duhove junaka, glave što
krvare;
A tamne frule jeseni u trski tiho bruje.
O, gorda tugo! Vi mjedeni oltari,
Silna bol potiče danas taj žarki plamen duha,
Unuci nerođeni.

Edvard Munch, “Krik” (1893.)

EKSPRESIONIZAM (franc. expressionisme, izraz,
izričaj)
OBILJEŽJA TEME I MOTIVI PREDSTAVNICI

- najvažnija je kreativna - osnovne: bolest, Georg Trakl, Gottfried Benn,

moć umjetnika (snažan bolnica, smrt, Franz Werfel
i dojmljiv izraz) raspadanje, rat,
- izraz: sažete rečenice, revolucija...
jaki zvučni efekti, - izražava se nemir,
metafora, hiperbola tjeskoba, krik
- dojam „nedorečenosti”
(pjesnička sloboda)
- odbacuje se ideja
ljepote kao sklada
Marcel Duchamp, “Fontana” (1917.)
Poziv na manifestaciju dadaizma u
organizaciji Ilje Zdaneviča, Pariz, 1921.
DADAIZAM
- naziv nastao prema oponašanju dječjeg tepanja da-da
- osnovan 1916. oko skupine umjetnika u ciriškom Cabaretu
Voltaire
- krajem 1. svjetskog rata postaje simbol otpora prema bilo
kakvim racionalnim konvencijama u umjetnosti
- obilježja: crni humor, ironija, poruga, osporavanje vrijednosti
svakog smislenog govora
- praćen osjećajem razočaranja, buntovnog očaja
- predstavnik: Tristan Tzara
Salvador Dali, “Postojanost Luis Buñuel: “Andaluzijski pas”
pamćenja”
NADREALIZAM
- nastavlja se na dadaizam
- utemeljitelj: André Breton (“Manifest nadrealizma”)
- utjecaj Sigmunda Freuda (učenje o podsvijesti)
- teme: kritika građanskog života, pobuna protiv postojećeg morala i
shvaćanja umjetnosti i ljepote

- “automatsko pisanje” - izravno bilježenje svega što dolazi iz

podsvijesti

- predstavnici: Louis Aragon, Paul Éluard

IMAŽINIZAM/IMAGINIZAM (lat. imago, slika)

- pobuna protiv pjesništva s kraja 19. st.

- odbacivanje simbolizma -> objektivna stvarnost
- izraz: sažetost, naglasak na formi, jezična ekonomija,
precizna i konkretna slika
- žele afrmirati slobodan stih
- osjetilni dojmovi kao jedine pouzdane vrijednosti
- predstavnici: Sergej Jesenjin, Ezra Pound, Aldous Huxley
Filippo Tommaso
Marinetti s
„Manifestom futurizma”
FUTURIZAM (lat. futurus, budući)

- osnivač: Filippo Tomaso Marinetti (“Manifest futurizma”)

- Vladimir Majakovski (ruski futurizam)
- zahtjev za radikalnim raskidom s književnom tradicijom -> pokušaj
određivanja novog umjetničkog ideala kojim bi se izrazio dinamizam
i aktivizam nove industrijske civilizacije
- dekonstrukcija jezika
- veličanje opasnosti industrijske civilizacije (npr. automobili postaju
simboli)
Aleksandar Mihajlovič Gerasimov, „Staljin i Vorošilov u Kremlju”, 1938.
SOCIJALISTIČKI REALIZAM
- predstavnik: Maksim Gorki
- stvaranje umjetničkih djela s odgojnim utjecajem na
„narodne mase” (parole, plakati, zidne novine)
- prikaz stvarnosti u duhu socijalističkih vrijednosti
- patetičnost, crno-bijela karakterizacija likova -> tradicija
realizma
- djela pisana za široku masu
EGZISTENCIJALIZAM (lat. existentia, postojanje, opstanak)

- flozofsko-književni pravac
- književnost problematizira karakteristične teme i stavove
egzistencijalističke flozofje (osamljenost pojedinca, apsolutna
sloboda ljudskog izbora, suočavanje sa smrću)
- odmak od tradicionalne fabule (naglasak na psihološkoj analizi
likova)
- predstavnici: Jean Paul Sartre, Albert Camus
 DRAMA 20. ST.
KAZALIŠTE APSURDA EPSKO KAZALIŠTE

- predstavnici: Samuel Beckett, - utemeljitelj: Bertolt Brecht ->

Eugène Ionesco smatra da drama služi preodgajanju
- povezano s egzistencijalizmom (+ društvene svijesti
elementi nadrealizma) - ističe socijalnu determiniranost
- apsurdne situacije, likovi i govor likova
- ironičan odnos prema životu (crni
humor, groteska)
- nemogućnost normalne ljudske
komunikacije
LITERATURA:
1. Flaker, Aleksandar. 1986. Stilske formacije (2. izdanje). SNL. Zagreb.
2. Skupina autora. 2014. Čitanka 4. Udžbenik za 4. razred gimnazije. Školska knjiga.
Zagreb.

3. Solar, Milivoj. 1997. Teorija književnosti. XVIII. izdanje. Školska knjiga. Zagreb.

4. https://marinknezovic.info/2016/02/13/svijet-pocetkom-20-stoljeca/
(pristupljeno 30. 6. 2019.)

5. http://studentski.hr/vijesti/na-danasnji-dan/pablo-picasso-otac-kubizma (pristupljeno
30. 6. 2019.)

6. https://net.hr/danas/najvazniji-dogadjaji-20-stoljeca/ (pristupljeno 30. 6. 2019.)

7. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4808 (pristupljeno 1. 7.
2019.)