Professional Documents
Culture Documents
Sažetak Teksta - Laura Hana Uremović
Sažetak Teksta - Laura Hana Uremović
Sažetak teksta
„ 'Fake News' and Emerging Online Media Ecosystem: An Integrated Intermedia Agenda-
Setting Analysis of 2016 U.S. Presidental Election“
Glavni pojmovi koji se ističu kroz tekst su lažne i prave vijesti, online vijesti, analiza
sadržaja, predsjednički kandidati te intermedia agenda setting (IAS), teorija koja nastoji
objasniti kako sadržaj putuje između različitih medija, u ovom slučaju, online vijesti. Samim
postavljanjem ove teorije kao glavnog fokusa teksta, autori se referiraju na teoriju agenda
settinga, prema kojoj su mediji ti koji imaju moć određivanja dnevnog reda i njezinog
sadržaja. Kroz nekoliko postavljenih istraživačkih pitanja želi se odrediti hoće li izvještavanje
o određenim atributima Trumpa i Clinton predvidjeti ili slijediti agendu „fact-based medjia“,
odnosno pravih vijesti, s naglaskom na proučavanje satiričnih i dezinformacijskih stranica
(Guo i Vargo, 2018: 6). Jedna od odabranih kategorija, satirične stranice, iziskuje zahtjevniju
analizu. „While websites that spread misinformation intend to mislead their users, satire
websites may just exist for entertainment purposes“ (Guo i Vargo, 2018: 5). Jedini ključ za
distinkciju satire od dezinformcija jest autorova namjera, koju je ponekad teško samostalno
procijeniti.
Kako bi se utvrdio smjer kojim se kreće utjecaj jednih vijesti na druge, velika je pažnja
usmjerena na proučavanje dvije vrste karakteristika prilikom izvještavanja o kandidatima.
Karakteristike označene kao substantive „deal with those aspects of communication messages
that help us to cognitively structure various topics“ (McCombs i dr, 2011: 112), dok one
označene kao affective „deal with positive, neutral or negative tone present in messages“
(McCombs i dr, 2011: 112). Dakle, substantive dimenzija usmjerena je na određene
karakteristike i stavove kandidata, dok affective dimenzija izaziva pozitivnu, neutralnu ili
negativnu emociju kod publike. Analizom novinskih članaka, studija je zaključila kako su
oba kandidata povezana s velikim brojem fabriciranih problema, što ukazuje na to da su i
sami kandidati bili uključeni u proces nastanka lažnih vijesti (Guo i Vargo, 2018: 6).
Rezultati studije pokazali su da dezinformacijske stranice znatno više prate agendu fact-based
medija tijekom izvještavanja o Trumpu nego o Hillary Clinton. Satirične stranice imaju vrlo
ograničenu interakciju s „pravim“ vijestima te nema značajnog međusobnog utjecaja jednih
vijesti na druge (Guo i Vargo, 2018: 12). Konačni zaključak jest da dezinformacijske stranice
donekle ostvaruju međuodnos agende sa profesionalnim novinarskim organizacijama, što
pridonosi razvitku već senzacionalističkog novinarskog okoliša. Utjecaj dezinformacija na
prave vijesti je prisutan utoliko što može odrediti ton izvještavanja o nekom kandidatu u
ozbiljnim medijima. Time se krši pravilo objektivnosti i sama novinarska profesija gubi svoj
kredibilitet, koji karakteri poput Trumpa žele oštetiti isključivo za vlastitu korist. Smatram da
ovaj tekst vrlo dobro prikazuje moć koju lažne vijesti posjeduju te da su ponekad nadmoćne
nad onime što smatramo pravim vijestima.
Literatura
Guo, Lei i Vargo, Chris (2018) “Fake News” and Emerging Online Media Ecosystem: An
Integrated Intermedia Agenda-Setting Analysis of the 2016 US Presidential Election.
Communication Research, 00(0): 1-23
McCombs, Maxwell, Holbert, Lance, Kiousis, Spiro i Wanta, Wayne (2011) The News and
Public Opinion: Media Effects on Civic Life. Cambridge: Polity Press.