Professional Documents
Culture Documents
Prelazni, Neprelazni I Povratni Glagoli
Prelazni, Neprelazni I Povratni Glagoli
Da bi nastavili našu priču o pasivu, vreme je da se malo pozabavimo temom – podela glagola prema
prelaznosti radnje ili kako se to drugačije zove, glagolski rod.
Srpski jezik za VIII razred, autor Duška Klikovac na ovu temu nam kaže sledeće:
Glagoli koji označavaju radnju koju vršilac vrši na nekom trpiocu (predmetu ili biću) nazivaju se
prelazni.
1. Prelazni glagoli
Ja kuvam ručak.
Znači taj jadni ručak trpi sve aktivnosti, koje meni padnu na pamet, a u okviru opisa glagola kuvati –
mešam, solim, kiselim, biberim, krčkam, dinstam – ručak trpi li trpi. To mu je i posao, pošto je
objekat pa je logično da ga zovemo ne Đole, nego trpioc.
Svi glagoli koji traže objekat da bi ostvarili svoju radnju su prelazni, tj. prelazi naša aktivnost na
objekat i to pravi objekat i akuzativu.
To nam treba, prelazni glagoli i možemo da pravimo pasiv i u srpskom i u engleskom i u nemačkom
jeziku.
Ručak je skuvan.
2. Neprelazni glagoli
Niko sem mene same, ne trpi, ostaje radnja na subjektu, ne prenosi se, nema tranzicije, to mi je što
mi je.
Povratni glagoli
2. uzajmno – povratni – pozdraviti se, zagrliti se, tući se , ovde nas je komada dva, pa ja tebi ti meni i
tako uzajamno radimo jedan drugome nešto
3. nepravi povratni – čuditi se, veseliti se , ovi glagoli isto imaju rečcu se, ali bog te pitaj zašto, niko to
ne zna, nema vraćanja radnje ni na sebe, ni uzajmno. Logičan zaključak, ako povratni glagol nije iz
prve grupe ni iz druge onda je definitvno ovaj, nepravi povratni glagol.