Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 2

Prelazni glagoli; neprelazni, povratni

Da bi nastavili našu priču o pasivu, vreme je da se malo pozabavimo temom – podela glagola prema
prelaznosti radnje ili kako se to drugačije zove, glagolski rod.

Srpski jezik za VIII razred, autor Duška Klikovac na ovu temu nam kaže sledeće:

Glagoli koji označavaju radnju koju vršilac vrši na nekom trpiocu (predmetu ili biću) nazivaju se
prelazni.

1. Prelazni glagoli

Ja kuvam ručak.

– ja, moja maleknost, subjekat


– kuvam, radim nešto, nekome ili nečemu, predikat
– ručak, trpioc (lepe li reči), predmet u ovom slučaju, ručak (nije biće), iliti drugim rečima objekat

Znači taj jadni ručak trpi sve aktivnosti, koje meni padnu na pamet, a u okviru opisa glagola kuvati –
mešam, solim, kiselim, biberim, krčkam, dinstam – ručak trpi li trpi. To mu je i posao, pošto je
objekat pa je logično da ga zovemo ne Đole, nego trpioc.

Svi glagoli koji traže objekat da bi ostvarili svoju radnju su prelazni, tj. prelazi naša aktivnost na
objekat i to pravi objekat i akuzativu.

To nam treba, prelazni glagoli i možemo da pravimo pasiv i u srpskom i u engleskom i u nemačkom
jeziku.

Ručak je skuvan.

2. Neprelazni glagoli

Glagoli koji označavaju radnju koja se ne vrši na trpiocu nazivaju se neprelazni


Takvi glagoli često označavaju stanja.

Ja plačem, venem, tugujem.

Niko sem mene same, ne trpi, ostaje radnja na subjektu, ne prenosi se, nema tranzicije, to mi je što
mi je.

Povratni glagoli

Prepoznaju se iz aviona pošto obavezno imaju rečcu se i dele se na:


1. pravi povratni – šminkati se, umivati se tj, ja sam i subjekat i objekat(trpioc, jel te), ta akcija, koju
vršim se završava na meni samoj

2. uzajmno – povratni – pozdraviti se, zagrliti se, tući se , ovde nas je komada dva, pa ja tebi ti meni i
tako uzajamno radimo jedan drugome nešto
3. nepravi povratni – čuditi se, veseliti se , ovi glagoli isto imaju rečcu se, ali bog te pitaj zašto, niko to
ne zna, nema vraćanja radnje ni na sebe, ni uzajmno. Logičan zaključak, ako povratni glagol nije iz
prve grupe ni iz druge onda je definitvno ovaj, nepravi povratni glagol.

You might also like