DIGITALNI, ODGOVORNI, SIGURNI

U ŠKOLI I ZAJEDNICI
PROGRAM SOCIJALIZACIJA S PRAVOM

Sarajevo, 2017
DIGITALNI, ODGOVORNI, SIGURNI
U ŠKOLI I ZAJEDNICI
PROGRAM SOCIJALIZACIJA S PRAVOM
Autori:
Vanja Ibrahimbegović Tihak
Feđa Kulenović
Za PH International:
Beti Čolak, Program koordinatorica
Lektorisala:
Rasema Sarić
Dizajn i prelom:
Triptih d.o.o. Sarajevo
Štampa:
Triptih d.o.o. Sarajevo
Tiraž:
78
Sarajevo, 2017

Ova publikacija je štampana uz financijsku podršku Vlade Sjedinjenih Američkih Država preko Odjela za borbu protiv međunarodne trgovine narkoti-
cima i provedbu zakona – Bureau of International Narcotics and Law Enforcement Affairs (INL). Sadržaj ove publikacije ne mora nužno odražavati
mišljenje Vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Sadržaj
PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
POJMOVNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
KAKO JE INTERNET PROMIJENIO SVIJET . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
MEDIJI - TRADICIONALNI VS. DRUŠTVENI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
MEDIJSKA PISMENOST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
MALI VODIČ MEDIJSKOG SAMO-OPISMENJAVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
DIGITALNA PISMENOST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
GRAĐANSKI AKTIVIZAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
DRUŠTVENI MEDIJI ZA DRUŠTVENE PROMJENE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
BLOGOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
KAKO NAPRAVITI BLOG . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

IDEJE ZA KORIŠTENJE DRUŠTVENIH MREŽA U OBRAZOVANJU . . . . . . . . . . . . 16

Strip u nastavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Pisanje bloga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Facebook metoda učenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

RIZICI KORIŠTENJA DRUŠTVENIH MREŽA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

ŠTA JE VRŠNJAČKO NASILJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
CYBERBULLING . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
ŠTA JE VIRTUALNO NASILJE (CYBERBULLING)? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
KOJI OBLICI PONAŠANJA PREDSTAVLJAJU CYBERBULLING? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
CYBERBULLING U BOSNI I HERCEGOVINI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
KAKO SE ZAŠTITITI OD NASILJA NA INTERNETU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
IGRE I CYBERBULLING . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

KAKO ZAŠTITITI LIČNE PODATKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

DIGITALNI, ODGOVORNI, SIGURNI U ŠKOLI I ZAJEDNICI 3

4 PROGRAM SOCIJALIZACIJA S PRAVOM
PREDGOVOR
Vodič “Digitalni, odgovorni, sigurni u školi i zajednici” nastao je u okviru programa Socijalizacija s pravom i
prevencija maloljetničke delinkvencije, koji provodi PH International uz pomoć grant sredstava Vlade Sjedinje-
nih Američkih Država, Odjel za borbu protiv međunarodne trgovine narkoticima i provedbu zakona (Bureau
of International Narcotics and Law Enforcement Affairs – INL ).
Sam naslov vodiča “Digitalni, odgovorni, sigurni u školi i zajednici” upućuje na njegovu suštinu i svrhu, a to
je da, kao integralni dio edukativnog paketa Programa socijalizacije s pravom koji uključuje i “Priručnik za vo-
ditelje” i “Priručnik za učenike”, podstiče na razvijanje i jačanje svijesti o društvenoj odgovornosti, društvenom
aktivizmu, društveno prihvatljivim ponašanjima, a sve s ciljem prevencije maloljetničke delinkvencije.
Teme predstavljene u publikaciji “Digitalni, odgovorni, sigurni u školi i zajednici” (DOS) korespondiraju sa
temama radionica u kojima su učestvovali učenici osmih razreda 16 osnovnih škola iz Hercegovačko-neretvan-
ske županije/kantona i Zeničko-dobojskog kantona koje učestvuju u pilot Programu socijalizacije s pravom i
prevencije maloljetničke delinkvencije. Učesnici radionica su bili učenici, učitelji, nastavnici, profesori, policij-
ski službenici, roditelji.
U publikaciji se daju osnovne informacije o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, o njihovim kori-
snim stranama, ali i rizicima povezanim sa njhovim korištenjem.
Definišu se i pojmovi medijske i digitalne pismenosti, naglašavajući potrebu i značaj razvijanja vještina kritičkog
mišljenja i analitičkih vještina kao osnovne pretpostavke za individualni i društveni razvoj, u danas povezanom
digitalnom svijetu.
Sadržaji u publikaciji i ilustrativan način njihovog predstavljanja imaju za cilj podstaknuti mlade na odgovorno
ponašanje u virtualnom svijetu. Publikacija bi trebala pomoći školi kao instituciji, učenicima i nastavnom oso-
blju, ali i roditeljima da informacijsko-komunikacijske tehnologije posmatraju kao uslov bez kojeg se ne može
u modernom svijetu u kojem živimo, zbog čega je neophodno upoznavanje sa svim aspektima vezanim za tu
činjenicu.
Kroz niz ilustrativnih primjera i ideja za uključivanje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovni
proces, želi se naglasiti značaj i neophodnost promjena i prilagođavanja obrazovnog sistema s ciljem razvoja
vještina analitičkog i kritičkog mišljenja, s obzirom na činjenicu da današnji mladi ljudi, “digitalni urođenici”,
najveći dio života provode online i digitalno okruženje im je prirodno okruženje.
U vodiču se nude i primjeri aktivnog građanskog angažmana mladih u svijetu i kod nas, potpomognutog upo-
trebom savremenih tehnoloških alata, s nadom da će podstaknuti čitatelje i čitateljice na aktivizam i solidarnost,
što također ima moć preventivnog djelovanja u kontekstu nasilja online i offline.
Vjerujemo da će Vodič “Digitalni, odgovorni, sigurni u školi i zajednici” biti prihvaćen i korišten i da će na
taj način doprinijeti uspješnom razvoju i obrazovanju mladih.

Nedžada Faginović
Direktorica
PH International
Ured u Bosni i Hercegovini

DIGITALNI, ODGOVORNI, SIGURNI U ŠKOLI I ZAJEDNICI 5

POJMOVNIK
BLOG Mrežni dnevnik ili blog (anglizam, a duži naziv je weblog) je oblik objavljivanja
informacija na Internetu, te sadrži prvenstveno periodičke članke u obrnutom
vremenskom slijedu - najnoviji članci nalaze se na vrhu stranice. Blogovi mogu biti
individualni i kolaborativni. Mogu biti u obliku časopisa, tematski, lični. Mogu biti
povezani u grupe, tematski ili vezano uz domenu koju se nalaze – blogosfera.
CYBERBULLING Cyberbulling je složenica koja označava, u današnje digitalno doba, nažalost,
(CYBER-NASILJE; rasprostranjenu pojavu, globalno, pa i u Bosni i Hercegovini. Pojam preuzet iz
VIRTUALNO engleskog jezika formiran je od dvije riječi: cyber koja označava virtualni svijet
NASILJE; NASILJE NA i bulling koja označava nasilje, odnosno nasilničko ponašanje (ili bully što znači
INTERNETU) nasilnik). Cyberbulling je, dakle, termin kojim se označava nasilje u virtualnom
svijetu, putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, odnosno nasilje na
Internetu. U ovom vodiču ravnopravno koristimo sve termine kojima se označava
ova pojava, a navedeni su u naslovu u pojmovniku.
DIGITALNA Digitalna pismenost je skup znanja, vrijednosti i cijeli sistem vještina u oblasti
PISMENOST kritičkog mišljenja, komuniciranja i upravljanja informacijama, koji mladi ljudi
trebaju imati, kako bi bili uspješni u digitalnom dobu. Naime, sve više poslova,
usluga, pa čak i demokratski procesi se postepeno sele u online sferu. Postoji
široka lepeza vještina koje spadaju u okvir digitalne pismenosti, a među njih
spadaju: medijska pismenost, privatnost i sigurnost online, online nasilje, pretjerano
korištenje Interneta, online etika, online ljudska prava, online igre.
DRUŠTVENI MEDIJI ILI Društvene mreže ili društveni mediji (preuzeto iz engleskog jezika: Social Media)
DRUŠTVENE MREŽE jedna su od pojava nastalih u vrijeme Web 2.0. Prema definiciji, društvene mreže
su zbir online komunikacijskih kanala putem kojih se generira sadržaj zajednice
korisnika i korisnica, a bazira se na dijeljenju sadržaja, komunikaciji, interakciji
i saradnji. Najčešće mreže koje koriste mladi u BiH su: Facebook, Instagram,
Snapchat i nešto manje Twitter.
GRAĐANSKI Građanski aktivizam je pojam koji označava društveno organizovanje i značajan
AKTIVIZAM građanski angažman u društvu, s ciljem postizanja društvenih promjena koje data
građanska organizacija ili grupa smatra potrebnim.
HTML HTML je skraćenica za HyperText Markup Language, što znači prezentacijski jezik
za izradu web stranica. Hipertekst dokument stvara se pomoću HTML jezika.
HTML jezikom oblikuje se sadržaj i stvaraju se hiperveze, odnosno hipertext
dokumenta. HTML je jednostavan za upotrebu i lako se uči, što je jedan od
razloga njegove opće prihvaćenosti i popularnosti. Svoju raširenost zahvaljuje
jednostavnosti i tome što je od početka bio zamišljen kao besplatan i tako
dostupan svima.
HTTP Engl. Hypertext Transfer Protocol (HTTP) je standard koji koristi mrežne zahtjev-
odgovor transakcije za prijenos podataka preko interneta.

6 PROGRAM SOCIJALIZACIJA S PRAVOM

 INFORMACIJSKO- IKT su tehnologije koje omogućavaju pristup informacijama, kroz
KOMUNIKACIJSKE telekomunikacije. U ove tehnologije ubraja se Internet, bežične mreže, mobilni
TEHNOLOGIJE (IKT) telefoni i drugi digitalni mediji. U posljednje dvije decenije komuniciranje putem
IKT-a omogućilo je veoma mnogo novina u odnosu na raniji period: video
komunikacija u realnom vremenu, instantno dopisivanje putem poruka, video
konferencije, i slično. U ovo također spadaju i društvene mreže.
INTERNET Internet se definiše kao globalni komunikacijski sistem koji se sastoji od tehničke
i softverske infrastrukture. Ova infrastruktura osigurava komunikaciju između
kompjutera. To znači da je Internet mreža koja garantuje funkcionisanje weba
(www).
INTERNET PROVAJDER Odnosi se na pružatelja Internet usluga (engl. Internet Service Provider skr. ISP) tj. na
telekomunikacijske i kablovske operatere koji pružaju usluge pristupa internetu.
LOGIN Imenica u engleskom jeziku koja u prevodu znači prijava, ali se često koristi u
našim jezicima kao glagol npr. logirati se, logiran sam itd. U smislu upotrebe
informacijsko-komunikacijskih tehnologija znači čin prijavljivanja na računar, bazu
podataka ili sistem (lokalnu mrežu ili globalnu mrežu Internet).
MEDIJSKA PISMENOST Medijska pismenost je zbir vještina i znanja potrebnih ljudima danas, da pristupe,
analiziraju, evaluiraju, ali i kreiraju medijske sadržaje, uključujći pri tome sve vrste
medija, od knjige, filma, muzike, printanih i elektronskih medija, do informacijsko-
komunikacijskih tehnologija i Interneta. Prema definiciji, kompetencije medijske
pismenosti neophodne su građanima i građankama današnjice za aktivnu
građansku participaciju u savremenom društvu. Najvažnija vještina iz grupe
vještina koje spadaju u medijsku pismenost, jest kritička analiza medijskih sadržaja.
ONLINE Online je termin koji ukazuje na povezanost na Internet, dok suprotno tome
termin ofline objašnjava stanje nepovezanosti na mrežu.
TCP/IP protokol TCP (engl. Transmission Control Protocol) i IP ( engl. Internet Protocol) su protokoli
pomoću kojih se vrši razmjenjivanje podataka između računara preko neke
internet veze, bez kojih današnji Internet ne bi bio zamisliv.
VLOG Video blog ili vlog je vrsta bloga koja kao osnovni medij koristi video formu,
te predstavlja jedan od oblika web TV-a.Vlog sadrži video ili link na video u
kombinaciji sa ostalim tipovima sadržaja (tekst, zvuk, itd.).Vlog je popularna
kategorija na You Tube-u.
WEB ILI MREŽA Web je kombinacija online izvora i međusobno povezanih web stranica.
Funkcioniše koristeći Internet resurse.

DIGITALNI, ODGOVORNI, SIGURNI U ŠKOLI I ZAJEDNICI 7

KAKO JE INTERNET PROMIJENIO SVIJET
Nekoliko sedmica nakon što je prvi čovjek, 1969. godine, sletio na Mjesec i nekoliko dana nakon historijski
poznatog muzičkog festivala Woodstock, kalifornijsko sveučilište (University of California Los Angeles – UCLA)
u Los Angelesu je primilo uređaj veličine frižidera koji je izazvao veliko uzbuđenje kod profesora Leonarda Kle-
inrocka (Leonard Kleinrock) i njegovih kolega. Uređaj je bio procesor kompjuterskih poruka (Interface Message
Processor- IMP), koji je je predstavljao začetak novog doba, onog trenutka kada je uspio da prenese jednostavnu
poruku sa računara iz Kalifornije računaru na drugoj strani Sjedinjenih Američkih Država (SAD) na Stanfordski
istraživački institut (Stanford Research Institute).
Iako se i danas vode rasprave o začetku Interneta, profesor Kleinrock smatra da je 29.10.1969. godine bio dan
kada je beba Internet progovorila svoju prvu riječ - LOGIN. Ovo je bio začetak mreže koji je u to vrijeme bio
vojni projekat i zvao se ARPANET. Tek kasnije, 1982. godine, kada se pronalazi način kako uvezati sve kompju-
terske mreže u jednu putem TCP/IP protokola, se imenuje Internetom. Ovaj izum je učinio da se svijet u kojem
živimo smanjio na tzv. “globalno selo” čime su sve pozitivne, ali i negativne stvari u našim životima došle do
izražaja. Nastali su novi komunikacijski kanali za razmjenu znanja, pokretanje promjena, ali također i za kršenje
zakona, što je izazvalo nove probleme za vladavinu zakona u cijelom svijetu.
Vrlo često dolazi do zabune o tome šta je Internet, a šta je web. Postoji mišljenje da ova dva pojma označavaju
isto, što nije tačno, jer je evidentna i jasna razlika između njih.
Web je nastao 1989. godine kada ga je stvorio britanski naučnik Sir Timoti Džon – Tim Barners-Li (Thimoty
John “Tim” Barners-Lee) i nazvao ga World Wide Web (WWW). Da bi svoju ideju sproveo u praksu kreirao je
HTTP protokol, HTML programski meta jezik kako bi se mogli kreirati hipertekstualni dokumenti i prvi web
preglednik (browser) koji je omogućavao prikaz i navigaciju kroz ovakvu vrstu hipertekstualnog dokumenta.
Za ovu inovaciju je 2017. godine dobio Turingovu nagradu koja je Nobelova nagrada u području računarskih
nauka. Sve do tada ljudi su razmjenjivali informacije samo u tekstualnoj formi putem elektroničke pošte, chata
i drugih protokola koji nisu bili uvijek pristupačni.
Internet se definiše kao globalni komunikacijski sistem koji se sastoji od tehničke i softverske infrastrukture.
Ova infrastruktura osigurava komunikaciju između kompjutera. To znači da je Internet mreža koja garantuje
funkcionisanje weba (World Wide Web www). Web je kombinacija online izvora i međusobno povezanih web
stranica. Funkcioniše koristeći Internet resurse.
Nakon ovog prvog vala weba koji je poznat kao Web 1.0 ili još kao read-only1, to jest web na kojem se mogao
samo čitati sadržaj koji je neko drugi kreirao, došlo je do pojave nove inačice weba koja je nazvana Web 2.0.
Tim Barnes-Li je od početka koncipirao da web bude interaktivna platforma u kojoj će svako moći učestvovati
ne samo čitanjem, već i pisanjem sadržaja, ali je trebalo skoro 20 godina da se ova ideja ostvari i u praksi. Web
2.0 je Internet tehnologija ili kompjuterski program. To je jedinstvo principa. Web 2.0 nudi svojim klijentima
platformu koju oni koriste kako god žele. Facebook je dobar primjer Web 2.0 tehnologije. Jednog dana ukoliko
svi korisnici Facebooka odluče prestati postavljati informacije, ova socijalna mreža bi prestala funkcionisati.
Socijalna mreža pruža svojim klijentima platformu da je koriste kako oni misle da je najbolje.
Web 2.0 je napravio prekretnicu u kojem je web postao novi medij, različit od klasičnih medija poput
novina, radija i televizije i demokratizirao je prostor kreiranja sadržaja kroz različite web servise i, poja-
vom pametnih telefona, mobilne aplikacije. Na ovaj način je internet napravio veliku pozitivnu promjenu u
svijetu, omogućio još bržu i bolju komunikaciju, ali je donio i mnogo izazova. Dok je s jedne strane Internet
globalizirao trgovinu i razmjenu znanja kroz servise kao što je Wikipedia, učenje kroz sisteme za učenje na dalji-
nu i putem snimljenih predavanja sa prestižnih svjetskih univerziteta, u isto vrijeme je omogućio svima onima

1 ‘Read-only’ u značenju ‘samo čitati’

8 PROGRAM SOCIJALIZACIJA S PRAVOM

koji ne poštuju zakone i vladavinu prava da se bolje povežu i još više dovode u opasnost sve korisnike i korisnice
Interneta. Ovo su sve pokazatelji velikih promjena, ali činjenica je da mi još uvijek ne znamo gdje će nas ova
velika promjena dovesti. Jedna stvar koju već znamo je da su nove generacije mladih odrasle sa Internetom koje
za razliku od starijih nisu morali prevladati tehnološke barijere i zovu se “digitalni urođenici”, a pripadaju
većinom generaciji tzv. milenijalaca2.
Termin “digitalni urođenici” je 2001. godine prvi put definisao američki profesor Mark Prenski (Marc Prensky).
On je promatrao studente na univerzitetu i upotrijebio ovaj pojam da definiše novu grupu mladih koji su odrasli
uz igranje video igrica, slušanje muzike ma MP3 playeru, te koriste digitalne fotoaparate i mobilne telefone.
Ovoj generaciji nije bio potreban veliki napor da nauče koristiti računare. Rođeni su u porodicama koje su već
imale računare i uzimaju ih zdravo za gotovo.
S druge strane njihovi roditelji su morali učiti kako da koriste računare. Prošli su kroz težak proces prilago-
đavanja svijetu punom tehnologije. Razlog za to je što su rođeni u vrijeme kada ova tehnologija većinom nije
ni postojala. Zbog toga se ova generacija naziva “digitalni imigranti”. Iako su se većinom prilagodili novoj
realnosti, još uvijek koriste stare standarde razmišljanja. “Digitalni imigranti” još uvijek štampaju sve što napišu
na računaru. Prije su imali običaj da kada pošalju e-mail nazovu primatelja poruke da ih pitaju da li su primili
poruku. Više vole da se upoznaju sa osobom na stvarnoj lokaciji nego nekoj virtualnoj.
Sve je to dovelo, kako kaže Mark Prenski, do izazova u korištenju tehnologije u obrazovanju, provođenju zakona
i paradoksa da “digitalni imigranti” poučavaju “digitalne urođenike” kako da koriste savremene tehnologije.
Jedna velika stvar koju je Prensky istakao je da generacije “digitalnih urođenika” uče na drugačiji način i da su
u stanju da rade više stvari u isto vrijeme npr. tipkaju na telefon i slušaju predavanje. U posljednje vrijeme te
tvrdnje se osporavaju i raspravlja se o tome da li su “digitalni urođenici” mit. To je zbog toga što se pokazalo
da iako nove generacije lako ovladavaju upotrebom novih tehnologija u tehničkom smislu, oni nemaju razumi-
jevanje svih posljedica koje upotreba tih tehnologija može ostaviti na njihove i živote drugih.
Nove tehnologije, zapravo, predstavljaju sredstvo za prenošenje informacija, odnosno medij.

MEDIJI - TRADICIONALNI VS. DRUŠTVENI

Medij je sredstvo komuniciranja, sve ono što ljudima služi za prenošenje poruka, a da nije direktna komunika-
cija putem govora i gestikulacije. Od najranijih vremena ljudi su koristili medije da se izraze (u početku su to
bili pećinski crteži, preko crtanja mapa, do osmišljavanja i korištenja pisma). Danas međutim, kad se govori o
medijima misli se na sredstva masovnog komuniciranja ili mas medije, u koje spadaju štampa, elektronski mediji
(radio i TV), film, fotografija. Najrasprostranjenije sredstvo komuniciranja u 21. vijeku, postaju informacijsko-
komunikacijske tehnologije, odnosno online mediji.
Kroz historiju, pojava svakog novog medija, kao tehnološkog izuma koji je unapređivao dotadašnju komunika-
ciju, dovodila je do velikih civilizacijskih promjena. Pojavom štamparije opismenjavanje ljudi je postalo puno
masovnija pojava. Knjige i kasnije novine bile su dostupne većem broju ljudi koji su ih koristili. Radio, film
i televizija napravili su pravu revoluciju kad je riječ o povezivanju ljudi, koji su živjeli na različitim krajevima
svijeta i započeli proces globalizacije.

2 Široko postavljena definicija je da generaciji milenijalaca pripadaju one osobe koje su svoju odraslu dob dostigli na prelazu između 20. i 21.
stoljeća. Različiti autori govore o različitim dobnim skupinama, pa prema nekima ovoj generaciji pripadaju ljudi rođeni između 1976. i 1990.,
dok prema drugima milenijalci su oni rođeni između 1982. i 2004. godine.

DIGITALNI, ODGOVORNI, SIGURNI U ŠKOLI I ZAJEDNICI 9

Međutim, pojavom i veoma brzim razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija za koje se koristi široko
prihvaćena skraćenica IT, svijet se mijenja brže nego ikad prije. Veoma ubrzano se mijenja poimanje medija,
njihova uloga i utjecaj koji imaju u društvu. Promijenilo se razumijevanje privatnosti, sigurnosti, promijenio
se način na koji učimo, radimo, kupujemo, zabavljamo se, i dr. Na koncu, umreženost, odnosno ubrzano po-
vezivanje velike većine ljudi na Internetu i njegova sve šira upotreba u različitim sferama života je dovela do
promjena uloge svakog od nas, građana i građanki u procesu javnog komuniciranja.
Kod tradicionalnih medija, publika je pasivan potrošač/konzument poruka, koje su im plasirane putem me-
dija. Online mediji korisnicima omogućavaju aktivnu ulogu, kroz komentare, postove na društvenim mreža-
ma, blogove i vlogove, fotografije, video, audio i multimediju. Ljudi danas imaju mogućnost da kao aktivni
građani i građanke participiraju u javnom prostoru, da izraze svoje stavove, mišljenja, potrebe i ideje, da se
kreativno izražavaju, da se povezuju sa ljudima iz svih dijelova svijeta, da pristupe gotovo beskonačnim izvorima
informacija, da saznaju gotovo sve što ih zanima, da se obrazuju...
Svako od nas ko koristi Internet i društvene mreže, ko komentariše članke pročitane na nekom web portalu, ko po-
sta, lajka, šeruje bilo kakve sadržaje na društvenim mrežama, učestvuje na forumima ili igra igre na Internetu po-
staje aktivan kreator u komunikacijskom procesu, komunikator. S obzirom na ogroman broj korisnika i korisnica
Interneta i brzinu kojom se informacije šire na mreži, komunikator u ovom prostoru ostvaruje i ogroman utjecaj.

MEDIJSKA Vještine medijske

pismenosti
PISMENOST • postavljanje pravih pitanja
• osnovno razumijevanje kako mediji
Medji ostvaruju snažan utjecaj na svakodnevni život
funkcioniraju
čovjeka, bez obzira na godine, spol, zanimanje. Svi
• kritičko mišljenje
gledamo TV, filmove, slušamo muziku, veliki broj
• traganje za više izvora informacija
nas igra video igre, a bez izuzetka smo izloženi ve-
• kreativno izražavanje koristeći medije
likom broju reklama, gotovo na svakom koraku, na
• šta je prešućeno u ovoj poruci? namjerno?
bilboardima, display-ima. Jeste li pomislili na to da
slučajno?
je tramvaj oslikan reklamama za neki proizvod, tako-
• ko je autor ove poruke?
đer medij i da vrši neki utjecaj na vas? Upravo zbog
• kome je upućena ova poruka?
gotovo neprekidne interakcije ljudi sa medijima, po-
trebno je razvijati vještine medijske pismenosti.
Medijska pismenost podrazumijeva niz vještina
koje osoba ima, a koje joj omogućavaju da pristupi,
analizira, evaluira, ali i producira medijske sadržaje,
uključujći pri tom sve vrste medija, od knjige, filma,
muzike, printanih i elektronskih medija, do infor-
macijsko-komunikacijskih tehnologija i Interneta3.
Prema definiciji, kompetencije medijske pismenosti
neophodne su građanima i građankama današnjice
za aktivnu građansku participaciju u savremenom
društvu.

3 NAMLE, Američka nacionalna asocijacija za obrazovanje u oblasti medijske pismenosti. Dostupno na: https://namle.net/publications/media-
literacy-definitions/

10 PROGRAM SOCIJALIZACIJA S PRAVOM

Najvažnija od svih tih vještina jeste kritičko i analitično pristupanje gledanju, slušanju, čitanju i kreiranju
medijskih poruka. Da bismo mogli kritički i analitički prosuđivati, moramo znati pet osnovnih koncepata o
medijskoj produkciji, to jest proizvodnji medijskih sadržaja. Naime, kao što je već rečeno, postoji niz različitih
tipova medija, od štampanih, preko elektronskih (audio i vizuelnih) do digitalnih. Svaki od ovih tipova medija
koristi posebne načine, tehnike i alate za proizvodnju sadržaja: tekst, slika, zvuk, kombinacija... Način proizvod-
nje sadržaja utječe na značenje tog sadržaja.

Pet osnovnih koncepata o medijskoj produkciji:

1. Medijske poruke su KONSTRUISANE, one predstavljaju REPREZENTACIJU STVARNOSTI, a nisu
stvarna slika stvarnosti. To znači da mi kao publika, ako gledamo, čitamo, ili slušamo neki sadržaj posred-
stvom bilo kojeg tipa medija, vidimo, čujemo, razumijemo samo ono što je upotrijebljeno za kreiranje poruke
koja nam se plasira. To je samo jedan mali dio stvarnosti, puno toga je izostavljeno. Poruka koja nam je plasi-
rana uvijek ima svog autora.
2. PUBLIKA ima važnu ulogu u određivanju značenja, zato što jednu te istu poruku, različiti ljudi će doživje-
ti na različite načine. Ljudi sa različitim uvjerenjima, nivoima obrazovanja, različitog spola, etničke i druge
pripadnosti, tumačit će poruke u skladu sa vlastitim predznanjima, uvjerenjima i vrijednostima. Zato će se
način na koji razumijemo medijski sadržaj razlikovati, čak i kad čitamo, gledamo ili slušamo isti sadržaj.
3. KOMERCIJALNI aspekt je važan dio svih medija i medijskih sadržaja. Mediji su firme koje moraju zara-
đivati novac da bi opstale na tržištu. Postoji više tipova medija, a prema vlasništvu mogu biti komercijalni ili
privatni i javni. Ali čak i kad ne spadaju u komercijalne medije, uvijek postoje reklamni sadržaji, koji se razli-
kuju od obrazovnih, informativnih, zabavnih sadržaja, ali su veoma često dio njih. Njihova svrha je zarada.
4. DRUŠTVENI I POLITIČKI aspekt medija je također važan, jer svi mediji zastupaju neke vrijednosti i
političke i društvene stavove, nekad otvoreno, a nekad prikriveno. Važno je prepoznati koji se stavovi kriju iza
neke poruke, tako što će se prepoznati šta je prešućeno u nekoj poruci.
5. Svaki tip ili žanr medija (štampa, video, audio, multimedija, fotografija, infografika, itd.) ima svoje po-
sebnosti, odnosno koristi svoje TEHNIKE I FORMAT. To na određeni način utiče i na značenje i sadržaj
poruka.

MALI VODIČ • medijski dnevnik

MEDIJSKOG SAMO- • medijska dijeta

• provjeravanje informacija i
izvora informacija
OPISMENJAVANJA
Jedan od načina da osvijestite svoje medijske navike jeste da vodite svoj medijski dnevnik.
Korak 1
Odaberite jedan dan i pratite i zapisujte koliko ste vremena proveli koristeći bilo koji tip medija (uključujući
tradicionalne i digitalne medije i društvene mreže). Vjerovatno će vas iznenaditi koliko puno vremena dnevno
provodite uz medije.
Korak 2
Kao naredni korak, preuzmite kontrolu i odredite sebi samima granicu koju nećete preći i pokušajte da je ispo-
štujete.

DIGITALNI, ODGOVORNI, SIGURNI U ŠKOLI I ZAJEDNICI 11

Korak 3
Počnite da planirate vrijeme i način na koji ga provodite uz medije, koje sadržaje gledate, slušate, čitate ili krei-
rate putem medija (medijska dijeta). Počnite da provjeravate informacije do kojih dolazite putem medija. Čemu
vjerujete i zašto? Čemu ne vjerujete i zašto?

KOLIKO GOD JE VAŽNO ZNATI ČITATI I PISATI ŠTO SE SMATRALO OSNOVNOM PISMENOŠĆU
RANIJE, TOLIKO JE VAŽNO BITI MEDIJSKI PISMEN DANAS, KAD SU MEDIJI SVUDA OKO NAS.

DIGITALNA PISMENOST
Kao što je već pomenuto, mlade ljude danas zovemo
“digitalnim urođenicima” zbog lakoće s kojom uče
Vještine digitalne
koristiti informacijsko komunikacijske tehnologije. pismenosti
Međutim, dobro bi bilo razmisliti malo pažljivije o
ovome. Lakoća s kojom mladi ljudi i djeca koriste • medijska pismenost
tehnologije, odnose se ustvari na lakoću pristupa • informacijska pismenost
informacijama, navigiranje mrežom do informacija • korisničke vještine - navigacija mrežom
i osnovno korištenje online alatima. Istraživanja u • traganje za više izvora informacija
ovoj oblasti4 ukazuju na to da ako se digitalni uro- • kreativnost
đenici ne obrazuju sistematično, oni ostaju na nivou • umrežavanje i suradnja
osnovnog korištenja. Taj nivo znanja nedovoljan je • cyber-sigurnost
za efikasno i aktivno sudjelovanje mladih u današ- • rješavanje problema
njem svijetu prezasićenom medijima, ukoliko se • online igre
bazira isključivo na tehničkim vještinama upotrebe • cyberbulling
IKT- a. Rene Hobs (Renne Hobbes) tvrdi da mladi • aktivizam
ljudi moraju razviti znanja, vrijednosti i cijeli sistem • online etika - odgovornost
vještina u oblasti kritičkog mišljenja, komuniciranja
i upravljanja informacijama, kako bi bili uspješni u
digitalnom dobu, jer sve više poslova, usluga, pa čak i demokratski procesi se postepeno sele u online sferu. Te
životne vještine obuhvata jedan zajedničiki naziv DIGITALNA PISMENOST.
Postoji široka lepeza vještina koje spadaju u okvir digitalne pismenosti, a među njima su:
• medijska pismenost,
• privatnost i sigurnost online,
• online nasilje,
• pretjerano korištenje Interneta,
• online etika,
• online ljudska prava,
• online igre.

4 Hobbs, Renee (2012). “Hobbs: Info literacy must be a community education movement” https://www.knightfoundation.org/media/uploads/
publication_pdfs/Digital_and_Media_Literacy_A_Plan_of_Action.pdf

12 PROGRAM SOCIJALIZACIJA S PRAVOM

Savladavajući vještine digitalne pismenosti, mladi ljudi postaju kreativniji u izražavanju svojih stavova, sposob-
niji u rješavanju problema, spremniji da kritički misle i upravljaju informacijama, umreženi su i uče se saradnji,
te tako postaju aktivni građani i građanke u digitalnom dobu.

GRAĐANSKI
AKTIVIZAM
Građanski aktivizam je pojam koji označava druš-
tveno organizovanje i značajan građanski angažman
u društvu, s ciljem postizanja društvenih promjena
koje data građanska organizacija ili grupa smatra po-
trebnim. Najvažnija pitanja oko kojih se građani i
građanke organizuju i za koja se bore u različitim
građanskim akcijama su ljudska prava, te pravedno
funkcionisanje javnih instituticija (institucija vlasti)
i ravnopravnost na svim nivoima.
Najčešći oblici građanskog aktivizma su protesti kada građani i građanke izlaze na ulice da izraze svoje neza-
dovoljstvo, međutim čak i najmanja akcija koju poduzmete kako bi riješili neki problem koji dijelite sa većim
brojem ljudi, je aktivizam. Akcije solidarnosti, u kojima ćete prikupiti sredstva da pomognete ugroženom drugu
ili drugarici, su primjer građanskog aktivizma u kojem ste sigurno sudjelovali. Akcija čišćenja školskog dvorišta,
vašeg naselja ili korita rijeke koja protiče kroz vaš grad, također.
Nove tehnologije su građanski aktivizam podigle na viši nivo, jer koristeći društvene mreže, ljudi se puno lakše
i brže mogu organizovati. Zato se medijska, pa tako i digitalna pismenost smatraju osnovnim preduslovom za
građanski aktivizam u digitalnom dobu.

DRUŠTVENI MEDIJI ZA
DRUŠTVENE PROMJENE
Društvene mreže ili društveni mediji (preuzeto iz engleskog jezika: Social Media) jedna su od pojava nastalih u
vrijeme pojave Web 2.0. Prema definiciji, društvene mreže su zbir online komunikacijskih kanala putem kojih
se generira sadržaj zajednice korisnika, a bazira se na dijeljenju sadržaja, komunikaciji, interakciji i saradnji.5
Najpoznatije društvene mreže koje mladi u svijetu i BiH koriste su Facebook, Instagram, Snapchat i Twitter.
Društveni mediji se osim za informisanje, igranje i razmjenu mišljenja sa vašim prijateljima također mogu
koristiti za stvaranje pozitivne promjene u društvu. Postoji nekoliko značajnih primjera gdje su djeca skupa sa
svojim roditeljima i nastavnicima napravila veliku promjenu kako u svojoj užoj okolini, tako i u cijelom svijetu.

5 Definicija preuzeta i prevedena sa: http://whatis.techtarget.com/definition/social-media

DIGITALNI, ODGOVORNI, SIGURNI U ŠKOLI I ZAJEDNICI 13

Kada je imala devet godina Marta Pejn (Martha Payne), djevojčica iz Škotske, je odlučila da učini nešto po pi-
tanju nezdrave ishrane u njenoj školi. Sa svojim ocem je pokrenula blog Never Seconds (http://neverseconds.
blogspot.co.uk) na kojem je, uz dozvolu svoje škole, dnevno postavljala fotografije obroka koje je dobijala u
školi i davala im ocjene. To je vrlo brzo dovelo do nekih promjena u školskom jelovniku. Kad su novine objavile
priču o Marti, školski odbor kao organ upravljanja škole, je zahtijevao od nje da prestane objavljivati fotografije
obroka, što je ona i učinila. Međutim, ovo je izazvalo veliku reakciju na online društvenim mrežama i napravilo
dovoljan pritisak na školski odbor da Marti daju dozvolu da ponovo fotografiše hranu, što je ona i činila do
2014. godine nakon čega je objavila knjigu o svom iskustvu. Marta nije stala na ovome nego je upotrijebila svoj
utjecaj da pozove ljude na mreži da doniraju novac za zdrave obroke svojim vršnjacima u Africi, čime je svoj
aktivizam proširila dalje od svoje uže okoline.
Malala Jusafzai (Malala Yousafzai) je djevojčica iz Pakistana koja je uvijek voljela da ide u školu i da uči. Tu ljubav
je naslijedila od svog oca koji joj je svojim mislima i humanitarnim radom uvijek bio uzor. U provinciji u kojoj je
živjela Talibani bi povremeno zabranjivali djevojčicama da idu u školu. Pod dojmom ovog iskustva ona je 2009.
godine napisala anonimni blog o svojim iskustvima za BBC na njenom Urdu jeziku. Nakon toga je napravljen
film o njenom životu dok je pakistanska vojska intervenisala u njenoj provinciji. To je učinilo poznatom i zbog
svog rada je bila predložena za Međunarodnu dječiju nagradu za mir. Nekoliko godina nakon toga, na putu ka
školi, Malala je preživjela pokušaj atentata pri čemu je bila ranjena u glavu, nakon čega se njena porodica preselila
u Veliku Britaniju. Predstavnici talibanskog režima u Pakistanu pokušali su ubiti Malalu samo zato što se borila
za pravo ženske djece da se obrazuju, što je bilo suprotno stavovima Talibana. Nakon dugog oporavka Malala
je postala poznata aktivistica za obrazovanje, osnovala svoj Malala fond, bila koautorica knjige Ja sam Malala i
dobila niz svjetskih nagrada. Najveća nagrada koju je dobila je Nobelova nagrada za mir, zbog njene borbe protiv
ugnjetavanja djece i mladih, te prava sve djece na obrazovanje. Ovu nagradu je dobila 2014. godine kada joj je
bilo 17 godina, što je učinilo najmlađom dobitnicom ove nagrade. Malala i danas nastavlja sa svojim radom.
Ova dva primjera ne bi bila moguća bez velike podrške zajednice. Jedan od primjera aktivnosti za društvene
promjene u našoj sredini može se naći na web stranici www.popravimiskolu.org preko koje se možete priključiti
radu na poboljšanju uslova rada i učenja u školama u Bosni i Hercegovini.
Kao što se može vidjeti iz prethodnih primjera Internet je dao doprinos jačanju građanskog aktivizma tako
što je dao građanima komunikacijske alate koji ne zahtijevaju posrednika. Na taj način korisnici mreže mogu
okupiti grupu istomišljenika i tražiti promjene ili pružiti nekome pomoć. Primjer toga su zemljotres na Haitiju
i poplave u Bosni i Hercegovini kada su se grupe građana organizovale koristeći alate poput društvenih medija
kako bi pomoć što prije došla onima koji je trebaju. Na ovaj način svako od nas može preuzeti aktivnu ulogu u
svojoj lokalnoj zajednici ili šire, čak i svijetu, i obaviti svoju dužnost da se kao građanin zalaže za prava i potrebe
drugih. U ove svrhe odlično može poslužiti blog.

BLOGOVI
Web koji smo pomenuli u prethodnim dijelovima pokreće web server, a na kojem se web stranice izražavaju
kroz HTML. Ova osnova u kombinaciji sa nekim drugim programskim jezicima omogućila je web kakav danas
poznajemo, pa tako i blogove.
Blogovi se mogu smatrati prvom Web 2.0 aplikacijom koja je demokratizirala kreiranje sadržaja i dala u ruke
svima koji imaju pristup Internetu da izraze svoje mišljenje. Tvorci blogova se izražavaju kroz pisanje kratkih
članaka, ali vode i razgovore sa drugima o temama koje ih interesuju kroz komentare koje posjetioci bloga mogu
ostaviti ispod članaka.

14 PROGRAM SOCIJALIZACIJA S PRAVOM

Danas postoji više od 4,5 miliona blogova koji pokrivaju razne teme. U početku je postojao samo jedan sistem
za kreiranje bloga, ali danas ih ima mnogo. Najpopularniji među njima su Blogger, Tumblr, Wordpress i u
zadnjih nekoliko godina Medium. Osim što su sistemi za pisanje bloga, oni su također i društvene mreže gdje
se možete udružiti sa ostalim blogerima i blogericama, preporučavati njihov sadržaj i dijeliti ga dalje. Većina
blog sistema ima i mobilnu aplikaciju koja omogućava lakše pisanje na mobilnim uređajima kada ste u pokretu.
Blogovi su, također, najlakša forma izražavanja mišljenja, što je jedno od osnovnih ljudskih prava. Ipak, trebamo
znati da ta prava nose i neke obaveze o kojima će biti riječi u narednim poglavljima. Ovdje slijede praktične in-
formacije o tome kako da kreirate blog (samostalno ili u grupi) na neku od društveno korisnih tema, ili neki od
mudula iz programa Socijalizacije s pravom (vidjeti Priručnik za učenike) i na taj način pokrenete neke pozitivne
društvene promjene, kao i upute kako izbjeći neke zamke koje se pojavljuju na Internetu, te tako ostvariti svoje
pravo na odgovorno i slobodno izražavanje mišljenja.

Važno je znati da sloboda izražavanja koju svako

od nas uživa kao jedno od osnovnih ljudskih pra-
va, nije apsolutna, nego je ograničena. Naša slo-
boda izražavanja, ograničena je ljudskim pravima
drugih. To znači da smo mi slobodni da izražava-
mo svoja mišljenja, stavove i ideje, sve dok ta naša
sloboda ne ugrožava prava i slobode drugih ljudi.

KAKO NAPRAVITI BLOG

Medium (www.medium.com) je jedan od najjedno-
stavnijih sistema za kreiranje samostalnog ili zajed-
ničkog bloga, ali za razliku od ostalih gore pome-
nutih nudi i opciju prodaje vaših priča, što u ovom
slučaju nije preporučljivo.
Koraci za otvaranje Medium bloga su sljedeći:
• Kada u vašem pregledniku otvorite stranicu medium.com u gornjem desnom uglu se nalazi dugme Log in/
Sign up. Kada kliknete na njega otvoriće se stranica sa ponuđenim opcijama za prijavu. Prve tri ponuđene
opcije su za uvezivanje sa vašim postojećim Google, Facebook ili Twitter računom, dok je posljednja opcija
prijava putem e-mail računa.
• Nakon što ste odabrali opciju prijave na sistem i ispunili potrebne podatke, te postavili vašu profilnu sliku,
Medium će vas uputiti dalje da odaberete svoje interese poput obrazovanja, matematike itd.
• Sistem će nakon toga prikazati stranicu sa članci-
ma koji su vezani za vaše odabrane interese.
• Da biste počeli pisati svoj članak potrebno je da
kliknete na svoju profilnu sliku i odabere opciju
new story.
• Prikazat će se jednostavan radni prostor u kojem
ćete unijeti naslov, podnaslov i ostali sadržaj. Sa
lijeve strane će se uvijek nalaziti dugme sa zna-
kom + putem kojeg možete dodati ili umetnuti
multimedijalni sadržaj (slika, zvuk, video sa ne-
kog on-line servisa). www.medium.com

DIGITALNI, ODGOVORNI, SIGURNI U ŠKOLI I ZAJEDNICI 15

Da biste kreirali publikaciju kao zajednički prostor jedne grupe trebate uraditi sljedeće:
• Kliknite na vašu profilnu sliku i odaberite opciju Publications.
• Doći ćete na stranicu gdje će se nalaziti lista svih publikacija koje ste odabrali da čitate, a ukoliko niste ta
lista će biti prazna.
• U gornjem desnom uglu u ravni sa naslovom Publications će se nalaziti dugme New publication. Klikom
na to dugme ćete pokrenuti proces kreiranja nove publikacije.
• Nakon toga trebate dati naslov publikaciji npr. PSP u (ime škole), unijeti kratki opis publikacije, dodati sliku
publikacije koja će služiti kao ikona, logo publikacije, eventualne račune na društvenim medijima Twitter i
Facebook, e-mail. Također ćete dodati predmetne oznake koje će pobliže opisati kojim temama se vaša pu-
blikacija bavi. Posljednji dio se odnosi na kreiranje tima koji se sastoji od urednika i pisaca. Tu ćete dodati
sva korisnička imena osoba koje će zajedno s vama sarađivati na izradi ove publikacije.
• Nakon procesa kreiranja nove publikacije u gornjem desnom uglu, odmah do vaše profilne slike će se pojaviti
logo vaše nove publikacije. Klikom na taj logo odabrat ćete opciju za pisanje nove priče (New story) i tako
započeti proces pisanja.
• Klikom na dugme Publish nakon što završite pisanje priče vaša prva priča će biti objavljena.
Postoji još mnogo dodatnih opcija kako možete ispričati vašu priču na Medium-u. Istražite te dodatne opcije,
igrajte se i djelujte u vašoj zajednici. Sada kad ste naučili osnove započnite proces gradnje tima i pisanja članaka
za vaš blog.

IDEJE ZA KORIŠTENJE DRUŠTVENIH

MREŽA U OBRAZOVANJU
Pored građanskog aktivizma Internet može i treba
poslužiti kao sredstvo u procesu učenja i obrazova-
nja. Internet i mogućnosti koje nudi nisu samo obla-
sti o kojima se uči i za koje se razvijaju vještine, što je
cilj i ove publikacije, već je ušao u obrazovnu praksu
kao uveliko prihvaćen alat za proizvodnju i širenje
znanja i vještina.
Mit je da društvene mreže (ili društveni mediji)
trebaju imati samo zabavnu funkciju. Internet je
neiscrpan izvor informacija i znanja, a omiljeni je
alat generaciji koja se danas obrazuje. Nakon što na-
učimo kako ga koristiti sigurno i etično, odnosno
razvijemo vještine medijske i digitalne pismenosti,
možemo ga uspješno koristiti u obrazovne svrhe.
Iako “digitalni urođenici” većinu svog vremena na
mreži provode u komunikaciji sa vršnjacima, igranju
igrica, gledanju i slušanju zabavnih sadržaja, savre-
meni istraživači u oblasti obrazovanja, ističu pred-
nosti korišenja ITK u procesu učenja i obrazovanja.

16 PROGRAM SOCIJALIZACIJA S PRAVOM

Društveno-tehnološke promjene koje se dešavaju u
svijetu, utječu na sve aspekte života, pa tako i na ra-
zvoj i unapređenje obrazovanja. Zbog toga se i obra-
zovni sistem u duhu današnjeg vremena, treba sadr-
žajno i metodički prilagođavati svojim korisnicima,
“digitalnim urođenicima”.

Strip u nastavi
Veliki broj djece uživa u aktivnostima koje podrazu-
mijevaju transformaciju lekcije u nešto drugo, pri-
mjerice – u strip. Internet nudi alate koji mogu olaka-
šti izradu stripa. Tema stripa bi npr. mogla biti Prava i
obaveze djece i mladih, Ovisnosti, Kultura ponašanja,
Virtualno nasilje, odnosno bilo koja nastavna jedinica
koja se uči, može se prikazati u obliku stripa, važno
je samo da se ne ispuštaju bitne informacije. Na In-
ternetu se mogu pronaći stranice za besplatnu izra-
du stripova, kao MarvelKids.com ili ToonDoo.com.

Pisanje bloga
Pisanje bloga, također, može biti zanimljiv način
učenja za one koji vole pisati. O lekcijama se može
pisati na zanimljiv, pa čak i humorističan način, a
sadržaj bloga može pomoći u učenju. Nekoliko tema
o kojima se može istraživati i pisati blog su: problemi
ovisnosti kod mladih (u okviru koje se može proble-
matizirati ovisnost o Internetu, igrama i slično), kul-
tura ponašanja, prava i obaveze djece i mladih. Blog
može poslužiti i za promovisanje aktivizma u lokalnoj
zajednici. Otvorena (besplatna) platforma na koju se
može registrovati i objavljivati blog je Medium.

Facebook metoda učenja

Ova metoda podrazumijeva izradu Facebook profila nekog predmeta učenja. Na primjer, bilješke o nekom
predmetu učenja, mogu se voditi kao postovi sa Facebook-a, u kojima se daju informacije iz nastavne je-
dinice, ali na “facebook jeziku”. Djeca (prijatelji) često dodaju i komentare (u kojima su također informacije
iz nastavne jedinice) i, naravno, broj lajkova (like). Ukoliko se radi o djeci nižih razreda, Facebook profil se
izrađuje na papiru, imitirajući strukturu ove društvene mreže. Ali, ako djeca imaju više od 13 godina6 i u školi
imaju pristup Internetu, može se otvoriti i pravi profil i učiti kroz izradu postova.
Drugi primjer za učenje pomoću Facebooka je kreiranje zatvorenih Fecebook grupa, u kojima će članovi biti
učenici i nastavnik, pedagog. U grupi nastavnik može djeci zadavati zadatke za istraživanje, stavljati linkove na
materijale koje želi da djeca pogledaju, poslušaju ili pročitaju, može pokretati teme za rasprave (i ocjenjivati
aktivnost na “času”), jer će djeca ovakav vid dijeljenja informacija i mišljenja prihvatiti dobro.

6 Minimalna dobna granica za otvaranje profila na Fecbooku-u, prema pravilima Facebook-a.

DIGITALNI, ODGOVORNI, SIGURNI U ŠKOLI I ZAJEDNICI 17

RIZICI KORIŠTENJA
DRUŠTVENIH
MREŽA
Novo digitalno doba donijelo je mnoge pozitivne
stvari, ali je također stvorilo okruženje koje je olak-
šalo kršenje zakona, narušavanje tuđe privatnosti i
pojačalo osjećaj nesigurnosti kod nekih do te mjere
da se boje koristiti mrežu.
Rizici korištenja društvenih medija su mnogostruki
i ponekad ih je teško izbjeći, ali ukoliko se naučimo
kako sigurno koristiti digitalne tehnologije i druš-
tvene mreže onda te rizike možemo smanjiti na mi-
nimum.
Najveći prisutan rizik je mogućnost ugrožavanja
lične sigurnosti tako što slučajno otkrijemo više od
svog imena nepoznatim osobama npr. grad i ulicu
gdje stanujemo, u koju školu idemo i generalno naše
dnevne navike. Sve ovo može dovesti do ozbiljnih
posljedica, od krađe identiteta, do posljedica po
zdravlje. To je razlog zašto prevashodno moramo
naučiti upravljati ličnim podacima i postavkama
privatnosti na društvenim medijima i mreži uopšte.
Drugi tip rizika vezan je za krađu finansijskih podataka, preveliko izlaganje online, kroz pisane uratke, foto-
grafije i video, kada nismo spremni za to. Na ovaj način se možemo susresti sa tzv. trolovima. To su osobe koje
vole lutati mrežom i ostavljati izuzetno uvredljive komentare što za posljedicu može imati različite psihološke
reakcije. Opće je mišljenje da oni to čine da bi sebi podigli samopouzdanje, ali također postoji i tvrdnja da su
to osobe koje imaju visoko samopouzdanje i vole da vrše nasilje na mreži. Najbolji način za umanjivanje rizika
negativnog utjecaja trolova jeste da ih se jednostavno ignoriše, jer tada će najvjerovatnije prestati djelovati.
Treći tip rizika je upoznavanje osoba koje nam mogu prikriti svoj pravi identitet što također može dovesti do
ozbiljnih posljedica.
Posljednji veliki rizik je naša prevelika radoznalost. Svi volimo da istražujemo, ali ponekad nismo svjesni, po-
gotovo u digitalnom okruženju, da time možemo prekršiti zakon. Bilo kakvi upadi u zaštićene dijelove mreže s
ciljem nanošenja štete su zabranjeni zakonom. Osobe koje to čine su obično obilježene imenom haker, ali ih je
ispravno nazivati crackerima.
Hakeri se ponekad služe nedozvoljenim sredstvima, što je nedopustivo, osim u slučajevima kada je to njihov
posao. Oni su osobe koje mijenjaju sistem da bi ga poboljšale i učinile boljim za dobrobit cijele zajednice.
Hakeri otkrivaju potencijalne pogreške u sistemu i obavještavaju vlasnike sistema o tome.
Crackeri su osobe koje namjerno čine štetu na online sistemima zbog slave ili lične koristi i skoro uvijek završe
u zatvoru, osim u rijetkim slučajevima kada im se dozvoli da svoje vještine nastave koristiti za dobro.
Kada maloljetnici vrše ovakve radnje onda ih se naziva cyber delinkventima i takve radnje imaju ozbiljne po-
sljedice.

18 PROGRAM SOCIJALIZACIJA S PRAVOM

ŠTA JE VRŠNJAČKO NASILJE
Vršnjačko nasilje je fizičko ili psihičko nasilno po-
našanje usmjereno ka djeci, koje vrše njihovi vršnja-
ci, dakle i počinioci i žrtve su djeca. Ono uključuje Cyberbulling je sve češći
povređivanje vršnjaka uz ponavljanje istog obrasca oblik vršnjačkog nasilja.
ponašanja. Najčešća dva oblika vršnjačkog nasilja Najveći broj počinitelja
su: nasilje jačih nad slabijima ili nasilje grupe nad cyberbullinga su tinejdžeri.
pojedincem. Upravo ovo konstantno ponavljanje i
svjesna namjera da se osobi koja trpi nasilje nanesu
povrede i šteta, uz dominaciju nasilnika nad žrtvom,
je ono što razlikuje vršnjačko nasilje od običnih dječijih svađa. Veoma je važno prepoznati i razlikovati sistemsko
nasilje od incidenta. Pored verbalnog, socijalnog (u koje spada ignorisanje, ogovaranje i spletkarenje, izbjega-
vanje), psihičkog nasilja (krađa, uzimanje i/ili iznuda novca, prijeteći pogledi, praćenje, oštećenje imovine), te
fizičkog nasilja, u vršnjačko nasilje spada i nasilje na Internetu.

CYBERBULLING
Cyberbulling je složenica koja u današnje digitalno
doba, označava rasprostranjenu pojavu, kako glo-
balno, tako i u Bosni i Hercegovini. Pojam preuzet Svakom četvrtom
iz engleskog jezika formiran je od dvije riječi: cyber djetetu u BiH je objavljena slika
koja označava virtualni svijet i bulling koja označava na internetu bez pitanja.
nasilje, odnosno nasilničko ponašanje (ili bully, što
Svakom četvrtom iz grupe djece sa ovim
znači nasilnik). Cyberbulling je, dakle, termin kojim
iskustvom to se desilo tri ili više puta.
se označava nasilje u virtualnom svijetu, putem in-
formacijsko-komunikacijskih tehnologija, odnosno
Internet nasilje.

ŠTA JE VIRTUALNO NASILJE (CYBERBULLING)?

Cyberbulling ili virtualno nasilje podrazumijeva sva-
ki oblik komuniciranja putem dostupnih informa-
17,3% djece u BiH je bilo
cijsko-komunikacijskih tehnologija, a ima namjeru
predmetom ruganja, a
da našteti nekom drugom. Da bi se neko nasilnič- 29% od toga broja suočilo
ko ponašanje okarakterisalo kao cyberbulling, mora se sa tom situacijom tri ili više puta.
biti namjerno, štetno za drugu osobu, mora se po-
13,6% djece trpilo je prijetnje na
navljati i mora biti učinjeno posredstvom tehnolo-
internetu, a 28% od tog broja je
gije. Najčešće se pojavljuje među mladom populaci-
to iskusilo tri ili više puta.
jom, pa ga zovu još i nasiljem u školskim klupama,
među učenicima i učenicama, odnosno studentima i
studenticama. Zato je, kad se pominje cyberbulling,
važno skrenuti pažnju na još jednu pojavu, a to je vršnjačko nasilje. Kad je riječ o nasilništvu putem širenja
glasina i tračeva na društvenim mrežama, važno je napomenuti da je najgore to što ovi sadržaji na takav način
veoma brzo dolaze do ogromnog broja ljudi, veoma lako se virtualno šire. Prema izjavama većine žrtava ovakvog
tipa online zlostavljanja7, da se zaključiti da su pokretači širenja najgorih i najzlobnijih tračeva, osobe koje su

7 What is cyberbulling? Dostupno na: http://www.bullying.co.uk/cyberbullying/what-is-cyberbullying/

DIGITALNI, ODGOVORNI, SIGURNI U ŠKOLI I ZAJEDNICI 19

žrtvama ranije bile bliske. Zato jedan od savjeta za sigurnije ponašanje online i generelano jest više štititi vlastitu
privatnost, pažljivije promišljati o tome koje ćemo privatne stvari dijeliti isključivo sa bliskim prijateljima, a koje
nećemo dijeliti ni s kim.

KOJI OBLICI PONAŠANJA

PREDSTAVLJAJU
CYBERBULLING? 70% djece u BiH
prijavilo bi cyber nasilje
Različiti tipovi komuniciranja putem internetskih ili
roditeljima. Dok bi
mobilnih tehnologija, čiji su cilj i svrha namjerno njih 60% to reklo bratu ili sestri.
povrijediti ili oštetiti drugu osobu, koji se periodič-
no poduzimaju i sistematično ponavljaju čine zlo-
stavljanje na Internetu ili sajberbuling (cyberbulling).
Dakle, bilo kakav oblik nasilničkog ponašanja online, putem smart telefona ili tableta, koristeći društvene
mreže, aplikacije za poruke, gaming stranice ili chat room-ove jest cyber-nasilje.
Uznemiravanje = slanje uvredljivih, nepristojnih i pogrdnih poruka, kao i postanje zlobnih i ponižavajućih
komentara i fotografija na društvenim mrežama (i na gaming stranicama).
Klevetanje online = slanje i postanje lažnih informacija o drugoj(im) osobi(ama), s ciljem i namjerom da je
(ih) uvrijedi, ponizi i ošteti na neki način. Uključuje i dijeljenje nečijih fotografija s ciljem ismijavanja i širenja
tračeva, bez obzira na to putem kojih web alata se dešava, kao i tehničko dorađivanje i mijenjanje fotografija
drugih i njihovo postanje s ciljem da im se naudi u bilo kojem smislu.
Zapaljivo ponašanje (flaming) = namjerno korištenje ekstremnog, napadačkog i zapaljivog jezika u kreiranju
poruka i argumentacije u online prepirkama.
Lažno predstavljanje = hakiranje u nečije profile na društvenim mrežama ili e mail račune, te upotreba tuđeg
online identiteta za postanje zlobnih i posramljujućih materijala o drugima. Kreiranje lažnih profila sa istom
svrhom, također spada u ovaj tip zlostavljanja i veoma je čest oblik ponašanja. Važno je znati, da kad se jednom
kreira na društvenim mrežama ili aplikacijama, lažni profil se veoma teško uklanja.
Cyber uhođenje = stalno slanje poruka koje mogu uključivati prijetnje, uznemiravajuće i zastrašujuće sadržaje
ili poduzimanje drugih online aktivnosti koje će zastrašiti drugu osobu i učiniti da se plaši za svoju sigurnost.
Neke od ovih akcija su i ilegalne.
Isključivanje = je još jedan vid nasilja online. Odnosi se na namjerno izostavljanje ili izbacivanje žrtve iz grupe,
bez obzira na to o kakvoj se online grupi radi. Ovo je također veoma čest vid online nasilništva.
Sexting = razmjena seksualno eksplicitnih poruka koje mogu da uključuju fotografije, video i audio sadržaje.
Kad su u pitanju maloljetne osobe, posebno ukoliko odrasla osoba na ovaj način pokušava da ostvari ili ostvari
komunikaciju ovog tipa sa maloljetnom osobom, to je ilegalan čin seksualne zloupotrebe.
Grooming = pokušaj da se druga osoba prevarom,
ucjenom ili zastrašivanjem navede na slanje vlastitih
seksualno eksplicitnih fotografija ili videomaterija-
la, počiniocu ovog tipa virtualnog nasilja, koji je u
pravilu “novi prijatelj” na društvenim mrežama, a
zapravo je predator koji traži žrtve i namjenski ostva-
ruje online kontakte sa ljudima, kako bi ih ovim pu-
tem zloupotrebljavao.

20 PROGRAM SOCIJALIZACIJA S PRAVOM

CYBERBULLING U BOSNI I HERCEGOVINI
Istraživanja kako na globalnom planu, tako i u BiH, pokazuju da je veliki broj mladih ljudi na neki način bilo
u doticaju sa virtualnim nasiljem, bilo da poznaju nekog ko je trpio nasilje, bilo da su sami bili žrtve ili da su
počinili nasilje putem Interneta.
Istraživanje o ponašanjima i navikama djece na Internetu, koje je obavljeno 2016. godine u BiH pokazuje da je
i kod nas ova pojava prisutna. U ovom istraživanju, između ostalog, ispitivana su iskustva djece u vezi sa različi-
tim elementima koji ukazuju na cyberbulling.8 Rezulatati su pokazali sljedeće:
• Svako treće dijete barem jednom je izbrisano iz
prijatelja neke druge osobe. Toj djeci se takva si-
tuacija najčešće desila jednom ili dva puta (67%
Prijavi nasilje
slučajeva). Trećini djece to se desilo tri ili više
online ili ofline!
puta. Iz prijatelja su ih izbacili njihovi vršnjaci
(85%).
• Svako četvrto dijete je izbačeno iz grupe na nekoj
od društvenih mreža. Više od trećine djece to iskustvo je imalo tri ili više puta.
• Svakom četvrtom djetetu je objavljena slika na Internetu bez pitanja. Svakom četvrtom iz grupe djece sa
ovim iskustvom to se desilo tri ili više puta.
• Skoro svako peto dijete doživjelo je da bude predmetom uvredljivog komentara, a 37% njih je to iskusilo
tri ili više puta.
• 12% djece doživjelo je situaciju u kojoj je snimak učinjen protiv njihove volje distribuiran drugima. Polovini
od tih 12% to se desilo dva ili više puta.

KAKO SE ZAŠTITITI OD
NASILJA NA INTERNETU
Djeca u BiH su
Najbolja zaštita od cyber nasilja je sticanje i jačanje najčešće ignorirala
vještina digitalne i medijske pismenosti. Uz te vješti- ovakva ponašanja, dok
su neki odgovorili istom mjerom.
ne potrebno je prihvatati i razvijati odgovorno po-
našanje prema sebi i drugima kako u stvarnom tako Samo manji broj djece se odlučio da
i u virtualnom svijetu. Odgovorno ponašanje prema to svoje iskustvo ispriča drugima.
drugima uključuje i prijavljivanje cyber nasilja, bez
obzira na to da li se radi o žrtvi ili o svjedoku nasilja.
Iako su mladi ljudi koji su trpili i trpe cyber nasilje spremniji o ovome razgovarati sa svojom najboljom prijate-
ljicom ili prijateljem, ipak je najbolja odluka razgovarati sa nekom odraslom osobom: roditeljima, nastavnikom
ili nastavnicom, školskim pedagogom ili pedagoginjom, policajcem u zajednici. To može biti i neki odrasli
rođak, prijatelj ili druga odrasla osoba od povjerenja. Ukoliko se ipak žrtve cyber nasilja odluče razgovarati sa
prijateljem ili prijateljicom koji su vršnjaci, odgovorno ponašanje tih vršnjaka bilo bi da ohrabre osobu koja trpi
nasilje da traži pomoć nekoga ko mu je može pružiti na siguran način.
Čest je slučaj, međutim, da žrtve cyberbullinga šute o onom što im se dešava. Zbog toga je važno da vršnjaci
koji primijete ili znaju da neko od njihovih školskih drugara ili drugarica trpi cyber-nasilje, kao i bilo koji drugi
vid nasilja, trebaju znati da je njihova moralna obaveza da to nasilje prijave.

8 Muratbegović, E. i Vujović, S. Ponašanje i navike djece na internetu: Stavovi djece, roditelja i nastavnika informatike. Save the Children i
CPRC. 2016. Sarajevo. Dostupno na: https://nwb.savethechildren.net/sites/nwb.savethechildren.net/files/library/Izvjestaj-ponasanje-djece-na-
internetu.pdf

DIGITALNI, ODGOVORNI, SIGURNI U ŠKOLI I ZAJEDNICI 21

Istraživanje u BiH je pokazalo da bi svako drugo di-
jete jednostavno ignorisalo cyber bulling čak i kad Digitalna reputacija:
zna za njega, što je svakako jako važan podatak za
• postovi na društvenim
buduće aktivnosti u školama u kojima bi se treba-
mrežama
lo na adekvatan način prikazati učenicima koliko je
opasno ignorisati takve probleme. Također, istraži-
• komentari na profilima drugih ljudi
vanja su pokazala da je veliki broj djece sudjelovao
• ponašanje u online grupama i igrama
u nekom obliku ponašanja koje spada u nasilničko • postovi drugih o vama
ponašanje online.
Zato, napravite pauzu i razmislite dobro, svaki put kad krenete podijeliti neki sadržaj na društvenim
mrežama, koji je uvredljiv prema drugima. Zapitajte se kakve posljedice to može ostaviti na osobu o kojoj
se radi i da li zaista mislite da je u redu nekoga povrijediti na takav način.
Važno je da znate da na Internetu niko nije anoniman, odnosno svi se mogu identifikovati. Naime, ukoliko ste
poslali zlonamjeran sadržaj o nekom drugom, ili slali prijetnje, policija vam lako može ući u trag. Svaki put kad
posjetite neku web stranicu ili nešto postate, vaš Internet provajder bilježi vašu aktivnost i prepoznaje IP adresu
vašeg kompjutera. Čak i ako kreirate anonimnu e mail adresu, još uvijek možete biti identificirani.

NE POSTOJI POTPUNA ANONIMNOST NA INTERNETU!

Paziti na svoju digitalnu reputaciju jedan je od važnih savjeta za mlade ljude. Ovim putem razvija se smisao
za odgovornost kako za ponašanje u online svijetu, tako i za ofline svijet, što je ujedno najbolji način prevencije
nasilja u oba svijeta.

IGRE I CYBERBULLING
Činjenicom da se u većini današnjih online igara moramo povezati na mrežu kako bismo je igrali kreirane su
nove prilike za sajberbuling (cyberbulling). Da li se sajberbuling može ili ne može desiti kroz igricu zavisi od
toga kakve mogućnosti igrica pruža. Ukoliko se igra igrica koja ne pruža mogućnost bilo kakve komunikacije
sa drugim igračima mogućnosti za nasilje su manje nego kada se učestvuje u igrama koje nude audio razgovor,
slanje privatnih poruka i drugih sličnih postavki. Kada su igrači u mogućnosti da razgovaraju jedan sa drugim
to povećava rizik od sajberbulinga. Zbog toga je jako važno da naučite kako razgovarati na mreži i da se naučite
kako uočiti neprihvatljivo ponašanje, te kako ga prijaviti, bez obzira da li se dešava vama ili nekom drugom.
Mnoge igre koje se danas igraju su bazirane na preuzimanju neke ličnosti kojom upravljamo tokom igranja. Ove
igre često uključuju nasilje i druga negativna ponašanja kao dio igre i obično privlače čak i djecu mlađu od 12
godina. Kada igramo ovu igru često uronimo u ponašanje tipično za igru i možemo početi sajberbuling čak i
da nismo svjesni toga. S druge strane ove igre znaju stvoriti ovisnost što povećava prilike da postanemo žrtva ili
počinitelj virtualnog nasilja na mreži.
Grifer je naziv koji se daje onim osobama koje koriste online igrice kao način da ciljaju djecu, a ponekad i
odrasle dok i sami učestvuju u igranju. Ovi igrači namjerno traže druge igrače i ciljaju ih u igri. Oni neće samo
napasti igrača tokom igre nego će postati agresivni i izvan igre, uključujući i slanje prijetećih poruka. Neki gri-
feri će koristiti kao izgovor da jednostavno igraju igru, kada zaista koriste igru za sajberbuling. Njihov cilj je da
iskustvo igranja učine mučnim za druge igrače tako uništavajući sav njihov trud koji su uložili u igru.

22 PROGRAM SOCIJALIZACIJA S PRAVOM

Najveća opasnost vezana za sajberbuling i igranje je činjenica da se djeca kroz igru upoznaju i komuniciraju sa
ljudima koje ne poznaju. Često se u tim komunikacijama pronalaze predatori, oni koji vrebaju i upravo putem
igrica pokušavaju uspostaviti kontakt sa maloljetnicima, kako bi ih zloupotrijebili na različite načine. Zato je
važno biti pažljiv i ponašati se u skladu sa savjetima o sigurnosti na mreži koje smo istakli u ovom vodiču.
Mnogi zlostavljači dobijaju svoju moć kroz udruživanje sa drugima protiv svoje mete. U svijetu igranja video
igrica ovo je postalo izuzetno lako. Grupa zlostavljača se brzo može organizovati i isplanirati napad kroz korište-
nje privatnih poruka, birajući žrtvu koja se čini lošom u igri ili se na neki drugi način ističe. Poruke nisu jedini
način, jer kroz igru se vrši interakcija sa drugim igračima, što dovodi do toga da online nasilje može oponašati
fizičko zlostavljanje u stvarnom svijetu. Ovo dovodi do toga da se žrtva povuče iz igranja igre ili da počne pri-
mjenjivati ista nasilna ponašanja na drugima, što samo produbljuje problem.
Sve ovo može dovesti do krađe lozinki za igru što može potpuno otjerati igrača, a također mu može uništiti
reputaciju kod prijatelja koji se zajedno s njim igraju, ukoliko neko u njegovo ime počne slati uvredljive poruke.
Virusi su također veliki rizik, jer zlostavljač kroz program za pisanu komunikaciju, može poslati linkove na šte-
tan sadržaj i zaraziti žrtvin računar. Važno je naglasiti da su sva ova djela kršenje zakona i ukoliko ih čine mladi,
slučaj maloljetničke delinkvenicije, ali isto tako je važno istaći da je ponekad ove slučajeve jako teško dokazati.
Budite oprezni s kim se igrate na mreži i s kim razgovarate, jedino tako možete izbjeći da postanete žrtva. Suz-
držite se od korištenja loših riječi, jer to čini iskustvo igranja lošim za sve.
Još češći oblik vršnjačkog nasilja na Internetu je slanje prijetećih poruka drugima. Ovakve poruke imaju isti
efekat kao i kada se izgovore u stvarnom svijetu.

DIGITALNI, ODGOVORNI, SIGURNI U ŠKOLI I ZAJEDNICI 23

KAKO ZAŠTITITI LIČNE PODATKE
Danas je nemoguće ne koristiti barem jedan servis koji se nalazi na internetu ukoliko želite brže obaviti svoj
posao. Iako na mreži postoje mnoge opasnosti postoje i mnoge prednosti pri radu. Sa dobrim znanjem o načinu
zaštite na mreži može se izbjeći većina rizika, jer su do sada provedena istraživanja pokazala da je najveće pro-
bleme na mreži izazvalo nedovoljno znanje ljudi. Ovo poglavlje u kratkim crtama daje i uputstva kako se zaštiti
na mreži i kako zaštiti vaše lične podatke koji su po definiciji vaše vlasništvo, ali ako ih ne zaštitite može vam
biti nanesena šteta.
S obzirom da su gotovo svi mladi ljudi na nekoj društvenoj mreži, većinom na Snapchat-u, Facebook-u i Insta-
gram-u, ovo poglavlje će vam dati kratke upute na šta trebate obratiti pažnju i kako zaštiti sebe kroz zaštitu ličnih
podataka na online društvenim mrežama, pogotovo na Facebook-u.
Online zajednice postoje od početka Interneta. Danas stranice online društvenih mreža nude velike mogućnosti
dijeljenja poruka, fotografija, dokumenata, pa čak i informacija u realnom vremenu o tome šta radite i gdje se
nalazite. Ove funkcije nisu ništa novo niti unikatno. Bilo koja od ovih akcija se može uraditi putem Interneta bez
pridruživanja nekoj online društvenoj mreži. Iako ove mreže u osnovi imaju ideju povezivanja u globalnom svijetu
i kroz to razmjenu znanja i pozitivnih iskustava u svim sociološkim domenima, one su istovremeno i prostor u ko-
jem se informacije, uključujući i lične podatke, mogu zloupotrijebiti. Zamislite ove web stranice kao veliku zabavu.
Tu će biti mnogo ljudi koje poznajete, ali i mnogo onih koje ne poznajete. Sad zamislite da na toj zabavi prolazite
pored ljudi sa svim informacijama o vama javno vidljivim. Želite li da svi znaju sve o vama?
Ono što trebate zapamtiti je da su ove stranice u vlasništvu privatnih kompanija koje zarađuju novac kroz pri-
kupljanje podataka o pojedincima i prodaju ih drugim zainteresovanim stranama. Kada surfate ovim stranica-
ma (Google ili Facebook su primjeri), ulazite u područje kojim se upravlja pravilima koje je nametnuo vlasnik
stranice.

24 PROGRAM SOCIJALIZACIJA S PRAVOM

Postavke privatnosti koje vam omogućuje svaka od
ovih stranica (privacy settings) su namijenjene da vas Odgovorno ponašanje
zaštite od drugih članova online društvene mreže, ali prema sebi:
ne štite vaše podatke od vlasnika ove usluge. To znači
da sve svoje podatke dajete vlasnicima i povjeravate
• ne otkrivati privatne podatke poput datuma
rođenja, adrese, broja telefona, kao ni
ih na čuvanje. Da biste bili sigurni na društvenim
kretanje.
mrežama i na Internetu generalno, prije nego posta-
vite neku informaciju, uvijek sebi postavite slijedeća
• ne dijeliti intimne fotografije niti lozinke.
pitanja:
• Ko može pristupiti informacijama koje postavljam na mrežu?
• Ko kontroliše i vlasnik je informacija koje stavljam na online društvene mreže?
• Koje informacije o meni moji kontakti proslijeđuju drugim ljudima?
• Hoće li mojim kontaktima smetati ako podijelim informacije o njima sa drugim osobama?
• Da li vjerujem svima sa kojima sam povezan/a?
Sva ova pitanja koja trebate sebi postaviti odnose se
na sve društvene mreže koje koristite ili namjeravate Sigurne lozinke
da počnete da ih koristite. Budite pažljivi i izaberite
malo striktnije postavke privatnosti, odnosno ogra-
• često mijenjanje lozinki
ničite pristup svojim podacima, na ljude koje po- • striktne postavke
znajete i u stvarnom svijetu, ne samo online. Podaci privatnosti
koje nikad ne biste trebali dijeliti sa nepoznatima (a • brisanje lozinke i historije ako koristite javni
nepoznati su oni koje ne znate u realnom svijetu), računar
su: adresa stanovanja, broj telefona, niti bilo kakve • pristupajte Internetu sa sigurne konekcije:
informacije koje mogu dovesti do toga da se ove https://
stvari o vama otkriju.
Također poduzmite sljedeće mjere kako biste se bolje zaštitili:
• Uvijek koristite sigurne lozinke (passwords) za pristup online društvenim mrežama. Također koristite verifi-
kaciju u dva koraka sa jednokratnim dodatnim brojevima. Mijenjajte vaše lozinke često.
• Pobrinite se da razumijete osnovne postavke privatnosti koje vam nudi online društvena mreža i kako ih
možete promijeniti.
• Ukoliko pristupate online društvenoj mreži na javnom računaru onda nakon toga obrišite lozinke i historiju
pregleda.
• Uvijek pristupajte stranicama putem sigurne konekcije koja se prikazuje kroz https:// kako biste sačuvali
vaše korisničko ime, lozinku i druge informacije koje postavljate.

DIGITALNI, ODGOVORNI, SIGURNI U ŠKOLI I ZAJEDNICI 25

Online društvene mreže traže mnogo privatnih podataka kako bi omogućili drugim korisnicima da vas lakše
pronađu. Ovo stvara veliku opasnost da će se neko u budućnosti moći predstavljati kao vi ili da će doći u po-
sjed podataka koje mogu ugroziti vašu fizičku sigurnost. Zato se zapitajte da li je potrebno postaviti slijedeće
podatke:
• puni datum rođenja,
• broj telefona,
• adresu ili adrese gdje živite,
• detalje o članovima porodice.
Informacije i savjeti u ovoj publikaciji nisu tu da bi vas obeshrabrile u korištenju IKT. Naprotiv, namjera je
da kroz upoznavanje svih aspekata IKT, a posebno online alata postanete digitalno osviješteni i pismeni. To će
povećati vaše samopouzdanje i vještine potrebne za individualni i društveni razvoj u digitalnom dobu. Pokušajte
da ono što ste pročitali i naučili iz ove publikacije svakodnevno primjenjujete u školi i zajednici kroz građanski
aktivizam.

ZAPAMTI

Putem Interneta možeš učiti, raditi projekte, dijeliti sadržaje, učiniti dobro djelo,
upoznati svijet oko sebe, saznati šta se dešava u svijetu i tvojoj okolini, opustiti se i
zabaviti, ali informiši se o svim mogućim opasnostima koje ti prijete sa Interneta.

BUDI SIGURAN, PAŽLJIV I ODGOVORAN!

26 PROGRAM SOCIJALIZACIJA S PRAVOM

DIGITALNI, ODGOVORNI, SIGURNI U ŠKOLI I ZAJEDNICI 27
28 PROGRAM SOCIJALIZACIJA S PRAVOM