UNIVERZITET U TUZLI - Mašinski fakultet

Odsjek: Proizvodno mašinstvo

Predmet: Tehnološki postupci

Školska godina: 2017/2018

Ime i prezime studenta: Asmir Isić

Broj indeksa: II-477/12

SEMINARSKI RAD
Stepen iskorištenja materijala kod površinskih
pripremaka

Predmetni profesor:

Dr. sc. Alan Topčić, vanr. prof.

TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

1. UVOD

Stepen iskorištenja materijala predstavlja odnos između konstrukcione i kalkulativne mase.

On pokazuje iskorištenje materijala u proizvodnom procesu, a naročito je značajan pri
korištenju skupih materijala i materijala koji se teško obrađuju. Također, značajan je i odnos
između konstruktivne i sirove mase materijala. Ovaj odnos pokazuje količinu materijala koju
je potrebno odstraniti u obliku strugotine za vrijeme trajanja proizvodnog procesa. Jasno je
da je bolji izbor polaznog sirovog materijala ostvaren ako su vrijednosti stepena iskorištenja
materijala što bliže broju jedan (100 % iskorištenje polaznog sirovog materijala). Stepen
iskorištenja materijala se može predstaviti još kao pojam kojim se opisuje razlika između
težine sirovog komada koji se koristi u proizvodnom procesu i težine gotovog komada.
Razlika između toga je neiskorišteni materijal. Veći stepen iskorištenja materijala znači bolji
i ekonomičniji proizvodni proces, te veće uštede u sirovom materijalu i troškovima.
Površinski pripremci mogu biti namotaji trake izrađene od aluminiuma, ili čelika, kao i table
od čelika i aluminiuma, iz kojih se izrađuju različiti gotovi komadi primjenom operacija
obrade probijanjem, prosijecanjem, savijanjem, dubokim izvlačenjem i finim razdvajanjem
presovanjem.

SLIKA 1: Namotaj trake aluminiuma kao površinski pripremak

2
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

SLIKA 2: Table od aluminiuma kao površinski pripremak

Primjenom različitih prethodno navedenih obradnih operacija, uz primjenu adekvatnog alata

se od površinskih pripremaka mogu dobiti različiti gotovi proizvodi.

SLIKA 3: Gotovi komadi dobiveni finom obradom presovanjem

3
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

2. STEPEN ISKORIŠTENJA MATERIJALA KOD POVRŠINSKIH PRIPREMAKA

Iskorištenje materijala je postalo jedno od najvažnijih problema u industriji automobila.

Potraga za rješenjima koja mogu optimizirati cijenu materijala je uslovljena od strane dva
postojeća trenda. U jednu ruku, cijena aluminiuma i čelika se konstantno povećava u
posljednjih nekoliko godina. U drugu ruku, sve više se u automobilskoj industriji koristi čelik
visoke čvrstoće i materijali male težine, a sve s ciljem da automobilima se smanji težina i
istovremeno zadovolje svi zahtjevi u pogledu čvrstoće konstrukcije automobila i zahtjevi
vezani za povećanje sigurnosti u slučaju sudara. Pronalazak balansa između vremena
proizvodnje, troškova proizvodnje i kvalitete gotovih proizvoda je izazovan zadatak koji se
javlja još u ranoj fazi razvijanja i proizvodnje komponenata automobila. Tako naprimjer, kada
su u pitanju luksuzni automobili koji se proizvode u malim serijama, kvalitet dijelova koji se
izrađuju i perfektna završna obrada tih dijelova su mnogo bitniji od iskorištenja materijala.
Nasuprot toga, iskorištenje materijala i troškovi koji prate iskorištenje materijala su
dominantan faktor kada je u pitanju proizvodnja automobila za srednju klasu i koji se
proizvode u većim serijama. Ipak, iskorištenje materijala ima najveći utjecaj kod proizvodnje
automobila za nižu klasu, koji se proizvode u dosta velikim serijama i gdje se značajne uštede
mogu postići sa svakim milimetrom materijala koji se iskoristi na traci, ili tabli početnog
materijala, uz izbjegavanje svakog mogućeg škarta, ili otpatka.

Stepen iskorištenja materijala i optimalan raspored gotovog (radnog) komada na traci

polaznog materijala je moguće odrediti analitičkim putem, ili upotrebom odgovarajućih
softvera.

Da bi se postigli kvalitetni i čisti prosječeni komadi, širina trake polaznog materijala (B) treba
da bude nešto veća od širine radnog komada. Sa svake strane širine radnog komada se
dodaje izvjestan dio, koji se označava kao rub (b). Isto tako se ni jezgra ne mogu probijati
jedna uz drugu neposredno i potrebno je među njima, također, predvidjeti izvjestan razmak,
koji se označava kao most (b). Širina ruba i mosta (b) zavise od debljine lima (s) i širine trake
(B) koja se prerađuju i po pravilu rastu s porastom ovih veličina. I mnogi drugi faktori mogu
da utiču na ove vrijednosti kao što su: oblik i tačnost radnog komada, čvrstoća radnog
materijala koji se prerađuje, konstruktivni uslovi za olakšavanje posmaka trake, složenost
radnog alata, itd. Veličina otpatka (šrafirana površina), zavisi uglavnom od rasporeda
komada u traci, ali i od veličine ruba i mosta, što znači da s njihovim povećavanjem raste i
otpadak. Zbog toga rub i most treba da budu što manji, s tim da se ne pređe određena
granica, kod koje bi gubitak zbog pokvarenih komada (zbog smanjenog ruba i mosta) bio veći
od uštede u materijalu.

4
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

Ako se neto masa svih komada jedne serije označi sa mn:

mn=n∙ ρ∙V= n∙ ρ∙s∙ A [ kg ]

Ako se bruto masa svih komada jedne serije označi sa mb:

mb=y∙ ρ∙ s∙ A t = y∙ ρ∙s∙B∙ L [ kg ]

Tada je masa otpatka:

mo= mb- mn =ρ ∙ s( y ∙ B ∙ L−n ∙ A ) [ kg ]

SLIKA 4: Raspored komada na traci

Kriterij po kojem se ocjenjuje ekonomičnost iskorištenja materijala je procentualni otpadak (

∆):

mo m b−m n y ∙ B ∙ L−n ∙ A
∆= ∙100 %= ∙100 %= ∙100 %
mb mb y ∙B∙L

Gdje je:

 n- broj komada dotične serije

 A [mm2]- površina jednog komada
 ρ [kg/mm3]- zapreminska masa (specifična masa)
 y- broj traka lima potrebnih za izradu serije od n komada
 At [mm2]- površina jedne trake
 B [mm]- širina trake

5
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

 L [mm]- dužina trake

Težiti treba da procentualni otpadak trake bude što manji. U idealnom slučaju on je jednak
nuli. Ovo je u praksi neizvodivo, ali se pravilnim rasporedom komada u traci gubitak može
znatno smanjiti. Unaprijed je nemoguće propisati koji će raspored komada u traci dati
najmanji otpadak.

U praksi se normalno razmatra nekoliko varijanti rasporeda (slika 5) i odabire ona za koju se
proračunom ustanovi da je najpovoljnija, odnosno za koju je stepen iskorištenja materijala
najpovoljniji, uz uslov da konstrukcija i izrada alata neće biti problematična.

Postoje i određene smjernice (date u knjigama) za određivanje rasporeda komada na traci za

neke oblike i na osnovu kojih se može zaključiti kakav raspored odgovara za zadani komad,
sličan nekom poznatom geometrijskom obliku.

Ekonomičnost rasporeda komada u traci se može ocijeniti i stepenom iskorištenja materijala

(η), koji predstavlja odnos stvarnog broja komada koji se može dobiti iz jedne trake (z) i
teoretski mogućeg broja komada (zt):

z A
η¿ ∙100%= z ∙ ∙100%=z∙ A ∙100%
zt At B∙L

Gdje je:

 A [mm2]- površina jednog komada

 z- stvarni broj komada koji se dobije iz jedne trake
 At=L∙B [mm2]- površina jedne trake
 B [mm]- širina trake
 L [mm]- dužina trake
 zt= At/A [mm2]- teoretski broj komada (bez otpatka)

Cilj je da stepen iskorištenja materijala bude što veći iz razloga kako bi se početni materijal
(pripremak) maksimalno iskoristio, što je posebno značajno kod materijala čija je cijena
dosta visoka. Stepen iskorištenja materijala zavisi od vrste pripremka, ali isto tako i od vrste
postupka obrade, debljine materijala, širine ruba i mosta, usvojenog rasporeda predmeta na
traci, iskorištenja otpada za proizvodnju predmeta manjih dimenzija. Geometrijski oblik,
masa i vrsta pripremka utiče na tok procesa obrade, vrijeme obrade, iskorištenje materijala i
troškove obrade. Prema tome pravilan izbor pripremka presudno utiče na tehnološki proces i
troškove proizvodnje.

6
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

SLIKA 5: Povećanje iskorištenja materijala promjenom rasporeda na traci

Na prethodnoj slici su prikazane četiri metode rasporeda komada L- oblika na traci, s

različitim stepenima iskorištenja početnog materijala i gdje je vidljivo kako s promjenom
rasporeda komada na traci se povećava stepen iskorištenja od minimalnog (52,3 %) pa do
maksimalnog iskorištenja (81,8 %). Potrebno je težiti da stepen iskorištenja početnog
materijala (η) ne bude manji od 70-80 %.

Kada su u pitanju predmeti koji se dobivaju od čelične trake, ili od trake nekog drugog
materijala primjenom operacija probijanja i prosijecanja, povoljno iskorištenje materijala
trake ovisi o vanjskom obliku proizvoda i njegovu položaju u smjeru pomaka trake. Potrebno
je napraviti plan rezanja, odnosno pravilno razmjestiti prosjekače i probojce u matrici kako bi
otpad bio što manji. Najbolje rezanje je bez otpada.

Ušteda materijala je moguća: pravilnim razmještajem prosjekača, eventualnom

rekonstrukcijom proizvoda, korištenjem otpada jednog proizvoda za izradu drugog manjeg
proizvoda, promjenom postupka rezanja, odnosno prelaz na višerezni alat s naizmjenično
zaokrenutim položajem proizvoda u traci.

Kod rezanja okruglih proizvoda primjenjuje se jednoredno i višeredno izrezivanje, preko kojih
se postižu različiti stepeni iskorištenja. Pri višerednom izrezivanju više je probojaca i reznih
prodora u matrici. Na osnovu sljedećih primjera moguće je uočiti da se višerednim
naizmjeničnim rasporedom okruglih komada postiže veći stepen iskorištenja materijala, ali
se sa povećanjem broja redova komplikuje i poskupljuje alat. Zbog toga je za određivanje
optimalne varijante potrebno pronaći neki kompromis između ova dva kontradiktorna
faktora. Treba usvojiti toliki broj redova, kojim se obezbjeđuje dobar stepen iskorištenja
materijala, uz uslov da alat istovremeno ne ispadne suviše komplikovan i skup.

7
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

SLIKA 6: Jednoredni raspored- stepen iskorištenja materijala je =62,7 %

SLIKA 7: Dvoredni raspored- stepen iskorištenja materijala je =69,4 %

8
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

SLIKA 8: Troredni raspored- stepen iskorištenja materijala je =72 %

Cik-cak izrezivanje (slika 9.0) se koristi za velike količine okruglih proizvoda iz ploča lima uz
prethodno valovito rezanje trake na makazama s posebnim noževima. Obično je dvoredni
razmještaj zbog relativno jednostavnijeg alata.

SLIKA 9: Dvoredni cik-cak razmještaj

Na slici 10 je prikazan primjer jednorednog izrezivanja s korištenjem otpada većeg proizvoda

za izrezivanje manjeg, s ciljem maksimalnog iskorištenja materijala.

9
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

Na slici je prikazan složeni alat sa slijednim rezom za istovremenu izradu statorskih i

rotorskih limova elektromotora iz iste trake, odnosno koluta trake sa automatskim
dodavanjem. Rezanje je jednoredno sa iskorištenjem 62,7 % materijala, ako se zanemare
prodori unutar samih limova.

SLIKA 10: Jednoredni razmještaj za izrezivanje rotorskog i statorskog lima elektromotora

Izrezivanje ugaonika s korištenjem otpada za izradu manje pločice, u cilju maksimalnog

iskorištenja materijala je prikazan na slici 11.

Povoljnije iskorištenje materijala, kada su u pitanju uglati proizvodi, se postiže s kosim

položajem ugaonika u odnosu na posmak trake (slika 12).

SLIKA 11: Rezanje ugaonika i pločice

10
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

SLIKA 12: Kosi razmještaj ugaonika

Prstenovi ili kvadrati sa velikim otvorima, imaju veliki procenat škarta. Kompanije koje se
bave izradom dijelova od površinskih pripremaka konstantno traže načine kako da otpad koji
nastaje od proizvodnje jednog predmeta iskoriste kao materijal za proizvodnju drugog
predmeta, a otpad koji nastaje od proizvodnje drugog predmeta iskoriste kao materijal za
proizvodnju trećeg predmeta (slika 13).

SLIKA 13: Korištenje otpada kao materijala

11
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

SLIKA 14: Prikaz dobrog i nepovoljnog pripremka za povoljno iskorištenje materijala

Na slici 14 su prikazani dobar i nepovoljan pripremak, kada je u pitanju iskorištenje

materijala trake. Pri konstrukciji proizvoda mogu se uskladiti njegov oblik i veličina za što
bolje iskorištenje materijala trake. Sa vrlo malim izmjenama u pogledu dimenzija određenih
dijelova proizvoda, koje ne utječu na funkciju proizvoda moguće su velike uštede u
materijalu. Zbog toga je još u ranoj fazi dizajna proizvoda potrebno voditi računa o njegovom
obliku, kao i o obliku njegovih dijelova, kako bi se smanjili troškovi materijala i proizvodnje.

12
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

Pored analitičkog određivanja stepena iskorištenja materijala površinskih pripremaka i izbora

optimalnog rasporeda proizvoda na površinskom pripremku, moguće je koristiti u tu svrhu i
određene softvere, kao što su 3D-QuickPress i AutoForm- Nesting softver.

To su specijalno razvijeni programi koji omogućavaju inženjerima da efikasno odrede

optimalan raspored proizvoda na traci od nekog materijala (pripremka), a da se pri tome
vodi računa o maksimalnom iskorištenju materijala pripremka i minimiziranju otpada koji
nastaje u proizvodnom procesu.

Ti softveri analiziraju oblik predmeta koji se proizvodi u određenom vremenu i primjenom

algoritma određuju kako treba isjeći te predmete iz trake na takav način da se proizvedu
potrebne količine predmeta, a istovremeno smanji otpad koji nastaje u proizvodnom
procesu. Ovi programi moraju uzeti u obzir ograničenja i karakteristike primjenjivane
tehnologije obrade i alata, kao što je: kod probijanja, širina alata za probijanje mora biti
uzeta u obzir, sječenje može biti dozvoljeno samo u određenim područjima ploče zbog
ograničenja ploče, neke mašine mogu pristupiti samo polovini materijala u određeno vrijeme
i tada mašina automatski okreće ploču materijala kako bi se omogućio pristup ostaloj
polovini. Dalje, softver mora uzeti u obzir greške na sirovom materijalu koje moraju biti
odbačene, kao i različite oblasti kvalitete na pripremku koje moraju odgovarati
odgovarajućim nivoima kvaliteta koji su potrebni za različite dijelove proizvoda (gotovog
komada).

Softveri za automatsko određivanje optimalnog položaja proizvoda na traci i optimalnog

stepena iskorištenja materijala se generalno koriste neposredno prije same proizvodnje. I
pored postojanja ovih softvera, proizvodni inženjeri su ograničeni u svojim nastojanjima da
povećaju stepen iskorištenja materijala, jer kada radni predmet dođe do procesa
proizvodnje, nije moguće izvršiti određene promjene u njegovom dizajnu, kako bi se što više
iskoristio materijal (slika 14). Ukoliko bi se ovi softveri koristili prilikom samog dizajniranja
proizvoda, proizvodni inženjeri bi imali bolju šansu u povećanju stepena iskorištenja
materijala. Trenutno je određivanje položaja predmeta na traci dio proizvodnog procesa.
Kako bi se maksimalno iskoristio materijal, proces određivanja položaja predmeta na traci bi
trebao da bude sastavni dio procesa dizajniranja predmeta koji se dobivaju od površinskih
pripremaka.

Posljednje studije su pokazale kako mladi dizajneri nemaju mnogo znanja kada je u pitanju
sam proizvodni proces, i kao rezultat toga, njihovi dizajni nepostižu visoke uštede u toku
proizvodnje. U drugu ruku, dizajni proizvoda iskusnijih inženjera koji dobro poznavaju
proizvodni proces, ostvaruju najveće uštede u sirovom materijalu i postižu stepen
iskorištenja materijala od 90 %, pa i više.

Zbog toga neke firme koriste ove programe još u ranim fazama dizajniranja proizvoda koji se
dobivaju od površinskih pripremaka, s ciljem kako bi dizajneri bolje razumjeli kako će se
proizvodi dobiti iz trake, i koliki će biti troškovi i stepen iskorištenja materijala.

13
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

Jedan od softvera koji se koriste u ovu svrhu je AutoForm- Nesting softver. Maksimalno
iskorištenje materijala je uvijek bio važan problem kod kompanije Ford. Sve više rastuća
cijena sirovih materijala je učinila ovaj problem još više značajnim. Ovaj softver je jedan od
softvera koji kompanija Ford primjenjuje za određivanje optimalnog rasporeda proizvoda na
traci, u cilju maksimalnog iskorištenja sirovog materijala i zahvaljujući kojem ostvaruju dosta
visok stepen iskorištenja sirovog materijala i velike uštede u novcu.

14
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

3. ZAKLJUČAK

Površinski pripremci mogu biti table, ili trake od čelika i aluminiuma. Ti pripremci imaju
primjenu kod operacija probijanja, prosijecanja i dubokog izvlačenja za izradu različitih
proizvoda. Kako u današnje vrijeme cijene materijala, kao što je čelik i aluminium, stalno
variraju, odnosno povećavaju se, neophodno je maksimalno iskoristiti površinske pripremke
napravljene od tih materijala, uz uslov da se u toku proizvodnog procesa javi što manje
otpada. Zbog toga je potrebno prije samog početka procesa izrade dijelova odrediti
optimalni layout, odnosno raspored proizvoda na tabli, ili traci pripremka. U tu svrhu
potrebno je proračunati stepen iskorištenja materijala i to za više različitih rasporeda
proizvoda na traci. Stepen iskorištenja materijala se može definisati kao odnos stvarnog
broja komada koji se može dobiti iz jedne trake i teoretski mogućeg broja komada. Kada se
stepen iskorištenja izračuna za nekoliko različitih rasporeda proizvoda na traci, usvaja se onaj
raspored koji ima najveći stepen iskorištenja materijala. Visok stepen iskorištenja je
pokazatelj dobrog odvijanja proizvodnog procesa i on omogućava postizanje velikih ušteda u
novcu i u sirovom materijalu. On zavisi od kvalitete materijala pripremka, dimenzija
proizvoda, kao i od alata koji se koriste u proizvodnji. Međutim, prilikom određivanja
optimalnog rasporeda potrebno je voditi računa o tome da izabrani raspored proizvoda na
traci nekomplikuje raspored reznih elemenata alata. U tom slučaju bi izabrani raspored
reznih elemenata povećao broj potrebnih reznih alata i cjelokupnog alata, a samim time i
ukupnu cijenu koštanja alata. Znači, troškovi koji bi se smanjili kroz uštedu u materijalu nebi
bili dovoljni da se smanji ukupan trošak izrade cjelokupnog alata i njegovog naknadnog
održavanja. To znači da visok stepen iskorištenja materijala kod površinskih pripremaka, ne
znači najveće uštede u novcu, ukoliko će proračunati raspored proizvoda na traci, za koji se
izračuna najveći stepen iskorištenja, dodatno zakomplikovati alat i povećati njegovu cijenu.

15
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

4. POPIS SLIKA

SLIKA 1: Namotaj trake aluminiuma kao površinski pripremak.................................................2

SLIKA 2: Table od aluminiuma kao površinski pripremak...........................................................3
SLIKA 3: Gotovi komadi dobiveni finom obradom presovanjem................................................3
SLIKA 4: Raspored komada na traci............................................................................................5
SLIKA 5: Povećanje iskorištenja materijala promjenom rasporeda na traci...............................7
SLIKA 6: Jednoredni raspored- stepen iskorištenja materijala je =62,7 %...............................8
SLIKA 7: Dvoredni raspored- stepen iskorištenja materijala je =69,4 %..................................8
SLIKA 8: Troredni raspored- stepen iskorištenja materijala je =72 %......................................9
SLIKA 9: Dvoredni cik-cak razmještaj..........................................................................................9
SLIKA 10: Jednoredni razmještaj za izrezivanje rotorskog i statorskog lima elektromotora....10
SLIKA 11: Rezanje ugaonika i pločice........................................................................................10
SLIKA 12: Kosi razmještaj ugaonika...........................................................................................11
SLIKA 13: Korištenje otpada kao materijala..............................................................................11
SLIKA 14: Prikaz dobrog i nepovoljnog pripremka za povoljno iskorištenje materijala...........12

16
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

5. LITERATURA

1. https://www.autoform.com/en/glossary/material-utilization/
2. https://www.thefabricator.com/glossary/material-utilization/
3. https://www.thefabricator.com/article/cadcamsoftware/are-you-maximizing-your-
nesting-effortsr
4. http://www.ss-industrijska-strojarska-zg.skole.hr/upload/ss-industrijska-strojarska-
zg/multistatic/43/6.Osnove%20proracuna%20stance.pdf
5. https://en.wikipedia.org/wiki/Nesting_(process)
6. Binko Musafija; Obrada metala plastičnom deformacijom; Sarajevo, 1988, godina.
7. M. Jurković, Dž. Tufekčić; Tehnološki procesi- modeliranje i projektovanje; Tuzla,
2000, godina.
8. Vukota Boljanovic; Sheet Metal Forming Processes and Die Design; New York, 2004,
godina.

17
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SEMINARSKI RAD

6. SADRŽAJ

1. UVOD......................................................................................................................................2
2. STEPEN ISKORIŠTENJA MATERIJALA KOD POVRŠINSKIH PRIPREMAKA.................................4
3. ZAKLJUČAK...........................................................................................................................15
4. POPIS SLIKA..........................................................................................................................16
6. SADRŽAJ...............................................................................................................................18

18