ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

SADRŽAJ:

1. UVOD............................................................................................................................................2

2. ANALIZA PONUDE I POTRAŽNJE............................................................................................3

2.1. Potražnja.................................................................................................................................3

2.1.1. Odrednice potražnje........................................................................................................5

2.2. Ponuda........................................................................................................................................5

2.2.1. Odrednice ponude.................................................................................................................6

3. ODREĐIVANJE CJENA INPUTA................................................................................................7

3.1. Teorija raspodjele kao poseban slučaj teorije cjena.........................................................................7

3.2. Teorija potrošačevog izbora......................................................................................................7

4. ODNOS PONUDE I POTRAŽNJE................................................................................................8

5. ELASTIČNOST...........................................................................................................................10

5.1. Elastičnost ponude (Es)........................................................................................................10

5.1.1. Odrednice elastičnosti ponude......................................................................................10

5.1.2. Dva posebna slučaja elastičnosti ponude......................................................................11

5.2. Elastičnost potražnje (Ed).....................................................................................................11

5.2.1. Odrednice elastičnosti potražnje...................................................................................12

5.2.2. Dva posebna slučaja elastičnosti potražnje...................................................................12

5.2.3. Uticaj elastičnosti potražnje na ukupni prihod TR........................................................12

6. ZAKLJUČAK..............................................................................................................................13

7. LITERATURA.............................................................................................................................14

1. UVOD

12
 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

Ponuda i potražnja predstavljaju osnovne ekonomske pojmove, a njihov odnos i sve

što iz tog odnosa proističe je osnov tržišne ekonomije. Tržišna privreda predstavlja ekonomski
sistem u kome su cjene po kojima se vrši razmjena roba i usluga određene prometom koji je
rezultat cjene ponude, koju određuje prodavac, i odgovarajućim kupovnim cjenama koje
određuje kupac. Tržište je skup kupaca i prodavaca koji putem stvarnih i potencijalnih
međusobnih djelovanja određuju cjenu proizvoda.

Potražnja je količina robe ili usluga za kojima postoji želja i mogućnost za kupovinu
od strane potrošača. Mnogi žele Mercedes, na primer, ali ga samo neki mogu i kupiti.

Ponuda je količina robe ili usluga koji su proizvođači voljni da isporuče tržištu po
određenoj cjeni. Cjena proističe iz odnosa ponude i potražnje. Prema osnovnim principima
teorije tržišne ekonomije, ponuda i potražnja su odgovorni za efikasno korišćenje oskudnih
resursa. Ovi principi su inplementirani u zakone: zakon potražnje i zakon ponude.

U ekonomskoj analizi elastičnost je jedna od najvažnijih pojmova. U praksi se najčešće,

koristi kao mjera uticaja promjene egzogene nezavisne ekonomske promenljive na zavisnu
endogenu ekonomsku promenljivu.1

2. ANALIZA PONUDE I POTRAŽNJE

Svaka privreda mora da odabere dobra koja će da proizvodi, da odluči kako će ta

dobra da proizvodi i za koga. U privredi većine zapadnih zemalja, i u nekim zemljama Istoka,
1
Prof. Dr Petrović Ž: „Matematika za ekonomiste“ Beograd, 2008., str. 55.

12
 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

sistem cjena i tržište određuju većinu ekonomskih aktivnosti. Pomoću novčanih glasova
potrošači odlučuju šta će da kupe. Oni koji imaju najviše novca odlučuju šta će da se
proizvodi i kome će da pristižu ta dobra, a preduzeća proizvode ta dobra za kojima postoji
potražnja.
Postavljaju se mnoga pitanja kako sistem novčanih glasova funkcioniše u tržišnoj
privredi.2 „Na primjer, zašto je zlato koje nije neophodno za život skupo, a voda koja je
neophodna za život jeftinija? Ili zašto je zemljište u Beogradu veoma skupo, dok je u
unutrašnjosti jeftino? Ili zašto je šezdesetih godina mali broj ljudi posedovao TV, a danas ga
gotovo svaka porodica poseduje?“
Odgovore na ova i mnoga druga pitanja pronalazimo u analizi ponude i potražnje. Ta
teorija daje odgovor na pitanje kako potrošačke preferencije određuju tražnju za robama,
dok su troškovi proizvodnje preduzeća, osnova za proizvodnju, odnosno ponudu roba.
Pomoću tržišnog mehanizma ustanovljava se ravnoteža ponude i potražnje i formira cjena.
Osnovni model ponude i tražnje nam pomaže da shvatimo zašto i kako se mjenjaju cjene i šta
se dešava kada se država upliće na tržište. Model ponude i potražnje povezuje dva važna
koncepta: krivu ponude (pokazuje odnos između cjene dobra i ponuđene količine) i krivu
tražnje (pokazuje odnos između cjene dobra i tražene količine).’’

2.1. Potražnja

Potražnja označava količinu robe koju su potrošači spremni da kupe. Na potražnju

utiču dva faktora: ukus potrošača i mogućnost da kupe proizvod. Ukus, predstavlja želju za
posjedovanjem robe, određuje spremnost da se kupi roba po određenoj cjeni. Mogućnost da se
kupi proizvod po određenoj cjeni podrazumjeva da kupac mora da ima odgovorajući iznos
novca ili prihod kako bi kupio robu.
Oba faktora potražnje zavise od tržišne cjene. Kada je tržišna cjena proizvoda visoka,
potražnja će biti niska. Kada je cjena niska, potražnja je velika.

Pri vrlo niskim cjenama, veliki broj potrošača moći će da kupi proizvod. Potražnja za
proizvodom po manjoj cjeni je ograničena ukusom i nije neograničena čak i kad bi cjena bila
jednaka nuli. Kako se cjena povećava, za istu količinu novca biće prodato manje proizvoda.

2
Prof. Dr J.Jednak: „ Ekonomija“, Beograd, 2007, str. 58

12
 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

Kada je cjena proizvoda veoma visoka, potražnja će biti smanjena zato što će potrošač,
iako ima želju da kupi proizvod, biti ograničen mogućnošću da plati.

Slika 1. Kriva potražnje

Kriva prikazuje odnos po kome potrošač želi da nabavi proizvod po datoj cjeni. Na
osnovu ove jednostavne krive potražnje, možemo zaključiti da je cjena jedini faktor koji utiče
na potražnju. Ovo nije pravo stanje; postoje druge odrednice tražnje između količine dobara i
usluga koju su kupci spremni i voljni platiti po određenoj cjeni i tržišne cjene postoji veza
koja se naziva funkcija tražnje.

Qd = f (P
Kriva tražnje ima negativan nagib (približavajući se apcisi), a takav oblik ima usljed
djelovanja zakona opadajuće tražnje prema kome se porastom cjena tražena količina
smanjuje, dok se njenim padom tražena količina povećava.
Smanjenje tražene količine prilikom porasta cjena posljedica je djelovanja efekta
supstitucije (ogleda se u preusmeravanju tražnje na slične ili srodne proizvode, ako dođe do
porasta cjena pri datom dohotku) i efekta dohotka (ogleda se u smanjenju tražene količine
usljed pada kupovne moći izazvane smanjenjem dohotka).

2.1.1. Odrednice potražnje

12
 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

 Prosječan dohodak
 Veličina tržišta
 Cjene povezanih proizvoda (komplemenata i supstituta)
 Ukusi i preferencije
 Posebni uticaji
 Očekivane buduće cjene
 Stanovništvo
 Poboljšanje informisanosti

Zakon tražnje: Pri pretpostavci da su ostale odrednice date, što su više cjene
proizvoda to će biti manja tražena količina i obrnuto.

2.2. Ponuda

Želje i mogućnosti da ponude robu, određuju ponašanje prodavaca. Proizvođači su

zainteresovani da po većim cjenama ponude više robe. Bez obzira na veće troškove
proizvodnje koji su posljedica kratkoročnog povećanja kapaciteta, proizvođači mogu da
ostvare profit pri višim cjenama proizvoda.

Na realnom tržištu, kada je količina robe koja se nudi manja od željene, proizvođači će
povećati i količine robe i cjene (veća proizvodnja, veći troškovi, veća cjena).

12
 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

Slika 2. Kriva snabdjevenosti

Pri višim cjenama povećava se proizvodnja. Ovaj složeni proces se u klasičnoj
ekonomskoj teoriji aproksimira datom krivom za kraći vremenski period.

Između ponuđene količine proizvoda i usluga koje su ekonomski subjekti spremni da

iznesu na tržište po određenoj cjeni i tržišne cjene postoji odnos koji se naziva funkcija
ponude:

Qs = f (P)

2.2.1. Odrednice ponude

 Troškovi proizvodnje (cjene inputa i tehnologija)

 Cjene supstituta i komplemenata
 Politika države
 Posebni uticaji
 Očekivane buduće cjene
 Broj ponuđača
 Primena tehnologija
Zakon ponude: Pri pretpostavci da su ostale odrednice date, što su više cjene
proizvoda to će biti manja tražena količina i obrnuto.

12
 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

3. ODREĐIVANJE CJENA INPUTA

3.1. Teorija raspodjele kao poseban

slučaj teorije cjena

Prema ovoj teoriji dohoci su cjene proizvodnih faktora. Zakupnina je cjena rada, renta
je cjena zemlje, a kamata cjena kapitala. Cjena proizvodnih faktora (inputa) određuje se na isti
način kao cjene finalnih proizvoda, tj. odnos njihove ponude i potražnje. Zakupnina tako
zavisi od ponude i potražnje rada, kamata od ponude i potražnje kapitala, a renta od ponude i
potražnje zemlje.
Ravnotežna cjena inputa se formira na tržištu potpune konkurencije kada se izjednače
ponuda i potražnja proizvodnih inputa. Pri toj cjeni vlasnici inputa su spremni da prodaju
toliku količinu inputa koliko su kupci voljni da kupe. Ako je tržišna cjena viša ili niža od
ravnotežne, javiće se višak ponude ili tražnje tog inputa. Visoka cjena inputa je posljedica
ograničene ponude ili prekomjerne tražnje za inputom. Niska cjena inputa je posljedica
smanjenja potražnje ili prekomjerne ponude inputa.
U savremenoj ekonomiji tražnju za proizvodnim faktorima objašnjava Teorija
granične produktivnosti. Cjena proizvodnog inputa zavisi, osim od tražnje, i od njegove
ponude. Ponuda proizvodnih inputa je specifična, jer se razlikuje od inputa do inputa. Ponuda
rada zavisi od njegove cjene, ali takođe i od demografskih faktora. Ponuda zemlje osim od
cjene, zavisi i od geoloških faktora, ali i od oblika vlasništva i od održavanja zemlje. Ponuda
kapitala zavisi od kamate, prinosa od investicija i od predviđanja budućih događaja. Ponude
pojedinih proizvodnih faktora imaju različitu elastičnost, pa su zato i oblici kriva ponude
svakog od njih različiti.

3.2. Teorija potrošačevog izbora

Objašnjava čime se ljudi rukovode u svom odabiru proizvoda i usluga odnosno zašto
favorizuju neke proizvode i usluge više ili manje. Izbor potrošača zavisi od njegove korisnosti
koju on pripisuje nekom proizvodu ili usluzi uz pretpostavku racionalnog ponašanja.

12
 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

Pod pojmom korisnosti podrazumjeva se subjektivno zadovoljstvo koje potrošač

osjeća trošeći neki proizvod, i razlikuje se od potrošača do potrošača. Potrošač nastoji da
maksimalizira svoju korisnost i izabere one proizvode koje najviše voli.

4. ODNOS PONUDE I POTRAŽNJE

Potražnja je definisana kao količina robe ili vrednost usluge koju su potrošači spremni
da plate po različitim cjenama, dok je ponuda definisana kao količina robe ili vrednost usluge
koja je ponuđena po određenoj cjeni.
Kupci i prodavci različito reaguju na promjenu cjene. Kad se cjena poveća, spremnost
i mogućnost prodavaca da ponude robu će se povećati, dok će se spremnost i mogućnost
kupca za kupovinom robe smanjiti.
Primer: u tabeli 1 prikazan je odnos tražnje i ponude određenog proizvoda.

Cjena Potražnja Ponuda

(dolari) (nedeljno) (nedeljno)

50 10 100
45 14 97
40 18 94
35 22 89
30 28 84
25 35 77
20 45 68
15 57 57
10 73 40
5 100 0

Tabela 1. Raspored potražnje i ponude

Za razliku od klasičnog ekonomskog modela ponude i potražnje u dinamici sistema se

raspoloživost proizvoda (količina robe na zalihama), a ne brzina proizvodnje, smatra ključnim
faktorom koji utiče na formiranje cjene proizvoda i njegovu potražnju.

12
 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

Slika 3. Kriva potražnje i ponude

Sile ponude i tražnje, djelujući jedna na drugu, nastoje da postignu ravnotežu cjene i
količine, što podrazumjeva uravnoteženost ponude i tražnje. Tržišna ravnoteža predstavlja
cjenovni i količinski odnos, gde su sile ponude i potražnje u ravnoteži. Tačka ravnoteže,
količina koju kupci žele da kupe, upravno je srazmjerna količini koju prodavci žele da
prodaju. Cjena određena u ovom presjeku zove se ravnotežna cjena, a količina je ravnotežna
količina.
„Ravnotežna cjena se uspostavlja na onom novou, gde je dobrovoljno ponuđena
količina jednaka dobrovoljno traženoj količini. U uslovima slobodne konkurencije, ta
ravnoteža se nalazi u presjeku krivih ponude i tražnje. Pri ravnotežnoj cjeni nema ni viškova
ni manjkova“. 3

5. ELASTIČNOST

3
Prof. Dr J.Jednak, Ekonomija, Beograd, 2007, str. 64

12
 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

Pored ponude i potražnje, značajan pojam je i elastičnost. Elastičnost je mjera kojom

se mjeri reagovanje tražene i ponuđene količine na jednu od njihovih determinanti.

5.1. Elastičnost ponude (Es)

Elastičnost ponude je njeno svojstvo da se različitim intenzitetom mjenja na promjenu

cjena. Izražava se kao odnos između postotne promjene količine koja se nudi i postotne
promjene cjena. Elastičnost ponude se mjeri koeficijentom elastičcnosti ponude.

 Elastična ponuda – ponuda je elastična ako je Es > 1. To će biti slučaj kada je postotna
promjena ponuđene količine veća od postotne promjene cjena.
 Neelastična ponuda – ponuda je neelastična ako je Es < 1. To će biti onda kada je
relativna promjena ponuđene količine manja od promjene cjena.
 Jedinična elastičnost ponude – ponuda je jedinično elastična ako je Es = 1. To je slučaj
kada su postotne promjene ponuđene količine i cjena jednake.

5.1.1. Odrednice elastičnosti ponude

 Raspolođivost proizvodnih kapaciteta – što je raspoloživost veća, veća je i elastičnost

ponude
 Mobilnost proizvodnih faktora – ako je mobilnost visoka, ponuda je elastična
 Stanje zaliha – ako je zaliha velika i elastičnost ponude je velika
 Vreme prilagođavanja promjenama i dužina proizvodnog procesa – što je vrjeme
prilagođavanja promjenama duže i dužina proizvodnog procesa manja, elastičnost je veća.

5.1.2. Dva posebna slučaja elastičnosti ponude

12
 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

- Savršeno elastična ponuda – ona kod koje i najmanja promjena cjena uzrokuje
beskonačno veliki porast ponude. Grafički se prikazuje pravcem paralelnim sa apcisom,
dok je Es = +∞
- Savršeno neelastična ponuda – ona kod koje ponuđena količina ne reaguje na
promjene cjena. Grafički je prikazana pravcem paralelnim sa ordinatom, dok je Es = 0.
Što je kriva ponude položenija, time je veća i njena elastičnost, i obrnuto.

5.2. Elastičnost potražnje (Ed)

Cjenovna elastičnost tražnje je svojstvo tražnje da se mjenja pod uticajem promjene

cjena uz pretpostavku ’ceteris paribus’ (da je sve ostalo isto). Izražavamo je kao odnos
između postotne promjene tražene količine (Qd) i postotne promjene cjena (P).

- Elastična popotražnja – Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje veći od 1,

potražnja je elastična. Kod elastične tražnje relativna promjena tražene količine je veća od
relativne promjene cjena.
- Neelastična potražnja – Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje manji od 1, a
veći od 0, popotražnja je neelastična. Kod neelastične tražnje relativna promena tražene
količine je manja od relativne promjene cjena.
- Jedinična elastičnost tražnje – Ako je koeficijent cjenovne elastičnosti tražnje jednak
1, tada se radi o jediničnoj elastičnosti tražnje. Kod jedinične elastičnosti tražnje relativne
promjene tražene količine i cjena su jednake.

5.2.1. Odrednice elastičnosti potražnje

 Intenzitet potreba (da li se radi o luksuznom ili neophodnom proizvodu?) – Što je
potreba za proizvodom veća, to je i potražnja za takvim proizvodom manje elastična i obrnuto

12
 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

 Postojanje supstituta – Ako neki proizvod ima supstitute, njegova potražnja je

elastičnija.
 Dužina vremena i reakcije potrošača – Ako je vrjeme reakcije duže, potražnja će biti
elastičnija.
 Relativni procenat proizvoda u ukupnim izdacima potrošača – Ako je relativni
procenat nekog proizvoda u ukupnim izdacima potrošača veći, potražnja takvog proizvoda
biće elastična.

5.2.2. Dva posebna slučaja elastičnosti potražnje

1. Savršeno neelastična potražnja - ona gde tražena količina ne reaguje na promjene

cjena bez obzira na to kolika ona bila. Njen koeficijent je jednak 0. Graf savršeno elastične
potražnje je pravac normalan na apscisu.
2. Savršeno elastična potražnja - ona kod koje beskonačno mala promjena cjena izaziva
beskonačno veliko povećanje tražene količine. Njen koeficijent je jednak +∞. Graf savršeno
elastične tražnje je pravac paralelan s apscisom.
3. Što je kriva potražnje položenija to je elastičnost potražnje veća i obrnuto.

5.2.3. Uticaj elastičnosti potražnje na ukupni prihod TR

 u slučaju elastične potražnje
- porast cjena uzrokuje smanjenje ukupnog prihoda
- smanjenje cjena uzrokuje porast ukupnog prihoda
 u slučaju neelastične potražnje
- porast cjena uzrokuje porast ukupnog prihoda
- smanjenje cjena uzrokuje smanjenje ukupnog prihoda
 u slučaju jedinično elastične potražnje
- ni porast ni smanjenje cjena ne uzrokuje promjenu ukupnog prihoda .

6. ZAKLJUČAK
Ravnoteža ponude i potražnje na konkurentnom tržištu ostvaruje se pri cjeni kojom se
izjednačavaju snage ponude i potražnje. Ravnotežna je cjena pri kojoj je tražena količina
upravo jednaka ponuđenoj količini. Grafički ravnotežu nalazimo na presjeku krive ponude i
krive potražnje. Pri cijeni iznad ravnoteže proizvođači žele ponuditi više nego što potrošači

12
 ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

žele kupiti. To dovodi do viškova proizvoda i vrši pritisak na cjene ka „dole“. U drugom
slučaju suviše niska cjena dovodi do manjka i tjera cjene ka „gore“ , u ravnotežu. Pomaci
krive ponude i krive potražnje mijenjaju ravnotežnu cjenu i ravnotežnu količinu. Pvećanje
ponude koje pomiče krivu ponude u desno smanjiti će cjenu i povećati traženu količinu.

Elastičnost ponude i potražnje, govori da je vrlo bitno sa stanovišta praćenja kretanja

na tržištu u principu, a vezano za to kojom djelatnošću se preduzeće bavi. Iz iznesenog je
jasno da pravilna, blagovremena briga i korištenje parametara na tržištu omogućavaju
pravnom subjektu ili potrošaču laganije prilagođavanje uslovima tržišta u cilju zadovoljenja
svojih ciljeva tj. Prisutnosti na tržištu i ostvarivanje što povoljjijeg rezultata – ukupnog
prihoda – dobiti. Time se pored zadovoljenja sopstvenih potreba, stvaraju uslovi za
zadovoljenje potreba i društva u kojem se posluje.

Uzimajući u obzir navedeno, nameće se zaključak da ravnoteža ponude i potražnje

predstavlja određeno stanje kojem teži svako tržište, ali u praksi je to teško izvodljivo zbog
uticaja opisanih faktora.

7. LITERATURA

1. Prof. Dr Petrović Ž: „Matematika za ekonomiste“ Beograd, 2008.

2. Jednak J.: „Ekonomija“ , BPŠ , Beograd, 2007.
3. Jarić D., Šagi A., „Mikroekonomska analiza“ . IKP Evro, Beograd, 2002.

12
ELASTIČNOST PONUDE I POTRAŽNJE

12