ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 282 | Godina XXIV. | Zagreb, lipanj 2020.

| ISSN 1330-6480

Aktualno

Rad od kuće
Izdvajamo...
Sadnja u UŠP Vinkovci
Zlatna žutica
Stručna praksa na Šumarskom fakultetu

Dinara back to LIFE Proljetni požari Umjetni list

BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 1
 Aktualno

sadržaj
3 Ideje za proizvode od drveta 23 Hrvatska - mala zemlja velike
biološke raznolikosti
4 Hrvatske šume prihvatile
svjetski trend 25 Lijepa umjetnost otporna je na sve

7 Radovi na uzgajanju i uređivanju šuma 27 Moguće rješenje globalnog zatopljenja

nužni su za opstanak naših šuma

9 Kako je izgledala zamišljena budućnost

29 Želimo oživjeti dinarske pašnjake!
šumarstva 2003. godine? 32 Zastrašujući i očaravajući tuneli
12 UŠP Buzet zadovoljna do sada učinjenim
34 Regionalni park Mura – Drava
14 Borba za spas poljskog jasena i njegova
36 Biljka sposobna preživjeti radijaciju
staništa se nastavlja

17 Vinkovačka podružnica posadila rekordnih 39 Crna joha je ljekovita,

470 000 sadnica u prvom kvartalu pionirska i medonosna biljka
ove godine
40 Proljetni Muški bunar očima
18 Razvoj i provedba stručne prakse na Gorana Dorića
studijima Šumarskog fakulteta
42 Uvjetno jestiva, blagog okusa
20 Sve požare dojavili zaposlenici
Hrvatskih šuma 43 Lipa

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena
Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić,
Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: direkcija@hrsume.hr, goran.vincenc@hrsume.hr
Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Marinko Bošnjaković - Vatromet | Zadnja stranica: Marinko Bošnjaković - Skriveno cvijeće

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 kom
CJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina
stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).
U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

Proizvodi za budućnost
Ideje za proizvode od drveta
Katalog buduće šumske bioekonomije zanimljiv
je projekt iza kojeg stoje Finska šumarska udruga,
a bit mu je da putem indeksa na internetu prati
zanimljive proizvode bazirane na zelenoj tehnologiji
te najnovije proizvode od drveta. Ono što im je
zajedničko jest da su svi proizvodi napravljeni od
drveta ili materijala koje možemo naći u šumi.
F
inska šumarska udruga napravila je internet stranicu
koja pomoću raznih indeksa prati razvoj najnovijih proi-
zvoda baziranih na drvu ili materijalima iz šume, nazva-
nu Katalog buduće šumske bioekonomije. Ovdje se ne
radi samo o ekološkim proizvodima napravljenim od biljaka,
već o pravim inovacijama koje imaju potencijal postati tržiš-
no isplativima, a korisni su za razne sektore. Katalog ih naziva
proizvodima i uslugama „šumske bioekonomije“ ističući nji-
hovu tržišnu strukturu koja se izvrsno uklapa u prirodu umje-
sto da ju narušava.
O nekima od njih već smo pisali u našem časopisu, no neki
od tih proizvoda i za nas su bili otkriće.
1. Mikročip od drveta
Znanstvenici sa Sveučilišta u Wisconsinu u suradnji s Labo-
ratorijem američkog odjela za poljoprivredne i šumske pro-
izvode razvili su poludirigirani mikročip koji koristi potporni
sloj napravljen od drveta. Obično su potporni slojevi naprav-
ljeni od nerazgradivih, često i otrovnih materijala, no ovaj čip
koristi materijale dobivene iz drveta koje nazivamo celulozni
nanofibrili, a koji su u potpunosti razgradivi.
2. Nanocelulozni film za medicinska testiranja
Isti materijal korišten u razvoju razgradivog čipa koristi se
i za ovaj proizvod. Polimerni i plastični filmovi koji se koriste
za laboratorijska testiranja u medicini mogu u potpunosti biti
zamijenjeni ovim proizvodom kojeg je razvilo finsko Sveuči-
lište Aalto. Osim što je ekološki prihvatljiv, može se koristiti
u različitim vrstama uporaba i testiranja. Obloga ovog mate-
rijala jest vodootporna, a može joj se mijenjati i elektricitet.
Obloga također sadrži antitijela i kada se testni uzorak postavi
Biomasa kao sirovina za etanol
Zanimljivosti
Tekst: Goran Vincenc
Foto: Goran Vincenc, internet
Mikročip od drveta
na njega, reagirat će promjenom boje što ga čini korisnim u
testovima izvan laboratorija.
3. Ambalaža za kozmetiku od drvene mješavine
Finska tvrtka Sulapec razvila je materijal od mješavine
drvnih ostataka s dodatkom razgradivih ljepila koji služi kao
zamjena za plastičnu ambalažu u farmaceutskoj i kozmetič-
koj industriji. Ideja je potekla od dvije biotehničarke koje su
primijetile kako im je kupaonica puna plastične ambalaže te
da uglavnom s tom ambalažom pune kontejner s plastičnim
otpadom. Njihovi su proizvodi biorazgradivi, no za kvalitetom
plastične ambalaže ne zaostaju niti malo. Materijal koji su ra-
zvili može doći u bilo kojem obliku i u bilo kojoj boji i teksturi,
a ono što je najvažnije, cjenovno joj može konkurirati ako po-
tražnja bude na razinama one koju ima plastična ambalaža.
4. Etanol iz piljevine
Ovaj je proizvod možda i najzanimljiviji jer ako zaživi, ticao
bi se gotovo svih ljudi na planeti. Finska tvrtka Cellunoix Fac-
tory već nekoliko godina proizvodi etanol iz piljevine! Proces
započinje odvajanjem lignina od celuloze te oslobađanjem
šećera iz celuloze koji se nakon toga miješaju s kvascima te
naposljetku pretvaraju u 90 %-tni alkohol etanol. Njegova
upotreba je višestruka, a u oko upada mogućnost korištenja
kao pogonskog goriva u automobilima. Kapacitet njihove
tvornice je 10 milijuna litara godišnje i to je prva industrijska
proizvodnja etanola iz drveta u svijetu.
5. Novi potpuno obnovljivi tetrapak
Tetra-Rex je na tržište izbacio potpuno obnovljivo karton-
sko pakiranje. Iako izgleda kao tipično kartonsko pakiranje
s plastičnim čepom, njegovi plastični dijelovi izrađeni su od
plastike iz biljnih materijala napravljenih od polimera iz eta-
nola dobivenog od šećerne trske. Ovaj proizvod certificirao je
i FSC. Svim materijalima ugrađenima u tetrapak može se pra-
titi trag i dokazati da su korišteni iz obnovljivih izvora. Za sada
je proizvod prepoznao mali broj tvrtki za pakiranje mliječnih
proizvoda, no ekološki proizvodi sve su traženiji tako da za
ovaj proizvod postoji perspektiva.
Katalog buduće šumske bioekonomije projekt je Finske
šumarske udruge osnovane 1877. godine kako bi promijeni-
li tadašnje loše stanje finskih šuma. Finski su šumari od tada
napravili dobar posao jer su danas finske šume poznate po
svojoj ljepoti i potrajnom gospodarenju. Od osnutka Finska
šumarska udruga radi na otvorenoj komunikaciji o koristima
industrijske uporabe, kao i koristima za društvo te promiče
održivo i odgovorno šumarstvo. Pozivnica za ovakvim obli-
kom komunikacije odaslana je i izvan granica Finske svima
koji propitkuju ideje kako uspješno uskladiti ekonomiju sa
zdravim prirodnim okolišem.
BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 3
Aktualno
Rad od kuće
Hrvatske šume prihvatile svjetski trend
Pandemija koja je u rekordnom roku poharala cijeli svijet uvela je u poslovanje neke trendove koji su još
do jučer bili nezamislivi. Rad od kuće u Hrvatskim šumama nikada nije bio razmatran kao opcija, no nove
okolnosti natjerale su tvrtku na ovaj eksperiment koji se u velikome dijelu pokazao uspješnim.
P
ojedini eksperimenti mogući su jedino ako te natjera
viša sila, a upravo je jedan takav uspješno proveden u
tvrtki Hrvatske šume koja je zbog pandemije korona-
virusa bila prisiljena naći nove načine kako omogućiti
djelatnicima u vrijeme izolacije da nastave raditi svoj posao.
Rad od kuće nametnuo se kao jedino racionalno rješenje te je
uz potporu informatičke službe Hrvatskih šuma u rekordnom
roku napravljen sustav koji je omogućio dijelu zaposlenika da
svoje radne obaveze rješavaju iz sigurnosti vlastitoga doma.
Rad od kuće u svjetskoj praksi nije nikakva novost, no niti
blizu nije bio prakticiran kao u vrijeme pandemije. Brojne tvrt-
ke prihvatile su taj trend i, kako za sada stvari stoje, taj bi trend
mogao postati praksa. Pokazalo se kako rad od kuće donosi
tvrtki brojne uštede koje u vrijeme smanjenih gospodarskih
aktivnosti te najava kako svijet glibi u novu svjetsku krizu nisu
zanemarive.
Iako se na prvi pogled može reći kako rad od kuće u tvrtki
poput Hrvatskih šuma nema smisla, pokazalo se da veliki su-
stav, kakav Hrvatske šume d.o.o. definitivno jesu, ima golemi
prostor upravo za organizaciju posla na daljinu. Jasno je da se
gospodarenje šumama mora vršiti in situ te da sjekači i lugari
moraju biti u šumi, no što je s administrativnim osobljem ili
4 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
Tekst: Goran Vincenc
Foto: internet
inženjerima koji rade unutar stručnih službi poput rukovodi-
telja, stručnih suradnika i dr. Nemali broj djelatnika započeo je
karijeru u jednoj od 169 šumarija te su u blizini mjesta rada sa-
gradili svoj dom. No, kako im je karijera napredovala, dio njih
otišao je na radna mjesta u podružnice, dok su neki karijeru
nastavili u Direkciji.
Ti djelatnici svakoga dana putuju na posao po 30, 40 pa
i više kilometara, a troškove puta na posao i s posla, prema
Kolektivnom ugovoru, snosi poslodavac.
Omogućivši tim djelatnicima rad od doma, uštede koje
tvrtka ostvaruje samo na prijevozu su goleme.
Da pozitivan stav prema radu od kuće bude u potpu-
nosti koristan, trebalo je vidjeti koliko su radnici koji rade od
doma zadovoljni ovakvom radnom situacijom. Kako stvari
stoje, veliki broj djelatnika iskazao je zadovoljstvo ponuđe-
nim mogućnostima, pogotovo djelatnici koji imaju dovoljno
odraslu djecu.
Među djelatnostima koje se mogu obavljati na daljinu jesu
i ljudski potencijali kojima se u Direkciji bavi Marina Bogatić,
viši stručni suradnik. Prema njezinim iskustvima, novi način
rada dobro će doći i tvrtki, ali i dijelu radnika koji po prirodi
posla mogu koristiti tu pogodnost.

- Izvanredno stanje zbog pojave koronavirusa i potresa u
Zagrebu dovelo nas je u situaciju u kojoj je bilo potrebno pro-
naći način da poslove svog radnog mjesta obavljamo i dalje,
ali u promijenjenim okolnostima, izvan ureda. Rad od kuće
novost je za sve nas, ali jedini način da u ovim okolnostima
izvršavamo svoje radne zadatke. Za rad od kuće nije potrebno
mnogo opreme, tek računalo, mobitel i internetska veza, ali
je potrebno shvatiti da rad od kuće nije plaćeni dopust, već
treba uvesti samodisciplinu te se znati dobro organizirati. Ako
smo organizirani, i ostali ukućani, kao i djeca prilagodit će se
situaciji i shvatiti da „iako je mama doma, ipak radi“. - kaže Bo-
gatić pa nastavlja:
- Velika prednost rada od kuće je ušteda vremena koje ina-
če trošimo na putovanje na posao i s posla, a koje možemo
puno kvalitetnije iskoristiti s obitelji, a ujedno je i ušteda troš-
kova prijevoza koje isplaćuje poslodavac, što nije zanemarivo.
Rad od kuće mogao bi dugoročno pridonijeti smanjenju troš-
kova za poslodavca uz istu ili čak veću učinkovitost u obavlja-
nju poslova zbog smanjenja stresa kojem smo izloženi u ure-
du te zbog veće sigurnosti koju osjećamo jer su djeca u našoj
neposrednoj blizini. - objašnjava Bogatić.
- Ako bi se rad od kuće omogućio i nakon što ove izvan-
redne okolnosti završe, mogao bi pridonijeti većem balansu
između privatnog i poslovnog života što će rezultirati većem
zadovoljstvu radnika i boljoj radnoj učinkovitosti, a samim
time bi i poslodavac mogao profitirati. - zaključuje za kraj Ma-
rina Bogatić.
Da je rad od kuće moguć uz kombinaciju s odlascima na
teren te povremenim dolascima u tvrtku, tvrdi i rukovoditelj
Službe za uređivanje šuma Dubravko Janeš.
- Sam početak rada od kuće predstavljao je u početku veliku
promjenu, nema svakodnevnog odlaska na posao, nema direk-
tnog kontakta sa suradnicima u Službi, kao ni mogućih potreb-
nih odlazaka na teren, sastanaka ili drugih obveza u Ministar-
stvu poljoprivrede ili Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Nakon kratke prilagodbe, sav posao obavljao sam od kuće
kao i u službenim prostorijama, a u poduzeće sam odlazio
Aktualno
samo zbog potrebnih sastanaka s Upravom Društva ili rješa-
vanja obveza koje nisam mogao riješiti kod kuće. Olakotne
okolnosti bile su i manje obveza i sastanaka u ministarstvima,
odnosno i ta korespondencija odvijala se putem računala i
mobitela.
S obzirom na to da živim u obiteljskoj kući u kojoj ima do-
voljno prostora, nemam problema s prostorom, a obitelj se
ubrzo navikla da iako sam kod kuće, zapravo me nema. Obav-
ljanje poslova od kuće nije ostavilo traga na njegovoj kvaliteti
što se tiče uredskog posla, međutim, pošto posao zahtjeva i
terenski dio, kao i obilazak Odjela za uređivanje šuma, taj dio,
unatoč tome što je sada sezona završnih radova na izradi šum-
skogospodarskih planova, nedostaje i morat će se obaviti čim
se za to stvore uvjeti. Da sve dobro funkcionira i da se svi rado-
vi obavljaju kvalitetno i odgovorno, najveći dio zasluga pripa-
da svim mojim suradnicima koji su se također u vrlo kratkom
vremenu prilagodili novonastalim uvjetima. - rekao je Janeš.
Kako bi rad od kuće bio učinkovit, potrebno je uskladi-
ti poslovne obaveze s obiteljskim obavezama, a tu se javljaju
problemi, pogotovo s roditeljima koji imaju malu djecu kojoj
je teško shvatiti da „mama i tata moraju raditi“. Stoga su dje-
latnici koji su tijekom pandemije radili od doma morali s uku-
ćanima podijeliti obaveze.
- Kao majka vrtićke djece rad od kuće bio je ipak u početku
malo otežan, ali u dogovoru sa suprugom organizirali smo se
tako da ja radim od 7 do 15 sati. Suprug, kao privatnik, sve
svoje obaveze prebacio je u popodnevne sate i preuzeo sve
obaveze oko djece dok sam ja na „radnom mjestu“.
Preko državne geodetske uprave kao ovlaštenom geodet-
skom izvoditelju već od ranije omogućeno nam je preuzima-
nje podataka potrebnih za izradu digitalnih elaborata i sama
izrada elaborata putem interneta. Nedostatak je jedino bio
što nisam imala pored sebe printer i skener. Za mene neka
kombinacija rada od kuće i rada u tvrtki ne bi bila loša opcija
u budućnosti, naravno ako su djeca u školi i vrtiću. - kaže nam
Aneta Mijatović–Mukavec, geodeta u Odjelu za uređivanje
šuma u UŠP Sisak, a s njom se slaže i njezina kolegica Nada
Cavrić koja radi na mjestu samostalnog
taksatora u UŠP Sisak:
- Imam dijete predškolske dobi koje-
mu je najteže bilo prihvatiti činjenicu da
je mama doma, a ne igra se s njim. To je
trajalo nekoliko dana dok nije shvatio da
to tako mora biti. Suprug mi je bio potpo-
ra, razumije što je posao i koje su radne
obaveze. Isto tako, nedostajao mi je prin-
ter, moje bilješke i slično. Najveći problem
mi je predstavljala internetska veza jer se
u određenom dijelu dana, od nekih 10 pa
do 13 sati, sve jako sporo odrađivalo.
Unatoč tome, rad od kuće bio je zani-
mljivo iskustvo i voljela bih da mi i ubu-
duće ostane mogućnost da se spojim od
kuće na svoje računalo jer će se ove godi-
ne odužiti terenski radovi (ako ih uopće i
stignemo napraviti), a rok za predaju pla-
nova sljedeće godine bit će kratak.
BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 5
Aktualno
Sličnog su razmišljanja i djelatnici u drugim podružni-
cama te je dobar dio njih zainteresiran za nastavak rada od
doma. Rukovoditeljica Odjela za plan i analizu u UŠP Zagreb
Ružica Pavelić prenijela nam je svoja iskustva:
- Što se tiče rada od kuće prvo bih pohvalila našu infor-
matičku službu. U vrlo kratkom vremenu osposobljeno mi je
privatno računalo, a poslije sam dobila službeno prijenosno
računalo. Imam tu sreću da imam kuću, a samim time i više
prostora te mi nije bio nikakav problem osigurati radni pro-
stor i uvjete rada. Kako ja radim u Plansko-analitičkom odjelu
i koristim više službenih programa poput GPP-a, PPU-a, PPI-a,
Hs PRO-a, KPR-a, PIN-a, FIN-a i dr., mogu reći da sam sve pro-
grame bez ikakvih problema otvarala i koristila podatke, tek
mali problemi bili su s FIN-om, no to je riješeno suradnjom
s djelatnicama Financijsko-računovodstvenog odjela. Pošto
neki PDF-ovi imaju i preko 100 stranica iz kojih upisujem po-
datke u naše analize, tu mi je bilo malo teže, ali ne i nemo-
guće, stoga mogu reći kako se posao bez problema mogao
odrađivati od kuće. - govori Ružica Pavelić. O problemima teh-
ničkoga tipa Pavelić kaže:
- Ponekad je između 10 i 14 sati dolazilo do pucanja inter-
netskih veza. Nakon 14 sati i vikendima nema nikakvih pro-
blema, što mi je opet omogućavalo da raspodijelim vrijeme
kako mi odgovara. Imamo i komunikacijske alate i, naravno,
možemo komunicirati slikom i chatom, a i mobitelom. Redo-
vito sam komunicirala sa šumarijama i drugim odjelima u po-
družnici, kao i s drugim podružnicama unutar sustava Hrvat-
skih šuma te slala upute pisano i usmeno. - objašnjava Ružica
Pavelić pa zaključuje:
- Nikakvih značajnih problema nije bilo. Zato sam mišlje-
nja da se neki poslovi mogu i ubuduće odvijati od kuće i po
potrebi doći u ured. Samim time poduzeće bi uštedjelo na pri-
jevozu na i s posla, a mi zaposlenici bismo uštedjeli vrijeme
utrošeno na putovanje.
Tako razmišlja i Uprava Hrvatskih šuma te je na tragu te
ideje započela pripremu pravilnika koji bi zainteresiranim dje-
latnicima omogućila uvjete za rad od doma, a sve u skladu sa
Zakonom o radu. Slučajni trend mogao bi postati stalni jer će
brojni radnici iskoristiti mogućnost rada od doma. 
6 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
M
jere oko zaštite od pandemije koronavirusa
usporile su obavljanje poslova u redovitom
gospodarenju šumama, kako onog vezanog
za uredsko poslovanje, tako i za dio terenskih
aktivnosti. Radnici su radili u smjenama strogo pazeći na
sve propisane higijenske mjere. I u Odjelima za uređivanje
šuma i Proizvodnim odjelima Hrvatskih šuma planirana
dinamika radova bila je usporena, prije svega iz tehničkih
razloga, odnosno ograničenja u broju osoba u službenim
vozilima koje su međusobno morale držati distancu, ali i
zbog nedostatka pomoćnih radnika. Povoljni vremenski
uvjeti u siječnju i veljači omogućili su terenske radove
koji su trebali biti pozitivan zamah na samom počet-
ku godine, ali događaje nakon ožujka nitko nije mogao
predvidjeti.
Uslijed pandemije koronavirusa Hrvatske šume donijele
su Krizni plan poslovanja s mjerama ublažavanja posljedica
koje će ova pandemija ostaviti na tržištu, ali su donijele i
važne Mjere za održivo gospodarenje šumama u uvjetima
krize. To znači da se prednost dalo šumsko-uzgojnim rado-
vima i radovima zaštite šume čiji bi izostanak imao nega-
tivne posljedice za razvoj šume. Naše šume moraju ostati
kvalitetne, zdrave i njegovane kako bi se osigurala njihova
potrajnost.
Uobičajeni radovi u prvom dijelu godine na uzgajanju
šuma odrađeni su u nešto manjem obimu u ta dva mjeseca
strogog pridržavanja mjera, ali uz trud i dobru organizaciju
ipak na najvećoj mogućoj razini.
U svim podružnicama Hrvatskih šuma, u okviru
njihovih planova, završeni su radovi pripreme terena za
sadnju te sama sadnja sadnica, kao i prihrana biljaka na
površinama na kojima je izvršena sadnja prethodnih go-
dina. U prvoj polovini godine obavljani su radovi doznake
stabala, njege mladika te su užurbano završavani radovi
čišćenja sastojina. U nekim Upravama vršilo se tretiranje
protiv hrastove ose listarice i hrastovog savijača. Također
su se izvodili radovi podizanja ograda i postavljanje mre-
žica oko biljaka za zaštitu od divljači. Niti radovi na uređi-
vanju šuma nisu bili prekinuti tijekom provođenja strogih
mjera zaštite od pandemije, već su se odvijali prema di-
namici propisanoj Zakonom o šumama uz poštivanje svih
propisanih mjera.
Sjemenska sastojina hrasta lužnjaka u Ćeralijama
 Aktualno

Tekst: Helena Jakobović

Foto: Hrvatske šume

Šumarstvo za vrijeme pandemije

Radovi na uzgajanju i
uređivanju šuma nužni su
za opstanak naših šuma
Mlade bukve 11 godina nakon obnove i brige šumara

Uslijed pandemije koronavirusa Hrvatske su šume donijele važne Mjere za održivo gospodarenje šumama
u uvjetima krize. To znači da se prednost daje šumsko-uzgojnim radovima i radovima zaštite šume čiji
bi izostanak imao negativne posljedice za razvoj šume. Naše šume moraju ostati kvalitetne, zdrave i
njegovane kako bi se osigurala njihova potrajnost. Proizvodni odjeli i Odjeli za uređivanje šuma dali su
svoj maksimum kako bi zadane planove izvršili kvalitetno i na vrijeme.

Tome u prilog ide činjenica da su se u prvom dijelu 2020.
godine obavljali što završni, što pripremni i terenski radovi u
više od stotinu gospodarskih jedinica Hrvatskih šuma. Dobra
suradnja i radovi na ispomoći među podružnicama Hrvatskih
Prekrasno obnovljena sastojina pred dovršni sijek
šuma također nisu rijetkost, a zbog promjene radne okoline i
uvjeta pri njihovu izvođenju doprinose optimalizaciji poslova,
boljoj organiziranosti, osmišljavanju inovativnih ideja i novih
načina izvođenja radova.
Način obilježavanja granica, Šumarija Ćeralije

BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 7

Aktualno
Foto 1 – Gospodarska kultura europskog ariša u Josipdolu
I ove godine prema potrebama i mogućnostima odre-
đene su podružnice gostovale na drugima kao ispomoć. Po-
sebna pažnja posvećuje se Planovima upravljanja jer je veli-
ki broj naših gospodarskih jedinica pod ekološkom mrežom
Natura 2000. Šumskogospodarski planovi, koji za to imaju
uvjete, predani su na suglasnost i odobrenje nadležnim mini-
starstvima, odnosno Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu
zaštite okoliša i energetike. Uz navedeno, djelatnici Odjela
za uređivanje šuma odgovorili su na više od 50 Zahtjeva za
8 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
Radovi na uređivanju šuma na području delničke podružnice
pristup informacijama prema Zakonu o pravu na pristup in-
formacijama (Narodne novine 25/13; 85/15) i pripremili brojne
Zahtjeve za uporabu podataka o šumama prema vanjskim ko-
risnicima. Najviše obrađenih podataka odnosilo se na upite o
statusu katastarskih čestica, ali su izdavani i podatci vezani uz
planove gospodarenja te razni kartografski prikazi. Može se
reći kako sve počinje i završava uređivanjem šuma. Uređivanje
šuma baza je šumarstva, kako i sama riječ govori, urediti šumu
znači prilagoditi i organizirati njezinu proizvodnju prema po-
trebama društva. Uz navedene primarne djelatnosti, Odjel za
uređivanje šuma i Proizvodni odjel kontinuirana su podrška
ostalim odjelima unutar svojih Uprava i pomoć samoj Direkci-
ji. Održavanje stanja šumskog fonda, kontinuirana inventura,
pažnja kod planiranja etata radi potrajnosti prihoda u svrhu
održivog gospodarenja šumama, izrada bilanciranih propisa
etata i radova gospodarenja šumama, sređivanje posjedov-
nog i vlasničkog stanja šuma i šumskog zemljišta, imovinsko–
pravni odnosi, reambulacija međa i dr. ostale su aktivnosti
ovih odjela. Velika su pomoć i geodetski stručnjaci zaposleni
u odjelima. Uz znanje i ljubav prema šumarstvu djelatnici koji
rade na poslovima izmjere i izlučivanja sastojina na terenu ili
njihovu pregledu nakon izvršenih uzgojnih radova moraju
biti spretni i vrlo se dobro snalaziti u prostoru jer obilaze neke
od najzahtjevnijih i najtežih područja, a to zahtjeva i određe-
nu fizičku spremnost.
Upravo zato Odjel za uređivanje šuma, kao i Proizvod-
ni odjel, vezano za ljudske resurse, moraju biti kombinacija,
možemo reći, mladosti i iskustva kao najbolja kombinacija
uspješnog obavljanja svih zadataka. U razdoblju ispred nas
prije svega se nadamo normalizaciji stanja s pandemijom ko-
ronavirusa, kao i da će šumsko-uzgojni radovi biti obavljeni
kvalitetno i na vrijeme. Isto tako, preostaje nam nadati se da
ćemo, unatoč poteškoćama u brojnosti radnika, biti u moguć-
nosti odrađivati terenske radove na šumskogospodarskim
planovima koji su u zadnjoj godini važenja, kao i da će planovi
predani resornim ministarstvima biti odobreni u roku. 

Analiza budućnosti
Kako je izgledala zamišljena budućnost
šumarstva 2003. godine?
Na 12. Svjetskom šumarskom kongresu u kanadskom Calgaryju 2003. godine doneseni su poprilično
zanimljivi zaključci o projekciji budućnosti šumarstva sve do 2050. godine. Zanimljivo je vidjeti i gdje smo
danas u odnosu na spomenutu projekciju.
V
elike su promjene gotovo si-
gurno pred nama. Možemo
„ biti sigurni da će društvo 2030.
godine biti umnogome dru-
gačije od današnjeg te da se neće mno-
go razlikovati od budućnosti koju nam
prodaju najbolje plaćeni futuristi…“
Ovo su riječi Petera Druckera, austrij-
sko-američkog poslovnog savjetnika,
edukatora i autora brojnih knjiga koje
razmatraju filozofske i praktične aspek-
te modernog poslovanja, a upravo tim
riječima započinje neslužbeno izvješće
12. Svjetskog šumarskog kongresa u
Calgaryju 2003. godine koje se bavilo
projekcijom šumarstva kroz razdoblje
od 2003. godine pa sve do 2050. godi-
ne. Iako je prognoziranje budućnosti
nezahvalan posao na kojem su mnogi
veliki filozofi gubili kredibilitet, zani-
mljivo je baciti pogled na ideje koje su
imali prije 17 godina te razmotriti ide li
njihova vizija u zacrtanom smjeru ili ne.
Treba uzeti u obzir da krize iz 2008. te
ova nova uzrokovana koronavirusom
nisu uzete u obzir, iako se prvu moglo
predvidjeti, dok na ovu zadnju apsolut-
no nitko nije mogao računati.
Kao prvo, treba uzeti u obzir parame-
tre kojima su se koristili 2003. godine, a
početno je stajalište druga polovica 20
st. kada je šumarski sektor doživio broj-
ne promjene, neke pozitivne, a neke
baš i ne. Ovisno o stupnju razvijenosti
društva, interakcija sa šumom mijenjala
se s javnom percepcijom šume i njezina
Aktualno
Tekst/foto: Goran Vincenc
U industrijskom društvu drvo se
promatra kao industrijsku sirovinu
značenja, kao i s dostupnosti proizvo-
da od drva u smjeru gdje općekorisne
funkcije šuma postaju prioritet. Samim
time predviđanje budućnosti šumar-
skog sektora zahtijevalo je bolje razumi-
jevanje razvijenosti društava pojedinih
država. Općenito, već se tada kao glavni
parametar uzimao odnos društvene ra-
zvijenosti i ukupnog broja stanovnika
na opći odnos prema šumama i okolišu
u cijelosti.
Smatrano je kako će u idućih 50 godi-
na gotovo sigurno povećanje broja sta-
novnika, kao i ukupna starost stanovniš-
tva te socijalna i ekonomska struktura
utjecati na različite trendove u poima-
nju šuma i okoliša. Također je smatrano
da će doći do povećanog korištenja no-
BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 9
Aktualno
U postindustrijskom društvu u prvi plan dolaze vrijednosti općekorisnih funkcija šuma
vih tehnologija i rješenja u šumarstvu te
da će obnovljivi izvori energije imati sve
veći udio na tržištu. Iako su sve te pro-
mjene na globalnoj razini nudile gole-
me mogućnosti, nesigurnost je izazivala
politika i zainteresiranost institucija pre-
ma razvoju svih tih mogućnosti. Kako
možemo reći da djelovanje u šumarstvu
uvelike ovisi o izvansektorskim aktivno-
stima, imperativ šumarskog zanimanja
morao je biti na boljem razumijevanju
razvoja društva.
Kako se pojedino društvo razvija,
tako se mijenja njegova percepcija i
odnos prema prirodnim resursima. Da
bi analizirali te promjene, pojedina su
društva kategorizirana u četiri katego-
rije:
Tradicionalno društvo koje jako ovisi
o šumama i gdje stanovništvo u šuma-
ma nalazi osnovne namirnice za život
U tradicionalnom društvu čovjek ne može preživjeti bez šume
10 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
poput hrane, ogrijeva, medicinskih pre-
parata te građevinskog materijala. Ova
društva imaju limitirane mogućnosti
smanjiti svoju ovisnost o šumi. Ova su
društva gotovo u potpunosti ruralna,
a društvenom strukturom dominiraju
plemenske i klanske zajednice koje su u
potpunosti fokusirane na opstanak. Sva
proizvodnja ovisi o prirodi jer koriste
malo moderne tehnologije.
Agrarna društva gdje se na šume gle-
da kao na prostor gdje se može proši-
riti poljoprivreda, izvor jeftinih usluga,
ogrjeva, hrane za stoku te nedrvnih
proizvoda. Prodaja tih proizvoda na-
dopunjuje budžet poljoprivredi. Ovo
društvo karakterizira veliki demografski
rast, dominantno mlado stanovništvo s
poljima interesa različitima od roditelj-
ske generacije te zemlja i rad kao ključni
čimbenici bogatstva.
Industrijsko društvo koje na šumu
gleda kao na izvor sirovine te teži plan-
tažnoj proizvodnji kako bi se smanjio
pritisak na prirodne šume. Ovdje se jav-
lja i svijest o općekorisnim proizvodima
šuma poput čiste vode i rekreativnih
mogućnosti. Karakterizira ga poveća-
na urbanizacija, fragmentacija društva,
masovna proizvodnja za globalno trži-
šte, a kapital i stručnost postaju ključni
čimbenici bogatstva.
Postindustrijsko društvo gdje opa-
da ovisnost industrije o sirovini, a raste
vrijednost općekorisnih funkcija šuma.
Ovdje kulturna, okolišna i estetska vri-
jednost šume predstavlja prioritet. Ka-
rakterizira ga velika ovisnost o imigra-
ciji, rast broja starije populacije, seoba
gradskog stanovništva u predgrađa,
povećane potrebe za energijom usli-
jed razvoja tehnologije, proizvodnja za
specijalizirana tržišta, dematerijalizacija
proizvodnje, informacije i znanje posta-
ju ključni čimbenici bogatstva.
Još jedna zanimljivost upada u oči,
a to je da projekcije rasta stanovništva
jedino Europi od svih kontinenata pred-
viđaju demografski pad do 2050. godi-
ne, dok će svi ostali kontinenti nastaviti
demografski rast sve do 9,3 milijarde
stanovnika 2050. godine.
Kako će se to odraziti na šume u
svijetu kroz navedeno razdoblje?
Prema zaključcima iz Calgaryja, Afri-
ka, Azija te donekle Južna Amerika mje-
sta su gdje će do 2050. godine doći do
99 postotnog povećanja globalne po-
pulacije i ako se ne dogode značajne
promjene koje bi ubrzale industrijaliza-

ciju i uslužne djelatnosti, poljoprivreda
će ostati osnovni izvor prihoda. Zbog
niske razine upotrebe tehnoloških rje-
šenja, glavni način povećanja produk-
tivnosti jest zauzimanje šumskih površi-
na radi proširenja poljoprivrede. Prema
predviđanjima, Afrika će akumulirati
čak 10 % globalnog porasta stanovniš-
tva u dobi od 15 do 59 godina (radno
aktivnog) te će glavni izazov biti uprav-
ljanje ljudskim resursima i pronalazak
unosnih poslova kojima će se zadovo-
ljiti potrebe tog stanovništva kako bi se
rasteretio pritisak na šumu.
Ovdje vidimo da se u velikoj mjeri to
upravo i događa. Prošlogodišnji požari
u Brazilu i Kongu upravo su dokaz kako
se šume uništavaju zbog pridobivanja
poljoprivrednih površina, a opustošene
šume u Laosu, koje su pokupovali Vijet-
namci za svoju brzorastuću industriju
namještaja, dokaz su želje za brzim iz-
vlačenjem profita iz šume bez ikakvih
vizija za budućnost.
No, ima i svijetlih naznaka. Etiopija
koja je zahvaljujući velikim ulaganjima
Kine počela razmišljati o općekorisnim
funkcijama šuma (iako, gledajući njiho-
vu povijest, ekološki problemi vezani za
šumu brinu tu zemlju već više od 120
godina) te se u toj zemlji trenutno doga-
đaju vrlo pozitivna i globalno popular-
na javna pošumljavanja, no o njihovom
ćemo efektu moći suditi tek pred kraj
razdoblja 2000. - 2050.
S druge strane, Europa će se suočiti
s dva velika problema: demografskog
pada te starenja stanovništva što će sva-
kako dovesti do pada produktivnosti,
prihoda te općekorisnih funkcija šuma. I
tu možemo reći da su predviđanja točna,
iako, unatoč svim krizama i demograf-
skim problemima, pad produktivnosti i
prihoda u Europi još nije konstantan (ili
ga barem tako ne možemo nazvati).
Iako je predviđanje tehnoloških
rješenja izuzetno nezahvalno, pogo-
tovo u šumarstvu, kao jedan od zaklju-
čaka bio je i kako će tehnološka rješe-
nja pomoći u smanjivanju pritisaka na
šume u postindustrijskim društvima.
Bolje razumijevanje ekoloških procesa u
kombinaciji s poboljšanjima u prehram-
benoj industriji na područjima biološ-
ke gnojidbe te bolje korištenje vodnih
resursa u poljoprivredi svakako će se
odraziti i na šume i šumarstvo u agrar-
U agrarnom društvu šuma se krči zbog dobivanja poljoprivrednih površina – plantaže
uljanih palmi na Borneu
nim društvima. Iako stidljivo, možemo
reći da se naznake toga pojavljuju na
globalnoj razini.
Tu je i najava kako će obnovljivi izvori
energije preuzeti primat, a društva „po-
gonjena“ na fosilna goriva smatrat će
se zastarjelima što će šumama dati na
važnosti. Predviđeno je kako će bioma-
sa postati glavni energent u razvijenim
društvima, što svakako daje priliku ra-
zvoju još jedne grane u sektoru šumar-
stva. Iako su i u tome segmentu učinjeni
znatni pomaci, možemo reći kako smo
daleko od te ideje, no daleko je još i
2050. godina.
Šeik Yamani, saudijski političar te
ministar nafte i mineralnih resursa od
1962. do 1986. godine, izjavio je kako
„kameno doba nije završilo nedostat-
kom kamenja, niti će naftno doba za-
vršiti nedostatkom nafte“, a upravo ta
rečenica jasno govori o odnosu javnosti
prema fosilnim gorivima te o želji veći-
ne globalne populacije da pređe na ob-
novljive izvore energije.
Utjecaj gore navedenih segmena-
ta uvelike ovisi o političkim odlukama
i strukturnim promjenama koje može
provesti samo politika. Ako se ne po-
nude alternativni pristupi, nejednakost
među društvima te siromaštvo nastavit
će ugrožavati šume i okoliš. Ovdje su
ponuđena dva smjera koja su u potpu-
nim suprotnostima. Prvi nudi upornost
u održavanju nepravednog političkog
sustava te drugi u kojem se brzo dono-
se odluke u korist društva i šume. Kako
navode u izvješću, većina zemalja nala-
zit će se negdje između ova dva smjera.
Aktualno
Zanimljivo je vidjeti gdje je u cije-
loj priči Hrvatska u 2020. godini. Prema
svim pokazateljima, u 90-ima smo pri-
padali industrijskom društvu s jasnom
naznakom prelaska u postindustrijsko
društvo, no krize i pritisci učinili su svoje
te sada ipak više gledamo prema agrar-
nom društvu. Kao glavni razlog sigurno
možemo navesti pad naknade za OKFŠ
koji je nekada iznosio 0,07 %, no s vre-
menom je konstantno padao, a ovih
dana postoji prijetnja da se u potpuno-
sti ukine.
Upravo je naknada za OKFŠ bila jed-
na od ključnih odluka koje su nas vodile
u postindustrijsko društvo i ona bi tre-
bala svima biti od velike važnosti te po-
kazatelj kako se jedna država bori protiv
klimatskih promjena. No, pritisak javno-
sti bio je jači te je uslijedio cijeli niz poli-
tičkih odluka koje su nas vratile unazad
čime smo, nažalost, dokazali kako ipak
nismo napredno društvo kakvim se vo-
limo prikazivati.
Ako kao društvo u potpunosti odu-
stanemo od OKFŠ-a, cijeli će niz dje-
latnosti poput šumarstva, vatrogasne
zajednice, znanstvenih institucija osta-
ti bez značajnih sredstava, a upravo
u njima možemo pokrenuti borbu za
smanjenje utjecaja klimatskih promje-
na koje se i dalje događa unatoč činje-
nici kako je globalno zagađenje sma-
njeno uslijed pandemije COVID-19.
Pitanje na koji ćemo način dočekati
2050. godinu i 9,3 milijarde stanovni-
ka s golemim utjecajem na očuvanje
šuma rješava se političkim odlukama
danas. 
BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 11
Aktualno
Zlatna žutica
UŠP Buzet zadovoljna do sada učinjenim
Lijepo vrijeme i dobra organizacija posla rezultirali su i velikim zadovoljstvom istarskih šumara u do sada
učinjenim radovima na saniranju problema zlatne žutice. Zadovoljna će biti i država jer su Hrvatske šume
odgovornim partnerskim odnosom smanjile površine potrebne za sanaciju te su time Hrvatskoj uštedjele
sredstva koja se mogu preusmjeriti na druge projekte.
F
Fitoplazma Candidatus Phytoplasma vitis koja uzrokuje
bolest zlatne žutice vinove loze prvi se puta u Hrvatskoj
pojavila 2009. godine i od onda je u većem dijelu naše
zemlje uzrokovala velike probleme.
U vinogradima u kojima se pojavi, bolest se brzo širi vek-
torom američkim cvrčkom Scaphoideus titanus, a napadnutim
vinogradima nema spasa te ih je potrebno iskrčiti. Vlasnici
zaraženih parcela brzo su sanirali problem na njihovim povr-
šinama, no postoji veliki broj vinograda koji su zapušteni i ko-
jima je vlasnik Republika Hrvatska. Kako se tim vinogradima
nitko ne bavi, bilo je potrebno naći partnera koji je dovoljno
pouzdan da provede fitosanitetske mjere na zaraženim držav-
nim vinogradima.
Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Naredbu o poduzi-
manju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne žutice
vinove loze (NN 55/18), a posljedično, zbog velike gospodarske
štete te opasnosti od daljnjeg širenja u nezaražena područja,
ministar poljoprivrede donio je Akcijski plan za razdoblje od
2018. do 2021. godine. U ožujku prošle godine potpisan je ak-
cijski plan za suzbijanje zlatne žutice, a kao pouzdan partner
uskočile su Hrvatske šume.
Površinski najveći broj vinograda koje je bilo potrebno iskr-
čiti nalazi se u Istarskoj županiji, stoga se ovog velikog i od-
govornog zadatka prihvatila buzetska podružnica Hrvatskih
šuma. Riječ je o 114 ha državnoga zemljišta pod vinogradima
koji su u različitim stadijima zapuštenosti i koje je potrebno
sanirati, a kako je potrebno iskopati i korijenski sustav te ga
samljeti, za ovaj posao bit će potrebno iskopati čak 600 km ka-
nala. U skladu s time potpisan je ugovor između Ministarstva
12 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
Tekst: Goran Vincenc
Foto: Predrag Trope, Boris Černeha
Sanirane površine
poljoprivrede, Hrvatskih šuma i lokalne samouprave vrijedno-
sti 5 644 320 kuna.
Od velike je važnosti bilo i sudjelovanje lokalnih samoupra-
va jer, prema ugovoru kojeg su potpisala tri dionika, nakon što
se poduzmu sve mjere za sprječavanje širenja zlatne žutice te
vinogradi u vlasništvu RH budu iskrčeni, gradovi i općine ras-
polagat će njima na temelju važećeg Zakona o poljoprivred-
nom zemljištu.
Opsežan posao krenuo je prošle godine, a ovih su se
dana radovi itekako intenzivirali i unatoč zabrinjavajućoj epi-
demiološkoj situaciji koja je ovoga proljeća paralizirala cijeli
svijet, radovi koje provodi UŠP Buzet teku u skladu s prvotnim
očekivanjima.
Do sada je obavljeno oko 30 % posla kojeg su tri strane
predvidjele ugovorom, što je odličan rezultat. Sanacija se radi
na području gradova Umaga, Rovinja, Pazina i Novigrada te
općina Motovun, Kaštelir–Labinci, Višnjan, Žminj, Gračišće,
Svetvinčenat, Marčana i Vrsar-Orsera. Na području grada No-
vigrada tretiranje je u potpunosti završeno, a upravo je na tom
području bilo najviše zaraženih površina te su djelatnici bu-
zetske podružnice ondje i započeli posao. Kako nam govore
istarski šumari, iskustva s područja Novigrada planiraju preni-
jeti i na terenima drugih gradova i općina. Tu se prvenstveno
misli na saznanja koja su šumari stekli tijekom radova gdje se
utvrdilo da određene površine nema smisla tretirati s obzirom
na to da na njima nema mladica vinove loze, a time niti opa-
snosti od širenja bolesti, dok se istovremeno ukazala potreba
za tretiranjem određenih lokacija koje nisu ugovorene. Zbog
navedenog je povjerenstvo Hrvatskih šuma za nadzor nad
 Aktualno
izvođenjem radova zatražilo od Ministarstva poljoprivrede
odobrenje za izmjenu površina koje se tretiraju.
U svom zahtjevu Povjerenstvo obrazlaže da se površina za
tretiranje na području grada Novigrada povećava za 19.802
m², a s čime je suglasan i grad Novigrad kao supotpisnik
Ugovora o financiranju i provedbi mjera krčenja zapuštenih
vinograda. Istovremeno je navedeno da se prema zapisniku Bilo je potrebno izvući cijelu biljku s korijenovim sustavom
o uvođenju kooperanta Hrvatskih šuma d.o.o. u posao na po-
dručju općina Kaštelir-Labinci, Višnjan, Vrsar, Svetvinčenat i
Žminj te gradova Pazin, Rovinj i Umag površine za tretiranje
umanjuju za 46.823 m², što u konačnici rezultira činjenicom
da se površina tretiranja za sada umanjuje za 27.021 m². Pri-
jedlog je poslan Ministarstvu poljoprivrede, a Hrvatske šume,
kao i lokalne samouprave očekuju pozitivni odgovor.
Treba reći kako se upravo na ovom primjeru pokazalo kako
su Hrvatske šume odgovorni partner jer su prijedlogom smanje-
nja površina za tretiranje državi uštedjele sredstva koja se mogu
preusmjeriti u druge svrhe, što bi u Hrvatskoj rijetko tko učinio.

Bez ovoga stroja posao bi bio nemoguć

Zarasli, zaraženi vinogradi

Radovi su nakon Novigrada pokrenuti i na područjima op-

ćina Kaštelir-Labinci, Višnjan, Vrsar, Svetvinčenat i Žminj te
gradova Pazin i Rovinj, dok su u završnoj fazi pripremni radovi
za početak tretiranja na području Općine Motovun. Ono što
veseli jest broj zainteresiranih za korištenje saniranih površina
koje će lokalne samouprave dati u zakup, što je pravi primjer
dobro pripremljenog i provedenog projekta od kojeg će kori-
sti u konačnici imati cijelo društvo.
Dobre vremenske prilike koje su ovoga proljeća bile nad
istarskim poluotokom omogućile su da radovi teku bez zasto-
ja zbog čega su djelatnici UŠP Buzet iskazali veliko zadovolj-
stvo do sada učinjenim radovima. 

Posao se nastavlja dalje

BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 13

Aktualno
Sastojina jasena zahvaćena sušenjem na području gospodarske
jedinice Draganićki lugovi
S
astojine poljskog jasena, a i hrasta lužnjaka već su duži
niz godina izložene biotskim i abiotskim promjenama
koje značajno utječu na njihovu stabilnost i produktiv-
nost. Ove šume predstavljaju neizostavni dio šumske
vegetacije nizinskoga pojasa Hrvatske, a rasprostranjene su u
poplavnim područjima Posavine, Podravine, Pokuplja i doline
rijeke Mirne. No, poljski je jasen, uz hrast lužnjak, trenutno i
najugroženija vrsta drveća, ne samo u Hrvatskoj, već i u cije-
loj Europi, zbog čega je u pitanje dovedena njegova zaštitna,
krajobrazna, gospodarska i druga vrijednost. Naime, prije ne-
koliko godina gljiva Chalara fraxinea, koju je prvi puta opisao
poljski znanstvenik Tadeusz Kowalski 2006. godine, utvrđena
je na jasenu u većini europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj.
Ustanovljeno je kako je upravo ona jedan od glavnih krivaca
za sušenje poljskog jasena i propadanje čitavih njegovih sa-
stojina. Simptomi sušenja jasena epidemioloških razmjera za-
bilježeni su u mnogim zemljama Europe. U Hrvatskoj je stanje
više nego alarmantno u podružnicama koje njime intenzivno
14 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
Tekst: Helena Jakobović
Foto: Samir Glavaš, Tomislav Šimičić,
Alen Vladić, UŠP Karlovac
Stanje s jasenom
Borba za spas
poljskog jasena i
njegova staništa
se nastavlja
Početak 2020. godine neugodno nas je iznenadio
i na neko vrijeme udaljio s poslova redovnog gos-
podarenja šumama. Iako je pandemija uzrokovana
pojavom koronavirusa djelomično odgodila i uspo-
rila aktivnosti oko početka sanacije jasenovih sa-
stojina, one nikako nisu otkazane. U svim podružni-
cama Hrvatskih šuma koje gospodare sastojinama
poljskog jasena u tijeku je pregled sastojina te do-
znaka stabala na kojima se mogu uočiti svi simpto-
mi koji odgovaraju napadu patogene gljive Chalara
fraxinea.
gospodare – Sisku, Zagrebu, Karlovcu i Novoj Gradiški, a suše-
nje se primjećuje i na području Našica, Vinkovaca i Koprivnice.
Možemo konstatirati da su ugroženi cijeli ekosustavi.
Suše se svi dobni razredi jasena i to rapidnom brzinom.
Posljedica je to zbirnog višegodišnjeg djelovanja nekoliko
čimbenika kao što su nepovoljni utjecaj klimatskih promjena,
povećana brojnost jasenove pipe, promjena režima podze-
mnih voda, povećani broja poplava, masovna pojava jaseno-
vog potkornjaka, a kao vrhunac nepovoljnih čimbenika jest
pojava patogenog organizma, gljive naziva Chalara fraxinea.
Prema dostupnim podatcima iz gospodarskih planova,
šumarskih kronika i drugih literatura, ustanovljeno je kako
je sušenja jasena bilo i prijašnjih desetljeća. Ekstremne suše
40-ih i 80-ih godina te snižavanje vodostaja rijeke Save 70-ih i
80-ih godina prošlog stoljeća, kao i napadi potkornjaka doveli
su do sušenja, ali ne u tolikim razmjerima da bi ugrozilo opsta-
nak jasena kao vrste. Pojava gljive Chalara fraxinea dovela je
do situacije da je jasen postao alarmantno ugrožen, a njegove
 Aktualno
se sastojine otad suše progresivno. To nevjerojatno brzo suše-
nje poljskog jasena, koji gotovo da nestaje pred našim očima,
dovelo je do hitnog okupljanja svih relevantnih šumarskih
institucija, a sve kako bi se stručnjaci zajedno suočili s ovim
problemom i donijeli odluku što učiniti za spas staništa, ubla-
žavanje „stresa“ ove vrijedne vrste i obnovu sastojina.
U Lovačkoj kući Brezovica početkom prošle godine održa-
na je jedna od prvih značajnijih prezentacija s prikazom rezul-
tata istraživanja fitopatoloških analiza stabala poljskog jasena
s područja UŠP Sisak koje su financirale Hrvatske šume. Nakon
toga uslijedilo je niz predavanja, panel rasprava i konferencija,
a sve kako bi predstavnici institucija koje mogu utjecati na bu-
dućnost i spas ove vrijedne vrste iz šumskog resursa zajedno
raspravljali o načinima obnove nizinskih šuma Pokuplja i Po-
savine, prvenstveno hrasta lužnjaka i poljskog jasena.
Prema istraživanjima u Europi i Hrvatskoj, nije dokazana
mogućnost uspješnog suzbijanja tretiranjem nekim od fun-
gicida. Znanstvenici još uvijek nisu u mogućnosti donijeti ko-
načan zaključak o budućnosti jasena i označiti ga kao vrstu
kojoj više nema spasa i osuđena je na odumiranje, stoga treba
učiniti sve što je moguće za spas ovih vrijednih sastojina.
Hrvatske šume i Hrvatski šumarski institut potpisali su
Ugovor o znanstveno-stručnoj suradnji za projekt u okviru
Programa ZIR-a naslova „Uspostavljanje protokola za mikro-
propagaciju poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.)“. Da
se trud za spas jasena nastavlja, govore i pokusne plohe Hr-
Simptomi sušenja jasena vidljivi su na krošnji, a unutrašnjost debla
pretvara se gotovo u prah

Suše se svi dobni razredi poljskog jasena Sadnice hrasta lužnjaka

BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 15

Aktualno
Na području UŠP Karlovac prvi je puta uočeno sušenje poljskog
jasena u velikim razmjerima
vatskih šuma na području Šumarije Petrinja postavljene još
prije osam godina, a čiji će rezultati danas biti moguća osno-
va za spas poljskog jasena kao naše autohtone vrste drveća.
Ondje su posađene vrbe i topole između kojih su posađene
sadnice hrasta lužnjaka i poljskog jasena iz naših rasadnika.
Vrbe i topole imaju gotovo antibiotsko djelovanje na tlo jer
preuzimaju funkciju mehaničkih pumpa koje putem korijena
i procesa transpiracije izvlače višak vode iz tla omogućavajući
vrijednim vrstama poput hrasta i jasena daljnji razvoj. S poku-
som su upoznati znanstveni djelatnici sa Šumarskog fakulteta
te zajednička suradnja i na tom projektu ima perspektivu.
Početak 2020. godine neugodno nas je iznenadio i na neko
vrijeme udaljio s poslova redovnog gospodarenja šumama.
Iako je pandemija uzrokovana pojavom koronavirusa dje-
lomično odgodila i usporila aktivnosti oko početka sanacije
jasenovih sastojina, one nikako nisu otkazane. U svim podruž-
nicama Hrvatskih šuma koje gospodare sastojinama poljskog
jasena traje pregled sastojina kako bi se ustanovio razmjer
onih površina zahvaćenih sušenjem. S dolaskom vegetacije i
prvim listom lakše se mogu uočiti svi simptomi koji odgovara-
ju napadu patogena Chalara fraxinea pa će biti lakše planirati
potrebne korake u gospodarenju.
U tijeku je i doznaka tih stabala te će konačne količine biti
poznate tijekom ljetnih mjeseci. Zbog nemogućnosti prirod-
ne obnove u sezoni proljeće 2020. godine, na površine obra-
sle poljskim jasenom unesen je značajan broj sadnica hrasta
lužnjaka, poljskog jasena, crne johe, bijele vrbe i crne topole.
Pred Hrvatskim šumama, odnosno cjelokupnom šumarskom
strukom u Hrvatskoj, zajedno s resornim ministarstvima, veliki
je zadatak - donošenje plana o načinima obnove, sanacije i
zaštite jasenovih sastojina kao plemenite i važne gospodar-
sko-ekološke vrste. 
16 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
M
ožda mnogi nisu upoznati s time, ali naši šumari
vrijedno rade u šumi tijekom cijele godine. Bilo
ljeto, bila zima, posla uvijek ima. Dobro to znaju
i u Vinkovcima, u jednoj od najvećih podružnica
Hrvatskih šuma. Ondje se, nakon uspješno zaključene 2019.
godine, s radovima i zacrtanim planovima u sklopu biološke
obnove šuma aktivno započelo već u siječnju. Niti poteško-
će koje su zbog strogih mjera oko zaštite od koronavirusa u
ožujku snašle cijeli svijet nisu uspjele omesti planirane ra-
dove na uzgajanju šuma, što zbog dobre organizacije, što
zbog iznimnog truda svih djelatnika. Podsjetimo, u prote-
klom vremenu mirovanja vegetacije s kraja 2019. na 2020.
godinu na području gospodarenja ove Uprave Hrvatskih
šuma obnovljeno je oko 1340 ha starih hrastika te unese-
no oko 693 tone žira. Impresivni su to podatci koji ukazuju
kako je prosječno uneseno nešto više od 500 kg najkvalitet-
nijeg žira po hektaru.
Kako bi sve išlo svojim tijekom brine rukovoditelj Pro-
izvodnog odjela Željko Bodrožić sa stručnim suradnici-
ma za uzgajanje šuma. Nakon završenih sječa početkom
2020. godine, na pomladnim je površinama odmah us-
postavljen šumski red, a mjesta na kojima su nastali du-
boki kolotrazi su poravnata. Na pomlađenim površinama
napravljen je zatim preventivni monitoring pojave glo-
davaca postavljanjem uzorka mišolovki te su prema re-
zultatima monitoringa obavljena suzbijanja gdje god je
to bilo potrebno.
U prva četiri mjeseca 2020. godine posađeno je više od
470 000 komada sadnica. Sve sadnice s puno su brige i nje-
ge proizvedene u rasadniku Hrvatskih šuma, odnosno u vin-
kovačkom rasadniku Zalužje. Radovi na sadnji obavljeni su
uglavnom vlastitom radnom snagom, a dijelom radnicima
zaposlenima na određeno vrijeme i agencijskim radnicima.
Inače, u vinkovačkoj podružnici ne sadi se ni izbliza toliko
puno, već se uglavnom radi na popunjavanju sadnicama,
što iznosi od par desetaka do stotinjak ili dvjestotinjak tisu-
ća sadnica godišnje.
Ove brojke dijelom su rezultat radova na konverziji
potpomognutim sredstvima iz EU fondova i onim vlastiti-
ma, a sve u svrhu dobivanja što vrjednijih autohtonih sasto-
jina. Tako su se od početka godine u Strošincima obavljali
radovi na konverziji uz sredstva iz fondova Europske unije,
i to konverzija iz američkog jasena u visoko vrijednu sasto-
jinu hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Radovi su obavljeni
Popunjavanje i izrada brazde podrivačem - riperom u koju
kasnije radnici sade sadnicu u Šumariji Lipovac

Obnova šuma
Vinkovačka
podružnica
posadila
rekordnih
470 000 sadnica
u prvom
kvartalu
ove godine
Listanje posađenih biljaka u Lipovcu, odsjek 18a
Nakon uspješno zaključene 2019. godine, u prva
četiri mjeseca ove godine na području gospodarenja
Uprave šuma Vinkovci posađeno je više od 470 000
komada sadnica, uglavnom hrasta lužnjaka. Sve
sadnice s puno su brige proizvedene u rasadniku
Hrvatskih šuma, odnosno u vinkovačkom rasadniku
Zalužje.
na području gospodarske jedinice Debrinja u odsjecima 64b,
77c, 78b i 88b na ukupno 27,16 ha, a posađeno je 7000 sadni-
ca po hektaru.
U istoj gospodarskoj jedinici vlastitim je sredstvima na-
pravljena i konverzija u lužnjak i poljski jasen u odsjecima 53d
i 65e na ukupno 20,63 ha. U tih šest odsjeka posađeno je ove
godine ukupno oko 178 000 sadnica hrasta lužnjaka i oko 67
000 sadnica poljskoga jasena, ukupno 245 000 sadnica. Nada-
lje, u Šumariji Lipovac posađeno je oko 94 000 sadnica hrasta
lužnjaka u gospodarskoj jedinici Dubovica u odsjeku 18a na
21,06 ha. Ondje je u redove posađen hrast lužnjak u brazdu
podrivača - ripera. To je nastavak sadnje iz 4. kvartala prošle
godine. Posađeno je 5000 komada po hektaru.
U Šumarijama Otok, Vinkovci i Lipovac izvodili su se rado-
vi na popunjavanju sadnicama hrasta lužnjaka s ukupno 134
300 sadnica hrasta lužnjaka na 64 ha površine.
Ne smijemo ne spomenuti radove na sanaciji sastojina
oštećenih tijekom Domovinskog rata pri čemu se posadilo
93 650 komada hrasta lužnjaka. Od ostalih radova izvodili su
Događaji
Tekst: Helena Jakobović
Foto: Darko Posarić
Proljetno nicanje
posijanog žira na po
mladnoj površini
se uobičajeni radovi njege pomlatka i mladika, obilježavanja
stabala u koljiku, čišćenja koljika, doznake te suzbijanja štet-
nika. Aktivnosti koje predstoje u skorome razdoblju su daljnja
njega pomlatka i mladika, doznaka stabala, tretiranje hra-
stove pepelnice, kao i kontrola pomladnih površina s ciljem
sprečavanja pojave štetnih utjecaja na tek izniklim hrastovim
biljkama (napadi bolesti ili štetnika, štetan utjecaj divljači ili
glodavaca). Ako se primijete, odmah se mora reagirati odgo-
varajućim mjerama zaštite.
Zbog sve većih ekoloških problema s prirodnom obnovom
šumskih sastojina, koji su prvenstveno povezani s naglim
promjenama klimatskih uvjeta te pojavom novih invazivnih
štetnika, globalna pandemija kornavirusa sigurno će imati
posljedice na gospodarenje šumama u onom ekonomskom
smislu. Zbog svega će šumari i dalje morati puno ulagati u ra-
dove na uzgajanju i njezi šuma, ali uz neizostavna znanstvena
istraživanja kako se prilagoditi novim uvjetima u staništu. U
UŠP Vinkovci za sada i dalje ulažu maksimalan trud u očuvanje
naših prirodnih šuma. 
BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 17
Događaji
Šumarski fakultet u
Zagrebu

N
a Šumarskom fakultetu Sve-
učilišta u Zagrebu u tijeku je
provedba projekta „Razvoj i
provedba stručne prakse na
studijima Šumarskog fakulteta“. Projekt
je sufinanciran u okviru poziva „Razvoj,
unapređenje i provedba stručne prak-
se u visokom obrazovanju Europskoga
socijalnog fonda (ESF), Operativnoga Tekst: Andreja Pirc Barčić
programa Učinkoviti ljudski potencijali Foto: Šumarski fakultet
2014. – 2020.“ Zagreb
Ukupna vrijednost projekta iznosi
3.902.617,14 kuna. Uz Šumarski fakultet
kao nositelja projekta u svojstvu partne-
ra sudjeluju i Hrvatska komora inženje- Detalj s potpisivanja ugovora
ra šumarstva i drvne tehnologije, Drvni

Razvoj i provedba stručne prakse na

studijima Šumarskog fakulteta
Provedbom ovog projekta direktno doprinosimo ciljevima prioriteta iz područja obrazovanja jer
unapređujemo kvalitetu sustava obrazovanja te poboljšavamo njegovu učinkovitost i usklađenost s
potrebama na tržištu rada.

klaster Slavonski hrast te Centar kompe-
tencija d.o.o. za istraživanje i razvoj. Pro-
jekt je započeo u ožujku 2020. godine, a
trajat će do ožujka 2023. godine.
Svrha projekta je pružanje podrške
povećanju zapošljivosti studenata Šu-
marskog fakulteta na tržištu rada omo-
gućavanjem stjecanja praktičnih vješti-
na za rad kroz unapređenje i provedbu
stručne prakse. Projekt će studentima
Šumarskog fakulteta, njima 404, omo-
gućiti da tijekom studija steknu praktič-
ne vještine i prvo radno iskustvo sudje-
lovanjem u aktivnostima koje se temelje
na rješavanju stvarnih problema u sek-
toru. Studenti šumarstva i drvne tehno-
logije edukacijom kroz stručnu praksu u
vidu mentoriranog praktičnog rada na
fakultetu, grupne višednevne terenske
nastave u tvrtkama i parkovima prirode
te individualne prakse u tvrtkama u tra-
janju od mjesec dana steći će dodatne
vještine za uspješniji izlazak na tržište
rada. Nadalje, na fakultetu će se uspo-
18 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
staviti i Centar za stručnu praksu i razvoj
karijera sa svrhom pomaganja studenti-
ma u pronalaženju i organizaciji prakse
te pomoći u usmjeravanju prema tržištu
rada u skladu s njihovim afinitetima,
mogućnostima i kompetencijama.
Projekt će omogućiti i opremanje ra-
čunalne učionice i radionice za stručnu
praksu za studente drvne tehnologije.
Uz postojeći suvremeni 5-osni CNC stroj
te 3D skener i printer, studenti će od
sada imati priliku koristiti i laserski ure-
đaj za graviranje i rezanje.
Stručnom edukacijom nastavnika, a
sve u suradnji s tvrtkama iz industrije te
mentorima iz tvrtki ostvarit će se među-
sobno povezivanje visokog obrazova-
nja s tržištem rada, a koje je neophodno
i iznimno važno u edukaciji budućih
stručnjaka iz područja šumarstva, urba-
nog šumarstva i drvne tehnologije.
Provedbom ovog projekta omogućit
će se studentima da kroz stručnu praksu
steknu vještine i iskustvo sudjelovanjem
u aktivnostima koje se temelje na stvar-
nim problemima. Suradnja s poslodav-
cima omogućit će Šumarskom fakultetu
povećanje relevantnosti kurikuluma, dok
će studentima povećati mogućnost pri-
stupa kvalitetnom učenju kroz rad. Na-
dalje, provedbom ovog projekta direk-
tno doprinosimo ciljevima prioriteta iz
područja obrazovanja jer unapređujemo
kvalitetu sustava obrazovanja te pobolj-
šavamo njegovu učinkovitost i usklađe-
nost s potrebama na tržištu rada.
Kako bi prevladali jednu od zna-
čajnijih slabosti Šumarskog fakulteta
- nedostatak studijskih programa na
stranom jeziku, članovi projektnog tima
na čelu s voditeljicom doc. dr. sc. Marti-
nom Temunović krenuli su u povećanje
broja kolegija na engleskom jeziku na
postojećim diplomskim studijima. Ovaj
projekt unaprijedit će uvjete dolazne
mobilnosti studenata i omogućiti stu-
dentima Šumarskog fakulteta upis su-
vremenih kolegija na engleskom jeziku
 Događaji
u međunarodnom okruženju što pred-
stavlja dobru pripremu i poticaj za nji-
hovu odlaznu mobilnost. Upis kolegija
na engleskom jeziku „kod kuće“ od po-
sebne je važnosti za studente iz Hrvat-
ske i regije koji nisu u mogućnosti su-
djelovati u programima međunarodne
mobilnosti jer im se na ovaj način omo-
gućava razvoj transverzalnih vještina i
jezičnih kompetencija na „domaćem“
terenu, a što ih čini konkurentnijima na
tržištu rada.
Osim što će projekt pozitivno utjecati
Studenti na praksi
na mobilnost studenata, kolegiji na stra-
ugledu i znanstvenoj izvrsnosti Šumar-
CILJEVI PROJEKTA
skog fakulteta.
Pružiti podršku povećanju zapošljivosti studenata Šumarskog fakulteta na trži-
Glavna aktivnost projekta je razvoj
štu rada omogućavanjem stjecanja praktičnih vještina za rad kroz unapređenje i
provedbu konkretne stručne prakse za 404 studenta. i izvedba 5 odabranih kolegija na engle-
Uspostaviti Centar za stručnu praksu na Šumarskom fakultetu. skom jeziku na diplomskim studijima
Ojačati kompetencije 55 nastavnika u suradnji s partnerima iz industrije, a to su: Šumarskog fakulteta. U tu će se svrhu,
Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Centar kompetencija između ostalog, tiskati interne skripte
d.o.o. za istraživanje i razvoj te Slavonski hrast drvni klaster. na engleskom jeziku te jedan sveučilišni
Očekivani rezultati projekta predstavljaju značajne i važne korake u pružanju po- udžbenik, također na engleskom jeziku.
drške i povećanju zapošljivosti studenata Šumarskog fakulteta na tržištu rada, Kako bi osigurali odgovarajuću razinu
a što je jedan od ciljeva Šumarskog fakulteta. Voditeljica projekta je doc. dr. sc. jezičnih kompetencija nastavnika koji
Andreja Pirc Barčić. izvode odabrane kolegije, nastavno, ali
Više o projektu može se pronaći na web stranici projekta: i nenastavno osoblje pristupa međuna-
https://www.sumfak.unizg.hr/hr/znanstveni-rad-i-medjunarodna-suradnja/pro- rodno priznatim ispitima ili semestral-
jekti/razvoj-i-provedba-strucne-prakse-na-studijima-sumarskog-fakulteta-eu- nim tečajevima engleskog jezika.
projekt-up.03.1.1.04.0089/ Uz sve navedeno, projektom je pred-
viđen i angažman četiriju gostujuća
nim jezicima „kod kuće“, u čiji je razvoj stveno-nastavnog osoblja s inozemnim predavača (iz zemlje i iz inozemstva).
i izvedbu uključeno postojeće nastav- visokim učilištima, njihove međuna- Upisi kolegija na diplomskim studiji-
no osoblje, izravno doprinose interna- rodne istraživačke aktivnosti, odlasci ma Oblikovanje proizvoda od drva i
cionalizaciji Šumarskog fakulteta „kod na specijalizacije i usavršavanja u ino- Drvnotehnološki procesi krenuli su u
kuće“, tj. povećava se broj kolegija na zemstvu te im se općenito pruža prili- akademskoj godini 2019./2020., dok će
engleskom jeziku, ali i jačanju osobnih ka da ojačaju međunarodnu suradnju. upisi kolegija na diplomskim studijima
kompetencija nastavnika i studenata te Tako ovaj projekt u konačnici doprinosi Šumarstvo i Urbano šumarstvo zaštite
usavršavanju jezičnih vještina. boljoj međunarodnoj kompetitivnosti prirode i okoliša započeti u akademskoj
Time se direktno i indirektno olakša- nastavnika, posebice u prijavama me- godini 2020./2021.
va umrežavanje i komunikacija znan- đunarodnih projekata, te cjelokupnom Očekivani rezultati projekta, a to su
povećan broj kolegija na engleskom je-
Internacionalizacija fakulteta ziku i usavršene jezične kompetencije te
iskustva nastavnika u izvođenju nastave
na engleskom jeziku, predstavljaju prvi
korak prema ponudi cjelokupnih studij-
skih programa na stranim jezicima, što
je jedan od strateških ciljeva Šumarskog
fakulteta.
Više o projektu na internetskoj strani-
ci Šumarskog fakulteta:
https://www.sumfak.unizg.hr/hr/
znanstveni-rad-i-medjunarodna-surad-
nja/projekti/internacionalizacija-sumar-
skog-fakulteta-kod-kuce/ 
BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 19
Događaji
Proljetni požari harali Tekst: Marija Glavaš
Foto: Mladen Tomašević
jugom Dalmacije i Likom Snimke sa satelita Sentinel-2:
arhiva Službe za uređivanje šuma u Direkciji

Sve požare
dojavili
zaposlenici
Hrvatskih šuma

Požarište u bukovoj sastojini na području UŠP Gospić

U Upravama šuma Podružnica Split i Gospić u travnju je došlo do pojave i širenja požara. Na području UŠP
Split požar se proširio na planinama Svilaja i Dinara, a zahvatio je oko 9500 ha uglavnom niskog raslinja.
U UŠP Gospić požar je zahvatio oko 5000 ha površine zbog čega je nastala šteta na bukovim sastojinama
i kulturama četinjača. Točan razmjer bit će poznat nakon terenske procjene. U obje su podružnice požare
dojavili zaposlenici Hrvatskih šuma, a gašenju je doprinijela kiša.

U
UŠP Split požari su početkom travnja zahvatili nena-
seljena područja na planinama Svilaji i Dinari, a što
je, prema pisanju domaćih portala, bilo dobro vidlji-
vo na NASA-inim satelitskim snimkama. Na Svilaji je
požar buknuo 8. travnja, a na Dinari 11. travnja. Na Svilaju se
proširio iz sela Otišić koje se nalazi u Dalmatinskoj zagori ne-
daleko od mjesta Velika. Prema neslužbenim informacijama,
požar se na Dinaru proširio s požarišta nastalog u susjednoj
Bosni i Hercegovini, a u Republiku Hrvatsku je prodro osmi
dan. Ukupno je zahvaćeno oko 9500 hektara, oko 6100 na Di-
nari i oko 3400 na Svilaji. Dojavili su ih zaposlenici Hrvatskih
šuma. Na Svilaji su bila zahvaćena područja triju Šumarija:
Drniš, Sinj i Split, a na Dinari Šumarije Sinj i Knin. U Šumariji
Drniš većinom je izgorjela šikara i neobraslo šumsko zemljište,
a ukupno je bilo zahvaćeno 1.095,70 ha. Najveću materijalnu
štetu po pitanju drvne mase pretrpjela je Šumarija Sinj gdje je
izgorjelo 108,45 ha sjemenjače bukve. To je ujedno šumarija
s najvećom opožarenom površinom, što je uvjetovano činje-
nicom da gospodari i područjem Svilaje i područjem Dinare.
Ukupno je bilo zahvaćeno 4.364,68 ha, od čega 2.097,10 ha na
20 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
Svilaji i 2.267,58 ha na Dinari. Druga po opožarenoj površini
bila je Šumarija Knin gdje je bilo zahvaćeno 3.819,27 ha. Naj-
manje je površine bilo opožareno u Šumariji Split, 232,71 ha.
S obzirom na tip zemljišta i vegetacije ustanovljeno je da
je u najvećoj mjeri opožareno neobraslo šumsko zemljište na
ukupno 5.981,79 ha. Od toga 1.284,43 ha na Svilaji i 4.697,36
ha na Dinari. Slijedi degradirani tip vegetacije – šikara koja je
bila zahvaćena s 3.335,83 ha, od čega 1.951,92 ha na Svilaji i
1.383,91 ha na Dinari. Na Svilaji je zabilježena određena šteta
jer su bile zahvaćene bukove sastojine. Površina pod sjeme-
njačom bukve zahvaćena je na ukupno 121,23 ha, a panjača
na 75,63 ha. Na Dinari je bila zahvaćena manja površina pod
hrastom meduncem od 5,58 ha. Pri tome valja istaknuti da
iako nije nastala veća materijalna šteta na drvnoj masi, sva-
kako je nastala iznimna šteta po pitanju općekorisnih funkcija
šuma (OKFŠ).
Također, s obzirom na tipove vegetacije i kategorizaciju ze-
mljišta evidentirano je da su požari bili kombinirani, tj. bilo je
prizemnih i požara u krošnjama. Pri tome valja spomenuti da
prizemni požar zahvaća sloj vegetacije i gornji sloj organske
 Događaji
prostirke. Takav se tip požara najče-
šće pojavljuje i najlakše se gasi, no
lako prelazi u požar u krošnjama.
Kod požara u košnjama ili ovršnih
požara dolazi do prelaženja požara
s krošnje na krošnju, a time oni koji
sudjeluju u gašenju mogu doći u
opasnost tako što će se naći okruže-
ni vatrenom stihijom. Takav je požar
teško gasiti i u mnogo slučajeva to
je moguće tek kada se pretvori u
prizemni.
Uzroci požara u UŠP Split nisu
još utvrđeni, no valja naglasiti da je
prema dosadašnjim statistikama u
Republici Hrvatskoj najčešći uzrok
ljudski čimbenik.
Za vatrogasce Šibensko-knin-
ske i Splitsko-dalmatinske županije
otežavajuća je bila činjenica da je
većina područja nedostupna, a uz Početak požara na području UŠP Gospić i Split
to oko 900 ha zagađeno minama.
Zbog toga je požare bilo nužno ga-
siti i iz zraka. Požar na Svilaji ugašen
je 13. travnja, a na Dinari 14. travnja.
Na području Uprave šume
Podružnice Gospić 12 je požari-
šta pronađeno na području kojim
upravljaju Hrvatske šume, a četiri
na poljoprivrednom zemljištu. Sve
su požare dojavili zaposlenici Hrvat-
skih šuma. Za sedam požara utvrđe-
no je da su nastali uslijed ljudske ne-
pažnje prilikom spaljivanja korova.
Kod devet je požara evidentirano da
je uzrok nepoznat. Dva su požara iz-
bila na miniranom području.
Prvi je požar izbio u veljači, a slje-
dećih petnaest u travnju. Valja na-
pomenuti da su dva požara izbila na
područjima zagađenima minama.
Ukupno su zahvatili 5.063,81 hekta-
ra površine.
Pojavili su se u pet šumarija. Po
četiri požara izbila su u Šumarijama
Gospić i Gračac, po tri požara u Šu-
marijama Otočac i Udbina te dva u
Razbuktali požar na području UŠP Gospić i Split
Šumariji Perušić. Najveća je površina
zahvaćena na području Šumarije
Gospić s 2.460,16 ha. Više od dvije tisuće hektara, točnije 2. šteta pri čemu najveći udio otpada na šume visoke bjelogo-
290,03 ha, izgorjelo je na području Šumarije Gračac. Slijedi rice u kojima dominira bukva, a zahvaćeno je bilo 411,47 ha.
Šumarija Udbina gdje su šumski požari obuhvatili 287,79 ha, Izgorjela je i površina od 521,32 ha kulture crnogorice i 17,73
a najbolje su prošle Šumarije Otočac i Perušić gdje je u prvoj ha visoke šume crnogorice te 1.113,76 ha panjača. U skladu
zahvaćeno 13,70 ha, a u drugoj 12,13 ha. s navedenim, većina požara, ukupno 14, evidentirana je kao
Najveći broj požara s obzirom na tip vegetacije i kategoriju prizemni, dok su dva evidentirana kao kombinirani.
površine zahvatilo je 1.747,21 šikara i 1.252,32 ha neobraslog Požare su većinom gasile javne vatrogasne postrojbe
šumskog zemljišta. Slijede područja na kojima je zabilježena (JVP), dio dobrovoljna vatrogasna društva (DVD), u dva su su-
BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 21
Događaji
Opožarena površina na području UŠP Gospić
djelovali i građani, a jedan je gašen iz zraka. U oba slučaja, tj.
u gašenju požara na području UŠP Split i Gospić, pomogla je
kiša.
Valja dodati kako se svi slučajevi požara koji se pojave na
području Hrvatskih šuma detaljno evidentiraju. Podatci i krat-
ki opisi pohranjuju se na internetu Hrvatskih šuma, na mje-
stu pod nazivom Registar požara. Za arhiviranje i ažuriranje
podataka zadužena je Služba za ekologiju u Direkciji u Zagre-
bu, a to omogućuje praćenje vremena pojave i učestalosti
požara i time, u određenoj mjeri, planiranja buduće protu-
požarne sezone i praćenje događaja povezanih s klimatskim
promjenama. Podatci se upisuju u posebne ŠP-1 obrasce koji
su dostupni na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivre-
de. Ispunjavaju ih revirnici – šumarski stručnjaci zaduženi za
upravljanje gospodarenjem dijela šume zaposleni u šumari-
jama. Prije nego podatci dospiju na središnje mjesto za čitavo
područje kojim gospodare Hrvatske šume - Registar požara,
bivaju pregledani i arhivirani u Odjelima ekologije i zaštite
šuma koje djeluju u Upravama šuma podružnica. Primjeri tra-
ženih podataka su naziv šumarije, redni broj požara, nadmor-
ska visina, brzina vjetra, temperatura, uzrok nastanka požara,
vrsta požara, datum prve uzbune itd.
Osim podataka za Registar požara, šumarski stručnjaci
zaduženi za zaštitu šuma u UŠP-u šalju drugi tip podataka
(prostorne podatke) u Službu za uređivanje šuma u Direkciji.
Pomoću tih podataka moguće je ucrtati opožarenu površi-
nu na kartu s već ucrtanom podjelom šuma na upravljačke
jedinice.
Za vrijeme požara revirnici i upravitelji redovito obilaze
teren i prate razvoj situacije. Nakon što požar bude ugašen,
revirnici su dužni izvršiti doznaku oštećene drvne mase. Na te-
melju dobivenih podataka Proizvodni odjel koji djeluje unu-
tar UŠP-a izrađuje elaborate sanacije u suradnji s pogođenim
šumarijama te Odjelom ekologije i zaštite. Podatke zatim uvr-
štavaju u rebalans plana. Po potrebi se pristupa izradi novih
cesta i vlaka.
Svaki požar velika je opasnost za ljude i okoliš. Približi li se
naseljenim mjestima, dim koji se razvija može uzrokovati ote-
žano disanje, može doći do materijalnih gubitaka, ali i ljudskih
žrtava. Nažalost, tijekom svakog požara osim vegetacije, stra-
dava i životinjski svijet te endemske vrste. Zato stalno valja
imati na umu najčešću krilaticu današnjice – budimo odgo-
vorni! 
22 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
S
vjetski dan zaštite okoliša obilježava se svakog 5.
lipnja, što je datum kada je u Stockholmu 1972.
godine održana Konferencija UN-a na kojoj je
usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naro-
da (UNEP). Ovaj dan obilježava se u više od 140
zemalja svijeta na razne načine – skupovi, parade, akcijae
i radionice vezane za ekologiju i okoliš. Cilj je poticanje
građana na odgovorno ponašanje za očuvanje planeta
kroz aktivnu ulogu u održivom i ravnomjernom razvoju.
Isto tako, ovim obilježavanjem nastoji se osnažiti ljude da
postanu aktivni čimbenik održivog i pravednog društva,
promicati razumijevanje da su zajednice osnova za mije-
njanje stavova prema pitanjima okoliša te zastupati par-
tnerstvo koje će osigurati da svi narodi svijeta imaju sigur-
niju i prosperitetniju budućnost.
No, povrh svega, ovaj je dan „dan za ljude“, dan za po-
sjećivanje mjesta koja volimo i koja nam puno znače te
dan u kojem ćemo pojedinačno ili zajednički učiniti nešto
korisno za planetu Zemlju. Svatko je slobodan sam oda-
brati aktivnost kojom će utjecati na zaštitu Zemlje, bilo na
lokalnoj, državnoj ili globalnoj razini.
Sredinom svibnja parkovi prirode i nacionalni parkovi
ponovno su otvorili svoja vrata posjetiteljima te će mno-
gi pohrliti u zagrljaj prirode. Sada kada je hashtag #osta-
nidoma zamijenjen onim #ostaniodgovoran i nakon što
smo dva mjeseca pustili prirodu da se odmori od nas lju-
di, izaći van i djelovati nevirtualno napokon je moguće.
No, i dalje moramo imati na umu da „ostati odgovoran“
prema pandemiji virusa koja je snašla cijeli svijet može
značiti i ostati odgovoran prema okolišu koji je postao
bistriji i čišći za vrijeme karantene čemu svjedoče dupini
u kanalima Venecije i rijetke vrste kitova kod našeg otoka
Šolte.
Svaki Svjetski dan zaštite okoliša posvećen je odre-
đenoj problematici i svake je godine druga država zemlja-
domaćin u kojoj će se održati središnja proslava. Tako je
2018. godina bila posvećena borbi protiv zagađenja pla-
stičnim otpadom, u 2019. godini podizala se svijest o one-
čišćenju zraka koji udišemo, a tema Svjetskog dana zaštite
okoliša za 2020. godinu je očuvanje bioraznolikosti.
Ovogodišnji domaćin je Kolumbija u partnerstvu s Nje-
mačkom, no svaka zemlja sudionik obilježava ovaj dan
različitim kreativnim aktivnostima u koje uključuje svoje
građane. Nedavni događaji, počevši od požara u Brazilu,
Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji, preko po-
rasta broja skakavaca u istočnoj Africi, a sada i globalne
pandemije bolesti, dokazuju međuovisnost ljudi i mreže
života u kojoj oni postoje.
Priroda nam šalje poruku. Zahvaljujući svom geograf-
skom položaju, geomorfološkim uvjetima, još uvijek
povoljnim klimatskim prilikama te maloj napučenosti,
Hrvatska je zemlja koja obiluje biljnim i životinjskim vr-
stama, pravi je dragulj bioraznolikosti, odnosno smatra se
jednom od najbogatijih zemalja Europe po svojoj biološ-
koj raznolikosti. Isto tako, Hrvatska je jedna od potpisnica
Konvencije o biološkoj raznolikosti Ujedinjenih naroda
 Događaji

Svjetski dan zaštite okoliša 2020. Tekst: Helena Jakobović

Foto: Ivan Alerić, Ivan Šušak,
Željko Lončarić
Hrvatska - mala zemlja
velike biološke raznolikosti
Zahvaljujući svom geografskom položaju, geomorfološkim uvjetima, još uvijek povoljnim klimatskim
prilikama te maloj napučenosti, Hrvatska je zemlja koja obiluje biljnim i životinjskim vrstama, odnosno
pravi je dragulj bioraznolikosti te se smatra jednom od najbogatijih zemalja Europe po svojoj biološkoj
raznolikosti. Točan broj divljih vrsta u Hrvatskoj još uvijek nije poznat, međutim, pretpostavljeni broj kreće
se od najmanje 50 000 do više od 100 000.

(Rio de Janeiro, 1992.) čiji je jedan od glavnih ciljeva očuvanje
bioraznolikosti.
Velika raznolikost staništa rezultirala je i velikim bogat-
stvom divljih svojti (vrsta i podvrsta). Točan broj divljih vrsta
u Hrvatskoj još uvijek nije poznat. Međutim, pretpostavljeni
broj u procjenama kreće se od najmanje 50 000 do više od
100 000. Svake godine znanstvenici bilježe, otkrivaju i opisuju
nove vrste i podvrste. Skupine poput algi, mahovina, gljiva te
beskralješnjaka vrlo su slabo istražene.
Bogatstvo Hrvatske s obzirom na divlje vrste ne leži
samo u njihovoj raznolikosti, već se očituje i u njihovoj ende-
mičnosti. Glavne centre endemske flore predstavljaju planine
Velebit, Biokovo i Mosor iza kojih slijedi kvarnersko područje,
srednjedalmatinski i južnodalmatinski otoci te Konavle, dok
je endemska fauna najzastupljenija u podzemnim staništima
(špiljski beskralješnjaci, čovječja ribica), na otocima (gušteri,
puževi) i u krškim rijekama jadranskog slijeva (gaovice i gla-
vočići). Vaskularna flora Hrvatske, u koju spadaju papratnjače
i sjemenjače, prema dostupnim podatcima broji 5029 vrsta i
podvrsta. Taj broj stalno raste jer se u Hrvatskoj bilježe nove
biljne vrste i podvrste. Takvi usko rasprostranjeni endemi su
npr. velebitska degenija (Degenia velebitica), palagruški ku-
pus (Brassica botteri) i jabučka zečina (Centaurea crithmifolia).
U Hrvatskoj su u posljednjih nekoliko godina opisane i neke
vrste nove za znanost poput hrvatskog luka (Allium croati-
cum), močvarnog luka (Allium telmatum), hrvatskog, odnosno
biokovskog kozlinca (Astragalus croaticus) ili južnojadranskog
zvončića (Campanula austroadriatica). Što se tiče mahovina, u

Jezero Bajer

BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 23

Događaji
brog dupina (Tursiops truncatus). Koralji zabilježeni
u Jadranu čine oko 65 % poznatih vrsta iz Sredoze-
mnog mora.
Spomenimo još i šišmiše koji su iznimno važan dio
svjetskih ekosustava - bitna su karika u prirodnom
obnavljanju šuma, oprašivanju čitavog niza biljaka
koje cvatu noću, kontroliranju brojnosti noću aktiv-
nih kukaca te tako predstavljaju indikator zdravlja
okoliša. Jedna su od najviše proganjanih i najmanje
proučenih skupina životinja. U umjerenom pojasu,
pa tako i u Hrvatskoj, šišmiši se hrane isključivo kuk-
cima i paucima. Nastanjuju sve naše ekosustave, a
što je veći broj vrsta prisutan na nekom području,
može se reći kako je  i njegov „indeks zdravlja” veći.
Svi podatci govore u prilog iznimno velikoj biološkoj
Srne plaho proviruju iza stabala u baranjskom Petrovom Selu raznolikosti Hrvatske. Imamo se čime ponositi, ali

Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 646 vrsta, no

ovi brojevi nisu konačni jer flora mahovina,
tzv. brioflora Hrvatske, još uvijek nije dovolj-
no istražena.
Što se tiče velikih zvijeri, u Europi živi pet
vrsta: smeđi medvjed (Ursus arctos), sivi vuk
(Canis lupus), žderonja (Gulo gulo) te dvije vr-
ste risa -  euroazijski ris (Lynx lynx) i iberijski ris
(Lynx pardinus). Hrvatska je jedna od rijetkih
sretnih zemalja Europe u kojima obitavaju
čak tri velike zvijeri od spomenutih - smeđi
medvjed, sivi vuk i euroazijski ris.
Moramo spomenuti i Jadransko more
koje je prepoznato kao „vruća točka“ biora-
znolikosti Sredozemlja. Iako točan broj vrsta
i podvrsta koje doista žive ili se razmnožavaju Sunce je izmamilo malenog stvora u rasadniku Višnjevac kod Osijeka
u Jadranu još uvijek nije poznat, prema gu-
bim procjenama kreće se između 7000 i 8000. Jadran je tako- imamo i u što usmjeriti naša znanja, istraživanje, stručnost, a
đer jedno od dva najznačajnija hranilišta i zimovališta glavate napose brigu za cjelokupni živi svijet s kojim smo neminovno
želve (Caretta caretta) u Sredozemlju te je važno stanište do- povezaniji nego što uopće možemo zamisliti. 

(autor: Željko Lončarić) – (autor: Ivan Šušak) –

Vrganj iz bjelovarskih šuma Zelena žabica odmara na
grani u Šumariji Županja

24 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.

 Događaji
13. foto izlet karlovačkog HŠD-a Tekst: Marija Glavaš
Foto: Marko Ožura, Brankica Mehek,
Višnja Šamec

Lijepa
umjetnost
otporna je
na sve

Oaza u snijegu (V. Š.)

Poznato je da umjetničko stvaralaštvo nikada nije prestajalo, čak ni za vrijeme najgorih kriza. Zapravo,
upravo tada do izražaja dolazi njezin značaj za zdravlje ljudskog uma jer kreativno izražavanje odvraća
misli od straha i tjeskobe. S promoviranjem fotografske umjetnosti u vrijeme korona krize nije stalo
Hrvatsko šumarsko društvo ogranka Karlovac koje već više od desetljeća organizira foto izlete. Ove godine
nisu mogli ostvariti planirani odlazak na područje Šumarije Rakovica, već su se prilagodili i organizirali
online natjecanje pod nazivom Hrvatska online 2020.

T
rinaesti po redu foto izlet u or-
ganizaciji Hrvatskog šumarskog
društva ogranka Karlovac po
prvi je puta održan putem elek-
troničke pošte. Održan je pod posebnim
uvjetima kakvi zahtijevaju posebna rje-
šenja. Ova će godina ostati upamćena
kao vrijeme kada su mediji neprestano
ponavljali da treba ostati kod kuće jer
prijeti smrtonosna zaraza. To je razlog
zbog kojeg nije bilo moguće pozvati
ljubitelje prirode i fotografske umjetno-
sti na još jedno druženje s karlovačkim
šumarima. Kako ne prekinuti ovu lijepu
tradiciju s obzirom na ograničenje kre-
tanja uslijed sveopće karantene, dosje-
tila se idejna začetnica foto izleta mr. sc.
Lucija Vargović zaposlena u Planskom
i analitičkom odjelu Uprave šuma Po-
družnice Karlovac.
Kao što naziv upućuje, do sada odr-
žani foto izleti organizirani su na način
da okupljeni sudionici pješice prođu
određeno područje kako bi upoznali
nešto novo ili proveli ugodno vrijeme
na nekom već poznatom području. Je-
dan od ciljeva foto izleta HŠD-a ogranka
Karlovac jest upoznati ljubitelje fotogra-
fije sa šumama koje krase ovaj brdoviti
kraj poznat po prelijepim čistim zelenim
rijekama. Također, cilj je izletnike koji
nisu šumarske struke, a oni su uvijek u
većini, upoznati s činjenicama o šumi
koju posjećuju i sa šumarskom stru-
kom. Zato je svaki do sada održani izlet
započeo dobrodošlicom predstavnika
odabrane šumarije. Sudionicima je osi-
gurana jutarnja okrjepa i upoznavanje
sa zanimljivostima vezanima uz šume
kojima gospodari šumarija, načinom
gospodarenja i posebnostima kraja. Taj
edukativni dio svakako oplemenjuje, no
najveća je vrijednost izleta međusobno
upoznavanje ljudi opuštenim druže-
njem i sklapanjem novih prijateljstava.
Za svaki takav izlet osmišljene su
po tri teme, a do sada su dvije ili tri bile
vezane uz prirodu. Ovogodišnje teme
bile su nužno prilagođene uvjetima ka-
rantene, ali i za travanj neuobičajenoj
pojavi snijega. Naravno, nije prvi puta
zabilježeno da su ove padaline prekrile
zelenilo i sve moguće boje cvata, ali je
snijeg u travnju svakako još i više do-

BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 25

Događaji
Proljetni snovi (B. M.)
prinio osjećaju života u neuobičajenom
trenutku. Sudionici su tako mogli birati
hoće li se njihova tema odnositi na izo-
laciju, biljku ili snijeg.
Izolacija (M. O.)
26 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
Budući da nije fotografa gdje su odrasli svrstani u kate-
mogao biti održan goriju više od 16 godina, a djeca do 16
planirani izlet na godina. Fotografije su kasnije ocjenjiva-
području Šumarije ne te su tri izdvojene kao najuspješnije
Rakovica, organiza- u odnosu na sve pristigle i izdvojene s
tori su događaj pro- obzirom na navedene kategorije.
širili na čitavu Hr- U natjecanju je sudjelovalo 23
vatsku. Umjesto na odrasla autora i jedno dijete, a na adre-
jedinstvenu adresu se Ocjenjivačkog odbora stiglo je 76
i umjesto razvijenih fotografija od kojih 48 fotografija koje
fotografija, na e-po- prikazuju detalj i 28 fotografija koje pri-
štu Ocjenjivačkog kazuju krajolik. Ocjenjivački odbor činili
odbora stigle su di- su predsjednik Denis Stošić, članica Iva-
gitalne fotografije s na Bošnjak i član Oliver Vlainić koji su za
prizorima iz Baranje, promišljanje i odabir imali tjedan dana.
Slavonije, Podravine, Prvo mjesto u kategoriji „Detalj -
područja Zagreba, odrasli“ zaslužio je Marko Ožura iz Kar-
Banovine, Korduna lovca s fotografijom na temu izolacije.
i Gorskog kotara. Pobjednička fotografija odabrana je za
Sudionici su ih slali naslovnicu i plakat. Drugo mjesto u istoj
u razdoblju od 24. kategoriji zaslužila je Lucija Vargović, ta-
ožujka završno s 5. kođer iz Karlovca, a treće Višnja Šamec
travnjem. iz Jastrebarskog.
Pravila koja su
Zanimljivo je da su svi prvonagra-
ostala ista su da sva-
đeni iz ove kategorije šumarske struke.
ki sudionik smije po-
Nasuprot tome, autori koji su poosvajali
slati na adresu ocje-
glavne nagrade u kategoriji „Krajolik –
njivača najviše pet
odrasli“ nisu šumarske struke. Tako je
fotografija i da se fotografijama dodje-
prvo mjesto zaslužio poznati karlovač-
ljuju nazivi i šifre. Iste su ostale i katego-
ki fotograf Igor Čepurkovski koji je do
rije: krajolik i detalj, koje ovise o motivu
ovog natjecanja često bio u ulozi pred-
i kategoriji s obzirom na starosnu dob
sjednika ocjenjivačkog odbora. Drugo
mjesto u istoj kategoriji pripalo je Veri
Jurić iz Zagreba, a treće Lidiji Vargović
Link iz Osijeka. Prvonagrađeni u kate-
goriji rezerviranoj za djecu jest Dorijan
Tomljenović iz Bogovolje nedaleko od
Cetingrada.
Posebne pohvale po temama zaslu-
žili su Franjo Novosel iz Japetića za fo-
tografiju na temu biljke, Ivan Marković
iz Male Kose pokraj Perjasice s fotografi-
jom na temu izolacije i Brankica Mahkek
iz mjesta Novačka u Podravini za foto-
grafiju na temu snijega. Dodijeljeno je i
15 priznanja za ulazak u uži izbor u kate-
goriji „Detalj – odrasli“ i deset u katego-
riji „Krajolik – odrasli“.
Kao i svake godine, bit će izdan kata-
log. Oni do sada izašli predstavljaju us-
pomene na opuštena druženja i lijepe
krajolike karlovačke okolice, no svakako
je potrebno zabilježiti i ovakav drukčiji
trenutak u kojem se zatekao svijet, a koji
je možda ljude razdvojio fizički, ali sva-
kako ujedinio duhovno. 

Tekst: Marija Glavaš
Foto: internet
Umjetno lišće
Moguće
rješenje
globalnog
zatopljenja
Istraživači diljem svijeta traže način suzbijanja klimatskih promjena. Umjetni list osmišljen je tako da
imitira proces fotosinteze te su u proces i ovdje uključeni Sunčeva svjetlost i ugljični dioksid, a rezultat je
kisik. Uz to, umjetno lišće može se iskoristiti za pridobivanje goriva koje ne zagađuje okoliš.
I
deja da se imitirajući prirodni proces energija pretvori u po-
gonsko gorivo postoji već desetljećima. Konkretno, pri tome
se misli na onaj proces kojim biljka od svjetlosne energije
stvori šećer, odnosno fotosintezu. Prvi koji je to uspio, počet-
kom ovoga stoljeća, bio je Amerikanac John Turner koji je radio
u Laboratoriju za nacionalnu obnovljivu energiju u Boulderu,
u saveznoj američkoj državi Colorado. Koristio je rijetke i vrlo
skupe materijale, a to je prepreka masovnoj proizvodnji.
Uspješnijim se pokazao princip do kojeg je 2011. godine
došao kemičar Daniel G. Nocera s britanskog Sveučilišta Cam-
bridge. Zajedno s timom istraživača načinio je umjetni list ba-
ziran na principu fotosinteze što znači da su za proces nužni
svjetlosna energija, voda i ugljični dioksid. List je opisan kao
unaprijeđena solarna stanica veličine igraće karte. Nocera je
za njegovu izradu koristio stabilne i jeftine materijale, što uk-
ljučuje silikon.
Bitni sastavni dijelovi lista su dvije jedinice zadužene za
upijanje svjetla. Postupak počinje tako što se čitav list uranja
u vodu, tj. smješta unutar kapsule čije su stijenke polupropu-
sne. Nakon toga počinje proces tijekom kojega jedna jedinica
upija svjetlo posredstvom katalizatora. Katalizator, odnosno
sredstvo za ubrzavanje, jest u ovom slučaju na bazi kobalta
umjesto uobičajenih srebra i/ili platine. Rezultat procesa rada
prve jedinice jest proizvodnja kisika. Druga jedinica služi kao
nositelj kemijske reakcije tijekom koje dolazi do redukcije
ugljičnog dioksida i vode u ugljični monoksid i vodik. Mije-
šanje ugljičnog monoksida i vodika je ono što je potrebno za
stvaranje umjetnog goriva (syngas) koje je potpuno ekološki
prihvatljivo. Ono se za sada nije pokazalo dovoljno učinkovi-
tim, no znanstvenici vjeruju kako ga mogu unaprijediti.
Znanost
Istraživač Virgil Andrei pokazuje umjetni list
Od mješavine se osim goriva, mogu proizvoditi gnojiva, li-
jekovi i plastika. Tijekom preliminarnih testova pokazalo se da
umjetni list u pogonu može biti najmanje 45 sati bez da aktiv-
nost opada. U pogonu je i za oblačnih dana, što su istraživači
usputno otkrili. Ne može biti u pogonu samo noću.
Glavna svrha tog patenta je prikupljanje ugljičnog dioksi-
da (CO2), a što će uvelike doprinijeti u borbi protiv globalnog
zatopljenja. List je u tu svrhu testiran u laboratoriju i vani, ali
se na terenu pokazao daleko manje učinkovitim. Razlog je što
je ugljični dioksid u zraku razrjeđeniji i izmiješan s drugim po-
lutantima.
Postignuto je potencijalno smanjivanje štetnih emisija
te se pojavila mogućnost da se masa proizvoda koji nas sada
truju i zagađuju okoliš zamijeni onim potpuno prihvatljivima
za okoliš. Po pitanju učinkovitosti bi u prednosti bile zemlje
koje imaju puno sunčanih dana. Jedna od osoba koje rade na
ovome projektu, prof. Erwin Reisner iz Kemijskog odjela na
Sveučilištu Cambridge kazao je kako biti sposoban proizvoditi
takvo sintetsko gorivo znači prijeći kritični prag u zatvaranju
globalnog kruženja ugljika i uspostavljanje održive proizvod-
nje goriva.
Reisnerov suradnik, kemičar dr. sc. Virgil Andrei kazao je
kako im je sljedeći cilj preskočiti jedan korak i proizvesti te-
kuće gorivo već u prvoj fazi. Za sada mogu proizvesti sintet-
ski plin i zatim od njega tekuće gorivo. Daljnja očekivanja su
proizvodnja električne energije, a Nocera predviđa da će se sa
svega četiri litre vode moći zadovoljiti dnevna potreba kućan-
stva trećeg svijeta ciljajući pri tome na Indiju i afričke zemlje.
Dosadašnji su rezultati objavljeni prošle godine. Istraživanja
dijelom financira austrijska tvrtka OMV.
BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 27
Znanost
Wuov umjetni list
Još noviji projekt predvodi Yimin A. Wu s kanadskog
Sveučilišta Waterloo u državi Ontario od 2015. godine. Uz ka-
nadske, u istraživanjima sudjeluju i istraživači iz SAD-a i Hong
Konga. To su Argonne nacionalni laboratorij u državi Illinois,
Sveučilište Northridge u državi Kaliforniji i Gradsko sveučilište
u Hong Kongu.
Njihov list isto tako proizvodi kisik i ekološki potpuno pri-
hvatljivo gorivo, također imitirajući fotosintezu, ali uz upotre-
bu drugih kemikalija. Glavni istraživač Wu, profesor na Sveu-
čilištu Waterloo, ukratko je pojasnio postupak. Vodi se dodaju
glukoza, bakreni (II) acetat, natrijev hidroksid i natrijev do-
decil-sulfat, a zatim se otopina zagrijava na točno određenoj
temperaturi. Rezultat je jeftini prah, bakreni (I) oksid (Cu2O)
koji služi kao katalizator. Dodaje se u vodu u koju se upum-
pava ugljični dioksid te se novodobivena otopina izlaže bije-
loj svjetlosti. Na taj se način stvara kisik, a ugljični dioksid u
vodenoj se otopini s prahom pretvara u metanol. Metanol se
prikuplja dok se evaporira tijekom zagrijavanja, a iskoristiv je
kao gorivo za automobile i razne druge svrhe. Procjenjuje se
da je postupak i deset puta učinkovitiji od fotosinteze jer je
izračunato da se prilikom laboratorijskog postupka oko 10 %
solarne energije pretvori u gorivo, a kod fotosinteze oko 1 %.
Ohrabruje i činjenica da je tehnologija jeftina.
Klaus Lackner, direktor Lenfest Centra za negativne emi-
sije ugljika na Državnom sveučilištu u Arizoni, radi na projektu
stvaranja čitavog umjetnog stabla sačinjenog od specijalne
smole. Riječ je o materijalu koji ima svojstvo upijanja ugljič-
nog dioksida izravno iz zraka posredstvom kemijske reakcije.
To svojstvo posebno dolazi do izražaja kada je smola suha.
Predviđa se da će njegova stabla moći upijati ugljični dioksid
i 100 % brže od živih stabala. Uz to, Lacknerovo lišće isto je
tako sposobno stvoriti sve potrebno za pridobivanje ekološki
prihvatljivog biogoriva. Koncept je baziran na metodologiji
pomoću koje je Južnoafrička Republika pretvarala ugljen u
tekuća goriva i benzin za vrijeme embarga.
Istraživači u skoroj budućnosti vide tvornice koje proizvo-
de biogorivo i istodobno provode proces prikupljanja ugljič-
nog dioksida. Uspiju li doista u svojim namjerama, a ohrabruje
činjenica da se provodi više paralelnih istraživanja, moći ćemo
s velikim olakšanjem zaključiti da je velikim zagađenjima od-
zvonilo. 
28 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
Udruga Biom projekt obnove i zaštite dinarskih
travnjaka prepoznala je i razvila u suradnji s LAG-
om “Cetinska krajina”, a partnerstvu su se priključili
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i
Hrvatske šume d.o.o.
Ž
ivjeti s Dinarom posebna je čast i privilegija za njene
žitelje, ali i generacije zaljubljenika u prirodu. Divovske
vapnenačke stijene, prostrani pašnjaci i stoljetni tra-
govi ljudske prisutnosti glavna su obilježja ovog kraja.
Opisu Dinare posebnu čar daju ostatci nekadašnjeg načina
života - uzgoj blaga koje je stoljećima bilo glavna gospodar-
ska grana stanovnika na ovom području. Od Dinare se živjelo,
posebno u ljetnim mjesecima kada su pastiri s blagom izlazili
na pašnjake i ostajali u pastirskim stanovima sve do početka
zime. Posljednjih tridesetak godina područje je proživjelo ve-
like promjene, a starenje i iseljavanje stanovništva te svega
nekolicina njih koji se bave primarnim djelatnostima obilježilo
je područje kao nepovoljno za život i investiranje. Odsutnost
ljudi i stočarstva te dugotrajni manjak održivog upravljanja
pogoduju opasnosti od gubitka travnjaka i dragocjene biora-
znolikosti Dinare. 
Zahvaljujući projektu „Dinara back to LIFE“ koji je započeo
u siječnju ove godine na području koje obuhvaća Knin, Sinj,
Trilj i Vrliku te općine Civljane, Hrvace, Kijevo i Otok, agrono-
mi, šumari, biolozi i socioekonomski stručnjaci zajedničkim će
snagama demonstrirati obnavljanje značajnih prirodnih vri-
jednosti uz poticanje održivog gospodarenja.
Bogatstvo dinarskog područja prepoznato je i ulaskom
Hrvatske u Europsku uniju kada je Dinara proglašena Natura
2000 područjem važnim za vrste, staništa, a posebno za ptice.
Od ukupno osam stanišnih tipova prepoznatih kao prioritet
očuvanja na području Dinare, čak tri tipa čine različiti tipovi
travnjaka važnih za ptice koje bez njih na Dinari ne bi imale
mjesto. 
- Na Dinari se gnijezdi veliki broj ptica čija su staništa trav-
njaci koji su nastali i održavani ispašom i vatrom. Takav gu-
bitak staništa vezanih uz ekstenzivno stočarstvo događa se i
u cijeloj Europi pa je njihov gubitak još značajniji. Navika je
da se posebna pažnja u zaštiti prirode posvećuje endemičnim
vrstama, ali endemične vrste ptica, zbog njihove pokretljivo-
sti, su rijetke. Ne postoji niti jedna vrsta ili podvrsta ptica koja
živi samo u Hrvatskoj, ali zato se u Hrvatskoj, velikim dijelom
zbog velikih površina ekstenzivnih pašnjaka i mozaičnih sta-
ništa, gnijezde brojne ptice čije su populacije na zapadu Euro-
pe ugrožene ili nestale. Upravo su takve vrtna strnadica, rusi
svračak, pupavac i jarebica kamenjarka. To su sve vrste koje
nestaju ili zbog zarastanja u drvenastu vegetaciju, ili zbog in-
tenzifikacije upotrebe. - objašnjava Ivan Budinski, stručni sa-
vjetnik za zaštitu prirode iz Udruge Biom koja je projekt obno-
ve i zaštite dinarskih travnjaka prepoznala i razvila u suradnji s
LAG-om “Cetinska krajina”, a partnerstvu su se priključili Agro-
nomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske šume d.o.o.

LIFE
Želimo oživjeti dinarske pašnjake!
Partnerstvom različitih djelatnosti žele pokazati kako je
kvalitetna zaštita prirode moguća samo kada se uključe svi
sektori koji su uz nju vezani, koriste ju ili jednostavno žive s
njom. Agronomski fakultet pokrit će agronomski aspekt pro-
jektnih aktivnosti i biti usredotočen na kvantifikaciju pašnog
potencijala Dinare korištenjem najmodernijih tehnologija,
kao i optimizaciju korištenja travnjačkih resursa. - Ideju pro-
jekta i prvu inicijativu dao je Biom iako je još prije desetak
godina na našem Agronomskom fakultetu zametnuta ideja o
projektu koji bi po uzoru na španjolska iskustva i praksu po-
krenuo praksu transhumantnog stočarstva na našim planina-
ma, a koje je do nedavno bilo uobičajeno. Agronomski fakul-
tet ima dugogodišnje iskustvo iz područja travnjaštva i ovaj će
projekt zasigurno proširiti obzore i donijeti nove spoznaje o
visokoplaninskim i suhim travnjacima koji su silom prilika uvi-
jek bili u drugom planu, a danas smo svjesni njihove važnosti.
- rekao je doc. dr. sc. Hrvoje Kutnjak sa Agronomskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.
Iz Hrvatskih šuma poručuju kako se od ukupne površine
šuma i šumskog zemljišta kojima gospodare Hrvatske šume/
UŠP Split, otprilike se 550 000 ha, tj. preko 260 000 ha šuma i
šumskog zemljišta nalazi unutar ekološke mreže Natura 2000,
EU projekti
Tekst: Melani Glavinić
Foto: Projekt „Dinara Back to Life“
a samo se projektno područje na Dinari prostire na dvije šu-
marije UŠP Split - Knin i Sinj. Područja kojima gospodare Hr-
vatske šume/UŠP Split pružaju dobar okvir i potencijal za šu-
marsku struku koja želi dati svoj doprinos kao aktivni partner
prema zaustavljanju smanjenja biološke raznolikosti u RH.
- Projekt je važan jer je ovo prvo sudjelovanje Hrvatskih
šuma u nekom projektu iz  programa LIFE. Smatram da ćemo
time steći iskustvo i reference o ovom specifičnom programu,
ali i o mogućim budućim aktivnostima vezanima za upravljanje
na područjima ekološke mreže Natura 2000. Na kraju, sudjelo-
vanjem u projektu Hrvatske šume postaju prepoznatljiv dio-
nik iz područja zaštite okoliša i prirode. - rekao je Zoran Šunjić
iz Hrvatskih šuma, koordinator na projektu.
Nakon dugogodišnjeg rada na području Dinare i njene
okolice, vezanog uz različite aspekte zaštite prirode, prven-
stveno ptica, prije dvije godine Udruga Biom upustila se u pla-
niranje projekta kojim bi uključivanjem različitih struka i lokal-
nog stanovništva pokušali učiniti prve veće korake u smjeru
održivog korištenja prirodnih bogatstava Dinare, a koji će ići
ruku pod ruku sa zaštitom njene bioraznolikosti. Projekt nazi-
va „Dinara back to LIFE“ odobren je za sufinanciranje na natje-
čaju programa LIFE Europske unije, a omogućava sufinancira-
BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 29
EU projekti
nje projekata na području zaštite okoliša, prirode i klimatskih
aktivnosti te će trajati do ljeta 2023. godine. Osim direktnim
mjerama očuvanja kao što su ručno uklanjanje zarasle vegeta-
cije i provođenje ispaše na travnjacima, izradit će se smjernice
za održivo upravljanje travnjacima u čijoj će izradi sudjelovati
nacionalne i međunarodne institucije te suradnici.
- Projekt je nastao iz potrebe da nešto poduzmemo kako
bismo prirodi na području Dinare pomogli da se što bolje nosi
s čovjekovom invazijom. Tu je važno razumijevanje prirodnih
procesa i prepoznavanje održivog suživota. Upravo zbog toga
30 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
naglasak je na nizu stručnjaka i različitih struka koji su ovdje
kako bi pomogli i čovjeku i prirodi da što kvalitetnije žive. -
kaže Ivana Selanec, voditeljica Biomovog ureda u Sinju i struč-
na suradnica za zaštitu prirode na projektu.
Što sve čeka Dinaru u sljedeće tri godine?
- Hrvatske šume s partnerima kroz aktivnosti sudjeluju u
projektu na planiranju i rekonstrukciji bunara i lokvi u svrhu
protupožarne zaštite, nabavci protupožarne opreme i izradi
smjernica za restauraciju travnjaka u Natura 2000 područjima.
Također, kroz projektne aktivnosti želimo približiti javnosti i

dionicima šumarsku struku koja je, sa svojom tradicijom i po-
vijesti preko 250 godina, jedna od najdugovječnijih struka u
Hrvatskoj. - poručio je Zoran Šunjić.
Tim s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu utvr-
dit će pašni potencijal kroz kvantitativni i kvalitativni aspekt
te dati smjernice za optimalno korištenje travnjačkog resur-
sa na području Dinare mjerenjem na terenu, ali i korištenjem
modernih tehnologija kao što su upotreba satelitskih i zračnih  tivnosti te podizanjem svijesti o važnosti Dinare, ali i širenjem
snimaka te njihova prostorna analiza. Doc. dr. sc. Hrvoje Kut-
njak ističe kako bi u konačnici dobivena saznanja trebala biti
ugrađena u svojevrsnu pašnu kartu koja će biti korisna pod-
loga za sve one koji misle započeti stočarsku proizvodnju na
dinarskim pašnjacima, a planirano je i uključivanje studenata
u projektne aktivnosti tijekom kojih će imati priliku na praktič-
nim primjerima primijeniti svoja znanja prikupljena na studiju
na fakultetu.
Osim stručnih konzervacijskih aktivnosti za restauriranje
suhih travnjaka, planiranja dobre ispaše i kontroliranog palje-
nja te drugih popratnih zadaća koje će se provoditi na Dinari,
potencijal razvoja dinarskog područja projektni tim prepo-
znao je u domaćem stanovništvu. U sklopu projekta cilj je pru-
žiti podršku i osnažiti razvoj poljoprivrednih i turističkih dje-
latnosti koje svoju vrijednost temelje na suživotu s prirodom,
a otvorit će se mogućnost suradnje s lokalnim stočarima, kao
i izrada poslovnih planova za one koji svoj posao žele temeljiti
na konceptu održivosti.
Iz LAG-a “Cetinska krajina” kažu kako je ovo prvi LIFE
projekt na kojem sudjeluju te im je jedan od glavnih ciljeva
promicanje lokalnih inicijativa i uključivanje lokalnih zajedni-
ca, poslovnih predstavnika i predstavnika lokalne uprave.
- Projekt vidimo kao jedinstvenu priliku za pozitivnu pro-
mjenu u našoj zajednici. Naša uloga u partnerstvu vezana je
za promociju održivog razvoja, podršku ruralnom turizmu i
proširenje ponude ekoloških proizvoda te promoviranje fi-
nancijskih instrumenata EU-a. Cilj nam je poticati vrednova-
nje prirodnih resursa i interes lokalnog stanovništva za pro-
bleme zaštite prirode, a najviše podizanje društvene svijesti
i edukativne radionice te, također, razvijanje platformi surad-
nje za proizvođače hrane čime će se stvoriti uvjeti za plasman
EU projekti
njihovih proizvoda. - dodao je Sven Ratković, socioekonom-
ski stručnjak. Iz LAG-a poručuju kako je od posebne važnosti
uključenje lokalnih OPG-ova koji se bave stočarstvom i pče-
larstvom s obzirom na to da većina njih živi i radi na rubovima
naseljenih područja.
Početak projekta krenuo je pripremnim aktivnostima, ocje-
njivanjem trenutnog statusa ciljanih pašnjaka i stočarskih ak-
baze dionika komunikacijom s javnosti putem društvenih
mreža.
- Dinara je stoljećima davala svojim prirodnim bogatstvom
i dobrom te je vrijeme da joj uzvratimo, pa i u virtualnom kut-
ku. Osim stručnih aktivnosti, najmanje što možemo dati je
educirati te inspirirati sve koji vole Dinaru. Veseli nas uključiti
u projekt sve zainteresirane i cilj nam je o svemu što radimo i
postignutim rezultatima informirati što širu javnost ne samo
da ukažemo na ogromno bogatstvo koje se ovdje nalazi, već
da i domaćima omogućimo korištenje tih informacija za nji-
hovu korist. - kažu iz Udruge Biom.
Sigurno je kako Dinara ima prostora za sve: za pašnjake,
za tisuće grla stoke, za sve vrste koje žive na travnjacima i za
obnovljene šume hrasta medunca, bukve ili bora te brojne vr-
ste koje u njima žive. Važno je samo prema Dinari se odnositi
stručnošću, znanjem, iskustvom i velikim poštovanjem prema
njenom prirodnom bogatstvu.
- Dinara se nije umrtvila, kako možete pomisliti iz naziva
projekta. Ma kakvi! Dinara je hrvatski tron koji dira nebo, bura
što mije ruke gospodara međ’ blagom, surovi div nad veličan-
stvom modrog oka Cetine, ojkalica što glasom probija istroše-
ne suhozide i prkos kakvog svit vidija nije. Sve je to samo stara
Dinara koja čeka krenuti u nove izazove života. – poetično za-
ključuje projektni tim i poziva sve zainteresirane da se uključe
u projektne aktivnosti te da im se jave, a oni će se potruditi
o svim aktivnostima i mogućnostima uključivanja pravovre-
meno i kvalitetno informirati. Projektom započinje malen, ali
važan korak u poticanju održivog korištenja prirodnih resursa
i njegovanju dobrobiti koju Dinara ima za sve. 
BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 31
Urbano šumarstvo
Neki od najzanimljivijih Tekst: Marija Glavaš
Foto: internet
drvoreda

Č
injenica je da se Sjeverna Irska
ne može pohvaliti kao zemlja
koja obiluje drvećem, kao uo-
stalom ni cijela Velika Britanija.
Ima najmanji šumski pokrov u odnosu
na druge dijelove Velike Britanije. Pre-
ma prošlogodišnjem podatku svega
8 %, a čitava država 13 %. Ipak, jedna
lokacija u Sjevernoj Irskoj stekla je sla-
vu upravo zbog drveća. Drvored Dark
Hedges (Tamna živica) stekao je svjetsku
slavu zahvaljujući stablima obične bu-
kve (lat. Fagus sylvatica L.), prvenstveno
zbog izgleda. Velika stabla posađena po
prilici 1775. godine u dva nasuprotna
reda, grane im se međusobno dodiruju
i isprepliću te stabla stvaraju tunel du-
žine gotovo 1 km i širine od 6 do 10 m.
Divovske bukve stare su oko 250 godi-
na. Posadio ga je James Stuart uz put
koji vodi prema njegovom imanju. Na
imanju je u isto vrijeme izgradio kuću
u gregorijanskom stilu koju je nazvao
Gracehill House u čast svoje supruge.
Veliki razlog zbog čega je lokacija
postala privlačnom posjetiteljima je Tunel ljubavi u Ukrajini
filmska industrija. Poslužila je kao set za

Zastrašujući i očaravajući tuneli

Kao što neka stara, soliterna stabla privlače pažnju svojom veličinom, starošću i izgledom, tako na svijetu
postoje i osobito pamtljivi drvoredi koji osim po već nabrojenim svojstvima, mogu biti privlačni i pamtljivi
po svojim bojama cvatova ili jesenjeg lišća. Mogu činiti tunele pa šetnja kroz njih može biti poseban
doživljaj.

snimanje isječaka kultne serije „Igre pri-
jestolja“ (Games of Thrones). Prethodna
priprema za snimanje, između ostalog,
uključivala je bojanje bijele linije na
asfaltnoj cesti koja prolazi drvoredom
maskirnom, tamnosivom bojom. Prije
dvije godine tamo je sniman i isječak
filma „Posljednji vitez“ (The Last Knight)
iz filmskog serijala „Transformers“, o ro-
botima-vozilima.
Pomalo zastrašujući izgled Irci su
upotpunili legendom o Sivoj dami koja
predvečer leti od stabla do stabla i ne-
staje kada dođe do zadnjeg. Za neke je
to duh Stuartove kćeri Margaret koju
32 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
nazivaju i Cross Peggy. Na Noć vještica
pridružuju joj se duhovi s obližnjeg na-
puštenog groblja. Za druge je to sluški-
nja koja je preminula pod čudnim okol-
nostima.
Drvored je uzet pod zaštitu 2004.
godine, a pet godina kasnije osnovan
je i Fond za očuvanje Tamne živice. Ipak,
od vremena sadnje kada je posađeno
150 bukvi, 2019. godine izbrojano ih je
manje od 90. Godine 2004. i narednih
godina stabla su pretrpjela udare jakih
oluja, a početkom prošle godine jakih
vjetrova. Iz Fonda su tražili da se zabrani
prolazak motornim vozilima kroz ovaj
živi tunel kako bi ga prestao ugrožavati
povećan broj posjetitelja. Nakana im je
uspjela i sada je na dvije minute hoda
od drvoreda veliko parkiralište. Treći
problem vezan je uz vandalizam, tj. gra-
fite na stablima.
Drvored i kuća danas nisu u istome
vlasništvu. Kuća je prenamijenjena u
restoran s barom, salon za vjenčanja i
golf igralište. Kažu da je Stuart, kada je
sadio drvored, imao za cilj impresioni-
rati posjetitelje. Danas je to jedna od
najpopularnijih atrakcija u Sjevernoj
Irskoj uz prirodni geološki fenomen
Giant›s Causeway pod zaštitom UNES-
 Urbano šumarstvo
CO-a s nevjerojatnim šesterokutnim
stijenama.
Nasuprot nelagodi koju stvara
atmosfera Tamne živice stoje japanski
tuneli koje čine drvoredi glicinija (lat.
Wisteria Nutt.) Ljudi koji su ih imali sreće
posjetiti često imaju za njih samo jed-
nu riječ – bajkovito. Mnogi vjerojatno
ostanu i bez riječi. Glicinija je uz čuve-
nu japansku trešnju i japansku jabuku
jedna od japanskih drvenastih vrsta
prekrasnog cvata. Ova penjačica uz
podlogu može narasti oko 20 m, a ako
se razvija na tlu oko 10 m. Čaroliju stva-
raju cvjetovi sakupljeni u grozdaste cva- Dark Hedge u Sjevernoj Irskoj
tove usmjereni nadolje, dužine od 10
do 80 cm. Dolaze u nježnim bojama od
bijele, ružičaste, crveno-ružičaste, njež-
nih tonova ljubičaste do žute. Sjeverno
od Tokija u Parku cvijeća Ashikaga po-
sađeno ih je više od 350. Tunel dužine
80 m sastoji se od dvaju nasuprotnih
drvoreda. Između drvoreda je metalna
konstrukcija sačinjena od šipki savijenih
u luk i mreže kroz čije pravokutne oke
cvat slobodno pada. Druge su wisterije
posađene uz pergole na tankim i viso-
kim stupovima. Ponegdje je cvat toliko
gust da u potpunosti prekriva metalnu
konstrukciju. Djelatnici parka ponose se
najstarijom wisterijom u Japanu staro-
sti preko 140 godina. Druga lokacija je
Kawachi Wisteria Garden na otoku Ky-
ushu s dva tunela dužine preko 90 m i
22 varijeteta tako da se cvatnja događa
u različita vremena. Ostale lokacije su Tunel glicinije u Japanu
Tennogawa park, hram Kameido Tenjin
u Tokiju, Shirai Omachi Fuji park na oto- moguće automobilom proći kroz tunel rezidencije i Hannover. Među redovima
ku Honshu i dr. jest glavni grad Južnoafričke Republike, je stabala široka šetnica dužine dva ki-
Očaravajući su drvoredi i oni od Pretoria. Tamo je posađeno oko 70 000 lometra. Djeluje vrlo svježe i umirujuće
stabala jacarande u Sidneyu u Austra- stabala pa se u vrijeme cvatnje održava ljeti, ali prava čarolija počinje ujesen
liji. Oni koji se pružaju uz uže ulice ima- pretorijanski Jacaranda festival. U oba kada se krošnje pretvore u oniži zlatno-
ju isprepletene grane krošanja pa čine grada pada u proljeće, što na južnoj žuti strop, a staza u isto takav pod.
tunele. Isto tako, čarobni su zahvalju- hemisferi znači od sredine listopada do Poznati spomenik prirode, Tunel lju-
jući cvatu. Vrsta inače potječe iz Južne sredine studenog u Sidneyu i od kraja bavi na sjeverozapadu Ukrajine nije ur-
Amerike i razvija izrazito guste cvjetne rujna do kasnog studenog u Pretoriji s bani nasad, čine ga međusobno ispreple-
grozdove nježne ljubičaste boje. Sadrže vrhuncem sredinom listopada. teno listopadno drveće i grmlje. Gledano
i po 30-ak cvjetova dužine do 5 cm. Po- Njemački sjeverni grad Hanover sprijeda oblika je vrata nadsvođenih lu-
stoji urbana legenda prema kojoj je na- može se pohvaliti prekrasnim javnim kom i to prilično pravilnih oblika. Nastao
kon svakog rođenja djeteta, zahvaljujući parkom Georgengarten u engleskom je krčenjem šume za željezničku prugu, a
glavnoj sestri u jednoj bolnici, posađena stilu. U sklopu parka nalaze se drvore- dužine je oko 4 km. Predstavlja fenomen
sadnica jacarande. Puno je vjerojatnije di lipe čije se krošnje zatvaraju. Zbog u svijetu botanike. Postoji legenda koja
da su sađene u sklopu programa uljep- pravilnog razmaka među stablima koja kaže da ako zaljubljeni par prođe kroz
šavanja 50-ih i 60-ih godina prošloga su uspravna i zbog ravne staze među ovaj tunel držeći se za ruke i zaželi želju,
stoljeća. U svakom slučaju daju poseb- njima, kada osoba stoji na sredini staze želja će mu se ispuniti.
nu draž velegradu. Drugi grad poznat dobiva dojam velikog kvadra. Posađe- Naravno, u svijetu postoji još zani-
po brojnim stablima jacarande i gdje je ne su 1726. godine kako bi spojile ljetne mljivih drvoreda za pamćenje. 
BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 33
Ekologija
Hrvatska Amazona Tekst: Helena Jakobović
Foto: Davor Dvojak

Važnost ovih šuma prepoznala

je šumarska struka i izuzela ih od
uobičajenog gospodarenja šumama
posvećujući im posebnu pažnju

Regionalni park Mura – Drava

Regionalni park Mura – Drava prirodni je dragulj bioraznolikosti i jedno od neprepoznatih prirodnih
pozornica u Hrvatskoj čije srce čine posljednje očuvane nizinske rijeke u Europi. U njima živi najviše
organizama po kvadrantom metru na planetu, odmah iza Amazone, zbog čega se Mura i Drava s pravom
nazivaju hrvatskom Amazonom.

N
epredvidive, tajanstvene, divlje, a opet pitome, rijeke
Šumske i vodene površine daju Mura i Drava nazivaju se još hrvatskom Amazonom.
povoljan uvjet za razvoj raznolikog
biljnog i životinjskog svijeta Prirodni dragulj bioraznolikosti, ušće Mure u Dravu
kod seoskog naselja Legrad u Podravini jedno je od
neprepoznatih prirodnih pozornica u Hrvatskoj čije srce čine
posljednje očuvane nizinske rijeke u Europi. Područje ovih
dviju rijeka proteže se kroz čak pet naših županija: Međimur-
sku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podrav-
sku i Osječko-baranjsku. Obuhvaća neke od najbolje očuvanih
europskih močvara i predstavlja dom mnogim biljnim i živo-
tinjskim vrstama.
Taj živi svijet za svoj opstanak oslanja se na prirodno pomi-
canje riječnog korita, kao i na staništa poput poplavnih šuma,
pijeska i šljunkovite obale rijeke. Upravo šumske i vodene
površine daju povoljan uvjet za razvoj raznolikog biljnog i ži-
votinjskog svijeta. Mala razvučena naselja pak žive u skladu
s okolnom prirodom, rijekom, šumom, livadama i oranicama.
Taj život u suglasju prirodnog i stvorenog dobra najveća je vri-
jednost kojoj su Drava i Mura temeljna okosnica.
Vlada Republike Hrvatske dana 10. veljače 2011. doni-
jela je Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava
kojom je čitav tok rijeka Mure i Drave, sukladno Zakonu o za-
štiti prirode, zaštićen u kategoriji regionalnog parka. Ovo je
ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj. Njegova
ukupna površina unutar svih pet županija koje obuhvaća
iznosi 87.680,52 ha. Osim toga, Regionalni park Mura-Drava
34 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.

dio je jednog od najvažnijih europskih riječnih ekosustava -
poplavnog područja rijeka Drave, Mure i Dunava, a time je i
dio najvećeg jedinstvenog riječnog prekograničnog UNESCO
rezervata biosfere u Europi koji se proteže kroz nekoliko drža-
va: Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Srbiju i Mađarsku. Bogatstvo
šuma na ovom prostoru očituje se kroz njihovu sposobnost
prilagodbe zahtjevnim stanišnim uvjetima. Mrtvi rukavci, na-
puštena korita, meandri, ispresijecani kanali, sprudovi i strme
odronjene obale u kojima se gnijezde strogo zaštićene vrste
ptica glavna su obilježja staništa uz ove rijeke. Prevladavaju
šume bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom, šume crne i
bijele topole, bijele vrbe s broćikom te manji dio čine kopneni
trščici, bademasta vrba, kao i šume veza i poljskog jasena.
Puno prije Nature 2000. i proglašenja Regionalnog parka
Mura-Drava, odnosno prije 25 godina važnost ovih šuma pre-
poznala je šumarska struka i izuzela ih od uobičajenog gospo-
darenja šumama posvećujući im posebnu pažnju. Struka ove
šumske sastojine naziva ritskim šumama, a predstavljaju neiz-
mjerno prirodno bogatstvo. U njima živi najviše organizama
po kvadrantom metru na planetu, odmah iza Amazone, zbog
čega se Mura i Drava s pravom nazivaju upravo hrvatskom
Amazonom.
U godini 2020. kada ništa nije onako kako smo zamislili, to
je važno istaknuti jer je tema ovogodišnjeg Svjetskog dana
zaštite okoliša upravo bioraznolikost koje ovdje ne nedostaje.
Regionalni park Mura-Drava u različito doba godine izgledom
je posve drugačiji, kao da se priroda poigrava kistom, bojom
i samim prostorom. Naime, ritska šuma ovisi o rijeci Dravi pa
tako kad rijeka naraste, nerijetko poplavi šumu ili neki njen
dio odnese, doslovno izbriše dio šume i to zauvijek.
Za te ritske šume specifično je da nemaju stalnu površinu
pa se ne može sa sigurnošću reći koliko je točno veliko pod-
ručje na kojem rastu. Svaki veći vodostaj Drave donese i pro-
mjene. Na jednom dijelu odnese dio šume, dok na drugom pak
istovremeno donese talog, pijesak, zemlju ili šljunak, od čega
se napravi sprud. Na vlažni materijal koji je donijela rijeka ubr-
zo se „lijepi“ lagano sjeme vrba i topola nošeno vjetrom i ondje
uskoro počnu nicati mladi vrbici i topolici. Poput pjesme Grigo-
ra Viteza „Kad bi drveće hodalo“, može se reći da ove naše šume
zaista šeću nošene dinamičnim sustavom koji ovisi o rijeci Dravi
i njenom prirodnom toku prepunom zavoja i meandara.
Živi svijet uz Muru i Dravu za svoj opstanak oslanja se
na prirodno pomicanje riječnog korita, kao i na staništa
poput poplavnih šuma, pijeska i šljunkovite obale rijeke
Ekologija
Šumari ovim šumama gospodare s velikom pažnjom i
brigom, kako bi nesigurnu ekonomsku dobit zamijenili
onom sigurnom, ekološkom dobiti
Šire područje rijeke Drave vrednovano je kao područje
važno za ptice. Stari tokovi i korita između njih predstavljaju
važno zimovalište za više od 20 000 ptica močvarica. Na širem
području obitava veliki broj ugroženih i zaštićenih vrsta ptica
kao primjerice orao štekavac (Haliaeetus albicilla), bijela čaplja
(Egretta alba) i crna roda (Ciconia nigra). U rijeci Muri i Dravi
pronađene su 73 vrste riba. Park je područje rasprostranjenja
strogo zaštićene vidre (Lutra lutra), a zabilježeno je čak 16 vr-
sta šišmiša.
Među močvarnim biljkama koje su ugrožene ili rijetke na
europskoj razini ističu se: sibirska perunika (Iris sibirica), strelica
(Sagittaria sagittifolia), rezac (Stratiotes aloides), vodoljub (Bu-
tomus umbellatus), sitna leća (Wolffia arrhiza), vodeni orašac
(Trapa natans) i druge. Dio područja Regionalnog parka Mu-
ra-Drava posjeduje određeni stupanj zaštite, a to su posebni
ornitološki rezervat Veliki Pažut, značajni krajobraz Čambina
kojeg odlikuje barski ekosustav te spomenik prirode - skupina
stabala hrasta lužnjaka smještenih u parku koji okružuje zgra-
du Šumarije Repaš, UŠP Koprivnica. Starost im se procjenjuje
na oko 380 godina. Njihova starost, izuzetna ljepota, estetski
izgled te znanstvena i povijesna vrijednost bili su i više nego
dovoljan broj razloga da se ta stabla zaštite na temelju Zakona
o zaštiti prirode u kategoriji spomenika prirode.
I u Šumariji Slatina u sklopu UŠP Slatina, čijom se župani-
jom na potezu od Vaške do Miholjačkih Martinaca proteže Re-
gionalni park Mura-Drava, ponosni su što mogu voditi brigu
o rijetkim dravskim šumama i biti dio priče o bogatom živo-
tinjskom i biljnom svijetu te njihovom suživotu s čovjekom.
Upravitelj šumarije Davor Dvojak, čije prekrasne fotografije
ovdje donosimo, ističe kako šumari ovim šumama gospoda-
re s velikom pažnjom i brigom kako bi nesigurnu ekonomsku
dobit zamijenili onom sigurnom, ekološkom dobiti. Ljudi su
uvelike pridonijeli očuvanju ovog prostora zbog čega je park i
proglašen regionalnim. I dalje se mora ići u smjeru njegove za-
štite i očuvanja uz stvaranje novih mogućnosti za razvoj novih
perspektiva održivog razvoja kao što su ekoturizam i ekološka
poljoprivreda. 
BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 35
Mala enciklopedija šumarstva
Čudesni bambus
Biljka
sposobna
preživjeti
radijaciju
Bambus je po mnogočemu jedinstvena biljka: naraste visoko poput stabla, neke vrste bambusa ubrajaju
se u najbrže rastuće biljke, ima iznimno široku primjenu za ljudske potrebe. Manje je poznata velika uloga
bambusa u klimatskim promjenama jer proizvede do 35 % više kisika od stabla odgovarajuće mase. Za
razliku od stabala, vrlo se brzo obnavlja.
B
ambus ne raste jedino na europskom kontinentu i An-
tartici, ali su mu ovo internacionalno ime nadjenuli Eu-
ropljani. Nizozemci su krajem 16. st. ove biljke nazvali
Bamboes, a njemački botaničar Charles Kunth nadje-
nuo im je znanstveni latinski naziv Bambusa što je objavio
1815. godine.
Bambus je višegodišnja vazdazelena zeljasta biljka iz pot-
porodice Bambusoideae i porodice trava Poaceae. S obzirom
na visinu određenih vrsta, jedina je trava koja može činiti
šumu. Dolazi u tri plemena: Bambuseae (drvenasti bambusi
tropskog pojasa), Arudinarideae (drvenasti bambusi umjere-
nog područja na jugoistoku SAD-a) i Olyreae (zeljasti, prido-
laze oko amazonskog bazena, jedna vrsta u Africi i jedna na
Novoj Gvineji). Rodova je 115 s više od 1500 vrsta. Komerci-
jalno se koristi oko sto vrsta, a od toga je 20 glavnih vrsta. Po-
red komercijalnih, neke se vrste koriste kao ukrasne. Bambusi
uspijevaju na raznim tipovima tala, a pojedine su vrste toliko
36 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
Tekst: Marija Glavaš
Foto: internet
Staza u šumi
Sagano u Japanu
prilagodljive da pridolaze na visinama od morske razine pa
sve do 4.000 nmv (Ande, Himalaja).
Veliki je broj vrsta prepoznatljiv po visokim stabljikama
koje su kod većine šuplje. Na stabljikama su prisutne koljenice
iz kojih rastu grančice i lišće. U ranim je stadijima oko izbojaka
i stabljika prisutno lišće koje ima zaštitnu funkciju. Modificira-
ne podzemne stabljike bambusa – rizomi dugi su oko 15 cm, a
uloga im je proizvodnja korijenja i izbojaka. Kod većine bam-
busa rastu u razdoblju od kasnog ljeta do rane jeseni. Uloga
korijenja koje se razvije iz rizoma i koje prodire još dublje u tlo,
za oko 50 cm, jest uzimanje hranjiva.
Bambusi su jedinstveni po pitanju cvata jer većina cvate
svakih 60 do 130 godina, ovisno o vrsti, a razlog tako dugog
razdoblja još uvijek je nepoznat. Takav cvat odnosi se na čita-
ve populacije što znači da veliki broj predstavnika jedne vrste
procvate istodobno. Neke vrste cvatu sporadično, što se do-
gađa pojedinačno ili po grupama, a rijetko biljka ugiba nakon

cvatnje. Najmanje je vrsta koje cvatu godišnje. Punu zrelost
dosežu između prve i pete godine života, ovisno o vrsti.
Svojstvo zbog kojeg je bambus uvršten u Guinnessovu
knjigu rekorda je rast, a svjetski rekorderi mogu se naći u čak
45 rodova bambusa. Postoje vrste koje rastu gotovo četiri cm
po satu pa su nekoć korištene za mučenje, tj. sličan način kao
srednjovjekovne sprave za rastezanje. Osobu za koju se sma-
tralo da je nešto ozbiljno skrivila jednostavno bi privezali za
stabljiku bambusa.
Bambusi s rastom u visinu i širinu započinju u proljeće, a to
traje mjesec dana ili kod nekih vrsta dva. Nemaju meristemske
stanice na vrhu izbojka, niti vaskularni kambij. Zato sekundar-
ni rast izostaje što znači da narastu u visinu i širinu u jednom
mahu. Drvenasti bambusi obično narastu do 30 m visine, a ze-
ljasti svega nekoliko centimetara. Zbog načina rasta širina sta-
bljike je ravnomjerna bez obzira na visinu. Obično iznosi oko
20 cm. Najveća vrsta bambusa je Dendrocalamus sinicus koji
dosegne oko 40 m visine i 30 cm širine. Rast i razvoj izbojaka
obično se događa tijekom proljeća i ranog ljeta. Tijekom tog
razdoblja odvija se i opadanje najstarijeg lišća i razvoj novog,
mladog lišća.
Velika prednost bambusa kao komercijalne vrste u od-
nosu na drvenaste vrste, kojima za to treba nekoliko desetlje-
ća ili i više od stoljeća, leži u njegovoj moći samoobnavljanja.
Oni koji ga sijeku rade to na način da ostave što pravilniji po-
prečni prerez, a rizome ostavljaju rasti u tlu. Tako biljka brzo
potjera novi izbojak. Budući da se rizomi nastavljaju razvijati
i nakon sječe, bambus je odlična zaštita od erozija, a ima i ve-
Glavna prehrana pande
Mala enciklopedija šumarstva
liku ulogu u očuvanju hranjiva u zajednici u kojoj raste. Oba
svojstva osobito dolaze do izražaja tamo gdje je bambus pri-
miješan među gospodarskim drvenastim vrstama nakon što
one budu posječene.
Vrlo veliku ulogu bambus ima u borbi protiv stakleničkih
plinova, a po čemu je učinkovitiji od drvenastih vrsta. Izraču-
nato je da jedan hektar na kojem rastu bambusi upija do 12 t
ugljičnog dioksida iz zraka. Nevjerojatna je činjenica da stvara
do 35 % više kisika nego neka drvenasta vrsta odgovarajuće
mase.
Posjeduje toliko jako antimikrobno djelovanje da ne za-
htijeva primjenu zaštitnih sredstava, a nije ga potrebno ni
gnojiti. To znači da se može potpuno ekološki uzgajati, bez
zagađivanja okoliša. Razlog velike zdravstvene otpornosti, ri-
jetke podložnosti bolestima i štetnicima, jest prirodni agens
nazvan Bamboo Kun. Agens zaustavlja 70 % bakterija u rastu
pa se bambus koristi za izradu prozračne odjeće koja odlično
upija znoj, izradu potplata i u dezodoransima. Za izradu odje-
će režu se stabljike biljaka koje će uskoro navršiti dvije godine.
Narežu se na komadiće nalik na iverje i potope u otopini koja
lomi bambusova vlakna. Od dobivene smjese rade se ploče
tanke poput papira, suše i potom melju, a od nastalih bijelih
gruda, nalik na one kod sirovog pamuka, rade se konačne niti.
Rezultat je tkanina dva puta mekša od pamuka i koja djeluje
kao termoregulator. Zbog antibakterijskog djelovanja bam-
busa koristi se i iznimno porozan ugljen od bambusovih sta-
bljika. Služi za pročišćavanje vode i u prostorijama za upijanje
neugodnih mirisa uzrokovanih bakterijama.
Svojstva zbog kojih je vrlo prikladan
za izradu odjeće nisu jedina zbog kojih
je ova biljka korisna čovjeku. Zbog svoje
vrlo široke primjene bambus ima važan
ekonomski značaj za istočnu i jugoistočnu
Aziju. Jedinstven je po svojoj otpornosti
na pritisak po čemu se može mjeriti s tvr-
dim drvetom i po čemu je učinkovitiji od
cementa. Izračunato je da ima vlačnu čvr-
stoću veću od čelika, a uz to čini lagan i pri-
rodan materijal. Čvrst je zahvaljujući svojoj
mikrostrukturi i cjevastom obliku koji pri-
donosi i fleksibilnosti. Studije su pokazale
da je bolje koristiti bambus koji raste na
padinama jer je jači od onog u dolinama.
Od bambusa se mogu raditi kuće, ske-
le, namještaj i podovi. Razlog zbog kojeg
se više koristi za izgradnju skela oko gra-
đevina nego kuća je veća osjetljivost na
povećanu vlagu i Sunčevo zračenje. Kuća
od bambusa tako će trajati svega tri ili če-
tiri godine, no ako se izgradi na suhom i
sjenovitom mjestu, to može biti i više od
50 godina. U Japanu postoji kuća starija od
200 godina, a u Vijetnamu stara gotovo sto
godina. Osim što je od prirodnog materi-
jala, kuća od bambusa iznimno je otporna
na potrese zbog svoje fleksibilnosti i zbog
toga što vrlo dobro upija vibracije koje se
BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 37
Mala enciklopedija šumarstva
stvaraju. Grade se od bambusa starosti
između tri i šest godina, no ne i starijeg
jer nakon šeste godine nije više prepo-
ručljiv za bilo kakvu upotrebu.
Za pokrivanje podova koristi se bam-
bus starosti od dvije do tri godine. Obra-
đuje se na više načina. Jedan uključuje
usitnjavanje stabljika i zatim tiješnje-
nje pomoću topline i smole. Dobivena
masa reže se na daske. Drugi je način
rezanje stabljike na vrlo tanke ploške i
zatim trake koje se onda lijepe u daske.
Ako se ne bajca, materijal biva svjetlo-
žute ili jantarne boje ili nalik na boju
sirovog bukovog ili javorovog drva. Za-
vršna obrada može biti istovjetna onoj
kod drveta, a pod se jednako održava
usisavanjem, brisanjem i pranjem. Ne- Kuće od bambusa u Mianmaru
dostatak je što će nabubriti i popucati
uslijed izlaganja većoj količini vlage, a
to može biti i uzrokom pojave plijesni. Ako je zrak vrlo suh, telj Thomas Alva Edison isprobao je više od 1600 materijala
doći će do sakupljanja. Osjetljiv je i na ogrebotine, no može se i konačno, zajedno sa svojim timom, otkrio da karbonizirani
prebrusiti. Kao nedostatak javlja se i moguće zagađenje zra- bambus ima moć provođenja električne energije duže od
ka jer smola koja se koristi i kod obrade drveta sadrži otrovni 1200 sati. Njegov suvremenik, škotski izumitelj Alexander
urea-formaldehid. Cijene materijala i postavljanja odgovaraju Graham Bell za svoj prvi fonograf koristio je iglu od bam-
onima kod tvrdog drva. busa. Dokaz da je bambus čudesan čuva se u muzejima u
Jedan od razloga po kojem je bambus čudesan je njego- japanskim gradovima Hirošimi i Nagasakiu. Radijacija uzro-
va široka i raznolika primjena, a to uključuje i hranu. Za pre- kovana eksplozijom atomske bombe 1945. godine uništila
hranu siromašnu mastima i kalorijama režu se stožasti izbojci je sav drugi biljni svijet pa su se ljudi sjetili sačuvati nekoliko
ne stariji od 30 dana, visine oko 20 cm. Očiste se nožem od za- stabljika.
štitnog lišća tako da ostane samo bijela srčika koja se nasjec- Poznato je da je bambus glavna prehrana vrlo ugrože-
ka, a komadići suše tri dana. Odličan je izvor vlakana i kalija. nim sisavcima, pandama. Manje je poznato da sve pande pri-
U povijest je upisan vezano uz izumiteljstvo i iznimnu ot- padaju Kini neovisno u kojem zoološkom vrtu žive i uključuju-
pornost na radijaciju. Krajem 19. st. pokazao se najboljim iz- ći okoćenu mladunčad. Praksa traje od 1984. godine, a novac
borom za izradu žarne niti električne žarulje. Američki izumi- od najma koristi se za zaštitu ovih prekrasnih sisavaca.
Turističku ulogu najbolje je utjelovila
Stabljike izložene u muzeju u Nagasakiju šuma Sagano nadomak japanskog grada
Kyota. Proteže se na 16 km2 s uređenom
stazom duljine oko 300 m i stabljikama
koje se pružaju gotovo 50 m u visinu.
Jedno je od najviše fotografiranih mjesta
na svijetu, a šuma je po mnogima jedna
od najljepših na svijetu. Bambus može
uspijevati u Europi i zanimljivo je da se
na našem kontinentu nalazi najveći živi
labirint. Labirinto della Masone u Italiji u
Parmi otvoren je 2015. godine. Sastoji se
od oko 200 000 primjeraka raznih vrsta.
Prostire se na sedam hektara, a ima oblik
utvrđenog grada – zvijezde.
Sobna biljka sretni bambus vrlo je na-
lik bambusu, no pripada rodu zmajevaca
(lat. Dracaena braunii Engl. syn. Dracaena
sanderiana Mast.). Za razliku od bambu-
sa ne žuri se rasti, prirašćuje po 10 cm u
visinu godišnje. Porijeklom je sa zapada
Afrike. 
38 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
 Ljekovito bilje
Svestrani zanemareni Tekst: Marija Glavaš
Foto: internet
lijek

Crna joha je ljekovita,

pionirska i medonosna biljka
R
asprostranjenje i stanište: ra-
sprostranjena je na području
sjeverozapadne Afrike, Europe,
Kavkaza, jugozapadne Azije i za-
padnoga Sibira. Crna joha je heliofilna
biljka, ali može podnijeti i dosta zasjene.
Pridolazi uz vodu
Izrazito je drvo vlažnih terena. Raste uz

Crna joha (lat. Alnus glutinosa L. Geartn) pripada redu Fagales kojem
pripadaju naše najvrednije šumske vrste drveća kao što su hrast i
bukva. Johe pripadaju porodici brezovki (lat. Betulaceae). Rod johi
(Alnus Hill.) broji između 30 i 40 vrsta. Obično rastu na obalama
rijeka i jezera. Mogu biti pioniri na riječnim nanosima, požarištima,
sječinama i drugim površinama. Unutar roda najrasprostranjenija je
crna joha (lat. Alnus glutinosa). Ljekovita je kao i druge vrste joha koje
dolaze kod nas poput sive ili bijele johe [lat. Alnus incana (L.) Moench]
te zelene johe [lat. Alnus viridis (Chaix) DC].
nizinske i brdske potoke i rijeke. Češća je dvije smeđe-ljubičaste ljuske. Listovi su
u nizinskim predjelima. Često tvori čiste naizmjenični, jednostavni, dužine od 4
sastojine na zamočvarenim staništima, a do 10 cm, širine od 3 do 7 cm, goli, sjaj-
česta je i u mješovitim šumama. Zahtjeva ni, na peteljci dužine oko 2 cm. Listovi
humusna, vlažna i duboka tla. Uspijeva i prije otpadanja jako potamne, no kada
na kiselim tlima s malo vapna gdje voda ih stablo ujesen odbacuje, ostaju zeleni.
duže stagnira. Riječnim tokovima spušta Crna joha jest jednodomna vrsta. Muške
se čak do morske obale. Kod nas se poje- i ženske rese pojavljuju se već u jesen, a
dinačno može naći uz Cetinu. otvaraju se tek tijekom veljače ili ožuj-
Opis: crna joha raste kao stablo visi- ka, neposredno prije listanja. Muški su
ne od 20 do 30 m. Deblo je posve ravno, cvjetovi u visećim resama, po 3 do 5 u
nerazgranato i vitko sve do vrha kroš- grozdu, na debeloj, svilenoj stapci. Žen-
nje. Korjenov sustav jako je razvijen sa ske su rese uspravne, sitne, na stapka-
snažnim bočnim korijenjem. Kora mla- ma po 3 – 4 u pazušcima listova, ispod
dih stabala je glatka, zelenkasto-smeđa, muških resa. Cvjeta u veljači i ožujku,
kasnije crveno-smeđa i ljuskava, debela oprašuju ih pčelice koje daju velike ko-
do 2 cm. Pupovi su ljepljivi, pokriveni s ličine tamnosmeđeg cvjetnog peluda,
propolisa i nektara. Po tome se ubraja u
Lišće i češerići vrlo dobre medonosne biljke. Sjeme je
plosnati oraščić s krilcima oko 3 cm dug,
smeđe boje. Oraščići su brojni, smješte-
ni su u plodovima, tj. češerima koji se
sastoje od odebljalih i odrvenjelih ljusa-
ka. Sazrijevaju u listopadu i studenom,
ostaju preko zime u češerima te ispada-
ju tek u rano proljeće.
Ženski
cvat
gore i
muški
cvat
dolje
Kemijski sastav: u kori ima dosta
mješovitog tanina u kojem prevladava
flobatanin zbog kojeg trenutno pocrve-
ni u slučaju ozljede. Kora nadalje sadrži
emodin, masno ulje, galnu i fosfornu
kiselinu te triterpenoide. U lišću su uz
tanine utvrđeni galna kiselina, glikozidi
(hiperozid i kvercitin) i druge kiseline.
Sjeme sadrži tanin, galnu i fosfornu ki-
selinu te neke alkaloide.
Ljekoviti dijelovi: u ljekovite svr-
he koristi se kora, listovi i plodovi crne
johe (isto i bijele). Kora se skida s mla-
dih grana. Lišće se sakuplja tijekom
vegetacije, a plodovi u kasnu jesen ili
zimu. Zbog visine stabala na kojima
se plodovi nalaze na velikim visinama
krošnje, najbolje ih je sakupljati u vrije-
me sječe stabala.
Ljekovita svojstva: zbog velike ko-
ličine tanina johina kora djeluje kao jak
adstringens, slično hrastovoj kori. Kora,
listovi i plodovi se u narodnoj medicini
koriste kao sredstvo protiv čireva, želu-
čanih bolesti, enteritisa, kolika, žutice i
groznice. Od johe se priređuju sredstva
protiv opeklina, upale kože, krvarenja iz
nosa i desni. U iste svrhe koristi se i bije-
la ili siva joha. Općenito se johama kao
ljekovitim biljkama ne daje veliko zna-
čenje. Bilo bi korisno znanstveno istraži-
ti njihova ljekovita svojstva i staviti ih na
odgovarajuće mjesto. 
BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 39
Fotovijest

Tekst: Goran Vincenc

Foto: Goran Dorić

Proljetni Muški bunar

očima Gorana Dorića
V
jerojatno najnagrađivaniji fotograf među šumarima,
Goran Dorić poslao nam je fotografije prašume Muški
bunar koja se nalazi na Psunju kako bi nam predočio
kako izgleda buđenje prirode u prašumi. Svako godiš-
nje doba ima svoje čari, ali malo tko od nas može promatrati
prirodu koja se budi u prašumskom okruženju. Muški bunar
nalazi se na jugozapadnom dijelu Psunja, ukupne površine 43
ha, a stabla u starosti 250 do 300 godina. U njoj možemo vidje-
ti kako bi se prirodni procesi razvijali bez intervencije čovjeka
što je od velike važnosti za znanstvenike šumarske struke. 

40 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.

 Fotovijest

BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 41

Gljive naših krajeva
Zelenjača nije zelena
Uvjetno jestiva,
blagog okusa
Stručak je naoko crven
G
ljivu zelenjaču prvi je opisao južnoafrički mikolog
Christian Hendrik Person 1796. godine pod znan-
stvenim nazivom Boletus erythropus. U rod Neobo-
letus premještena je nakon DNK analize. Britanski
autori ukazuju kako bi trebalo promijeniti i naziv vrste jer sa-
dašnje ne zadovoljava znanstvena taksonomska pravila. Na-
vode kako bi se trebala nazvati Neoboletus praestigiator.
Rasprostiranje i stanište: raste na sjeveru Europe i po Sje-
vernoj Americi. Kod nas se u većem broju pojavljuje u Gor-
skom kotaru. Ponekad raste u listopadnim i miješanim šuma-
ma, a najčešće u šumama četinjača, često na istim mjestima
gdje i ljetni vrganj [(Boletus edulis) Bull]. Pridolazi uz smreke
i bukve, a rjeđe uz hrastove. Često se pojavljuje na šumskim
čistinama ili uz rubove šuma. Raste na različitim podlogama,
a preferira kiselo tlo.
Opis: klobuk je polukružan, konveksan ili oblika jastuka,
širine od 5 do 20 cm. Kestenjasto-smeđe, tamnosmeđe ili cr-
no-smeđe boje, ponekad s maslinastim ili crvenim odsjajem.
Kožica je suha i baršunasta, u slučaju kiše sluzava. Donja stra-
na klobuka je spužvasta, cjevčice su dužine oko 3 cm i okru-
glastih otvora, u početku su žute, kasnije žućkasto-zelene, a
još kasnije narančasto-crvene boje. Ako se prerežu, brzo po-
plave. Meso je čvrsto, žuto ili jarkožute boje u klobuku, a stru-
čak smeđe-crvene. Stručak može biti valjkastog ili, što je rjeđe,
42 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.
Tekst: Marija Glavaš
Foto: internet
Pridolazi na
šumskim
čistinama
Očito plavi ako
se prereže
Zelenjača [Neoboletus luridiformis (Rostk.) Gelardi,
Sinonimi & Vizzini] je rijetka gljiva iz reda cjevarki
i porodice vrganjevki (Boletaceae). Mikorizna je,
uvjetno jestiva gljiva koja plavi uslijed oštećenja ili
ako se zareže. Zanimljiva je i po crvenim čekinjama
koje daju boju u stvarnosti žutom stručku.
bačvastog oblika, no najčešće je oblika krnjeg stošca, malo za-
debljan pri bazi, debeo, širine od 1,5 do 4 cm i visine od 5 do
12 cm. Na vrhu je žut, a niže od toga prekriven gustim crvenim
čehinjama pa na prvi pogled izgleda da je čitav crvene boje.
Nema mrežastih tvorevina. Na mjestu gdje se prereže ili ošteti
poprima tamnije plavu ili zeleno-sivu boju. Spore su vretena-
stog oblika i glatke. Otisak spora je zelenkasto-smeđe boje.
Okus i miris: okus je blag, slatkast i kiselkast, a miris nije
izražen.
Kemijski sastav: zelenjača sadrži željezo, cink, bakar, beta
glukane i vitamine A, B, C, D i PP.
Vrijeme sakupljanja: od ranog ljeta do kasne jeseni, tj. od
lipnja do studenog.
Jestivost i upotreba: zelenjača se ubraja u uvjetno jestive
gljive. Potrebno ju je duže kuhati, od 15 do 20 minuta, ali ne
duže od 25 minuta u slanoj vodi koja se potom obavezno izlije.
Kuhanjem se gubi plava boja. Dobra je za mariniranje. Može se i
razrezati na komadiće pa zamrznuti, a može se i usoliti.
Ljekovitost: pospješuje rad srca i krvnih žila te normalizira
krvni tlak. Na organizam djeluje kao antioksidant, antivirusno
i protuupalno sredstvo.
Neželjene popratne pojave: ako se konzumira sirova ili
osušena, može uzrokovati želučane i crijevne smetnje.
Slične vrste: glatkonoška [(Boletus queletii) Schulzer] koja
također nema mrežicu na površini stručka, ali je boja na bazi
izražene crvene boje i uvjetno jestiva kovara [(Boletus luridus)
Fr.] kod koje je prisutna crvena mrežica na stručku i uz koju,
prema nekim autorima, nije nikako preporučljivo konzumirati
alkohol. 
 Lipa
Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu
od 25 do 30 metara, a starost i do nekoliko
stotina godina. Cvjetovi lipe su mali, zelen- DV “DUGA RESA”
kasto-žute boje, ugodnog mirisa i grupirani Ime i prezime djeteta: Lucija Franić Kovačić, 6,4 godina
u kitama. Odgojiteljica: Suzana Bilankov
Priredila: Ljilja Ivković Komentar djeteta: „Lipa jako lijepo miriše, cvjeta u lipnju i
od nje se radi čaj.”

DV “BUKOVAC”, Zagreb DV “POTOČNICA” DV “VEDRI DANI”, Zagreb

Ime i prezime djeteta: Maksimilijan
Lovrić, 5,7 godina
Odgojiteljice: Katarina Hopek Brlek i
Alenka Pavleković
Komentar djeteta: „Hrast je veći od
kuće i stepenica. “
Ime i prezime djeteta: Lucija
Hrastinski, 5 godina
Odgojiteljice: Marica Kocijan, Mirka
Bastijanić, Vesna Lampić i Dea Božić
Grubeša
Komentar djeteta: Agata Verović (5
godina): „Pčelice vide lipu i na njoj
skupljaju med.“
Ime i prezime djeteta: Marta Lalić,
6,10 godina
Odgajatelji: Dalibor Reš i Vera Siročić
Komentar djeteta: „Lipa živi jako puno
godina. Ima jako mirisne cvjetove, od
njih se radi ukusni mirisni čaj.“

DV “ZAPRUĐE” DV “ZVONČIĆ”, Ozalj

Ime i prezime djeteta: Luka Ime i prezime djeteta: Vjera
Božin, 6,6 godina Golik, 7 godina
Odgojiteljice: Diana Odgojiteljice: Melita Golub i
Dimitrov i Vesna Štefančić Martina Vratarić
Komentar djeteta: „Drvo Komentar djeteta: „Oko lipe
lipe ima puno lijepih listića ima puno pčela jer mirisno
i cvjetića. Od lipe se mogu miriše. I od nje radimo čaj.“
napraviti čaj i ukusan med.”

BROJ 282 | LIPANJ 2020. HRVATSKE ŠUME 43

Aktualno

44 HRVATSKE ŠUME BROJ 282 | LIPANJ 2020.