ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 283-284 | Godina XXIV. | Zagreb, srpanj-kolovoz 2020.

| ISSN 1330-6480

Aktualno

Žičare započele
s radom
Izdvajamo...
Krpelji
Sjednica HŠD-a
URBforDAN

Potkornjaci LD Muljava Šumski vrtić

BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 1
 Aktualno

sadržaj
4 Borba s potkornjakom nastavlja se dalje 29 Bjelovarski lađari „Šumari“ veslali na 5.
6 EA topola za razliku od drugih vrsta bilježi jarunskoj utrci lađa
konstantu u potražnji 30 Hrvatske šume i GLOBE program u radu s
9 Započeli terenski radovi u park-šumi djecom
Grmoščica 32 Nezaustavljivo stvaralaštvo hrvatskih kipara
10 Počeo rad sa žičarom u Šumariji Vojnić 33 Na rođendanskom druženju s građanima
13 Dobivamo li uskoro produžetak našeg šumari održali predavanje o gospodarenju
najpoznatijeg planinarskog puta? šumama
14 Aplikacija o krpeljima za mobilne telefone - 35 Prirodna oaza u srcu Petrove gore
krpelji.info 38 Kontrolori u obilasku terena
17 Sigurnost hrane u vrijeme krize 40 U zbirci pjesama krije se udžbenik
18 Preventiva i dobre pripreme ključni su za jednodobnog gospodarenja
obranu od šumskih požara
42 Šumari pomogli pronaći jedne od najdebljih
20 Središnjica suočena s posljedicama potresa naslaga piroklastičnog toka u Hrvatskoj
22 Poznata izložba ovoga puta u drugačijem 45 I najboležljivija djeca oporave se tijekom
ozračju boravka u šumi
23 Zadržavanje radnih mjesta i proizvodnje 47 Najposebnija smreka u Kanadi
prioritet je drvne industrije
24 Radovi Šumarije Zadar na sanaciji se
49 Kostanjevka mijenja boju ako se ošteti
nastavljaju 50 Čičak razvija izrazito veliko lišće
26 Park prirode Medvednica predstavio projekt 52 Buđenje prirode Plitvičkih jezera
uređenja 54 Dječji kutak - Javor

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena
Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Darko Posarić, Ana Juričić Musa, Ana Tucak i Mislav Maršić | Adresa
redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: direkcija@hrsume.hr, goran.vincenc@hrsume.hr
Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Marinko Bošnjaković - Soliter | Zadnja stranica: Goran Dorić - Drive in

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 kom
CJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina
stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).
U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.
 Uvodnik

Poštovani čitatelji!
Nadamo se da ste svi do sada u nekoj mjeri bili upoznati s UREDBOM
(EU) 2016/679 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. travnja 2016.
o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom
kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ
(Opća uredba o zaštiti podataka, popularno zvana GDPR, prema skra-
ćenici iz engleskog jezika). Cilj ove Uredbe je zaštititi identitet fizičkih
osoba i njihove osobne podatke kako se ne bi koristili u negativne svr-
he. Stoga je obveza svih subjekata koji zbog poslovanja moraju koristiti
osobne podatke korisnika, čuvati ih od negativnog utjecaja.
Kako časopis Hrvatske šume poštom dolazi na adrese brojnih naših
čitatelja koje su nam poslali prije nego li je Opća uredba o zaštiti po-
dataka stupila na snagu, dužnost nam je podsjetiti vas da su vaši osob-
ni podatci vaše vlasništvo te da u bilo kojem trenutku možete otkazati
primanje časopisa, ali i isto tako da se u bilo kojem trenutku možete
registrirati kako bi časopis počeli primati na kućnu adresu.
Kako bismo vam olakšali proceduru otkazivanja ili registracije, razvili
smo jednostavan alat koji se nalazi na službenim stranicama časopisa
Hrvatske šume na poveznici Obavijesti (na stranici HŠ-a u gornjem de-
snom kutu). Jednostavnim upisivanjem želite li otkazati primanje časo-
pisa ili se želite registrirati kao primatelj određujete možemo li koristiti
vaše podatke u svrhu slanja časopisa na željenu adresu.
Želimo naglasiti kako časopis Hrvatske šume vaše osobne podatke ko-
risti isključivo za slanje časopisa na adrese čitatelja te s njima postupa s
dužnom pažnjom. Politiku zaštite osobnih podataka u HŠ d.o.o. također
možete pronaći na našoj web stranici.
U skladu s obvezom o poštivanju sigurnog upravljanja vašim osob-
nim podatcima koje koristimo za adresiranje časopisa u svrhu dostave
poštom, molimo vas da putem linka naznačite želite li nastaviti primati
naš časopis ili želite otkazati isporuku.
Hvala!
Glavni urednik
Goran Vincenc

BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 3

Aktualno
Potkornjaci
Borba s potkornjakom
nastavlja se dalje
Još od ledoloma koji je zadesio Gorski kotar 2014. godine hrvatski šumari muku muče s potkornjacima. Iako
standardni stanovnik naših šuma, klimatske promjene, koje su itekako vidljive u ekosustavima proteklih
10 godina, odigrale su veliku ulogu da se taj maleni, ali itekako opasan štetnik raširi te da ga je unatoč svim
mjerama koje šumari poduzimaju izuzetno teško suzbiti.
K
limatske promjene o kojima se toliko priča posljednjih
10 do 15 godina učinile su pomake u našim ekosusta-
vima koje je teško obuzdati i još teže spriječiti. To se
najbolje vidi po reakcijama nekih autohtonih štetnika
koji su lako prepoznali slabost šumskih vrsta uzrokovanu ek-
stremnim vremenom, prvenstveno sušom koja posljednjih
10 godina postaje ozbiljan problem. Zbog manjka padalina,
drveće fiziološki slabi što koriste brojni nametnici, a u našoj
zemlji jedan je autohtoni štetnik već priskrbio epitet najvećeg
problema gorskih šuma, a to je potkornjak.
Iako postoji veliki broj autohtonih vrsta potkornjaka koji
napadaju različite vrste drveća, posljednjih godina najveće
probleme rade smrekovi potkornjaci u Gorskom kotaru te me-
diteranski potkornjaci na različitim vrstama bora.
Izrazito velike probleme u gospodarskim šumama uzro-
kuju dvije vrste smrekovih potkornjaka: šesterozubi smrekov
potkornjak (Pityogenes chalcographus) te smrekov pisar (Ips
Typhographus).
Ovaj prvi, šesterozubi smrekin potkornjak, manji je (dužine
2 - 2,3 mm), prvo rojenje ima u travnju i ono zna potrajati, a
4 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
Tekst/foto: Goran Vincenc
Željko Kauzlarić uzima uzorke
drugo rojenje ide u srpnju. Karakteristično je da napada fizio-
loški oslabljena stabla u stadiju letvika, a na starijim stablima
obično dolazi samo u gornjim dijelovima.
Smrekov pisar nešto je veći, dugačak oko 5,5 mm, također
se roji prvi puta u travnju, a drugi puta u srpnju, no u povolj-
nim uvjetima može stvoriti i treću generaciju. Zanimljivo je
kod pisara da što mu je intenzitet napada jači, to stvara kraće
hodnike i obrnuto.
Ova dva „dripca“ napravila su već dovoljno šteta na smre-
kovim sastojinama zbog kojih ih šumari redovno proklinju, a
kako stvari stoje niti ova godina neće biti puno bolja.
Sve je započelo ledolomom 2014. godine kada je prirod-
na nepogoda o kojoj smo već nebrojeno puno puta pisali po-
godila područje Gorskog kotara i Slovenije uništivši pri tome
više od 800 000 kubika. Ta nepogoda očito je trajno poreme-
tila neke ravnoteže u ekosustavima zbog kojih je bitka protiv
potkornjaka prerasla u rat. Tada je smreka uz bukvu izrazito
stradala te se očekivalo da će doći do eksplozije potkornjaka
na ovom području. Delnički šumari konstantno su upozora-
vali kako sanacija nema nekakvog smisla ako će se provodi-
 Aktualno
ti samo na području državnih šuma, stoga je bilo potrebno
donijeti akcijski plan kojim će se moći sanirati površine i na
privatnim parcelama. Plan je donesen 2017. godine, ali šumari
su i prije toga požrtvovno radili na sanaciji. Autor ovog članka
sjeća se kako su doznaku radili inženjeri iz cijele Hrvatske kako
bi se što prije došlo do podataka potrebnih za pokretanje ak-
cijskog plana.
Već u 2016. godini prije donošenja plana doznačeno je 74
181 kubika, da bi u godini donošenja akcijskog plana dozna-
čena masa narasla na 167 096 kubika uz izvršenje od 153 426
kubika. Tako intenzivna sječa dala je rezultata i činilo se da se
ekspanzija potkornjaka smanjuje, no onda je Gorski kotar po-
haralo olujno jugo koje je uništilo više od milijun kubika drvne
mase stvorivši tako prilike za ponovni povratak potkornjaka.
Nakon relativnog pada zaraze zabilježene u 2018. kada je
doznačeno 18 926 kubika uslijedila je 2019. koja opet donosi
Brojanje jedinki u feromonskim klopkama
ekspanziju populacije, a kako stvari stoje i ove godine će situ-
acija biti slična. Naime, do sada je doznačeno 39 083 kubika,
a tek se očekuje napad druge generacije koja se roji u srpnju.
Samo na području UŠP Delnice drvna zaliha smreke
iznosi 2 779 876 kubika, a postotno smreka sudjeluje s 9,49
%. Stoga ne treba čuditi veliki angažman goranskih šumara
u suzbijanju ovih štetnika. Mjere koje su poduzeli delnički šu-
mari podrazumijevaju pravovremenu sječu i izvoz zaraženih
stabala iz sastojine, suzbijanje potkornjaka u manjim žarišti-

Ulov iz klopke: šesterozubi smrekov potkornjak i smrekov pisar

ma, tzv. lovnim stablima, te suzbijanje potkornjaka bioteh-

ničkim metodama poput feromonskih klopki i insekticidnih
mreža.
Sječa zaraženih stabala treba se vršiti polovicom ili krajem
svibnja jer su ličinke tada u stadiju pred kukuljenje. Granje-
vinu treba uhrpiti i spaliti, a obavezan je i izvoz sortimenata

Hodnici pod korom Insekticidne mreže

BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 5

Aktualno
Otkorano deblo
s pomoćnog stovarišta u šumi u što je moguće kraćem roku.
Ako se ne uspije maknuti zaraženi sortiment iz šume, treba ga
pokriti insekticidnom mrežom (Storanet) koja u svojim nitima
ima impregnirano sredstvo protiv potkornjaka ili je trupce po-
trebno okorati, što treba napraviti početkom svibnja.
Lovna stabla odabrana su još u veljači i početkom ožujka, a
kontrola je rađena od početka svibnja (prva generacija) svakih
tjedan dana. Početkom srpnja bili smo s rukovoditeljem del-
ničkog Odjela za ekologiju Željkom Kauzlarićem koji je u obi-
lasku terena i u potrazi za drugom generacijom koja se tada
još nije ukazala.
Na području UŠP Delnice brinu da se sve mjere provode
pravodobno. Čak 41 feromonska klopka za monitoring po-
stavljena je još prije 27 godina kako bi se pratila brojnost te
se na temelju ulovljenih jedinki izdaju naredbe za daljnje dje-
lovanje. Uz to spremno je više od 200 lovnih klopki koje se
instaliraju u žarištima napada potkornjaka.
Storanet mreže također su na terenu, a treba naglasiti kako
Delničani pomažu i drugima u borbi s potkornjacima jer su
čak 30 mreža posudili Gradu Splitu kako bi im pomogle u bor-
bi s mediteranskim potkornjakom na Marjanu.
Sve u svemu, borba se nastavlja i ove godine, a tko zna što
nam donosi budućnost jer dovoljno je jedno olujno nevrije-
me da sve napore vrati na početak. Nadajmo se da će nakon
ove godine najezda barem malo splasnuti jer borba s ovom
malom beštijom nije niti lagan niti jeftin posao. 
6 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
Tekst/foto: Goran Vincenc
Probuđeno tržište
EA topola za
razliku od drugih
vrsta bilježi
konstantu u
potražnji
U
vremenu koronakrize koja trese svijet na global-
noj razini, pa tako i drvnu industriju, proizvodnja
proizvoda od topole ostala je konstantna. Iako je
prethodnih godina doživljavala oscilacije, ova jef-
tina meka listača pokazala se kao čvrsto uporište drvopre-
rađivačima u vremenu nestabilnog tržišta. Dok su se prije
nekoliko godina organizirale međunarodne licitacije za EA
topolu jer hrvatski drvoprerađivači nisu pokazivali zainte-
resiranost, danas je to jedna od rijetkih vrsta za koju interes
ne pada.
Smanjena trgovinska razmjena s Kinom ponovno je
otvorila vrata jeftinim drvnim proizvodima, dok je potra-
žnja za njima ostala gotovo na istoj razini kao i prije krize.
Kao alternativno rješenje nameću se proizvodi od topole
što je veliki vjetar u leđa na području UŠP Osijek gdje je ta
vrsta najzastupljenija.
Treba naglasiti kako je uslijed krize uzrokovane pande-
mijom koronavirusa donesen Krizni plan Hrvatskih šuma
koji je propisao prestanak sječa radi smanjenja zaliha na
većem dijelu radilišta, no plan je isto tako propisao kako
se sanacija te sječa na područjima gdje se odvijaju projek-
tne aktivnosti financirane bespovratnim sredstvima EU-a
nastavlja. Upravo je takvo jedno područje povod za našu
priču koja se sjajno uklopila u EU projekt Naturavita koji se
provodi na područjima Šumarija Osijek, Darda te djelomič-
no na području Šumarije Tikveš - Bilje.
Naime, na području Nemetina, istočnog predgrađa Osi-
jeka, nalazi se topolova plantaža koja je posađena netom
prije Domovinskog rata. Od 1991. godine pa sve do 2020.
godine to je područje bilo minirano i radno nedostupno, a
tijekom ratnih djelovanja cijelo je područje bilo zahvaćeno
požarom, ali i izloženo velikome broju eksplozivnih sred-
stava zbog kojih je veliki udio gelerične robe što se uvelike
primijeti na proizvedenim trupcima. Da ne ostane samo na
tome, oluja koja je 2016. godine prošla cijelim područjem
uzrokovala je vjetrolom koji se zbog radno nedostupnog
terena nije mogao sanirati te je cijelo područje zaraslo u
neprohodan korov.
 Aktualno

Plantaža mlade euroameričke topole

Nakon globalnog zastoja uzrokovanog koronavirusom tržište se polako pokreće. Iako su svi analitičari
najavljivali kako ništa više neće biti kao prije, potražnja za euroameričkom topolom ostala je konstantna.
Srećom, ta se potražnja lijepo uklopila u priču s jednim od najvećih EU projekata zaštite prirode u Hrvatskoj
– Naturavitom, stoga robe neće nedostajati.

Ipak, ugovaranjem projekta Naturavita cijelo je pod- Djelatnici UŠP Osijek odmah su prionuli poslu i krenuli u
ručje ponovno došlo u fokus. U prošloj godini područje je raz- sanaciju područja veličine 72,29 ha, što nije bio nimalo lak
minirano, a ove su godine Hrvatske šume zaprimile certifikat posao. Na dijelu koji je poharao vjetrolom otvorenost sklopa
da je plantaža topole radno dostupna. uzrokovala je pojavu korovske vegetacije koja je prekrila sru-

Biomasa ostala nakon vjetroloma 2016. godine Posljedice vjetroloma

BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 7

Aktualno
šeno drveće i samo čišćenje tih dijelova
bio je mukotrpan posao. Trebalo je izvu-
ći veliku količinu drvne mase čija je vri-
jednost nakon 4 godine ležanja u šumi
pala na vrijednost biomase. Tek se tada
moglo pristupiti plantaži te nastaviti rad
na proizvodnji trupaca koji imaju svoju
vrijednost na tržištu.
- Doznaka je napravljena u ožujku
ove godine, a doznačeno je ukupno
22 300 kubika euroameričke topole,
od kojih je čak 5000 kubika stradalih u
vjetrolomu. Pripreme za sječu krenule
su početkom travnja, a do kraja svibnja
izrađeno je 5000 kubika drvne mase. Na
Pored sjekača na sanaciji radi i harvester
terenu su dvije ekipe sjekača iz dvije šu-
marije te harvester zajedno s tri forvar-
dera. Prema projektu Naturavita, planirana sadnja hrastovih i biti jako puno posla jer je cijelo područje pod jakim utjecajem
jasenovih sadnica je na jesen 2020. ili proljeće 2021. godine, a korovske vegetacije.
strojevi koji trenutno rade odmah rade i pripremu tla. Sadnice Nije to jedino radilište na topoli u UŠP Osijek. Zbog pove-
starosti dvije godine već su pripremljene i u jesen mogu ići u ćane potražnje radovi su krenuli i u Šumarijama Batina i Darda
sadnju. - kaže nam Stanko Antunović, rukovoditelj proizvod- gdje su također jedva dočekali pojačani interes za ovu vrstu.
ne službe UŠP Osijek. Na području gospodarske jedinice Zmajevačke podunav-
Upravitelj Šumarije Osijek koja gospodari tim područjem ske šume, koja se nalazi u sklopu Šumarije Batina, u tri odjela
Josip Kolić rekao je kako je srednja vrijednost po kubiku u toj ukupne površine 20,08 ha doznačena je drvna masa od uku-
sječini otprilike 230 kuna. Kada se ukalkuliraju troškovi rada pno 5467 kubika, od čega 3800 kubika otpada na euroame-
radnika, strojeva, prijevoza i dr., malo sredstava ostaje za po- ričku topolu. Prema riječima upravitelja šumarije Radomira
šumljavanje. Putnika, u planu biološke obnove šuma za 2020. godinu pla-
Na sreću sve se odlično uklopilo u projekt Naturavita, a nira se ponovno pošumljavanje euroameričkom topolom na
zadovoljstvo predstavlja i protupožarna prosjeka s elemen- cijeloj površini.
tima šumske ceste koja je planirana projektom, a koja će u Teren je obišao i Zvonimir Mišić, viši stručni suradnik u pro-
budućnosti biti okosnica gospodarenja ovim područjem te izvodnji, te je zadovoljan viđenim.
će se njome odvijati sva komunikacija u narednim godinama - UŠP Osijek je u razdoblju od 1. siječnja do 1. lipnja 2020.
pri sječi i obnovi, pogotovo zato što će i nakon pošumljavanja napravila 20 646 kubika tehnike i 6587 kubika prostornog
drva, što je nešto manje nego rekordne
2019. kada je u istom razdoblju izvršeno
Forvarderi osječkog Šumatransa pripremaju površinu za sadnju na iduću jesen ili proljeće 22 091 kubika. S obzirom na koronakri-
zu i velike probleme u prijevozu na ra-
dilišta, možemo biti zadovoljni ostvare-
nim rezultatima, kako po kubicima, tako
i po kvaliteti, s obzirom da se ulazilo u
sastojine koje su razminirane u 2019. i
u koje se nije ulazilo od Domovinskog
rata. Pred UŠP Osijek stoje veliki zadatci
koje treba obaviti u trećem kvartalu, ali
poznavajući djelatnike osječke podruž-
nice, ne strahujemo za izvršenja. Prema
potrebi će se razmišljati o dolasku sje-
kača i mehanizacije iz drugih Uprava na
ispomoć. - rekao je Mišić.
Razminiranjem površina na projek-
tnom području Naturavita radno su se
otvorile do sada nedostupne površine,
stoga je pred osječkim šumarima zani-
mljiva jesen gdje će trebati obaviti pri-
premu i sječu na površinama koje su u
planu projekta. 
8 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.

Urbano šumarstvo
Započeli terenski radovi
u park-šumi Grmoščica
Projekt URBforDAN već je dobro poznat javnosti, a osobito svim
dionicima i zainteresiranim građanima zagrebačke gradske četvrti
Črnomerec, ali i cijelog zapadnog dijela Zagreba jer projektna lokacija
park-šuma Grmoščica predstavlja jedini veći šumski kompleks kao
zelenu oazu za stanovnike kvartova Graberje, Kustošija i Vrapče. S
obzirom na to da možda ipak ima i onih bez ikakvih saznanja o ovom
projektu, dajemo kratko objašnjenje.
U
RBforDAN akronim je za projekt punog naziva
Upravljanje i korištenje urbanih šuma kao prirodne
baštine u gradovima Dunavskog sliva, a kojem su
glavni ciljevi unapređenje upravljanja urbanim i pe-
riurbanim šumama, očuvanje i promicanje prirodne i kultur-
ne baštine u okviru programa „Dunav, poboljšanje kvalitete
života u gradovima u segmentima rekreacije i zdravog načina
života, kao i podržavanje višenamjenskog korištenja urbanih
i periurbanih šuma i istraživanje novih mogućnosti održivog
razvoja“. Financiran je sredstvima iz fondova Europske unije, a
trajanje mu je predviđeno od lipnja 2018. do studenog 2020.
godine. Rok za potpuni završetak projekta pomaknut je na
početak 2021. godine zbog aktualne situacije s pandemijom
koronavirusa.
Više detalja o samom projektu možete pronaći na web stra-
nici putem sljedeće poveznice: http://www.interreg-danube.
eu/urbfordan ili putem Facebook-a (http://www.facebook.
com/Urbfordan/) i Instagrama (http://www.instagram.com/
urbfordan/).
Sa zadovoljstvom možemo reći da ovaj projekt, podijeljen
u 5 radnih razdoblja, nakon godinu i pol dana marljivog rada
projektnih timova sedam gradova partnera [Ljubljana (SI), Bu-
Pogled na Zagreb s vidikovca Grmoščice
Aktualno
Tekst: Damir Dramalija
Foto: Goran Vincenc
dimpešta (HUN), Cluj-Napoca (ROM), Beč (AUT), Zagreb (CRO),
Beograd (SRB) i Ivano-Frankivsk (UA)] s vanjskim suradnicima,
ulazi u završnu fazu. Održano je nekoliko radionica s dionici-
ma projektne lokacije, građanima i projektnim partnerima i
više terenskih obilazaka do pojave koronakrize. Razmijenjen
je veliki broj „mail-ova“ te obavljeno nebrojeno telefonskih
razgovora i Skype konferencija. Prvi rezultati koji se odnose
na poboljšanje upravljanja urbanim šumama i korištenja uslu-
ga ekosustava (šumarima poznatijih kao općekorisne funkcije
šuma ili skraćeno OKFŠ, neshvaćen kod dobrog dijela javno-
sti), kao i na konstruktivniji dijalog s građanima te njihovim
uključivanjem u planiranje sadržaja u urbanim šumama s ci-
ljem sprječavanja ili rješavanja potencijalnih sukoba svih kori-
snika spremni su za javnu prezentaciju.
Krajem lipnja vrijedni i iskusni djelatnici RJ Urbano šu-
marstvo (bivša RJ Hortikultura) započeli su s terenskim radovi-
ma na projektnoj lokaciji park-šume Grmoščica u sklopu kojih
će se urediti sljedeći sadržaji prilagođeni potrebama građana:
• poučna staza Grmoščica
• zelena učionica za program „Škola u šumi, šuma u školi“
• vježbalište za odrasle (mini trim-staza)
• zona za bicikliste različitih razina težine
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 9
Aktualno
Mehanizacija

Počeo rad
sa žičarom u
Šumariji Vojnić
Uređuju se staze za brdski biciklizam

V
ažna investicija Hrvatskih šuma ostvarena kra-
• dječji biciklistički poligon
jem 2019. godine, ali koja je zbog okolnosti oko
• zona za odmor i rekreaciju (malo nogometno igralište s pra-
pandemije koronavirusa i s tim povezanim pro-
tećom urbanom opremom za odmor u prirodi)
blemom prelaska državnih granica realizirana tek
• mirna zona koja će obuhvaćati najveći dio površine park-
u travnju 2020. jest nabava šumske žičare za Podružnice
šume Grmoščica.
Karlovac i Zagreb. Riječ je o dvije žičare austrijskog pro-
Uz nadzor i koordinaciju upravitelja RJ Ninoslava Matoševi-
izvođača marke Konrad Mounty 5000 koje su ubrzo na-
ća i ovlaštenog tehnologa urbanog šumarstva Izabele Kuzle, a
kon preuzimanja stavljene u pogon. Zahtjevnu obuku za
sve pod budnim okom poslovođe Dejana Fabijanića, započeti
upravljanje žičarom, kao i svu potrebnu edukaciju zaštite
su radovi uređenja drvenih stepenica i prema potrebi ruko-
na radu prošli su naši djelatnici tijekom osposobljavanja u
hvata na zahtjevnijim dionicama, a također se mjestimično,
Sloveniji, a sada su na vlastitom tlu imali prilike pokazati
u svrhu sprječavanja površinske erozije, zabija bagremovo
sve što su naučili. Šumska žičara na području Uprave šuma
kolje. Duž cijele dionice poučne staze i ostalih mikrolokacija
Karlovac postavljena je u Šumariji Vojnić u gospodarskoj
predviđenih za aktivno korištenje građana izvršeno je sanira-
jedinici Petrova gora, a samo radilište u lipnju je obišao
nje svih opasnih stabala koja bi mogla ugroziti sigurnost kori-
predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić
snika ili izazvati materijalnu štetu na infrastrukturi.
sa suradnicima iz Sektora nadležnog za proizvodnju. Pred-
Odavno je poznato da su Grad Zagreb i Hrvatske šume du-
sjednik Uprave zalaže se za modernizaciju i informatizaciju
gogodišnji partneri koji su zajedno prepoznali potencijal koji
poslovanja trgovačkog društva s ciljem lakšeg obavljanja
imaju šume u gradu Zagrebu s važnim ekološkim i društvenim
radnih zadataka prilikom gospodarenja šumama uz strogo
vrijednostima i slobodno možemo reći da su oni pioniri u ra-
poštivanja ekoloških zahtjeva okoliša. Upravo velika pred-
zvoju urbanog šumarstva, osobito u operativnoj komponenti.
nost korištenja žičare jest u potpunosti otklonjen utjecaj
Ne treba sumnjati da će partneri završetkom ovog projekta
na tlo čime su pomladak i okoliš značajno zaštićeni od de-
iznaći barem dio rješenja koje će biti primjenjivo ne samo u
vastiranja, a zaštita radnika pri radu na najvišoj razini.
zagrebačkim urbanim šumama, nego u svim dijelovima Hr-
Prvo postavljanje šumske žičare obavljeno je uz pomoć
vatske i šire gdje postoje mogućnosti, potrebe i interes građa-
austrijskih kolega iz tvrtke Konrad, ali uz sudjelovanje svih
na za neposrednim kontaktom s prirodom. Sa sigurnošću mo-
djelatnika Hrvatskih šuma nadležnih za upravljanje žiča-
žemo reći da je projekt URBforDAN već ostvario svoj, možda
rom s inženjerom Tomislavom Kranjčevićem na čelu tima.
u ovom trenutku i najvažniji cilj, a to je okupljanje šumarske i
Žičara je postavljena u odsjeku 19a koji je obrastao kul-
svih ostalih nadležnih struka za ovo područje te da će on biti
samo prvi u nizu projekata koji će u stvorenoj sinergiji svih
dionika svojim smjernicama pomoći u potpunom zakonskom
Postrojenje žičare nalazi se na kamionu
pozicioniranju urbanog šumarstva i pratećih djelatnosti. 
Započeli su radovi uređenja staza

10 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.

 Aktualno
Tekst: Helena Jakobović
Foto: Helena Jakobović, Alen Novkinić

Konfiguracija terena od iznimne je važnosti prilikom postavljanja šumske žičare

Nakon preuzimanja šumskih žičara austrijske marke Konrad Mounty 5000 u travnju 2020. godine, obje su
ubrzo stavljene u pogon na području Uprave šuma Karlovac i Uprave šuma Zagreb. Naši djelatnici prošli
su zahtjevnu obuku za upravljanje žičarom u Sloveniji, a stečeno znanje odmah su primijenili na vlastitom
terenu i dokazali koliko su stručni i spremni za obavljanje zahtjevnog posla u gospodarenju šumama
primjenom novih tehnologija.

Radnik operater obrađuje stabla harvesterskom glavom Predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić sa suradnicima u obilasku
radilišta

BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 11

Aktualno
turom američkog borovca sječive mase 3819
kubika te će biti pošumljen autohtonim vrsta-
ma drveća. Trasa žičare postavljena je na dužini
od 750 m, na nagibu od oko 30 %. Postrojenje
žičare nalazi se na kamionu i sastoji se od glav-
nog nosivog stupa fiksiranog sa 6 sajli za sta-
bla oko kamionskog postrojenja. Na podnožje
stupa vezana je upravljačka kabina s kranom i
harvesterskom glavom koja vrši obradu cijelog
stabla dopremljenog žičarom do postrojenja.
Postrojenje pogoni motor kamiona kojeg po-
kreću hidraulične pumpe dajući potisak vitlima
i vučnom užetu žičare.
Stručnim razmatranjem s predstavnicima
tvrtke Konrad, koja ima višegodišnje iskustvo u
proizvodnji i servisu žičara, ovakvo postrojenje
trebalo bi realizirati godišnje oko 12 000 kubi-
ka.
Na žičari rade tri radnika - operater koji
obrađuje stabla harvesterskom glavom te dva
sjekača-kopčaša u samoj šumskoj sastojini. Ži-
čara radi u dvije smjene. Dnevno se iznosi od
50 do 70 kubika, a s obzirom na to da je to tek
razdoblje obuke radnika, realizacija može biti
samo veća. Sam odabir za rad žičarom je kom-
Šumska žičara postavljena je u gospodarskoj jedinici Petrova gora
pleksan, bitno je da cesta do odsjeka bude pro-
hodna za kamion nosivosti 40 t, da ima dovo-
Cilj novih tehnologija je zaštita okoliša i pomlatka stabala te smanjenje ili
uklanjanje opasnosti i mogućnosti ozljeđivanja radnika
ljan broj jakih stabala za sidrenje nosivog stupa
i potporu za nosivo uže. Konfiguracija terena
mora odgovarati sigurnom radu žičare zbog
čega se prije njenog postavljanja napravi deta-
ljan obilazak terena. Preporučljiv je nagib iznad
30 %. S obzirom na to da montaža žičare izisku-
je ravnu liniju, i doznaka stabala trebala bi biti
prilagođena takvoj vrsti izvlačenja. Najpogod-
nije sastojine za rad žičarom su zadnje prorede
i oplodne sječe u jednodobnom gospodarenju
i sječa na pruge. Optimalna masa za izvlačenje
je 500 kubika po liniji izvlačenja s dužinom lini-
je od 350 do 400 m. Iako je ova šumska žičara
postavljena na području UŠP Karlovac, do kra-
ja godine dogovoren je njen rad i na području
Uprave šuma Podružnice Ogulin i Uprave šuma
Podružnice Gospić. I na području zagrebačke
podružnice Hrvatskih šuma već je postavlje-
na druga od dvije nabavljene šumske žičare, a
probni rad izvodi se na području gospodarske
jedinice Stubička gora. Pridobivanje drva i isko-
rištavanje šuma dio su šumarstva koji iziskuju
najveće napore zbog čega su rizici i opasnosti
pri radu veliki. Isto tako, ovo područje šumar-
stva pod najvećim je pritiscima najšire javnosti
i zato je važno komunicirati kako je cilj novih
tehnologija zaštita okoliša i pomlatka stabala te
smanjenje ili uklanjanje opasnosti i mogućno-
sti ozljeđivanja radnika. 
12 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.

Premužićeva staza
P
remužićeva staza, najpoznati-
ji planinarski put u Hrvatskoj,
dugačak 57 kilometara, započi-
nje na Zavižanu, a završava kod
zgrade bivšeg hotela Velebno u Baškim
Oštarijama, mogao bi uskoro dobiti svoj
produžetak prema južnom Velebitu.
Dobivamo li uskoro produžetak našeg
najpoznatijeg planinarskog puta?
Premužićeva staza poznata je i izvan granica Lijepe Naše. Put koji je
prije mnogo godina izgradio šumar Ante Premužić kako bi otvorio
najljepše dijelove Velebita i danas privlači brojne planinare, no načet
je zubom vremena. Pojedine dijelove treba obnoviti, a Planinarski
savez i Hrvatske šume razmatraju mogućnosti produljenja staze dalje
prema južnom Velebitu.
Naime, Planinarski savez Zagreba
predložio je Hrvatskim šumama zajed-
nički projekt kojim bi se sanirala odre-
đena, vremenom nastala oštećenja na
trenutno postojećoj stazi te produžetak
staze koji bi s vremenom došao sve do
kraja Velebita, iznad kanjona Zrmanje ili
negdje na Malom Halanu. Hrvatske šume
objeručke su prihvatile ideju te su zajed-
ničkim snagama krenuli u projektiranje.
Planinarski savez napravit će izvid terena
te će pokušati već postojeće planinarske
rute uklopiti u novu jedinstvenu stazu,
Premužićeva staza
Tekst: Goran Vincenc
Foto: Planinarski savez
Zagreba, Goran Vincenc
Dionica koja će se obnavljati
Sudionici sastanka
na terenu
dok su se Hrvatske šume prihvatile rje-
šavanja administrativnog dijela projekta.
Želja oba partnera je prijaviti projekt na
natječaj jednog od fondova Europske
unije čime bi se u projekt uključile i dru-
ge, potencijalno zainteresirane snage.
Stoga su predstavnici PSZ-a i Hrvat-
skih šuma zajedničkim snagama dogo-
vorili sastanak s predstavnicima PP Vele-
bit te gospićkim planinarima. Sastanak
je održan krajem lipnja u Baškim Ošta-
rijama, a sve su se strane složile kako
projekt produljenja Premužićeve staze
ima budućnost, no projekt je zahtjevan
i trebat će ga pomno isplanirati.
Za sada je dogovoreno da se na dio-
nici između Alana i Baških Oštarija po-
prave manji odroni te postave klupe i
nadstrešnice za planinare te info ploče.
Premužićevu stazu gradio je šu-
marski inženjer Ante Premužić uz ve-
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
Aktualno
liku pomoć odvjetnika Ivana Krajača
koji je u to vrijeme bio ministar trgo-
vine i industrije Kraljevine Jugoslavije.
Premužić je stazu gradio od 1930. do
1933. godine i u tom razdoblju uspio
je u ono vrijeme izgraditi nevjerojatnih
57 kilometara. Financijski teret gradnje
podnijela je Uprava šuma na Sušaku, Hr-
vatsko planinarsko društvo te Kraljevska
banska uprava Savske banovine.
Premužićevu
stazu danas sma-
tramo pravim re-
mek-djelom gra-
diteljstva jer je
građena u kame-
nu - suhozidu te je
položena tako da
nas na vrlo jedno-
stavan način vodi u
najsurovije i najkrševitije dijelove sje-
vernog Velebita – Hajdučke i Rožanske
kukove. Proteže se hrptom planine od
Zavižana do Baških Oštarija u srednjem
Velebitu. Staza nema teških uspona pa
je pogodna i za posjetitelje nenavikle
na planinarenje. S Premužićeve se sta-
ze odvaja nekoliko uspona na neke od
najljepših vrhunaca sjevernog i sred-
njeg Velebita – Gromovaču, Crikvenu,
Šatorinu i druge.
Premužićeva staza 2009. godine u ci-
jeloj je svojoj dužini i službeno zaštiće-
na kao kulturno dobro od nacionalnog
značaja.
Za 10 godina ćemo slaviti 100-go-
dišnjicu početka gradnje Premužićeve
staze i bilo bi zaista lijepo kada bismo
ju proslavili novom dionicom koja će se
protezati duž cijelog Velebita sve do ka-
njona Zrmanje. 
HRVATSKE ŠUME 13
Aktualno
Šumski napasnici Tekst: Helena Jakobović
Foto: Marko Vucelja, Marko Boljfetić

Aplikacija o Uzorkovanje krpelja

krpeljima za mobilne
metodom krpeljne zatege

telefone - krpelji.info
Oni su mali, ali mnogi od njih i vrlo opasni. Oni su krpelji, prenosioci
uzročnika različitih virusnih i bakterijskih bolesti prenosivih na ljude
i životinje. O njima se u stvari ne zna puno sa šumarskog aspekta,
ali projektom Šumarskog fakulteta „Edukacijom i informacijom do
prevencije bolesti koje prenose krpelji“ to će se ubrzo promijeniti.
U sklopu projekta izrađene su javna web stranica namijenjena
informiranju javnosti o tvrdim krpeljima i mobilna aplikacija za
monitoring krpelja uz „online“ bazu za potrebe pohrane podataka o
njima.

D
olaskom toplijih dana i želja
ljudi za boravkom u prirodi
sve je veća. Kako bi se sklonili
od ljetnih vrućina, mnogima
je šuma prvi odabir. No, uz priliku za
šetnju, planinarenje i udisanje svježeg
zraka, u šumi uvijek moramo biti opre-
zni. Šuma je dom divljim zvijerima po-
put medvjeda, vuka ili divlje mačke, ali
i jednoj mnogostruko manjoj, ali ne i
posve bezopasnoj. Pogađate, riječ je o
krpelju. Iako sitni i oku gotovo nevidlji-
vi, svojim majušnim nožicama i sitnim
tjelešcima šećući po našem tijelu utje-
ruju strah u kosti i onim najhrabrijima.
Od danas poznatih 900-tinjak vrsta
krpelja, njih približno 10 % prenosioci
su uzročnika različitih virusnih i bak-
terijskih bolesti prenosivih na ljude,
kao i na divlje i domaće životinje. Neke
od njih su: danas već dobro poznata
14 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
lajmska borelioza, zatim krpeljni me-
ningoencefalitis, tularemija, medite-
ranska pjegava groznica, babezioza,
anaplazmoza i druge, a od kojih u Hr-
vatskoj godišnje obolijeva više stotina
ljudi.
U Hrvatskoj pridolazi dvadesetak
vrsta krpelja, od kojih su u kontinental-
nom dijelu najčešći šumski ili obični kr-
pelj (Ixodes ricinus) te ornamentirani kr-
pelj (Dermacentor reticulatus), odnosno
u mediteranskome dijelu smeđi pseći Aplikacija krpelji.info namijenjena je za
pametne telefone
krpelj (Rhipicephalus sanguines).
No, krpelji nisu s nama od jučer. Poja-
vili su se davno, još krajem paleozoika, Opasnost od mogućeg uboda kr-
odnosno početkom mezozoika, prije pelja posebno je aktualna u proljetnim
približno 225 milijuna godina. Najstariji i jesenskim mjesecima kada se oni po-
fosil krpelja starosti je 90 do 94 milijuna javljuju u većem broju zbog povoljnih
godina. Nađen je fosiliziran u jantaru na vremenskih i stanišnih uvjeta. Krpelji se
području New Jerseya, a hranio se krvlju vole zadržavati u sjenovitim i vlažnim
dinosaurusa. šumskim područjima, na pašnjacima,
 Aktualno
livadama s višom travnatom ili grmolikom
vegetacijom, ali jednako tako i u urbanim
parkovnim površinama gdje sve više građa-
na voli provoditi vrijeme. Krpelji ne lete, niti
skaču, već se u potrazi za domaćinom uspi-
nju uz travnatu i grmoliku vegetaciju gdje
svojim osjetilima smještenima na prvom
paru nogu poput malih detektora očitavaju
promjene u temperaturi i vlazi zraka, kon-
centraciji ugljikovog dioksida te vibracijama
čekajući na prolazak domaćina. Vrlo spretno
prianjaju se za svog naišlog domaćina na
kojem idućih nekoliko sati traže idealnu po-
ziciju za ubušavanje, tj. hranjenje. Obično su Determinacija uzorkovanih jedinki
krpelja u laboratoriju
to mekanija mjesta ili ona gušće prekrivena
dlakom, primjerice prepone, bedra, pazusi,
vlasište i slično.
Sam proces probijanja kože domaćina
nazubljenim rilcem – hipostom traje oko
dva sata, a bezbolan je zbog anestetskog
djelovanja sline krpelja koja također poma-
že boljem prianjanju krpelja uz kožu doma-
ćina na mjestu uboda. Do prijenosa patoge-
na dolazi otprilike nakon 24 do 48 sati od
početka hranjenja, no krpelja je nužno, bez
oklijevanja i odugovlačenja, koliko god nam
bilo odbojno, otkloniti odmah čim je primi-
jećeno da se ubušio u kožu.
U slučaju uboda, krpelja je najbolje od-
straniti pincetom na način da ga se pokuša
uhvatiti što bliže koži te vrlo pažljivo, strplji-
vo i polagano izvući prema gore. Unatoč
nekadašnjim savjetima naših mama i baka,
krpelja se ne smije polijevati nikakvim sred-
stvima kao što su ulje, petrolej i sl., kao niti
mazati kremama, a sve zbog zatvaranja nje-
govih dišnih puteva. Time dolazi do pove- Uzorkovane ličinke krpelja na području
Koprivnice
ćanog izbacivanja sadržaja probavila u ranu
što može pogodovati većoj mogućnosti in-
fekcije. Ličinke krpelja na uškama sitnog glodavca
Nakon izvlačenja krpelja, mjesto uboda
potrebno je dezinficirati i pratiti eventualnu
pojavu simptoma koji bi dali naslutiti da je
došlo do infekcije poput temperature, vrto-
glavice, mučnine ili promjena na koži.
Ove, ali i puno više informacija o bio-
logiji, morfologiji, životnom ciklusu krpelja,
preventivnim mjerama osobne zaštite, ali
i o važnostima krpelja u medicinske svrhe
mogu se pronaći na web stranici https://
krpelji.info koju je izradio Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu. Stranica je osmišlje-
na i za mobilne telefone na koje se može
instalirati besplatna istoimena aplikacija.
Projekt naziva „Edukacijom i informacijom
do prevencije bolesti koje prenose krpelji“
Šumarskog fakulteta izabran je za financi-
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 15
Aktualno
Oramentirani krpelji
ranje u listopadu 2018. godine u okviru
programa „Znanja i otkrića“ na natječa-
ju Zaklade Adris, a koja između ostalog
promiče i potiče inovativnost i kvalitetu
u znanstvenom i umjetničkom radu.
Cilj ovoga projekta je izrada javnog
web sjedišta te profila na društvenim
mrežama u svrhu informiranja šire
javnosti o biologiji i etnologiji krpelja,
kao i o bolestima koje prenose te mo-
gućnostima prevencije infekcija kod
ljudi i životinja. Projektom se također
predviđa izrada serverske baze po-
dataka kao centralnog mjesta unosa,
analize i interpretacije dosadašnjih i
budućih podataka o krpeljima s ciljem
unapređenja multidisciplinarnog rada
djelatnika više institucija uključenih u
Studentski projekt na Sljemenu
16 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
monitoring krpelja i prevenciju bolesti
koje krpelji prenose. Doprinosi predlo-
ženog projekta bit će vidljivi u pobolj-
šanju javno-zdravstvene zaštite kroz
prevenciju bolesti koje prenose krpelji
te u unapređenju modela njihova mo-
nitoringa u Hrvatskoj.
U razgovoru s idejnim začetnikom
projekta doc. dr. sc. Markom Vuceljom i
osobno sam se prisjetila nelagode zbog
krpelja tijekom studiranja na Šumar-
skom fakultetu i rada u šumi u sklopu
terenske nastave, a niti danas nakon
završenog radnog dana u šumi nije mi
ništa lakše suočiti se s tim malim bići-
ma. Osjećaj „slijepih putnika“ na koži,
pretresanje odjeće iznad kade poslije
posla, vrtnja mašine za rublje na 90°C
Šumski krpelji
i vađenje onih najsnalažljivijih malaca
pincetom dio je svakodnevice svih za-
poslenih u šumarskom sektoru.
- Ideja bavljenja tematikom krpelja
proizašla je doslovno iz nelagode, od-
nosno potrebe da relaksiram svoj odnos
spram krpelja prema kojima nisam nika-
da gajio naročitu simpatiju. Inicijalna
ideja bila je pokušati doznati nešto više
o vrstama krpelja koji pridolaze u našim
šumama, čak 22 vrste! Govoreći o njiho-
voj brojnosti, moguće je doslovno u par
sati prikupiti nekoliko stotina jedinki,
ali i patogene uzročnike poput Borrelie,
Franciselle, virusa KME te ostalih bolesti
koje krpelji nerijetko prenose. - rekao je
doc. dr. sc. Marko Vucelja.
Nadalje, doc. dr. sc. Vucelja naglasio
je kako su šumarski stručnjaci nedvoj-
beno najugroženija skupina kojima su
tvrdi krpelji svakodnevna prijetnja te je
svojim istraživanjima htio dati doprinos
na tom području, a o ovoj problematici
nedovoljno se i nejasno zna, osobito sa
šumarskog aspekta. Vucelja je zahvalio
svim suradnicima na projektu, ukupno
petnaest djelatnika u sedam institucija:
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagre-
bu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr.
Andrija Štampar“ Zagreb, Sveučilište
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ve-
terinarski fakultet Sveučilišta u Zagre-
bu, Zavod za mikrobiologiju i zarazne
bolesti s klinikom, Hrvatski veterinarski
institut Zagreb, Klinika za infektivne bo-
lesti „Dr. Fran Mihaljević“. Web stranica
i aplikacija za mobilne telefone već su
dostupni, ali se i dorađuju kako bi bile
što zanimljivije i dostupnije cjelokupnoj
zainteresiranoj javnosti. 
 Aktualno

Tekst: Saša Danon

Foto: GLF
GLF Bonn 2020

Sigurnost hrane u vrijeme krize

Trenutna trostruka kriza pokazala je da se sigurnost proizvodnje hrane, javnog zdravlja, životnih uvjeta
i očuvanje šuma više ne mogu tretirati izolirano. Održiva poljoprivreda oslanja se na zdrave šumske
ekosustave, ali proizvodnja nekih poljoprivrednih kultura (naročito soje i palminog ulja) jest i glavni
pokretač krčenja šuma koje ima i klimatske i zdravstvene posljedice.

K
ako nahraniti svjetsko stanovništvo bez uništenja pla-
neta? - bilo je glavno pitanje ovogodišnjeg Global
Landscape Foruma (GLF Bonn Digital 2020) čija je te-
matika bila „Sigurnost hrane u vrijeme krize“. GLF je
najveća svjetska platforma utemeljena na znanju i iskustvu o
održivom korištenju zemljišta te je posvećena postizanju Ci-
ljeva održivog razvoja (SDG) i Pariškog klimatskog sporazuma;
osnovao ju je Centar za međunarodna šumarska istraživanja
(CIFOR) u suradnji s UNEP-om, Svjetskom bankom i mnogim
drugim organizacijama (EFI, IUFRO, GIZ i dr.).
Ove godine prvi je puta da je ovaj forum bio potpuno „onli-
ne“; prvi razlog bila je kriza uzrokovana virusom COVID-19, a
drugi smanjenje sveukupnog ugljičnog otiska (Carbon foot-
print). Tijekom tri dana održavanja foruma (od 3. do 5. lipnja)
sveukupno je bilo organizirano 89 raznih sesija, predavanja,
radionica i ostalih događaja na kojima je prisustvovalo oko
5000 sudionika iz 146 država sa 6 kontinenata. Sveukupno je
bilo oko 300 govornika iz stotine raznih organizacija, između
ostalih to su poznata primatologinja Jane Goodall, novinar i
publicist Bill McKibben, predsjednica UNEP-a Inger Anderson,
eko aktivistkinja Vandana Shiva, nagrađeni kuhari, predstav-
nici Vatikana, vođe i mladi iz autohtonih zajednica, pa čak i
astronaut. Svi su oni bili pozvani kako bi raspravili i osmislili
bolju i održiviju proizvodnju hrane kao odgovor na krizu jav-
nog zdravlja, klimatskih promjena i biološke raznolikosti.
Jedna od sesija tijekom foruma bila je: „Jesu li šume rje-
šenje za trostruku krizu – sigurnost hrane, klimatske promjene
i covid-19?“
Trenutna trostruka kriza pokazala je da se sigurnost pro-
izvodnje hrane, javnog zdravlja, životnih uvjeta i očuvanje
šuma više ne mogu tretirati izolirano. Održiva poljoprivreda
oslanja se na zdrave šumske ekosustave, ali proizvodnja nekih
poljoprivrednih kultura (naročito soje i palminog ulja) jest i
glavni pokretač krčenja šuma koje ima i klimatske i zdravstve-
ne posljedice.
- Milijuni hektara šuma sijeku se svake godine, najviše zbog
dobivanja poljoprivrednih površina, ali šume i njihova biora-
znolikost previše su dragocjeni da bismo ih izgubili. Naročito
sada u krizi, prirodne resurse moramo pažljivo koristiti da ne
bi došlo do još većih kriza, i klimatskih i bioraznolikosti. - ista-
knula je Astrid Agostini, koordinatorica REDD+ pri FAO na
otvorenju sesije.
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 17
Aktualno
Tekst: Helena Jakobović
Foto: Helena Jakobović, Marinko Bošnjaković

Započela protupožarna sezona

Neki od zaključaka sesije su da bi proizvodnja hrane i oču-
vanje bioraznolikosti trebao biti jedan zajednički cilj. Poljopri-
vreda ovisi o bioraznolikosti, na više od 40 % poljoprivrednih
površina više je od 10 % šumskog pokrova koje služi i kao za-
klon protiv sunca i vjetra, ali i za poboljšanje tla, 35 % global-
ne poljoprivrede ovisi o životinjskim oprašivačima, 75 % vode
dolazi iz vodenog sliva u šumovitom području, a šume su na-
ravno neophodne i za prilagodbu i za ublažavanje klimatskih
promjena.
O šumama i nedrvnim šumskim proizvodima ovise mili-
jarde ljudi diljem svijeta, naročito u zemljama u razvoju, ali i u
Preventiva i dobre
pripreme ključni
su za obranu od
šumskih požara
Hrvatske šume tijekom čitave godine provode
preventivne aktivnosti s ciljem zaštite šuma od
požara. Zaštita šuma od požara briga je šumara,
vatrogasne zajednice, ali i čitavog društva. Bez
suradnje svih subjekata protupožarne zaštite u
Republici Hrvatskoj, medija i zajednice u cjelini
uspjeh u prevenciji požara i savladavanju opasne
vatrene stihije bio bi mnogo nedostižniji.

P
državama EU-a više od 65 milijuna ljudi skuplja šumske plodo- očetkom lipnja u uredu Hrvatske vatrogasne
ve za sebe, ali i za daljnju prodaju. 2,4 milijarde ljudi diljem svi- zajednice održana je konferencija za medije na
jeta ovisi o drvu za ogrjev, za grijanje i kuhanje, a 880 milijuna temu: „Najava početka protupožarne sezone
ljudi skuplja drvo za ogrjev i proizvodi drveni ugljen. 2020“. Hrvatske šume za ovu godinu izradile su
Unatoč svim koristima šuma, njihovo krčenje još je uvijek Plan zaštite šuma od požara u skladu s Pravilnikom zašti-
dosta prisutno i to naročito u državama tropskog i suptrop- te šuma od požara (Narodne novine, 26/03), Pravilnikom
skog pojasa. Najčešći razlog tome je dobivanja tla za poljo- zaštite šuma od požara Hrvatskih šuma d.o.o. i zaduže-
privredne kulture. U državama Južne Amerike najčešće se krči njima po točkama iz Programa aktivnosti o provedbi po-
kako bi se uzgajale poljoprivredne kulture na velikim planta- sebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku
žama, u državama Afrike to su najčešće mali poljoprivrednici, Hrvatsku u 2020. godini. Hrvatske šume na konferenciji
dok u JI Aziji i jedno i drugo. su predstavljali predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić
I fragmentacija zemljišta isto ima veliki utjecaj na
smanjenje bioraznolikosti. Neophodno je promijeniti sustav
proizvodnje nekih kultura kako bi se smanjilo krčenje šuma i S visokim temperaturama stižu i ljetni požari
fragmentacija zemljišta. Neka od rješenja su: agro-šumarstvo
i ostale održive poljoprivredne prakse, povećana produktiv-
nost degradiranog poljoprivrednog tla, prihvaćanje zdravije
prehrane te smanjenje gubitaka pri proizvodnji hrane, kao i
smanjenje bacanja hrane.
- Neophodno je uvesti subvencije koje promiču održivi
razvoj i održivo upravljanje prirodnim resursima, potrebno
je gledati u rješenja utemeljena na prirodi… Moramo izgra-
diti održivi životni stil, sačuvati bioraznolikost i boriti se pro-
tiv posljedica klimatskih promjena. Neophodno je zaustaviti
krčenje šuma, a politike i subvencije moraju biti usklađene s
Ciljevima održivog razvoja (SDG), Pariškim sporazumom, kao i
ostalim sporazumima koji se tiču očuvanja prirode. - zaključila
je sesiju Meete Wilkie, direktorica Forestry Policy and Resour-
ces Division u FAO. 
18 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
 Događaji
i rukovoditeljica Službe za ekologiju
Jasna Molc, a ostali sudionici i partne-
ri koji su prezentirali svoje planove i
programske aktivnosti u službi zaštite
od požara bili su glavni vatrogasni za-
povjednik Slavko Tucaković, zapovjed-
nik Zapovjednog operativnog središta
Glavnog stožera Oružanih snaga ge-
neral-bojnik Krešo Tuškan, pomoćnik
ministra za civilnu zaštitu Damir Trut,
načelnica Sektora za vremenske i po-
morske analize Državnog hidromete-
orološkog zavoda Vlasta Tutiš i voditelj
Službe za vremenske analize i progno- Hrvatske šume na konferenciji predstavljali su predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić i
zu DHMZ-a Lovro Kalin. Predsjednik rukovoditeljica Službe za ekologiju Jasna Molc
Uprave Jakupčić u svojem izlaganju
jasno je naglasio kako je jedan od glavnih ciljeva Hrvatskih tara. U odnosu na prošlu godinu, ove je zabilježeno nešto ma-
šuma spas državnih šuma u našem mediteranskom područ- nje požara, ali je opožarena površina duplo veća. Na pomoć u
ju, a koje su izuzetno ugrožene uslijed klimatskih i drugih ovoj sezoni, kao i uvijek, računa i od pripadnika HGSS-a i hitne
promjena, prije svega velikih suša čime je vlaga u biljkama pomoći koji čine interventne timove za spašavanje. Zaključio
mala te one postaju odlično gorivo ako dođe do požara. Pre- je kako su uz kvalitetnu pripremu i obučenost vatrogasci spre-
ventivno djelovanje ključ je uspjeha u borbi protiv požara. mni za sve izazove. Da su za nove izazove spremni i u Oruža-
Hrvatske šume tijekom čitave godine provode preven- nim sagama, naglasio je general-bojnik Tuškan i rekao kako
tivne aktivnosti s ciljem zaštite šuma od požara. Tu se misli na u obrani od požara sudjeluju tri grane Oružanih snaga - mor-
radove čišćenja šumskih sastojina, prorede, uklanjanje suhog narica, zrakoplovstvo i kopnene snage. Pomoćnik ministra za
granja te posebno izgradnju i održavanje postojećih protu- civilnu zaštitu Damir Trut rekao je kako MUP u ovogodišnjem
požarnih prometnica. U ovoj godini kresanje grana i njihovo Programu aktivnosti sudjeluje s dvjema svojim sastavnicama:
uklanjanje na području krša obavit će se na približno 370,00 Ravnateljstvom policije i Ravnateljstvom civilne zaštite. Pro-
ha površine. vodit će policijske zadaće u obliku izvida, nadzora te eventu-
Motriteljsko-dojavna služba uspostavlja se od 1. lipnja alnih očevida na požarištima, a vrlo važan dio djelovanja bit
do 30. rujna, a šume koje su procijenjene na najviši mogući će i razminiravanje, inspekcija na terenu i sudjelovanje u radu
I. stupanj opasnosti od požara imaju osigurano danonoćno Vatrogasnog operativnog središta.
motrenje, od 0 do 24 sata u tom razdoblju. Motrenje i dojava Vlasta Tutiš i Lovro Kalin iz Državnog hidrometeorološkog
požara na području krša provodi se na 176 motrionica i 14 čvr- zavoda najavili su natprosječno toplo ljeto, s manjom ili pro-
stih objekata. Na mjestima i područjima koja su pogledom ne- sječnom količinom oborina u ljetnim mjesecima, što svakako
dostupna osigurava se i ophodarsko-dojavna služba pješice i treba uzeti kao dodatan oprez kod provođenja mjera zaštite
vozilima. Pored radnika Hrvatskih šuma svake godine u tijeku od požara. Nadamo se da sezona pred nama ipak neće biti
protupožarne sezone zapošljavaju se radnici na određeno vri- prezahtjevna te da će naše ponašanje u prirodi biti promišlje-
jeme. U svrhu protupožarne preventive koriste se postojeće no i odgovorno jer se zna kako je upravo čovjek prva prijetnja
infrastrukture, gospodarske prosjeke, protupožarne prosjeke nastanku šumskih požara. 
i protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste koje se
svake godine održavaju. Zaključno s 2019. godinom izgrađe- Bez suradnje svih subjekata protupožarne zaštite u Republici
no je ukupno 5530,56 km protupožarnih prosjeka s elementi- Hrvatskoj, medija i zajednice u cjelini uspjeh u prevenciji požara i
ma šumske ceste, od toga na području krša 3797 km. U 2020. savladavanju opasne vatrene stihije bio bi mnogo nedostižniji
godini planira se izgradnja dodatnih 122,44 km novih protu-
požarnih prosjeka s elementima šumske ceste. Za provođe-
nje svih ovih i drugih mjera zaštite šuma od požara planira se
utrošiti oko 126 milijuna kuna, uključujući video-nadzor.
Na konferenciji je dosadašnje aktivnosti i planove za
sezonu 2020., a koje je Hrvatska vatrogasna zajednica odra-
dila u sklopu priprema za ovu protupožarnu sezonu sukladno
Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od
požara od interesa za Republiku Hrvatsku od 3. siječnja ove
godine, predstavio i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tu-
caković. On je istaknuo kako su vatrogasci u razdoblju od 1.
siječnja do 31. svibnja ove godine bili angažirani u gašenju
2558 požara raslinja, s izgorenom površinom od 32,252 hek-
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 19
Događaji
Tekst/foto: Marija Glavaš
Prva ovogodišnja
sjednica HŠD-a
u sjeni pandemije
Središnjica suočena s
posljedicama potresa
U Zagrebu je 9. lipnja 2020. godine održana prva ovogodišnja sjednica Hrvatskoga šumarskog društva.
Sjednica je održana u središnjici, tj. prostoru Šumarskog doma stradalog u potresu 22. ožujka 2020.
godine, što je i bila glavna tema. Sanacija ovog zdanja od nacionalnog značaja zahtijeva veliki financijski
angažman i poštivanje konzervatorskih odredbi. Druga važna tema sjednice bila je osnivanje Sekcije
urbanog šumarstva.
P
rva sjednica HŠD-a u 2020. godini
održana je 9. lipnja u Šumarskom
domu u Zagrebu. Započela je
jednoglasnim usvajanjem Dnev-
nog reda i četiri zapisnika s prethodnih
sjednica. Predsjednik HŠD-a Oliver Vlai-
nić zatim je podnio izvještaj o ostvare-
nim ovogodišnjim aktivnostima. Pod-
sjetio je na važne događaje: 52. EFNS
(natjecanje šumara u skijaškom trčanju)
u mjestu Duszniki-Zdrój u Poljskoj gdje
je Mladen Šporer osvojio drugo mje-
sto u kategoriji u kojoj se natjecao; 64.
Seminar biljne zaštite održan u Opatiji;
izložbu Šuma okom šumara održanu u
Bruxellesu te sudjelovanje na zimskom
natjecanju šumara Alpe-Adria u Sappa-
di u Italiji. Predstavnici HŠD-a sudjelova-
li su na: Danu inženjera s temom „STEM
- razvojni potencijal“ na Građevinskom i
Arhitektonskom fakultetu 2. ožujka i sa-
stanku s UŠP Buzet na temu tartufarenja
Sudionici sjednice
20 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
6. ožujka. Navedene aktivnosti održane
su početkom godine, a daljnji je tijek
poremetilo izbijanje pandemije tako da
nisu ostvarene sve planirane aktivnosti.
Zbog pandemije je odgođen 53. EFNS
koji će se održati u Sarajevu i prebačen
je s 2021. na 2022. godinu.
Tijekom koronakrize pojavila se
kampanja ukidanja parafiskalnih na-
meta gdje su najveća stremljenja bila
usmjerena na OKFŠ. HŠD se o tome
očitovao kroz stavove koji su objavljeni
na web stranici Društva i poslani Vladi,
nadležnom ministarstvu i saborskom
odboru te saborskim zastupnicima šu-
marima. Dano je objašnjenje kako OKFŠ
nije parafiskalni namet, već usluga koju
koriste svi građani pri čemu je važno
istaknuti funkcije protupožarne zaštite,
pošumljavanja i razminiranja.
Glavni urednik Šumarskog lista,
stručnog glasila kojeg izdaje HŠD sa
Izvještaj predsjednika Olivera Vlainića
suizdavačem Hrvatskom komorom in-
ženjera šumarstva i drvne tehnologije,
prof. dr. sc. Josip Margaletić podnio je
izvještaj o tijeku priprema za izdavanje
brojeva koji će uslijediti. Na temelju
iznesenog bio je vidljiv veliki interes za
objavljivanje u glasilu, pri čemu je prof.
Margaletić izrazio zadovoljstvo zbog
veće aktivnosti domaćih znanstvenika u
proteklom razdoblju.
Tajnik HŠD-a Damir Delač prvo
je detaljno opisao stanje Šumarskog
doma, sjedišta HŠD-a, nakon potresa
koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka
2020. godine. Bio je popraćen brojnim
jasnim fotografijama, a uslijedio je opis
poduzetih radnji sanacije. S vanjske
strane zdanja bilo je vidljivo da je uru-
šen zabat, a portal vidljivo nagnut. S
portala se srušila polovica kipa Lovca
autora Rudolfa Valdeca, jednog od naj-
važnijih hrvatskih kipara koji je živio i
djelovao krajem 19. st. O kipu Šumaru
jedan je portal objavio da je zapravo
čudo u kolikoj je mjeri ostao čitav, no
u stvarnosti taj kip nije pao nego su ga
skinuli alpinisti. Srušio se jedan dimnjak,
a svi su ostali oštećeni u tolikoj mjeri da
nijedan nije za upotrebu. Krovište je isto
tako stradalo toliko da ga je potrebno
čitavog zamijeniti (1400 m²). U unutraš-
njosti zgrade došlo je do pucanja žbuke
na brojnim zidovima i stropovima. Stu-
bišta su značajno stradala i predstavlja-

ju mjesta s najviše narušenom statikom
što nije vidljivo na prvi pogled jer su ste-
peništa ostala neoštećena.
Značajan problem predstavlja grija-
nje s obzirom na ocjenu dimnjačarske
zadruge da su dimnjaci neupotrebljivi
i službenu obavijest plinare kako nije u
mogućnosti osigurati grijanje.
Statičari koji su se odazvali hitnom
pozivu dodijelili su zgradi žutu nalje-
pnicu sa značenjem privremeno neu-
porabljivo, a zaposlenici su dobili popis
hitnih intervencija.
Prva u nizu intervencija bio je anga-
žman tvrtke koja zapošljava alpiniste
te su skinuta tri dimnjaka i poprsje kipa
Šumara, uklonjeni odlomljeni dijelovi i
navučena cerada na krovište.
Gradski ured za hitne intervencije
odazvao se tek mjesec dana po pozivu.
Pozvani su zbog opasnosti od nestabil-
nog portala kojeg su privremeno učvr-
stili sajlama o trošku Grada Zagreba.
Planovi sanacije nužno su usklađe-
ni s odlukama konzervatora pa će se
obnoviti samo dimnjaci koji se koriste.
Za zamjenu je krovišta prema savjetu
stručnjaka odabran aluminijski pokrov
kao najpogodniji s obzirom na uvjete
konzervatora. Planirana završna faza je
sanacija zidova. Izradit će se obavezna
digitalna snimka oštećenja koja će služi-
ti kao podloga za projekt sanacije. Osim
toga, vršit će se ispitivanje materijala i
ispitivanje na pomake. Preporuka je da
se zgrada obnovi kao objekt između
prve i druge protupotresne razine (oja-
čanje) od postojećih četiri.
Realizaciju svih radova otežava činje-
Poprsje kipa Lovac
Događaji
nica da još nije donesen
Zakon o obnovi potre-
som oštećenih područja
jer nije poznato na koji
će se način vršiti obnova
starih zgrada u Zagrebu.
Očekuje se da će se na-
kon donošenja Zakona
početi dodjeljivati i do-
maće i inozemne pot-
pore.
Voditeljica računo- Prof. Ivica Tikvić i str. sur. Damir Dramalija
vodstveno-financijskih
poslova u HŠD-u Biserka Marković izni- otkazali najam putem telefonskog po-
jela je aktualnosti o odnosima s najmo- ziva. S obzirom na to da je plaćanje na-
primcima i vezano s time financijski as- jamnina obustavljeno, HŠD je od prvog
pekt. Osim spomenutih radova sanacije svibnja ostalo bez novčanih prihoda.
zgrade, novčana sredstva nužna su za Trenutno je naglašen i problem za odo-
angažman nadzornog inženjera zbog brenje kredita od strane banaka.
potrebe praćenja svih aktivnosti, uslu- Teme rasprave odnosile su se na
ge izrade tehničkih rješenja, urgentnih donacije i ekološki prihvatljive izvore
mjera i konačnog statičkog proračuna energije koji bi se koristili u zgradi. Pri
te projekta sanacije za građevinu ošte- tome je naglašeno kako se za korištenje
ćenu potresom. Daljnji troškovi odnose solarne energije mogu očekivati potica-
se na najam unutarnjih i vanjskih skela, ji i u skladu je sa Zelenim planom EU-a.
uklanjanje preostalih dimnjaka i sobo- Jedan od prijedloga bio je i da se HŠD
slikarske radove. Na cijenu unutarnjih obrati za pomoć inozemnim šumarskim
radova utjecaj ima starost žbuke koja, institucijama.
kao i zdanje, datira iz 1898. godine i po- Peta točka sjednice odnosila se na
kazuje veliku poroznost. Bez obzira na osnivanje nove sekcije HŠD-a, a riječ je o
odabir najpovoljnijih ponuđača, ukupni urbanom šumarstvu, grani koja dobiva
su troškovi visoki i iznose 3 250 000 kn. sve veći značaj u EU-u. Buduću sekciju
Ukupna sredstva na računu HŠD-a koja predstavili su prof. dr. sc. Ivica Tikvić sa
će biti nužno namijenjena obnovi zgra- Šumarskog fakulteta i Damir Dramalija,
de iznose oko 2,5 milijuna kuna. Osim stručni suradnik za urbano šumarstvo
Grada, zahvaljujući kojem je privremeno zaposlen u Direkciji Hrvatskih šuma.
osiguran portal, do sada je jedino Fond Prof. dr. sc. Ivica Tikvić iznio je podatke
za energetsku učinkovitost ponudio po- o povijesti urbanog šumarstva u Hr-
moć, svotu od 8000 kn namijenjenih za vatskoj, a iz čega je bilo vidljivo da je
nabavu novih bojlera i dimnjaka. kao grana prisutno u Hrvatskoj još od
Uz HŠD, prostorije zgrade koristila sredine prošlog stoljeća. Naveo je niz
su dva najmoprimca: Institut za razvoj i domaćih autora koji su objavljivali na
međunarodne odnose (IRMO) i Goethe ovu temu. Na kraju izlaganja podsjetio
institut. Prostorije koje su koristili za- je na djelovanje Udruge za arborikultu-
poslenici IRMO-a najviše su stradale te ru koju vodi dr. sc. Milan Pernek. Tikvić
ih je nadležno Ministarstvo znanosti i i Dramalija složili su se oko nedovoljne
obrazovanja RH obavijestilo o obustavi zakonske pozicioniranosti šumarske
sredstava namijenjenih plaćanju najma. struke u urbanom šumarstvu s time da
U Goethe institutu prije potresa imali su istodobno treba biti otvorena prema
u planu u potpunosti preseliti prostori- drugim strukama. Dramalija je informi-
je iz Vukovarske ulice u Vukotinovićevu rao prisutne o tome kako je na Šumar-
ulicu (Šumarski dom) kako bi radili u je- skom fakultetu u Zagrebu održan drugi
dinstvenom prostoru. Nakon potresa su neformalni skup posvećen budućoj sek-
prema naputku središnjice u Münchenu ciji na kojem su izabrana tijela i donesen
odbili platiti najam za razdoblje dok se je plan rada za ovu godinu, a koji je s ob-
zgrada ne osposobi za uporabu, a tije- zirom na razvoj situacije s pandemijom
kom sjednice HŠD-a u potpunosti su u većoj mjeri upitan. 
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 21
Događaji
Šuma okom šumara
Poznata izložba ovoga
puta u drugačijem ozračju
Već su pune 22 godine prošle od kada je Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Bjelovar postavilo prvu
izložbu u bjelovarskom Gradskom muzeju nazvanu Šuma okom i rukom šumara. Uz amaterske fotografije
naših šumara bilo je izloženo i nekoliko drvenih skulptura šumara kipara.
I
Izložba Šuma okom šumara već 22 godine okuplja šumare –
fotografske amatere te je u tom razdoblju stekla i međuna-
rodni ugled, a ove je godine zbog pandemije koronavirusa
imala specifičan karakter. Ovogodišnja izložba koja se odr-
žala od 30. lipnja do 18. srpnja sadržavala je izbor fotografija
izloženih u veljači u Europa Buildingu u Bruxellesu povodom
hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Izložba se sastojala od 16 fotografija i dva „roll up-a“ s doku-
mentacijom s izložbe u Bruxellesu. Fotografije su izrađene na
kappa pločama dimenzije 110*80 cm ostavljajući impresivan
dojam te triplijanom koji prikazuje sve fotografije uz popratni
tekst. Ovakav oblik izložbe postavljen je prvi puta u 22 godine.
- Ovom smo postavom u lipnju obilježili Dan hrvatskoga
šumarstva, 20. lipnja, prilagođavajući se nastalim uvjetima u
skladu s pandemijom COVID-19, bez ceremonije otvaranja i
okupljanja većeg broja ljudi. - rekla nam je Martina Pavičić,
predsjednica bjelovarskog ogranka HŠD-a.
Za postojanje izložbe, koja se održava svake godine povo-
dom Dana hrvatskog šumarstva 20. lipnja, zaslužni su prije
svega Željko Gubijan te Milan Presečan Arvay, obojica zalju-
bljenici u fotografiju i idejni začetnici izložbe.
22 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
Tekst: Goran Vincenc
Foto: HŠD, ogranak Bjelovar
U početku je izložba bila postavljena samo na lokalnoj
razini kao izložba fotografija šumara s područja Bjelovara uz
sudjelovanje nekoliko šumara kipara koji su svojim radovima
obogatili izložbu. Želja je bila razbiti predrasude o šumaru koji
šumom samo hoda s pilom i sjekirom te upoznati javnost s
radom šumara i samom šumom - najvećim obnovljivim bo-
gatstvom.
Nakon što je tadašnji ravnatelj Gradskog muzeja Dubravko
Adamović 2004. godine predložio uvođenje stručnog ocjenji-
vačkog žirija, izložba je dobila naziv: Bjelovarski salon foto-
grafije Šuma okom šumara, a pravo sudjelovanja dobili su svi
šumari iz različitih poduzeća, institucija i udruga. Međunarod-
ni karakter ovaj salon fotografija dobiva dvije godine kasnije
nakon što su ostvareni kontakti sa šumarima iz susjednih ze-
malja, a izložba je prerasla u ozbiljnu manifestaciju popraćenu
vrijednim i bogatim plakatom. Izložba nakon toga gostuje u
gotovo svim gradovima Hrvatske.
Godine 2009. izložba je po prvi puta prešla granice Hrvat-
ske kada je 110 fotografija iz prvih 5 salona izloženo u Helsin-
kiju pod nazivom Šuma okom hrvatskih šumara.
Najveći uspjeh izložba je polučila 2011. godine kada je na
prijedlog Republike Hrvatske Opća skupština UN-a donijela
rezoluciju kojom se 2011. godina proglašava Međunarodnom
godinom šuma. Povodom toga u zgradi Ujedinjenih naroda
u New Yorku izloženo je 50 odabranih fotografija isključivo
hrvatskih autora iz dotadašnjih salona, a izložba je nakon obi-
laska nekoliko američkih gradova završila u Svjetskom šumar-
skom centru u Oregonu kao stalni postav.
Posljednji veliki uspjeh izložba je polučila u Bruxellesu po-
četkom ove godine povodom početka predsjedanja Hrvatske
Europskom unijom.
Osim radova hrvatskih šumara, na izložbi su do sada pri-
sustvovali i brojni autori iz Austrije, Njemačke, Italije, Sloveni-
je, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Češke, Slovačke i Kanade.
Izložbom se promovira svijest o vrijednosti šuma kao jednog
od najsloženijih ekosustava neprocjenjive važnosti za cjeloku-
pan život na Zemlji. 
 Događaji

Tekst: Helena Jakobović

Foto: Hrvatski drvni klaster

Hrvatske šume predstavljao je član Uprave Igor Fazekaš, a sudjelovala je i predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne
tehnologije Silvija Zec

17. Drvno-tehnološka konferencija Opatija

Zadržavanje radnih mjesta i proizvodnje

prioritet je drvne industrije
Više od 130 predstavnika s područja šumarstva i drvne industrije sudjelovalo je na 17. Drvno-tehnološkoj
konferenciji u Opatiji. Tijekom dva dana bogatog programa raspravljalo se o aktualnim temama koje su
od ključnog značaja za cijeli sektor. Poseban naglasak stavljen je na nužnost zadržavanja radnih mjesta i
proizvodnju, razvoj ruralnih područja, Zeleni plan, kao i promociju i prepoznavanje drva kao kvalitetnog
materijala proizvedenog u Hrvatskoj.

T
radicionalna Drvno–tehnološka konferencija održana Sudionicima se prvi obratio predsjednik Hrvatskog
je po sedamnaesti put u Opatiji, koja je domaćin ovoj drvnog klastera Stjepan Vojinić izrazivši zadovoljstvo zbog
manifestaciji iz godine u godinu, sve u organizaciji Hr- uspješne organizacije konferencije. Rekao je i kako se vidi ko-
vatskog drvnog klastera i partnera. Ovoga puta ipak u
nešto drugačijim uvjetima, odnosno pandemije koronavirusa, Promocija i prepoznavanje drva kao kvalitetnog materijala
proizvedenog u Hrvatskoj nužna je za razvoj sektora
ali uz poštivanje svih mjera sigurnosti u epidemiološkom smi-
slu. Čak i u takvim otežanim prilikama, koje su itekako utjeca-
le na samu organizaciju događaja, na konferenciji se okupilo
više od 130 sudionika – predstavnika tvrtki, državnih institu-
cija, udruga te akademske zajednice iz sektora šumarstva i
drvne industrije.
Tijekom dva dana bogatog programa raspravljalo se o
aktualnim temama koje su od ključnog značaja za cijeli ovaj
sektor. U trenutačnim turbulentnim vremenima koja su za-
hvatila cijeli svijet, poseban naglasak stavljen je na nužnost
zadržavanja radnih mjesta i proizvodnje kao glavnog cilja ove
grane gospodarstva. Govorilo se i o izvozu, razvoju ruralnih
područja, Zelenom planu, kao i o načinima promocije drva
kao materijala te trendovima i inovacijama u Hrvatskoj i dru-
gim zemljama.
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 23
Događaji
Tekst: Goran Vincenc
Foto: Goran Vincenc, Mislav Maršić

Sanacija vjetroloma

Konferencija je održana uz stroge epidemiološke mjere, 17. puta za
redom u Opatiji
liko je ovaj sektor jak, izdržljiv i otporan te kako se nazire blagi
optimizam u budućnosti, ali i da su brojni izazovi i dalje prisut-
ni u sektoru drvne tehnologije i šumarstva.
Predsjednik Udruge CROBIOM Davor Zec osvrnuo se na
nedovoljno iskorištavanje potencijala energije iz drva koje
bi moglo poboljšati energetsku bilancu Hrvatske, ali i znatno
pomoći sektoru u zadržavanju radnih mjesta, posebice u ru-
ralnim područjima.
Predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri
HGK-u Daniel Smiljanić izjavio je kako je situacija u sektoru ne-
izvjesna te kako je teško predvidjeti što jesen donosi. Skupu
se obratila i predsjednica Hrvatske komore inženjera šumar-
stva i drvne tehnologije Silvija Zec poručivši kako nitko nije
mogao pretpostaviti s kakvim ćemo se izazovima susresti te
naglasila kako je Zeleni plan (engl. Green Deal) velika prilika za
Radovi Šumarije
Zadar na sanaciji
se nastavljaju
Vjetrolom koji je u veljači 2019. godine ostavio
katastrofalne posljedice na borovim sastojinama
u okolici Zadra ulazi u drugu fazu sanacije. Prvo
su se sanirale ključne lokacije poput prometnica
i dijelova u neposrednoj blizini turističkih obje-
kata, a nakon toga krenule su sanacije dijelova
koji se nalaze dublje u šumi. Do sada je doznače-
no 11 600 kubika, a doznaka preostale količine
sanitara je u planu do kraja godine. Ono što je
najvažnije, pomladak na saniranim površinama
već je krenuo.

K
sektor, s čime se složio dr. sc. Julije Domac, posebni savjetnik
predsjednika za klimu i energiju, koji je u ime predsjednika limatske promjene, kojima smo svi svjedoci, sve če-
Republike Hrvatske Zorana Milanovića otvorio ovogodišnju šće uzrokuju snažne oluje koje u šumama ostavljaju
konferenciju. Sudionike su pozdravili i zamjenik župana Pe- krš i lom. Hrvatska u tome nije jedinstvena, pro-
tar Mamula te Ivo Dujmić, gradonačelnik Opatije. Mamula je blem je globalnih razmjera, a sve više drvne mase
istaknuo zadovoljstvo što se konferencija uspješno održava u nažalost gubi na vrijednosti, kako gospodarskoj, tako i
Opatiji već punih 17 godina, a gradonačelnik Ivo Dujmić sek- ekološkoj jer nije posječena pilom već prelomljena vje-
toru je poručio da je siguran kako će prebroditi i ovu krizu. trom. Vjetrolomi uzrokuju brojne poteškoće u gospodare-
U ime Hrvatskih šuma na ovogodišnjoj Drvno-tehno- nju, a drvna masa koja se izvuče prilikom sanacije najčešće
loškoj konferenciji sudjelovali su član Uprave Igor Fazekaš,
direktor Sektora šumarstva Krešimir Žagar, direktor Sektora O snazi oluje govori uništena protupožarna
za zelenu energiju Mario Klobučar te voditeljica Uprave šuma promatračnica na Debeljaku
Podružnice Delnice Ivana Pečnik–Kastner. Član Uprave Hrvat-
skih šuma Igor Fazekaš rekao je kako je dobro što se sektor
okupio i da se međusobno komunicira te da su Hrvatske šume
u dogovoru s kupcima i zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske
prolongirale 700 mil. kn fakturirane robe sa 60 na 100 dana,
što je značajan doprinos očuvanju proizvodnje i likvidnosti
kupaca. Fazekaš je poručio kako se nalazimo u specifičnim i
turbulentnim vremenima te kako je Hrvatskim šumama želja
nastavak dobre suradnje u sektoru kako bi se stvorile pretpo-
stavke za daljnji razvoj. Mario Klobučar sudjelovao je u pa-
nel raspravi, a Krešimir Žagar održao impresivnu i zanimljivu
prezentaciju o utjecaju klimatskih promjena na stanje šuma
u Hrvatskoj. Ivana Pečnik-Kastner bila je domaćin terenskom
obilasku park-šume Japlenški vrh, a u Pansionu Lovački bila je
organizirana večera. 
24 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
 Događaji
svojom vrijednosti nije dostatna kako bi se podmiri-
li troškovi obnove.
Šumari diljem Hrvatske muku muče s ovim pro-
blemom, a poslovi sanacije bili su prioritet čak i za
vrijeme zastoja uzrokovanog koronakrizom. Sanacija
vjetroloma trenutno se događa na nekoliko lokacija,
a mi smo posjetili Šumariju Zadar gdje smo zajedno
sa šumarima obišli teren.
Oluja koja je krajem veljače i u nekoliko manjih
udara kasnije poharala područje od Privlake i Nina pa
sve do Škabrnje uništila je uglavnom šume alepsko-
ga bora, ali stradala je i pinija pa i crnika.  Štete koje je uzrokovalo nevrijeme u okolici Zadra
Stradale su šume na području gospodarskih je-
dinica Nin - Kožino, Musapstan, Škabrnja i Zemunik
Donji, a doznaka je krenula netom poslije oluje i u
2019. godini doznačeno je ukupno 6500 kubika bru-
to drvne mase.
Kako se veliki dio područja, pogotovo u najviše
stradaloj gospodarskoj jedinici Nin – Kožino, nalazi
u neposrednoj turističkoj zoni, prioritet je bio sa-
nirati površine koje se nalaze u blizini prometnica i
turističkih objekata, a koje su predstavljale moguću
opasnost za goste i turističke djelatnike. Ključne po-
zicije sanirane su do ljeta, a do kraja godine sanacija
je izvršena u količini od 6500 kubika. Gotovo sve po-
slove sanacije odradili su podizvođači koji su se javili
na javni natječaj raspisan radi sanacije spomenutog
područja.
Iako je riječ o drvnoj sirovini kojoj je zbog vjetrolo-
ma smanjena vrijednost, kupac postoji i sva će roba Zbog dubljih tala javlja se i hrast medunac
biti prodana prema važećim ugovorima.
U 2020. godini doznačeno je ukupno 5100 ku-
bika, a i ta se masa rješava putem javnog natječaja te
se očekuje da će ovoga ljeta biti izvučena većina od
ukupno doznačene drvne mase. Nažalost, poslovi su
znatno usporeni zbog krize koja je pogodila koope-
rante, stoga je i očekivano vrijeme završetka radova
prolongirano.
No tu nije kraj sanaciji jer je u planu ove godine
doznačiti preostalu količinu sanitara koji će se rješa-
vati putem javnih natječaja, a čija se realizacija oče-
kuje u 2021. godini.
Sanacija se nastavlja dalje na mjestima koja ne
predstavljaju opasnost za šire građanstvo, dublje u
šumi. Obišli smo navedene površine, ali i sanirane
površine te se uvjerili kako su svi poslovi napravljeni Sanirana površina kod Privlake
prema pravilima struke.
Ono što svakako veseli jest da se pomladak na
saniranim površinama već pojavio i da neće biti pro-
blema s obnavljanjem područja. Mladi alepski boro-
vi već su 20 - 30 centimetara visine, a s obzirom da
je riječ o dubljim tlima, raduje i dolazak medunca u
smjesi sastojine.
Uopće nema sumnje kako će na svim saniranim
površinama niknuti kvalitetna šuma za koju se nada-
mo da će dočekati kraj svoje ophodnje te da neće biti
uništena u nekoj novoj oluji ili, još gore, požaru. 
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 25
Događaji
Tekst/foto: Marija Glavaš

Medvedgrad uskoro u punom sjaju

Park prirode
Medvednica
predstavio
projekt uređenja
Na Medvedgradu je 8. lipnja održana godišnja
medijska konferencija na temu provedbe projek-
ta “Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu Ravnateljica PPM-a Marina Popijač
održivog upravljanja Parkom prirode Medvedni-
ca (KK.06.1.2.01.0012)“. Nositelj je Javna ustanova
objedinjuje funkcije zaštite prirode, kulture i turizma. Obavije-
Park priroda Medvednica, a ugovoren je u sklopu stio je da je na Svjetski dan bioraznolikost i Dan zaštite prirode
Operativnog programa Europske unije „Koheren- u Republici Hrvatskoj, 20. svibnja, Europska komisija donijela
tnost i kohezija“. Na njoj su prisustvovali predstav- dvije strategije: strategiju bioraznolikosti i strategiju od polja
nici Hrvatskih šuma, UŠP Zagreb. do vilice (from farm to fork) te podsjetio na novi politički smjer
- Zeleni sporazum (Green deal).
Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje
i ugovaranje programa i projekata EU-a, informirao je o činje-

D
ruga po redu konferencija posvećena uređenju drev-
ne utvrde Medvedgrad održana je početkom lipnja
unutar samog objekta. Uzvanike, među kojima su
bili predstavnici Hrvatskih šuma, UŠP Zagreb, prvo
je pozdravila Andrea Kostelić, rukovoditeljica Odjela za pro-
mociju, edukaciju i interpretaciju Javne ustanove Park prirode
Medvednica, a zatim ravnateljica JU PP Medvednica Marina
Popijač.
Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Igor Krei-
tmeyer istaknuo je izniman značaj projekta koji, kako je kazao,
nici da agencija u zadnje četiri godine provodi 53 projekta
koji se tiču prirodne baštine. Medvedgradski projekt ocijenio
je impozantnim, a Medvedgrad opisao kao prekrasni simbol
Zagreba i Hrvatske.
Predstavnica ustanove-domaćina JU PP Medvednica,
ravnateljica Marina Popijač kazala je na početku kako joj je
čast sve pozdraviti i predstaviti do sada ostvareno na projektu,
kao i najaviti završne radove. Iznijela je povijesne podatke i za-
nimljivosti o svojevremeno jednoj od najvećih utvrda u Hrvat-
skoj. Kazala je kako tragove života na području Medvedgrada

Uzvanici na konferenciji

26 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.


Novi pogled na Medvedgrad
možemo pratiti još od prapovijesti, dok je utvrda izgrađena
u 13. stoljeću (1249. – 1254. godine), pretpostavlja se nakon
provale Tatara (1242. godine). Svrha je bila nadzor okolice i
prometnih putova prema Slavoniji i Turopolju što je omogu-
ćavao odličan položaj na brdu Mali Plazur.
Nekoliko je teorija o tome tko je pokrenuo gradnju te kada
i zašto je započela. Važno je naglasiti da se uz Medvedgrad
inače veže činjenica da su se tamo izmjenjivali brojni vlasni-
ci. Najpoznatiji među njima su Celjski (15. st.), točnije Barbara
Celjska, supruga kralja Žigmunda Luksemburškog poznata i
kao Crna kraljica koju je puk povezivao s mračnim silama, pa
je onda i Medvedgrad dobio takvu reputaciju.
Kasnih 70-ih i početkom 80-ih godina prošlog stoljeća
izvođena su arheološka istraživanja i konzervatorsko resta-
uratorski radovi te uspostavljeni stari i primjereni novi sa-
držaji. Razni predmeti pronađeni su tijekom obnove koju
je provodio Restauratorski zavod Hrvatske. Kapela je otkri-
vena 1981. godine te je u cijelosti restaurirana. Najvažniji
novi sadržaj je Oltar domovine – spomenik posvećen Do-
movinskom ratu kipara Kuzme Kovačića otvoren na Dan
državnosti 1994. godine. Nakon 1992. godine donesena
je odluka prema kojoj Medvedgrad postaje ključni objekt
državnog protokola te dobiva novu namjenu i ulogu do
2000. godine.
JU PP Medvednica osnovana je temeljem Uredbe 1998.
godine, a parkom prirode proglašen je zbog fenomena šume
i šumskih zajednica. Prostire se na gotovo 18 000 ha. O šu-
mama Medvednice može se istaknuti da se spuštaju gotovo
do samog središta Zagreba te da obiluju raznolikim životinj-
skim i biljnim svijetom. Posebnosti su Šumska staza Bliznec
za osobe s invaliditetom, špilja Veternica, srednjovjekovni
Događaji
rudnici, skijaška staza na kojoj se tradicionalno održava utrka
Snježna kraljica. Medvedgradom upravlja JU od 2010. godine
kada je ustanovljeno da zatečeno stanje zahtijeva hitne mjere
sanacije.
Projekt „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svr-
hu održivog upravljanja Parkom prirode Medvednica,
(KK.06.1.2.01.0012)“ ugovoren je u sklopu Operativnog pro-
grama „Konkurentnost i kohezija“. Veliku ulogu kod raspisiva-
nja natječaja i provođenja projekta imalo je Ministarstvo zašti-
te okoliša i energetike (MZOE).
Ukupna vrijednost projekta je 37 726 252,75 kuna. Sufinan-
cira ga Europska unija s 81,57 % iznosa za prihvatljive troškove
projekta iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Fond za za-
štitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira prihvatljive
troškove projekta s 10 %. Ostatak troškova sufinancira se iz
vlastitog poslovanja i MZOE. Nakon prijave i prihvaćanja pro-
jekta predložen je projektni tim te je 4. listopada 2017. godi-
ne potpisan Ugovor o provedbi s vremenom provedbe od 1.
ožujka 2015. do 30. studenoga 2020. godine.
Ciljevi projekta su osnivanje Centra za posjetitelje Med-
vedgrad (CPM), održivo korištenje prirodne baštine i doprinos
održivom društveno-gospodarskom razvoju. Specifični ciljevi
su zaštita, valorizacija, edukacija i promicanje održivog uprav-
ljanja područjem. Također, cilj je da Centar bude suvremen i
sa svim sadržajima ponude PPM-a na jednome mjestu. S tim
ciljem većinom su završeni radovi posjetiteljske infrastruktu-
re i sadržaji s obavljanjem građevinskih i obrtničkih radova.
Planira se još izgradnja kapaciteta, poboljšanje signalizacije i
uvođenje sigurnosnih elemenata. Sve aktivnosti podrazumi-
jevaju nadzor konzervatora Zavoda za zaštitu spomenika kul-
ture i Muzeja grada Zagreba.
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 27
Događaji
U proteklom razdoblju obnovljeno je i obilježeno osam
biciklističkih staza na području PPM-a. U okviru toga naprav-
ljena je Strategija razvoja biciklizma s pripadajućim akcijskim
planovima, Studija za upravljanje posjetiteljima i Priručnik za
upravljanje CPM-om. U tijeku je izrada sigurnosnog elementa
za PPM (oprema za spašavanje, priručnik). Edukacija i inter-
pretacija bit će ostvarena kroz raznovrsne promotivne materi-
jale što uključuje web stranicu posvećenu CPM-u, tri turistička
paketa, paket za djecu s igračkama i mozgalicama i još mno-
go drugih sadržaja. Sljedeće je planirano unutarnje uređenje s
muzeološkim postavom i na kraju službeno otvaranje CPM-a.
Tijekom radova obavljena su i arheološka istraživanja na dije-
lu Medvedgrada, na bastionu koji do sada nije bio sustavno
istraživan.
Projekt „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svr-
hu održivog upravljanja Parkom prirode Medvednica
(KK.06.1.2.01.0012)“ ugovoren je u sklopu Operativnog
programa „Konkurentnost i kohezija“, prioritetne osi 6.
„Zaštita okoliša i održivost resursa, investicijskog priori-
teta“, 6c „Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne
i kulturne baštine te specifičnog cilja“, 6c2 „Upravljanja
odredištima prirodne baštine“, a prema pozivu na do-
stavu projektnih prijedloga „Promicanje održivog kori-
štenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i par-
kovima prirode“, referentni broj: KK.06.1.2.01.
Upravljanje projektom i administraciju uz tim PPM-a pro-
vode vanjski stručnjaci za javnu nabavu i savjetovanje u pro-
vedbi. Nadzor i kontrola provedbe projekta u nadležnosti je
Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i
projekata Europske unije (SAFU), Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost i Ministarstva regionalnog razvoja i
fondova EU-a uz kontinuirano praćenje i potporu MZOE-a.
Rekonstruirani Medvedgrad predstavljat će Centar za
posjetitelje s nekoliko funkcionalnih cjelina: u južnoj kuli bit će
prikaz prirodnih i kulturnih vrijednosti PP Medvednica sa svr-
hom edukacije posjetitelja o vrijednostima i važnosti ovog za-
štićenog područja. U velikom palasu bit će postavljena izložba
posvećena povijesti srednjovjekovnog grada Medvedgrada,
suvenirnica i multimedijalna dvorana za održavanje prezen-
tacija, seminara i radionica. Mali palas bit će podijeljen u dva
dijela: srednjovjekovnu smočnicu i kazalište sjena. U sklopu
muzeološkog postava predviđeno je snimanje filmova i foto-
grafija o PPM-u sa zemlje i iz zraka. Između ostalog, predstoji
nabava električnih bicikala.
Popijač je zaključila kako je Medvedgrad sada drukčiji te
poručila kako su sudionici projekta ponosni jer su učinili ne-
što za svoju Medvednicu, same dionike i sve zajedno. PPM je
kroz projekt rekonstruirala Medvedgrad kao svoje centralno
mjesto kako bi posjetiteljima prezentirala ukupne prirodne i
kulturne vrijednosti te izradila cjelovite programske sadržaje.
Ovim projektom osigurala je potrebne prostorne, tehničke i
sadržajne kapacitete za održivo upravljanje prirodnom bašti-
nom. 
28 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
N
a zagrebačkom jezeru Jarun u nedjelju 28. lipnja
održana je već tradicionalna 5. po redu utrka nere-
tvanskih lađa. Riječ je o manifestaciji pod nazivom
Lađarski kup grada Zagreba u organizaciji Udru-
ge lađara „sv. Ilija Metković“ te pod pokroviteljstvom Grada
Zagreba. Na 9,6 km dugoj stazi svoje snage odmjerilo je 15
ekipa, među kojima već dobro poznata i ona bjelovarska „Šu-
mari“ sastavljena od kršnih momaka, članova Hrvatskog šu-
marskog društva ogranka Bjelovar. Tako je djelić atmosfere s
najpoznatijeg amaterskog sportskog događaja i impozantne
turističke manifestacije Maraton lađa na Neretvi preseljen u
hrvatsku metropolu s ciljem upoznavanja Zagrepčana i svih
posjetitelja glavnog grada s tradicionalnim prijevoznim sred-
stvom na Neretvi – neretvanskom lađom kao dijelom oču-
vane kulturne baštine tog kraja Hrvatske. Osvojeno izvrsno
7. mjesto na Jarunu za „Šumare“ samo je uvod i priprema za
ono što ih očekuje u kolovozu, a to je 22,5 km duga utrka niz
atraktivnu i zahtjevnu Neretvu na čijim su, na dijelovima div-
ljim i brzim, zeleno-modrim meandrima bili prepušteni na
savladavanje već osam puta, od 2012. godine.
No, samozatajni Bjelovarčani ove utrke ne shvaćaju
nimalo olako. Pripreme, iako u skromnim uvjetima i s ogra-
ničenim sredstvima, na kreativne načine i uz veliku volju, že-
lju, odricanja i psihofizičku snagu svih dvadesetak članova
tima zajedno započinju već u proljeće. Veslači, logističari i
maseri treniraju na ribnjaku u Narti, na jezeru Šoderica kod
Koprivnice, a dio priprema odrađuju i na samoj Neretvi. Tre-
ninzi na vodi održavaju se tri puta tjedno, a svaki sudionik
vodi brigu i o prehrani te kvalitetnom snu koji se, nakon za-
htjevnog radnog dana u šumarskom sektoru te poslije tre-
ninga, podrazumijeva sam po sebi.
Na neretvanskom maratonu lađa „Šumari“ će se ove go-
dine pojaviti u novoobnovljenoj lađi izgrađenoj 2015. go-
dine, a reparirao ju je jedan bjelovarski stolar. Više od 400
km daleko od Neretve i boreći se s ekipama koje su uz nju
odrasli ili imaju rijeku u svom okruženju, nije prepreka Bje-
lovarčanima da svake godine ostvaruju sve bolje rezultate
na natjecanjima. „Šumari“ su najbolji rezultat ostvarili 2017.
godine osvojivši, na tada jubilarnom 20. Maratonu lađa na
Neretvi, fantastično 6. mjesto. Uvijek pomalo kritični, mak-
simalno su predani i disciplinirani u ostvarivanju što boljih
rezultata, ali ne zaboravljaju niti na ono najvažnije, a to je
dobra zabava i činjenica da su samo sudjelovanje na utrci
prestiž i ogromna čast.
Zagrepčani i posjetitelji metropole na jezeru Jarun mogli su
vidjeti kako izgleda tradicionalna neretvanska lađa
 Događaji
Tekst: Helena Jakobović
Foto: Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Bjelovar

Atmosfera s jarunske utrke lađa podsjetila je na prestižno natjecanje Maraton lađa na Neretvi

Šumari na vodi

Bjelovarski lađari „Šumari“

veslali na 5. jarunskoj utrci lađa
Lađari bjelovarskog ogranka Hrvatskog šumarskog društva „Šumari“ sudjelovali su na 5. Lađarskom
kupu grada Zagreba koji je 28. lipnja održan na jezeru Jarun osvojivši izvrsno 7. mjesto. To je bila tek
priprema za 22,5 km dugu utrku na atraktivnoj Neretvi gdje će u kolovozu, u svojoj obnovljenoj lađi,
pokazati koliko su truda, znoja i svog vremena uložili u promicanje sporta, šumarstva, grada Bjelovara,
ali i Hrvatske u svijetu.

U gradu Bjelovaru i okolici ovi kršni momci, članovi
Hrvatskog šumarskog društva, svojevrsni su „celebrities“,
ikone, poznate osobe i idoli mnogima jer promiču važne ži-
votne vrijednosti - dobar odnos prema duhu i tijelu, poslu
i zajednici. Neovisno o rezultatu, biti ravnopravan sudionik
na Maratonu lađa veličanstven je osjećaj vrijedan svakog
truda. Inače, Maraton lađa od samoga početka uživa veli-
ku podršku sugrađana i mještana, a danas je to atraktivna
turistička manifestacija koja svake godine privlači interes
mnogih turista. Ostvarenje ideje utrke s lađama započelo
je 1998. godine kada je nastupilo 18 ekipa. Oduševljenje
idejom i realizacijom obuzelo je sve Neretvane koji su ovaj
događaj unapređivali iz godine u godinu. Cilj maratona jest
očuvanje izvorne neretvanske lađe od zaborava i propada-
nja, promicanje hrvatske kulturne baštine i turizma. Od srca
čestitamo našim lađarima na svim dosadašnjim rezultatima
i sudjelovanjima na ovim prestižnim natjecanjima te im želi-
mo što bolji uspjeh na maratonu u kolovozu. Ali prije svega,
da ostanu vrijedni, pozitivni i uvijek s osmijehom na licu pri
ulasku na cilj. 

Ekipa bjelovarskog ogranka HŠD-a „Šumari“ osvojila je

7. mjesto na 5. jarunskoj utrci lađa

BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 29

Događaji
Tekst: Vesna Lampić
Foto: Vesna Lampić, Dijana Culović

Programi za najmlađe

Hrvatske šume i GLOBE

program u radu s djecom Promatranje žućenja lišća –
fenološka kampanja

GLOBE zajednica ove godine obilježava 25. godišnjicu. Već se 25 godina i u RH provodi GLOBE program
s djecom školske dobi, dok se u SAD-u provodi i s mlađom djecom. Dječji vrtić Zapruđe prvi je vrtić u
Republici Hrvatskoj koji je 2019. godine započeo raditi GLOBE program i s djecom predškolske dobi, a
pridružio im se i Dječji vrtić Potočnica.

D
ječji vrtić Zapruđe već je ostva-
rio dobru suradnju na području
GLOBE programa s osnovnim i
srednjim školama koje već pro-
vode taj program s učenicima. Suradnja
je ostvarena međusobnim posjetima
učenika škola i djece predškolske dobi.
Kao rezultat te suradnje na manifesta-
ciji Noć muzeja 2020. u Muzeju suvre-
mene umjetnosti ostvarena je zajed-
nička izložba dječjih i učeničkih radova
na temu Oblaci te razne edukativne
radionice.
U organizaciji manifestacije sudje-
lovalo je 120 sudionika. Suradnjom
škola i vrtića formirala se jedna eklek-
tična zajednica učenja koja uključuje
srednje i osnovne škole, dječje vrtiće
i druge institucije. Svima je zajednič-
ka ljubav prema prirodi, a povezu-
ju ih GLOBE aktivnosti. Ostvarena je
dobra suradnja i s roditeljima djece
koji vrijedno podržavaju GLOBE ak-
tivnosti. Tako je roditelj djeteta iz DV
Zapruđe u suradnji s odgojiteljima i
djecom uglazbio GLOBE himnu koju
djeca “Globovci” ponosno izvode na
raznim manifestacijama. Svoju ekološ-
ku poruku dijele i s nama odraslima
koji ponekad zaboravljamo da se tre-
bamo s više pažnje brinuti za planetu
Zemlju.
30 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
Dječji vrtić Zapruđe započeo je
pedagoške godine 2018./2019. u sku-
pini Ivančice s promatranjem oblaka, a
ove su pedagoške godine GLOBE aktiv-
nosti nastavila djeca iz skupine Patkice
promatrajući biljke i cikluse u prirodi.
Fenološkim istraživanjima priključio se i
Dječji vrtić Potočnica sa skupinom V10
kao partner Dječjem vrtiću Zapruđe u
Europskoj fenološkoj kampanji. Djeca
iz DV Zapruđe promatrala su lipu (Tilia
cordata), a djeca iz DV Potočnica višnju
(Prunus cerasus) koje se nalaze u dvori-
štima vrtića. Kampanja se sastojala od
promatranja boja žućenja lišća. Vrtići su
međusobno izmjenjivali podatke i isku-
stva rada s djecom predškolske dobi na
GLOBE aktivnostima. Istovremeno je
krenuo projekt odgojiteljice mentorice
Ljiljane Ivković, zaposlenice DV Zapru-
đe, u suradnji s rubrikom „Dječji kutak“
časopisa Hrvatske šume pod imenom
„Šuma lista, šuma blista...“. Program se
provodio od listopada 2019. do lipnja
2020. i sastojao se od promatranja 9
vrsta autohtonog drveća Republike Hr-
vatske. Programu su se priključili i drugi
vrtići RH, pa tako i DV Potočnica.
Suradnju na GLOBE aktivnostima DV
Zapruđe i DV Potočnica proširili su su-
djelujući u programu “Šuma lista, šuma Paleta boja jesenjeg lišća
blista...“. Djeca predškolske dobi imala
 Događaji
su priliku istraživati drveće, slati svoje
likovne radove u časopis Hrvatske šume
i pokazati svoje znanje o drveću. Za vri-
jeme karantene program se nastavio u
suradnji s roditeljima vrtića koji su za-
jedno s djecom proučavali vrbu i “cice-
mace” te slali likovne radove djece. Tako
se dogodila sinergija GLOBE programa i
programa u suradnji s Hrvatskim šuma-
ma. Promatrajući lipu i višnju, djeca su
usporedno istraživala i drugo drveće
iz spomenutog programa. Podršku ak-
tivnostima pružili su i roditelji koji su u
skupine donosili slikovnice i knjige o dr- Mali herbarij
veću, zajedno s djecom šetali po prirodi
i sakupljali jesenje lišće i plodove. Djeca
su upoznavala sličnosti i razlike lišća, ma. Spoznaje o biljkama djeca su širila i proljetne GLOBE fenološke kampanje.
kore, debla i krošnje drveća. Pratila su mnogobrojnim legendama, pričama, Djeca su se brinula o stablima, zalijevala
rast njihovog stabla u dvorištu i uspo- pjesmicama i kroz emocije mogla su ih i donosila još humusne zemlje da bo-
ređivala boje, oblike, veličinu, teksturu i upoznati drveće i stanovnike šume s ko- lje rastu, konzumirala su plodove i odlu-
miris drveća. Upoznavala su uzorke pre- jima drveće živi u simbiozi. Naučili su o čila posijati nove biljke.
ma kojima priroda stvara. Raznim aktiv- korisnosti i ljekovitosti pojedinog drve- Događanja u vezi COVID-19 promi-
nostima djeca su imala priliku istraživati ća i povezivala prosocijalna ponašanja jenila su neke planove, ali djeca su se
i izražavati svoje doživljaje drveća. i poštivanje biološke raznolikosti. Tako vrtila u vrtić i dan danas grle stabla u
U današnje vrijeme, djeca u ur- je u oba vrtića bila najdraža slikovnica dvorištu vrtića. Lišće stabala više ne tr-
banim sredinama nisu u mogućnosti Nicholasa Oldlanda Medo koji voli grliti. gaju, a životinjice koje žive u simbiozi s
neposredno iskusiti uzgoj hrane, što je Djeca su naučila da su drveća živa biljkama samo promatraju i puštaju da
nekada bila osnovna vještina preživlja- bića i da prema njima trebaju biti nježna idu svojim putem. Mali “Globovci – istra-
vanja. Isto tako, nemaju uvid u procese i pažljiva baš kao i prema ljudima i živo- živači” znaju percipirati svijet oko sebe
koji se događaju tijekom rasta biljke. tinjama. Tijekom studenog dio je pro- i živjeti u harmoniji s prirodom. Ako od
Zato su vrtići sijali sjemenje voća. Djeca grama bio istraživanje stabla jele. Nau- malih nogu vježbamo u malim stvarima
su se brinula o malim biljkama koje su čili su da je “jela car” na Velebitu najveće gledati širu sliku svijeta, koliko će tek ta
isklijale zaljevajući i njegujući ih, pri tom stablo jele u Europi i da treba više ljudi slika biti velika kad odrastemo...
promatrajući rast i napredak biljaka. da bi se obgrlila rukama. Tako su djeca Zato i mi odrasli moramo propitivati
Kako su roditelji s djecom donosili ra- i u dvorištu vrtića grlila stabla i mjerila vlastite vrijednosti tako da djeci može-
zno jesenje lišće, nastao je i mali herba- koliko djece treba da bi se obgrlilo po- mo biti uzor i putokaz. Mi odrasli smo
rij koji se obogaćivao raznolikim biljka- jedino stablo. Najviše pažnje dobijala ovdje za njih da podržavamo njihovu
su stabla višnje znatiželju i divljenje prema prirodi, a
GLOBE HIMNA i lipe koja su vrijednosti koje njegujemo u ranoj dobi
Čuvaj šumu, čuvaj cvijeće, nemoj nikud bacat smeće. promatrana ti- cvjetat će kao cvijeće u srcima novih ge-
Čuvaj more, čuvaj rijeke, nek se Zemlja sretna kreće. jekom jesenske neracija graditelja budućnosti. 
Dobrom voljom djece svijeta, čista nam je sva planeta.
Reciklirat ćemo smeće, u srcu nam raste cvijeće.

Čisti zrak nam svima treba, pogledaj u smjeru neba.

„Globovaca“ sve je više, ne bojimo se mi kiše.
Oblak nimbus kišu nosi, plešimo na kiši bosi.
Voda neka nam je čista, da nam svako drvo lista.

Čuvaj šumu, čuvaj cvijeće, nemoj nikud bacat smeće.

Čuvaj more, čuvaj rijeke, nek se Zemlja sretna kreće.
Dobrom voljom djece svijeta, čista nam je sva planeta.
Počistit ćemo svo smeće, u srcu nam raste cvijeće.

Zemlja nam se sretna kreće, u srcu nam raste cvijeće.

Zemlja nam se sretna kreće, jer u srcu naaam... raste cvijećeee... Sijanje sjemenki voća

BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 31

Događaji
41. saziv Goranske kiparske radionice

Nezaustavljivo
stvaralaštvo
hrvatskih kipara
Gorski kotar može se pohvaliti s više od četiri
desetljeća kiparske radionice na otvorenom, što
je najstarija i najduža takva tradicija u Hrvatskoj.
Saziv 41. Goranske kiparske radionice održan je
od 15. do 20. lipnja uz svečanost otvorenja 19. Knjiga posvećena GKR-i nagrađena na Gorančici
lipnja pored prelijepog Lokvarskog jezera. Nakon
otvorenja uslijedila je dodjela nagrada u sklopu greba, zatim riječku akademsku kiparicu Vesnu Rožman i aka-
književne manifestacije Gorančica 2020. Glavni demskog slikara i kipara iz Rijeke Brunu Paladina. Detaljnije ih
je predstavio predsjednik GKR-e Milutin Burić.
sponzor radionice su Hrvatske šume, UŠP Delnice
O Novaku je kazao da mu je kao velikom zaljubljeniku ve-
koje kiparima osiguravaju drvni materijal. ćina radova vezana uz temu prirode. Izrađuje ambijentalne
skulpture, vrlo često rađene trskom i obično uokvirene i po-
stavljene na metalne ili drvene nosače. Ovoga puta okušao se
Tekst/foto: Marija Glavaš s krupnim komadima drva, a skulpturu je nazvao (S)lom, što je

U
asocijacija na strašni ledolom koji je goranske šume zadesio
prekrasnom goranskom ambijentu uz Lokvarsko je- 2014. godine, no može imati i neka druga značenja.
zero od 15. do 20. lipnja održan je 41. saziv Goranske Za Vesnu Rožman istaknuo je kako je poznavatelji više
kiparske radionice (GKR). Svečanost otvorenja saziva povezuju s grafičkim dizajnom nego s kiparstvom koje joj je
održana je 19. lipnja kada je radionicu predstavio taj- struka jer je uredila zavidan broj knjiga, a uz to često uređuje
nik Milivoj Diklić, inače zaposlen u Sektoru za unutarnju revi- javne prostore i muzeje. Na ovom sazivu izradila je skulpturu
ziju i nadzor u Direkciji HŠ-a Zagreb. Za početak je istaknuo Panova frula koja se može povezati sa šumama, a time i Gor-
kako su se svi dosadašnji sazivi održali u kontinuitetu, a to skim kotarom. Za Brunu Paladina kazao je kako mu je ovo dru-
znači da umjetnički entuzijazam nisu zaustavili ni mračni ratni go sudjelovanje na radionici. Predstavio ga je kao dobitnika
vihor, ni pandemija. Začetnik ovog lijepog, kulturnog događa- brojnih nagrada koji je do sada održao brojne samostalne i
nja jest veliki čovjek i pedagog, pokojni Nikola Lepinski koji je skupne izložbe te mu čestitao na nedavno zasluženoj nagradi
na ideju došao 1979. godine. Zajedno sa suorganizatoricom, Grada Rijeke. Burić je upoznao prisutne i da je izrada skulptura
pokojnom kiparicom Milenom Lah osmislio je druženje koje započela 15. lipnja, a skulpture će biti postavljene tijekom srp-
će donositi plodove umjetnosti. Prvi sudionici, a time i začet- nja i kolovoza na za to predviđenim lokacijama.
nici GKR-e velika su kiparska imena Grga Marijanović, Vesna U sklopu ovogodišnje GKR-e, dan prije saziva održana je
Popržan i Zvonimir Kamenar koji je sudjelovao na više saziva, prva u nizu radionica drvoreza za djecu na temu voda u kojoj
a kao počasni predsjednik radionice uvijek je prisutan u aktiv-
nostima GKR-e. Uzvanici
Nakon saziva trebala bi uslijediti šesta po redu Noć skul-
ptura za koju je planirano da se održi 25. srpnja. Tijekom toga
događanja posjetitelji obilaze skulpture s vodičem te tako
dobivaju detaljne informacije o djelima i autorima. Diklić je
podsjetio da je GKR središnja manifestacija u Gorskom kotaru,
no ne i jedinstveno kulturno zbivanje s obzirom na događanja
kao što su Noć muzeja, Noć spilja i razne izložbe i radionice.
Obavijestio je i da se planira nastaviti s promocijom monogra-
fije 40 godina s potpisom – GKR tako što će biti predstavljena,
između ostaloga, i u Zagrebu u muzeju Mimara.
Diklić je najavio autore koji su sudjelovali na 41. sazivu.
Prvo najmlađeg, akademskog kipara Vladimira Novaka iz Za-
32 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
 Događaji
su sudjelovali učenici OŠ Lokve, Fužine, Rav- Edukativni sportsko-rekreacijski
na Gora i Delnice. Radionicu je vodila profe-
sorica likovne pedagogije Tihana Karlović čije susreti na Medvednici
djelovanje znači vrlo veliki doprinos za GKR.
Prisutni su dječje radove imali priliku uživo
vidjeti nakon otvorenja u obližnjem prostoru
Kuće čuvara brane. U sklopu Dana općine Lo-
kve 13. kolovoza planira se održati promocija
grafičke mape Tihane Karlović, a nakon dru-
ge dječje radionice zakazane u rujnu planira-
na je putujuća izložba diljem Gorskog kotara.
Radionica drvoreza za odrasle planirana je
za 24. srpnja u Društveno-kulturnom domu
Žaba u Lokvama.
Saziv je otvorenim proglasio zamjenik žu-
Djeca su uživala u zabavnim sportskim natjecanjima
pana Primorsko-goranske županije Petar Ma-
mula. Zahvalio je na pozivu i prilici da zahvali
Tekst: Helena Jakobović
organizatorima u ime Primorsko-goranske
Foto: Park prirode Medvednica
županije i dugogodišnjeg sponzora ove kul-

Na rođendanskom
turne manifestacije. Izrazio je želju da GKR potraje još 40 go-
dina, pri čemu se složio s Burićevim mišljenjem da je dosadaš-
njih 40 godina malo, tj. da je GKR mlada inicijativa. Zahvalio je
prisutnima na podršci i dolasku.
Otvorenje su uljepšale učenice trećeg i četvrtog razreda OŠ druženju s
građanima
Rudolfa Strohala iz Lokava recitacijama svojih pjesama posve-
ćenih vodi i proljetnicama.
Nakon svečanog otvaranja održano je proglašenje naj-
uspješnijih djela u sklopu 16. Gorančice, književne nagrade
Novog lista i Primorsko-goranske županije. Autore i njihova šumari održali
predavanje o
djela ukratko je predstavio novinar Marinko Krmpotić. Naj-
uspješnijima je priznanja podijelio Bruno Lončarić iz Novog
lista. Natjecanje je bilo provedeno na način da su zasebno
ocjenjivana tri žanra: poezija, proza i publicistika. Nagradu za
poeziju zaslužile su Vesna Crnković i Zlata Bujan Kovačević, a gospodarenju
šumama
za autobiografsku prozu Mirta Mataja. Glavna nagrada dodije-
ljena je za publicistička ostvarenja 40 godina s potpisom - Go-
ranska kiparska radionica autora prof. Branke Arh i prof. dr. sc.
Berislava Valušeka, povjesničara umjetnosti, i 50 naših godina
(posvećeno radijskom radu) autorice Nade Glad, goranske no- Rođendan Parka prirode Medvednica obilježen
vinarke. Krmpotić je monografiju Arh i Valušeka, oplemenje-
je 28. lipnja na livadi kod „Snježne kraljice“. U
nu opisima svih autora i njihovih skulptura, kao i mnoštvom
odličnih fotografija, ocijenio najboljim mogućim doprinosom tu čast djelatnici Javne ustanove organizirali su
obilježavanju 40 godina postojanja i rada GKR-e.  zanimljiv sportsko-rekreacijski događaj kojem
su prisustvovali dionici parka zajedno s brojnim
Predsjednik GKR-e Burić daje intervju posjetiteljima koji su se te sunčane nedjelje ondje
zatekli. Predstavljen je i europski ekološki projekt
naziva SINCERE čiji je cilj valorizirati općekorisne
funkcije šuma i približiti ih najširoj javnosti.

N
akon napornog radnog tjedna, vikend je kao stvo-
ren za boravak u prirodi. Suncem okupana nedjelja
28. lipnja mnoge je rekreativce, planinare i šetače
izmamila na zagrebačku goru Medvednicu. Kojom
planinarskom rutom krenuti od podnožja prema vrhu, izbor
je svakog pojedinca ponaosob, no koju god odabrali, svaka
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 33
Događaji
uvijek kao nagradu donosi uživanje u šumskom zelenilu uz
udisanje svježeg zraka te pokoju kaplju znoja. A posebno tog
vikenda donijela je i dodatnu nagradu u obliku zabave koja je
one najupornije dočekala na samom cilju.
Na livadi uz Turističke apartmane „Snježna kraljica“ od 11 do
14 sati održani su susreti edukativnog i sportsko-rekreacijskog
karaktera uz obilje smijeha i dobrog provoda. Naime, u okvi-
ru projekta SINCERE (Spurring INnovations for Forest ECosystem
SERvices in Europe - Poticanje inovacija u uslugama šumskih
ekosustava) Javna ustanova Park prirode Medvednica organi-
zirala je zanimljivo događanje s ciljem informiranja građana o
tom projektu, a ujedno je proslavljen rođendan naše Medved-
nice koja je parkom prirode proglašena 24. lipnja 1981. godine.
Inače, SINCERE projekt financiran je iz EU programa Obzor
2020., a razmatra inovativne načine za procjenu usluga šum-
skih ekosustava. Usluge kao što su sport, rekreacija i turizam,
koje za cilj imaju unapređenje zdravlja i poboljšanja kvalitete
ljudskog života, visoko su na listi prioriteta građana u posljed-
nje vrijeme.
Martina Jurjević–Varga iz Parka prirode posjetiteljima je Na Medvednici je predstavljen ekološki projekt SINCERE
prezentirala projekt SINCERE predstavivši ideju valoriziranja
rekreativne i zdravstvene funkcije usluga šumskih ekosustava
Medvednice. Naglasila je kako je podizanje svijesti šire javno-
sti o uslugama šumskih ekosustava i koristima kojima one po-
voljno utječu na cjelokupni živi i neživi svijet od iznimne važ-
nosti. Martina Jurjević-Varga govorila je o svim aktivnostima
koje su do sada odrađene u sklopu rada na projektu SINCERE,
na primjer pilot projektu „Procjena energetskih kapaciteta
planinarskih staza Parka prirode Medvednica“ odrađenog uz
pomoć profesora s Kineziološkog fakulteta Maria Kasovića.
Djelatnicima Parka prirode Medvednica pridružili su se
i dionici vezani uz temu projekta, među kojima su Hrvatske
šume, provoditelji Programa zaštite divljači za dio Parka priro-
de Medvednica koji pripada Gradu Zagrebu te sportske udru-
ge. Svatko od njih predstavio je svoj rad. Dio programa nami-
Posjetiteljima se predstavio i Lovački savez grada Zagreba

Hrvatske šume predstavio je upravitelj Šumarije Zagreb Ivica Dugački

jenjen djeci bio je više nego zabavan. Osmišljena je rekreacija

kroz šumsku pustolovinu, odnosno igra kreirana za zabavu
prilikom čega se koriste rekviziti od prirodnih materijala.
U organizaciji Društva sportske rekreacije „Aktivan ži-
vot“ dio posjetitelja kao sudionici programa „Vikendom na
Medvednicu“ došli su pješice iz Šestina do „Snježne kraljice“.
Gore su bili i članovi Lovačkog saveza Grada Zagreba, Triatlon
kluba Maksimir i Skijaškog kluba Sljeme, Zagreb. Uz teme
vezane za projekt SINCERE, pričalo se i o Veternici, rudniku
Zrinski, istraživanjima koja Park prirode Medvednica provodi,
opasnostima koje vrebaju u šumi kao što su mišja groznica,
krpelji i ambrozija te sportu, rekreaciji i općekorisnim funkci-
jama šuma.
O ciklusu gospodarenja šumama, kao i preprekama s koji-
ma se šumari susreću prilikom gospodarenja šumama, kon-
kretno u Parku prirode Medvednica, govorio je upravitelj
Šumarije Zagreb Ivica Dugački na jednostavan, razumljiv i
posjetiteljima simpatičan način. Svi su se dobro zabavili i po-
nešto naučili, o čemu svjedoče i fotografije. 
34 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.

Lovački dom Muljava
Prirodna
oaza
u srcu
Petrove
gore
Skriven među stoljetnim, gustim bukovim šumama, na obroncima Petrove gore nalazi se Lovački dom
Muljava. Djelatnici karlovačke podružnice Hrvatskih šuma održavaju tradiciju doma kroz već dobro
poznatu gastronomsku ponudu, ali i uređenje samog prostora iz kojeg se iščitava povezanost s prirodom
i briga o okolišu.
S
uočivši se s novim normalnim u 2020. godini, ljudi su
uvidjeli kako boravak na čistom zraku u otvorenom
prostoru, bilo da je riječ o šumi, planini ili tek livadi uz
rječicu, nije rezerviran samo za planinare i vrhunske
sportaše na pripremama, već je priroda blagonaklona prema
svima koji se u njenom okrilju nađu. Lijek i najbolji recept za
naše tjelesno i mentalno zdravlje kriju se upravo u provođe-
nju slobodnog vremena u prirodnom okruženju, uz original-
ne zvukove i mirise iz spektakularne oaze flore i faune. Vodeći
se time, kao i mjerama uslijed pandemije koronavirusa, mnogi
su se okrenuli prirodi u potrazi za raznovrsnim aktivnostima,
ali i gastronomskim užitcima. Jer to dvoje ide ruku pod ruku.
Skriven među stoljetnim, gustim bukovim šumama, uda-
ljen tek sat vremena od glavnog grada Hrvatske, točnije 33
Turizam
Tekst: Helena Jakobović
Foto: Helena Jakobović, LD Muljava
Dijana Benko i Borna
Rajković kreativni
su duo nadležni za
upravljanje Lovačkim
domom Muljava
km od Karlovca u smjeru Vojnića, u srcu Petrove gore smjestio
se Lovački dom Muljava.
Nema te reklame koja bi mogla nadjačati onu „od usta do
usta“. I zaista, vikendom se ondje uvijek traži stolica više. Puno
zadovoljnih gostiju, ali i mnogo posla za djelatnike Hrvatskih
šuma karlovačke podružnice koji se maksimalno trude kako
bi gosti uživali u ponudi ovog nespecifičnog doma. Nespeci-
fičnog po tome što Lovački dom Muljava iza sebe ima priču
dugu više od 50 godina i nije samo prolazna točka na putu
prema Jadranskoj obali, već je mjesto koje si ucrtao na svo-
ju internu kartu i vraćaš joj se opet i iznova. Mladi, kreativni,
snalažljivi i puni ideja, voditeljski duo Muljave čine voditelji-
ca objekta Dijana Benko i njezina desna ruka Borna Rajković,
dorasli svakom izazovu, i to uvijek s osmijehom na licu. Veći
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 35
Turizam
Lovački dom Muljava nalazi se nedaleko Karlovca, okružen je stoljetnim bukovim šumama
broj posjetitelja svakako im je najveća pohvala za njihov rad i
trud, kažu oboje, pa im je odnedavno dodatan par ruku dobro
došao, osobito u vrijeme praznika ili produženih vikenda kada
se na stol mora i pričekati neko vrijeme. Tako se lakše mogu
posvetiti cijenjenim gostima i osluškivati njihove želje s ciljem
još bolje ili proširivanja usluge.
Bogata gastronomska ponuda proizlazi iz blizine šume
pa se nerijetko specijaliteti baziraju upravo na njenim plodo-
vima, svježe ubranim borovnicama, šumskim jagodama, za-
činima i gljivama. Gljivari jako dobro znaju da se u šumskim
zakutcima pod dubokim listincem skrivaju mali klobuci broj-
nih vrsta gljiva, a manifestacija Gljivarijada koja se u Muljavi
organizira u rujnu ne propušta se.
Lovište, koje je nadaleko poznato domaćim i stranim lov-
cima, obiluje najraznovrsnijom divljači, divljim svinjama, sr-
nama i šljukama pa je i ponuda restorana okrenuta lovačkim
jelima, tradicionalnim receptima, specijalitetima s plodovima
šume i jelima s roštilja i ražnja. Ne nedostaje tu i rukom sprav-
ljenih kiflica za doručak ili domaćih kolača.
No, mjesta za desert mora se ostaviti jer palačinke punjene
sladoledom u umaku od brusnica i bobičastog voća jedno-
stavno se ne smiju preskočiti.
Lovački dom Muljava na popisu sto najboljih restorana u
Hrvatskoj nalazi se već osam godina. Posljednji je puta tu ti-
tulu osvojio 2019. godine, a uručenje nagrade očekuje se ove
jeseni. Lovački dom Muljava u svojoj ponudi ima i noćenje,
kao i organiziranje svadbenih i drugih privatnih svečanosti,
36 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
poslovnih domjenaka, vrši usluge cateringa te nudi korištenje
konferencijske dvorane s audio-vizualnom opremom.
Smještaj od ugodno i u drvetu uređenih 8 soba s ukupno
22 ležaja često je nedostatan za autobusne turiste, ali planovi
za budućnost koja uključuje povećanje broja smještajnih ka-
paciteta postoje.
Vanjska terasa s nadstrešnicom okružena je zelenilom,
a uživanje u jelu i piću obogaćeno je zvukom šuštanja lišća s
obližnjih krošanja drveća i slapova iz potočića koji okružuje
dom, kao i pratećim pjevom ptica. Ugodna atmosfera i opu-
štanje na ležaljkama na livadi ispred restorana kao stvoreni
su za odmor i „punjenje baterija“ nakon napornog tjedna, ali
i posjet tijekom završenog radnog dana otpustit će sav naku-
pljeni stres.
Za one koji odluče ostati u ovom kraju dan ili dva duže
izbor aktivnosti je veliki. Poučne planinarske staze polazište
imaju tik uz Lovački dom. Staza Kraljev put uređena je za oso-
be s invaliditetom, slijepe i slabovidne osobe te sadrži brojne
edukativne sadržaje. Poučna staza Rimski put na informativ-
nim pločama prikazuje ekološke teme našega planeta prila-
gođene svim dobnim skupinama zbog čega je rado posjećuju
škole u prirodi poput „Škole u šumi“ koju provode Hrvatske
šume ili izviđači.
Za one željne ozbiljnijeg pješačenja tu je planinarska obi-
laznica koja vodi do najznačajnijih kulturno-povijesnih spo-
menika na Petrovoj gori, koja je ujedno Park tamnog neba,
odnosno mjesto s kojeg je još uvijek moguće promatrati zvi-
 Turizam
jezde u svom punom sjaju, bez svjetlosnog zagađenja iz oko-
lice. U blizini najvišeg vrha Mali Petrovac (512 m. n. v) izgrađen
je Ornitološki park Petrovac koji se sastoji od 9 edukativnih
ploča i osmatračnice za promatranje ptica, a malo dalje nala-
zi se ruševina pavlinskog samostana sv. Petra koji je osnovan
1303. godine i jedan je od najstarijih pavlinskih samostana u
Hrvatskoj.
Ova planinarska staza završava na kraljevom grobu, mjestu
gdje je prema legendi sahranjen posljednji hrvatski kralj na-
rodne krvi Petar Svačić koji je poginuo u bitci s Mađarima na
Gvozdu u svibnju 1097. godine. Njemu u čast Gvozd je prei-
menovan u Petrovu goru. Spomen obilježje na Kraljevom gro-
bu postavili su 15. svibnja 2006. godine šumari UŠP Karlovac.
One najmlađe razveselit će dječje igralište ispred Lovačkog Mjere zaštite od koronavirusa provode se i u Muljavi
doma napravljeno od prirodnih materijala, kao i drvene skul-
pture šumskih životinjica koje kao da pozivaju na igru.
Bilo proljeće, ljeto, jesen ili zima, Muljava svoje čari ne nju šumama u Hrvatskoj na prirodan i održiv način, a briga
skriva. Okupana suncem, okovana snijegom ili prošarana za okoliš očituje se i vođenju objekata. Zbog brige za okoliš
jesenskim bojama lišća, čarolija doživljaja ostat će zauvijek Lovački dom Muljava posjeduje biološki pročistač otpadnih
urezana u mislima posjetitelja. Planovi za budućnost Mu- voda, ultravioletni sterilizator vode, grijanje je na biomasu, a
ljave su preuređenje dječjeg igrališta, stavljanje u funkciju rasvjeta ekološka. Ako vas put nanese prema staroj cesti za
stare vodenice koja je nekada okretala ražanj i zaustavljala Dalmaciju ili samo želite provesti kvalitetan vikend u priro-
promet svojom atraktivnošću, kao i povećanje broja kreve- di, posjetite Lovački dom Muljava i relaksirajte se prirodnim
ta te nastavak praćenja najmodernijih trendova u segmentu ljepotama i vrhunskim gastronomskim specijalitetima kojih
turističkih ponuda. Hrvatske šume vode brigu o gospodare- ondje ne nedostaje. 

Najbolja recenzija zadovoljnih gostiju, srca na tanjuru Specijalitet kuće

Konferencijska sala opremljena je audio-vizualnom opremom

BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 37

Ekologija
Tekst/foto: Goran Vincenc
Služba za certifikaciju ekoloških proizvoda

Kontrolori u
obilasku terena Snimaju se svi detalji

Već duže vrijeme Hrvatske šume rade certificiranje ekološke poljoprivredne proizvodnje te pružaju usluge
kontrole i certifikacije proizvoda u ekološkoj proizvodnji trećim licima. Dobivanjem akreditacije, Hrvatske
šume, Služba za certifikaciju proizvoda može raditi certifikaciju ekoloških proizvoda na području cijele
Europske unije. Zanimljiv je to posao koji ne nalikuje klasičnome šumarstvu, ali djelatnici Službe bez
problema su se privikli na režim rada i specifičnosti ovoga posla.

V
ruć je ljetni dan i Danijel Džimbeg, stručni suradnik u
Službi za certificiranje proizvoda, kreće ranim jutrom
na teren u okolici Daruvara. Cilj mu je obići nekoliko
OPG-ova kako bi izvršio kontrolu proizvodnje ekološ-
kih proizvoda. Danas su mu na dnevnom redu ekološki nasadi
oraha i lješnjaka, a prva parcela nalazi se u Gornjem Daruvaru.
Kako bi bio što učinkovitiji na terenu, napravio je u uredu dan
prije sve potrebne radnje. Isprintao sve papire, izvadio kata-
starske čestice iz ARKOD preglednika te naoružan informaci-
jama iz prethodne kontrole, došao na lice mjesta.
Prva je parcela na koju dolazi mladi nasad oraha. Važno je
pregledati ima li parcela prirodne barijere između susjednih
parcela, a riječ je o uglavnom samoniklom pojasu širine mini-
malno jedan metar koji sprječava prelazak čestica s jedne par-
cele na drugu. Danijel uočava na parceli vrste kukaca koje se
u klasičnoj poljoprivredi tretiraju, što mu je odmah dokaz da
se na toj parceli nisu koristila nedozvoljena sredstva. Provjerava
kritične točke zbog procjene rizika za promatranu parcelu i za-
ključuje da je on nizak, što mu govori zasađena vrsta te stanje
na terenu. U slučaju visokog rizika Danijel bi morao uzeti uzorke
38 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
te ih poslati na testiranje u ovlašteni laboratorij. Ako bi rezultati
pokazali kontakt s reziduom, Danijel bi u izvješću morao nave-
sti nalaz laboratorija i vlasnik OPG-a izgubio bi certifikat te poti-
caje koje država daje za ekološku proizvodnju.
Danijel razgovara s vlasnikom i provodi intervju o nasadu,
gnojidbi, zaštitnim sredstvima, razmaku sadnje i ostalim bit-
nim stvarima.
Nakon toga slijedi obilazak druge parcele istog vlasnika
na kojoj su također zasađeni orasi. Do 3. mjeseca 2017. godine
mogle su se koristiti sadnice iz sjemena, no tada je na snagu
stupio novi pravilnik i od tada se mogu koristiti isključivo cer-
tificirane sadnice. Vlasnik je sadio orahe prije navedenog da-
tuma te je koristio sjemenjake, ali priznaje da nije zadovoljan
jer su se pokazali lošije kvalitete za razliku od druge parcele
na kojoj su certificirane sadnice te da planira sjemenjake mi-
jenjati.
Nakon obilaska parcela, odnosno proizvodnih jedinica,
vlasnik i Danijel provjeravaju vodi li vlasnik dokumentaciju na
ispravan način. Subjekt je dužan voditi dnevnik rada, a onaj
tko dobro vodi dnevnik rada napravio je veliki dio posla što se

Ekološki proizvodi sve su traženiji u Europi
kontrole tiče. U dokumentaciji Danijel gleda koja su se sred-
stva koristila u gnojidbi jer su dozvoljena samo ona sredstva
koja se nalaze na popisu FIBL-a. Isto tako provjerava koja su se
zaštitna sredstva koristila, a ona dozvoljena nalaze se na popi-
su FIS baze. Kao dodatni dokaz, vlasnih OPG-a mora čuvati sve
račune izdane u ekološkoj proizvodnji.
Sva priložena dokumentacija subjekta se slika, a taj će se
materijal koristiti za pripremu dokumenata u nekom od bu-
dućih obilazaka. Danijel dnevno smije obići maksimalno tri
OPG-a koja ukupno može posjetiti do tri puta. Razlog tomu je
mogućnost da se nakon tri kontrole „sprijatelji“ s vlasnikom te
mu počne „gledati kroz prste“, što u ekološkoj proizvodnji ne
dolazi u obzir. Nakon trećeg posjeta subjekta preuzima drugi
kontrolor.
Za kraj, Danijel piše zapisnik koji će mu poslužiti za izvje-
šće koje će napisati u uredu. Nema puno vremena već odlazi
do drugog subjekta gdje ga čeka ekološki nasad lješnjaka i
oraha te manji mješoviti voćnjaci i Danijel ponavlja istu ovu
proceduru.
Ekološka proizvodnja postala je u posljednjih deset
godina izuzetno zanimljiva, kako u svijetu, tako i u Republici
Hrvatskoj. Sve veće zanimanje za ekološke prehrambene pro-
izvode proizašlo je iz nedostataka konvencionalne proizvod-
Inače nepoželjan, u ekološkoj proizvodnji poželjan
Ekologija
Danijel Džimbeg na terenu bilježi podatke
nje, a koja rezultira prekomjernim onečišćenjem tla i vode,
kao i prisutnošću mnogih rezidua u hrani.
Ekološka proizvodnja (organska, biološka) definirana je Za-
konom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proi-
zvoda (NN 139/10) kao poseban sustav održivog gospodarenja
u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja,
proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu pri-
marnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i druš-
tveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i
sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode,
prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje pri-
nosa i otpornosti biljaka pomoću prirodnih sila i zakona, uz
propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja,
sukladno s međunarodno usvojenim normama i načelima.
Djelatnici službe za certifikaciju ekološke proizvodnje duž-
ni su svakog proizvođača koji je podnio zahtjev za kontrolu i
certifikaciju posjetiti najmanje jednom godišnje, a ako se uka-
že potreba i više puta. Svi proizvođači obavezno su upisani u
Upisnik ekoloških proizvođača na što imaju pravo nakon prve
kontrole i potvrde Službe za certifikaciju.
Poljoprivrednici koji se bave ovakvom proizvodnjom na
raspolaganju imaju sredstva iz EU fondova koja se isplaćuju
putem Agencije za plaćanje, što je dodatni poticaj brojnim
proizvođačima da krenu u ekološku proizvodnju te na taj na-
čin smanje troškove svojih proizvoda.
Posla ima napretek i potrebno je dobro organizirati radno
vrijeme kako bi se stigle odraditi sve obaveze. No zaključak je
kako ova Služba može samo rasti jer je cijela Europska unija
krenula u smjeru ekološki prihvatljivije proizvodnje.
Iako nitko ne zna što nam donosi budućnost nakon korone,
certificiranje ekološke proizvodnje prema svim pokazateljima
ima budućnost, stoga ulaganje u Službu za certificiranje eko-
loških proizvoda može samo donijeti „benefite“ Hrvatskim šu-
mama u budućnosti. 
Mladi ekološki nasad oraha
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 39
Publicistika
Knjiga Darka Posarića Tekst: Marija Glavaš
Foto: Marija Glavaš, Marica Žagar
Da bi hrast mogao rast

D
arko Posarić šumarski je struč-
njak specijaliziran za uzgoj
šuma, zaposlen u Hrvatskim
šumama, Upravi šuma Podruž-
nice Vinkovci. Rođen je u Vinkovcima
1970. godine. Tko je zapravo on i čime
se bavi najbolje opisuju riječi dr. sc. To-
mislava Dubravca, znanstvenika speci-
jaliziranog za zaštitu šuma u Hrvatskom
šumarskom institutu u Jastrebarskom.
Opisao ga je kao zaljubljenika u sla-
vonsku šumu oboružanog vrsnim zna-
njem stečenim u dugogodišnjem radu
i suživotu sa šumom koji je i u stihu i u
šumi na svome terenu. Dubravčev opis
upućuje na činjenice da je Posarić oso-
ba predana svom pozivu zbog čega je
stekao zavidno stručno znanje, a ujed-
no nadahnut pisanom riječju. Kada se
tome dodaju plemenitost i nesebičnost,
nastaje knjiga namijenjena revirnicima, Darko Posarić

U zbirci pjesama krije se udžbenik

jednodobnog gospodarenja
Hrvatsko šumarstvo bogatije
je za jedno publicističko djelo.
Premda autor ističe da je ponaj-
prije namijenjeno djeci, nami-
jenjeno je i odraslima. Šume u
Hrvatskoj najveće su nacionalno
blago i znanje na koji se način nji-
ma upravlja treba biti dostupno i
posve razumljivo svima. Na koji
se način šumari brinu za nizinske
hrastove šume pojasnio je Darko
Posarić, stručni suradnik za uzga-
janje šuma zaposlen u Hrvatskim
šumama, Upravi šuma Podružni-
ce Vinkovci.
Knjiga Da bi hrast mogao rast

šumarskim stručnjacima zaduženima za mjerima iz spačvanskih nizinskih šuma. stova šuma u stihu u izdanju Hrvatskih
gospodarenje određenim šumskim pre- Zatim nastaje djelo namijenjeno ponaj- šuma. Stihovi u toj knjižici opisuju po-
djelom Vodič za revirničke poslove s pri- prije djeci, zbirka kratkih pjesama Hra- jedine karakteristike drvenastih vrsta, a
40 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.

uz svaku je prikazano po nekoliko jasnih
fotografija. Osim djela posvećenih šumi
i šumarstvu, napisao je stihove “za svoju
dušu” - zbirku pjesama Život i druge stva-
ri i poemu Bilo kakav spas bi moguć, križ
odabra Bog Svemoguć. Zašto?.
Najnovije Posarićevo djelo izašlo
je u lipnju ove godine u izdanju šumar-
skih institucija Hrvatskih šuma, Hrvat-
ske komore inženjera šumarstva i drv-
ne tehnologije i Hrvatskog šumarskog
društva. Knjižica Da bi hrast mogao rast
kroz stihove pojašnjava kako se hrasto-
vi od osjetljivih stvorenjaca postepeno
preobražavaju u kraljeve šume okrunje-
ne zelenim krošnjama. Nastala je iz po-
trebe da se javnosti na što jednostavniji
i pamtljiviji način objasni na koji način
šumari provode jednodobno gospoda-
renje u hrastovim šumama rasprostra-
njenima u kontinentalnim nizinskim
dijelovima Hrvatske. Zato je pisana u
kratkim rimovanim stihovima, a svaki je
opis potkrijepljen s dvije zorne fotogra-
fije iz autorove osobne zbirke. U knjižici
se više puta navodi kako je prvenstveno
namijenjena školskoj djeci, no s obzi-
rom na to da predstavlja vjerodostojan
izvor činjenica, namijenjena je i odrasli-
ma, osobito pristalicama jednostavnog
pristupa. Zahvaljujući rimi i dizajnu, pri-
hvatljiva je i za stariju vrtićku djecu.
Glavni cilj jest pojasniti da hrast
lužnjak (Quercus robur L.) zbog svojih
bioloških karakteristika zahtjeva osobit
način njege. Uvjetovan je specifičnim
potrebama za Sunčevim svjetlom koje
se mijenjaju tijekom razvoja stabla, a
šumarska struka naziva ga jednodob-
nim gospodarenjem.
Kada mlada stabalca dođu do toč-
ke da se mogu samostalno hraniti, tj.
imaju dovoljno razvijeno lišće pa mogu
vršiti fotosintezu i pomoću tog procesa
stvarati vlastitu hranu – šećer i dovoljno
razvijen korijen za upijanje vode i hra-
njiva, počinje im smetati zastor kroša-
nja starih stabala koja se nadvijaju nad
njima. Potrebno im je puno svjetlosti za
rast i zato je nužno posjeći staru šumu.
To se radi postepeno kroz pripremni si-
jek pa naplodni, a zadnji u nizu struka
naziva dovršnim sijekom. Tim sijekom
bivaju posječena sva stara hrastova sta-
bla pa se često događa da su ljudi koji
nisu šumarske struke uvjereni da su
šumari za sobom ostavili pustoš. To u
Izgled stranica
njima redovito izaziva osjećaje zbunje-
nosti i ljutnje. Sječa šuma nakon koje tlo
doista ostaje neobraslo drvećem naziva
se čistom sječom. Takve se sječe u hr-
vatskom šumarstvu strogo izbjegavaju i
zato s ponosom možemo reći da je naše
gospodarenje potrajno.
Posarić to pojašnjava stihovima:
Kad mali osnaže znaj,
Starima tad stiže kraj!
Mladim stablima sad treba
Puno sunca, vedrog neba,
A stara to šuma priječi.
Stoga mora se posjeći.
Knjižica isto tako opisuje sve što
se događa između dvaju dovršnih sje-
kova: od uvjeta potrebnih za klijanje
žira, šumskih štetnika i sisavaca koji u
sjemenu ili poniku vide izvor hrane, pre-
ko uklanjanja konkurentnih drvenastih
vrsta do proreda koje za svrhu imaju da
oni kvalitetniji hrastovi dobiju više pro-
stora. To što je sve napisano pojedno-
stavljeno samo upućuje na Posarićevu
kompetentnost jer da bi se nešto jedno-
stavno objasnilo, potrebno je istinsko
znanje. Da bi hrast mogao rast visoko
je stručno i pomno promišljeno djelo, a
deviza “genijalnost je u jednostavnosti”
čini ga dostupnim vrlo širokom krugu
ljudi.
Način na koji je utjelovljena Posariće-
va ideja struka je trenutno prepoznala
i rado je podržala. Kao i 2011. godine
kada je napisao knjižicu Hrastova šuma
u stihu, među onima koji su pomogli da
izađe na svjetlo predstavnici su najviših
šumarskih krugova.
Glavni urednik knjižice Da bi hrast mo-
gao rast je Mladen Slunjski, rukovoditelj
Službe za proizvodnju i razvoj u Direkciji
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
Publicistika
Hrvatskih šuma. Za izdavače navode se
predstavnici čelnih šumarskih instituci-
ja: Krunoslav Jakupčić, Silvija Zec i Oliver
Vlainić. Recenzenti su prof. dr. sc. Igor
Anić, akademik sa Šumarskog fakulteta u
Zagrebu, i dr. sc. Tomislav Dubravac. Lek-
torica je Ljerka Benčević. Djelo je tiskano
u 1200 primjeraka i dostupno kao CIP za-
pis u računalnom katalogu Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Očekuje
se da će prvi primjerci nekim od vrtića i
osnovnih škola biti podijeljeni u rujnu i
listopadu.
Sam autor o svom djelu govori na
početku knjižice u predgovoru gdje
ističe da je potrebno puno znanja, tru-
da i ljubavi da hrast doživi preko stotinu
godina i pri tome bude najbolji od naj-
boljih. Pojasnio je i kako je u stihovima
i fotografijama prikazan dio šumarske
svakodnevice.
Prof. dr. sc. Igor Anić, akademik, u
osvrtu je zahvalio Posariću, osobito u
ime mladih čitatelja. Podsjetio je da su
šume među temeljnim prirodnim i na-
cionalnim bogatstvima Republike Hr-
vatske. Kazao je kako su simbol naše
snage, opstanka, vitalnosti, hrabrosti i
odlučnosti, a među njima posebne su
one hrasta lužnjaka koje je nazvao ka-
tedralama prirode. Dojam koji ostavlja-
ju na posjetitelje isti je kao prije više od
130 godina, odnosno još uvijek su ona-
kve kakvima ih je opisao veliki šumar i
književnik Josip Kozarac. Dr. sc. Tomislav
Dubravac o Posariću je kazao kako ga
objava knjige posvećene hrastu osobno
nije iznenadila s obzirom na njegov ži-
votni stil. Za djelo je napisao kako zaslu-
žuje sav naš respekt te kako će zasigur-
no naći svoje mjesto kod djece, šumara,
nešumara, ljubitelja prirode i svih onih
koji cijene pisanu riječ. 
HRVATSKE ŠUME 41
Znanost
Tekst/foto: Goran Vincenc

Geolozima
Geološki nalazi su ovakve
formacije pravo
malo blago

Šumari pomogli pronaći jedne od

najdebljih naslaga piroklastičnog toka
u Hrvatskoj
Pronaći nove informacije u geologiji nije nimalo lako. Sve zanimljivo nalazi se pod debelim slojem humusa
i zemlje, stoga je ponekad potrebna i doza sreće kako bi se pronašlo novo polje ispitivanja. Sasvim slučajno
i nimalo svjesni, šumari su gradeći novu cestu na Kalniku otkrili površinski sloj ispod kojeg su geolozi pro-
našli pravo malo blago – jedne od najdebljih naslaga piroklastičnog toka dosad zabilježene u Hrvatskoj.

G
eologija je znanost koja se bavi proučavanjem Ze-
mlje i pokušava objasniti kako je zemlja oblikovana
te kako se mijenja. Kako bi došli do novih saznanja,
geolozi pretražuju teren i proučavaju stijene ne bi li
u njima našli dokaze koji potvrđuju određene teorije ili koji im
nude mogućnosti postavljanja novih teorija. Nisu sve stijene
jednako zanimljive za proučavanje, stoga je od velike važno-
sti pronaći stijenu koja im može dati podatke za daljnji razvoj
teorija. Upravo su tu dobili nenadanu malu pomoć od šumara
jer pronaći prave stijene nije nimalo lako.
Naime, Šumarija Križevci je za potrebe gospodarenja šu-
mama napravila novu cestu na području GJ Kalnik - Kolačka
koja je igrom slučaja na jednom zavoju presjekla jedne od naj-
debljih naslaga piroklastičnog toka ikad nađene na području
42 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
Hrvatske. Naslage piroklastičnog toka nađene su kod mjesta
Apatovec, predio Glogovnica, na području poznatom kao
Knezov jarak koje je otprije poznato po prisustvu 18 milijuna
godina starih naslaga povezanih s vulkanskim erupcijama, a
geolozi s Hrvatskog geološkog instituta koji su tijekom teren-
skog rada snimili geološki stup visine 10 metara, dali su mu
ime KNOL.
A što je to piroklastični tok i zbog čega je on geolozima to-
liko bitan? Piroklastični tokovi predstavljaju vruće tokove če-
stica i plina nastale prilikom eksplozivnih vulkanskih erupcija,
a koji se kreću bočno po zemlji. Taloženjem iz piroklastičnih
tokova nastaju piroklastične naslage koje su u narodu pozna-
te kao tuf, a riječ je o istom onom materijalu kojim su zatrpani
Pompeji tijekom erupcije Vezuva.
 Znanost
Jedna od glavnih komponenti piroklastičnih
naslaga jest vulkansko staklo te plovućac koji
predstavljaju naglo ohlađenu magmu/lavu koja
biva izbačena tijekom eksplozivne vulkanske
erupcije.
Naslage nastale iz piroklastičnih tokova nazi-
vaju se još i ignimbriti i mogu sadržavati brojne,
geolozima zanimljive informacije. Slijed pirokla-
stičnih naslaga omeđen je u svojoj podini (najniži
sloj) i krovini (gornji, najviši sloj) diskontinuiteti-
ma. S boljim razumijevanjem nastanka i promje-
ne stijena prije ćemo doći i do brojnih praktičnih
spoznaja, a jedna od takvih svakako je i posljednji
potres koji je pogodio zagrebačko područje.
Istraživanje navedenih piroklastičnih nasla-
ga provodi Hrvatski geološki institut u okviru
uspostavnog istraživačkom projekta Hrvatske za-
klade za znanost akronima PYROSKA: Miocenska
sin-riftna evolucija Sjevernog hrvatskog bazena Najveći piroklastični tok u Hrvatskoj
(Karpatsko-panonska regija): “multi-proxy” pristup,
korelacija i integriranje sedimentnog i vulkanskog
zapisa. Mi smo na terenu zatekli četiri geologa koji
će u narednom razdoblju proučavati ove naslage
piroklastičnog toka, a to su dr. sc. Sanja Šuica, dr.
sc. Ivan Mišur, dr. sc. Vlatko Brčić i dr. sc. Mihovil
Brlek. Na terenu kopaju malenim geološkim piu-
cima i čekićima u potrazi za vulkanskim staklom,
plovućcima, cirkonima i drugim mineralima koji
sadrže važne informacije o geološkoj povijesti
pronađenog slijeda naslaga piroklastičnog toka.
- Nigdje u Hrvatskoj nismo naišli na ovakav iz-
danak naslaga piroklastičnog toka, što za nas ge-
ologe predstavlja pravo malo blago. Između osta-
log, nama su vrlo zanimljivi minerali cirkoni, koje
još nazivaju i vremenskim kapsulama, jer bilježe
vrijeme erupcije i vremenski te kemijski raspon
evolucije magme. Srećom, ima ga dosta na ovom
nalazištu. - kažu nam predstavnici HGI-a. Vulkanoklastična stijena
Sakupljeni materijal šalje se u strane laboratori-
je (Njemačka, Velika Britanija)u potrazi za cirkoni-
ma i vulkanskim staklom, ali i ostalim mineralima
poput biotita, feldspata, kvarca i drugih. Analiza
će dati odgovore na pitanja koja su geolozi posta-
vili kada su našli nove naslage piroklastičnog toka
na Kalniku.
Područje Sjevernog hrvatskog bazena dio
je Panonskog bazena koji je počeo nastajati
prije otprilike 20 milijuna godina. Posljedica je
to kretanja afričke i europske zemljine tektonske
ploče koje je za posljedicu imalo stvaranje velikog
ekstenzijskog Panonskog bazena tijekom ranog i
srednjeg miocena (geološko razdoblje), tj. otpri-
like od 20 do 14 milijuna godina, te posljedičnu
vulkansku aktivnost. Dakle, piroklastične naslage
na području Kalnika genetski su povezane sa ši-
roko rasprostranjenom magmatskom aktivnošću
na području Karpatsko-panonske regije koje je Slojevi unutar vulkanskih stijena

BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 43

Znanost
započelo prije otprilike 20 milijuna godina na zapadnom di-
jelu regije te se preko našeg panonskog prostora nastavio sve
do istočnih Karpata u Rumunjskoj gdje je posljednji vulkan
eruptirao prije otprilike 30 tisuća godina, što je u geološkom
smislu skok u recentnu povijest zemlje.
Nekako se podrazumijeva da je granica panonskog i krškog
dijela Hrvatske negdje oko Karlovca. U panonskom dijelu,
između ostalog, prisutne su magmatske i metamorne stije-
ne čija starost seže u doba paleozoika i prekambrija. Neke su
metamorfne stijene panonske Hrvatske vrlo stare, nastale u
razdoblju starijem od 540 milijuna godina (prekambrij). U ma-
gmatskim i metamorfnim stijenama prisutni su minerali poput
U potrazi za informacijama
kvarca, feldspata, muskovita i amfibola, a moguće je naći i ma-
nje džepove metalnih ruda poput srebra, bakra, cinka, žive i sl.,
a jako su dobar primjer napušteni rudnici koje možemo naći na
Medvednici, a od kojih su neki uređeni za posjet turista.
Južni dio od Karlovca, a riječ je o našim gorsko planinskim
predjelima (npr. Velebit, Lika, Gorski kotar, Dinara), relativno
je monoton, a nastao je većim dijelom u plitkim morima ne-
kadašnje mezozojske karbonatne platforme čija se površina
uzdigla uslijed zbijanja afričke ploče s europskom. Pošto su
ove karbonatne stijene građene pretežno od okamenjenih
ostataka i ljuštura nekadašnjih organizama, geolozi vele da
vapnenci nisu nastali, već su rođeni. Riječ je o našem kršu koji,
izuzev boksita – rudna ležišta aluminija, pretežno nema ruda
niti rudnih minerala, ali je zato izuzetno bogat fosilima koji su
također predmet proučavanja geologa.
Nismo mogli odoljeti, a da ne pitamo kolike su mogućno-
sti da u Hrvatskoj jednog dana osvane nalazište nekog ple-
menitog minerala, na što su se naši simpatični geolozi samo
nasmijali.
- Skupi minerali nastaju u specifičnim uvjetima pod izni-
mno visokim tlakovima i temperaturama duboko u unutraš-
njosti Zemlje. Zato i jesu toliko rijetki, prema tome i skupi.
Koliko je nama poznato, takvih uvjeta u geološkoj povijesti
na području Republike Hrvatske nije bilo. - pojašnjavaju nam.
Ha dobro…morali smo pitati. 
44 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
P
ostoji nepogrešivi način spoznaje je li neka ideja
generalno dobra ili loša. Sadržan je u staroj narod-
noj uzrečici – „vrijeme će pokazati“. Ideja o osnivanju
šumskih vrtića rođena je u Njemačkoj, a temelji se
na jednostavnoj logici učitelja Friedricha Fröbela – djeci je
potrebna igra u prirodi. Uz to, Fröbel je zagovarao potica-
nje jedinstvenih potreba i kapaciteta svakog djeteta i time
postavio temelje modernog obrazovanja. On je osmislio ko-
vanicu kindergarten, odnosno dječji vrtić. Njegova je ideja
našla sljedbenike, ali ju je opstruirala Pruska vlada ukazom
iz 1851. godine. Pruski obrazovni sustav s kraja 18. i početka
19. st. značio je obavezno osnovno osmogodišnje školova-
nje s usađivanjem osjećaja odgovornosti i poslušnosti. Ta-
kav je sustav i danas ukorijenjen u europskim i američkim
zemljama, no danas kritičari u njemu prepoznaju ulaganje
u slijepo poslušne radnike i vojnike.
Da dresura nije garancija uspjeha, dokaz su vrhunski re-
zultati koje postižu finski učenici na međunarodnim natje-
canjima, a čiji obrazovni sustav potiče slobodnu igru i ne
žuri s testiranjima. Ideja o šumskom vrtiću zaživjela je u su-
sjednoj Danskoj 1950. godine zahvaljujući Elli Flatau. Ona je
svoj prvi šumski vrtić na svijetu nazvala Hodajući dječji vr-
tić jer su djeca provodila po nekoliko sati hodajući šumom.
Šumski vrtići ubrzo su se proširili Skandinavijom, a danas ih
ima po Europi, SAD-u, Kanadi i Japanu. Svima koji su aktivno
podržavali pokretanje šumskih vrtića, uključujući Fröbela i
Flatau, zajedničko je da su proveli puno vremena u djetinj-
stvu igrajući se u šumi i to ih je činilo sretnima.
Prvi i za sada jedini šumski vrtić u Hrvatskoj nalazi se u
Istri. Smješten je u šumarku Tivoli kojim gospodare Hrvatske
šume, UŠP Buzet, Šumarija Pula pod vodstvom upravitelja
Valtera Burića. Smještena je u pulskom prigradskom naselju
Veli Vrh i rasprostire se na 6,85 ha. Pokrenula ga je psiholo-
ginja i certificirana dadilja Francesca Miličević u rujnu prošle
godine. Službeno se vodi kao obrt za čuvanje djece pod na-
zivom Šumska djeca jer za sada naša pravna regulativa ne
poznaje šumske vrtiće i vezano s time ne postoji certificirani
program šumske pedagogije. Među brojnim zemljama koje
su prepoznale dobrobiti i prednosti jest susjedna Slovenija
u kojoj postoji međusobna suradnja između vrtića u svrhu
unaprjeđivanja znanja i Instituta šumske pdagogije.
Prednosti i dobrobiti šumskih vrtića ne samo da su pre-
poznali roditelji i odgajatelji, već su ih potvrdila službena
istraživanja. Već su rane studije pokazale da igra vani po-
boljšava koncentraciju, fizički i motorički razvoj te je uočeno
da su igre složenije i maštovitije (Chawla 1990; Grahn 1996;
Kuo 2010; Sobel 1993). Također, dokazano je da fitoncidi,
tvari koje biljke izlučuju kako bi se zaštitile od mikroorga-
nizama, štetnih gljiva i kukaca, jačaju imunitet ljudi koji se
zadržavaju u njihovoj blizini.
Upravo je zdravlje, ono najvažnije, najčešći motiv za
upis djece u šumski vrtić. Roditelji su očito dobro informi-
rani jer su i vrlo boležljiva djeca počela pokazivati znakove
oporavka već po dolasku iz drugih vrtića u šumski.
- Sve su bolesti nestale kao odnesene čarobnim štapi-
ćem. – posvjedočila je Miličević, a dokaz je i zanemarivi broj
izostanaka.
 Edukacija
Prvi šumski dječji vrtić Tekst: Marija Glavaš
Foto: Sara Šijan
u Hrvatskoj

Dobro jutro, djeco

I najboležljivija djeca oporave se

tijekom boravka u šumi
Prvi i za sada jedini šumski vrtić u Hrvatskoj djeluje na području grada Pule. U njemu se poštuju principi po
kojima rade drugi šumski vrtići u svijetu: djeca se slobodno igraju u šumi i pri tome se smiju zaprljati, nema
lošeg vremena, već samo loše odjeće, a igračke se izrađuju od materijala kojeg pronađu u šumi. Potvrđeno
je empirijski i znanstveno – djeca koja pohađaju šumske vrtiće imaju jači imunitet od one u regularnim
vrtićima.

Djeca borave u šumi bez obzira na godišnje doba i pada-
line, što je dobro za jačanje tijela i imuniteta. Za slučaj doista
lošeg vremena vrtić raspolaže objektom koji se nalazi na rubu
šume, a u narednim mjesecima planiraju izgraditi šumsku ku-
ćicu u središtu. Djeci je dozvoljeno neograničeno kretanje bez
da ih odrasli upozoravaju da ne smiju uprljati odjeću i na opa-
snost od pada. Imaju potpunu slobodu trčati, valjati se, skaka-
ti, penjati po drveću te ako žele bosa, što je još jedna dobrobit.
Istraživanja su pokazala da kontakt bosog stopala sa zemljom
može stvoriti gotovo trenutne fiziološke promjene te pomaže
kod spavanja, smanjenja stresa, bolova i napetosti u mišićima.
Uz to, Miličević je podsjetila kako je hodanje po neravnom te-
renu važno za razvoj motorike. Prema njezinim zapažanjima,
mališani u dobi od tri i četiri godine krećući se po šumi, nauče
paziti kamo staju i vrlo brzo postaju toliko spretni da se mogu
istodobno igrati i ne ozlijediti se.
Mnogi roditelji u zemljama u kojima su im dostupni šumski
vrtići dvoje oko upisa djece zbog straha od ozljeda, no to se
pokazalo neutemeljenim. Japanski istraživači Ayumi Imanishi,
Hayato Zakasni i Junichi Imanishi objavili su u ožujku 2018.
godine na znanstvenoj web stranici ResearchGate uspored-
ne rezultate istraživanja o slučajnim ozljedama u redovnim i
šumskim vrtićima. Uspoređivali su učestalost, vrste i uzroke
ozljeda. Dobili su slične rezultate po pitanju ogrebotina, pore-
zotina i modrica, što dokazuje da takav tip ozljeda nije češći u
šumskim dječjim vrtićima. Nisu češće ni ozljede od padova, a
manji je broj ozljeda uslijed sudara djece. Veća je mogućnost
opekotina i ugriza i uboda kukaca kao što su ose i krpelji.
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 45
Edukacija
S obzirom na druge izvještaje koji su
obradili temu sigurnosti u šumskim vrti-
ćima, samo je jedan opravdani razlog da
se ne osnuje, a to je da je na određenom
području zabilježeno prisustvo krpelja
prijenosnika zaraznih bolesti.
Odgajatelji koji rade u šumskim
vrtićima diljem svijeta suglasni su po
pitanju njihove velike dobrobiti za emo-
cionalni razvoj i socijalne vještine. Bu-
dući da tamo nema igračaka kupljenih
u trgovini, djeca moraju sama osmisliti
svoje igre i igračke s materijalom koji
nađu u šumi poput grana i plodova. U
sredini u kojoj nema elektronike, dje-
ci preostaje međusobno druženje, a Okupljanje
to znači zabavu, zajedničko rješavanje
problema i učenje rješavanja konflikata. U pulskom šumskom
vrtiću odgajateljice potvrđuju ono što su otkrile kroz zapaža-
nja i što su potvrdila istraživanja – druženje doprinosi razvoju
mašte, socijalnih vještina i samopouzdanja.
Vrijeme je pokazalo da su djeca koja pohađaju šumske
vrtiće itekako pripremljena za polazak u školu. Osim odlično
razvijene motorike i socijalnih vještina, pokazalo se da imaju
i odlično razvijenu koncentraciju. Rezultati istraživanja poka-
zali su da nema razlike između regularnih i šumskih vrtića po
pitanju školskog uspjeha.
Pulska “Šumska djeca” dobivaju sva moguća saznanja o
šumskom okolišu u kojem borave. Promatrajući, uče o go-
dišnjim dobima i promjenama u prirodi, vremenskim po-
javama, prirodnim zakonitostima, vrstama biljaka i gljiva,
njihovoj jestivosti, otrovnosti i ljekovitosti, vrstama životinja
i njihovom ponašanju. Pri tome se odgojiteljice oslanjaju na
veliku pokretačku energiju – prirodnu znatiželju, što znači da
Druženje razvija maštu
46 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
djeca sama iskazuju interese o tome što ih zanima i što žele
raditi.
- Većina naših trogodišnjaka bolje poznaje biljni i životinj-
ski svijet od njihovih roditelja, ali i od prosječne odrasle osobe.
– kazala je Miličević.
U Tivoliju se prvo susreću s alepskim borom s obzirom
na zavidne dimenzije i starost od 120 godina. Drugi bor, pinija
dolazi pojedinačno, ali tijekom kasnog ljeta i rane jeseni do-
nosi djeci veliku radost zbog svojih iznimno ukusnih sjemen-
ki. Od četinjača tu su i poneki cedar i čempres, a od listača
prisutan je hrast crnika. Djeca ne samo da znaju razlikovati
grmove, već i da se lišće lovora koristi za začin, da su plodovi
kupine jestivi i da su lemprika, brnistra i šparožina ljekovite.
Također, uče sadržaje s kojima će se kasnije sresti u školskim
klupama. Ponekad grančicama ispisuju slova u tlu, slušaju priče
i bajke i uče pjesmice na hrvatskom i engleskom. Uključene su
i radne aktivnosti poput rada u vrtu, cvjetnjaku i čišćenja šume.
Kao i drugi mališani u Hrvatskoj, pola-
znici programa “Šumska djeca” ponekad
odlaze na izlete. Najčešće su povezani s
prirodom, primjerice pulski akvarij.
Odgojiteljice se nadaju da će posti-
ći cilj, a to je da mališani koji su proveli
puno vremena u šumi razviju veliku lju-
bav prema prirodi i imaju potrebu u njoj
boraviti. Miličević je izrazila nadu da će
s vremenom i školski sustav prepoznati
važnost boravka u prirodi i učenja kroz
izravno iskustvo i tome prilagoditi škol-
ske aktivnosti.
Hrvatske šume već dugo aktivno po-
državaju ovu ideju kroz program „Škola
u šumi, šuma u školi“. Šumari koji sudje-
luju u ovom programu mogu posvjedo-
čiti da su djeca u šumi posebno dobro
raspoložena i s velikim zanimanjem pra-
te nastavu. Vrijeme je pokazalo da ideja
šumskih vrtića donosi djeci zdravlje i
samopouzdanje, a takva djeca zalog su
zdravog i prosperitetnog društva. 

Kiidk’yaas ili
zlatna smreka
Najposebnija smreka
u Kanadi
Ako je jedna od prvih asocijacija
na Kanadu šuma, a prva asoci-
jacija na kanadsku šumu smre-
ka, onda možemo zaključiti da
je smreka za Kanađane sasvim
uobičajen prizor. To potkreplju-
je statistika jer je izračunato da
su smrekove šume u toj velikoj
državi zastupljene sa 68 %. Jed-
na smreka ne samo da nije bila
uobičajena, već se upisala u ko-
lektivnu svijest Kanađana. Bila
je posebna zbog svog izgleda i
duhovnog značenja za indijanski
narod Haida.
J
edinstvenu zlatnu smreku otkrio
je škotski baronet (niža plemićka
titula) sir Windham Anstruther
1924. godine kada je bila stara
gotovo 300 godina. Često se kretao po
šumi jer je bio zaposlen kao geometar
zadužen za mjerenje trupaca. Pronašao
ju je u kanadskoj pokrajini Britanska Ko-
lumbija uz rijeku Yakoun na jednome od
otoka arhipelaga Haida Gwaii.
Riječ je o vrsti sitkanska smreka (lat.
Picea sitchensis) neuobičajene tamno
žute boje iglica. Haida Indijanci nazvali
su je Kiidk’yaas što znači drevno stablo,
a bijeli doseljenici nazivali su je zlatnom
smrekom. Znanstvenici su već postoje-
ćem nazivu Picea sitchensis dodali naziv
aurea.
Tamno žute iglice zlatne smreke su,
prema tvrdnjama svjedoka, kada bi ih
obasjalo Sunce, dobivale poseban zlat-
ni sjaj. Uz to, zlatna smreka bila je većih
dimenzija od okolnih sitkanskih smreka
i zbog tih svojstava vrlo uočljiva.
Prije nego što se utvrdio točan uzrok
žute boje iglica, nagađalo se da je zlatnu
smreku pogodio grom ili da je promije-
nila boju jer se suši i odumire. Kasnije je
ustanovljeno da ima prisutnu genetsku
mutaciju uslijed koje joj je u iglicama
nedostajalo 80 % zelenog pigmenta
klorofila. Zbog toga stanja, kloroze, igli-
ce joj nisu bile uobičajene tamno zelene
boje. Kloroza kod drveća nije tako neuo-
bičajena pojava, ali u načelu zahvati po
jednu granu, a ne čitavo stablo kao što
je to bio slučaj sa zlatnom smrekom, no
zbog toga je bila doista posebna.
Ostalo je nejasno kako to da biljka
s klorozom nije pokazivala znakove in-
tolerancije na svjetlost, a još je nevjero-
jatnije da je, iako s genetskom greškom,
bila većih dimenzija od okolnih smreka.
Izmjereno je da ima oko 49 m visine i
1,8 m promjera. Znanstvenici pretpo-
stavljaju da se tako uspješno razvila
zahvaljujući povoljnoj lokaciji i količini
svjetla. Smatra se da je zlatna smreka
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
Zanimljivosti
Tekst: Marija Glavaš
Foto: internet
Zlatna smreka za života
imala dovoljno svjetla za vršenje foto-
sinteze i da se ono odbijalo u dovoljnoj
mjeri da iglice ne izgore i ne otpadnu.
Moguće je i da su joj ugljik potreban za
stvaranje glukoze putem korijenovog
sustava slale okolne smreke. Da si dr-
veće međusobno pomaže na taj način,
dokazala je upravo Kanađanka iz Bri-
tanske Kolumbije. Profesorica šumarske
ekologije Suzzane Simard sa Šumarskog
fakulteta u Vancouveru radila je pokuse
u šumi s brezama i duglazijama. Pret-
hodno je takvo istraživanje provedeno
na borovima u laboratorijskim uvjetima
i oba su dokazala isto.
Zlatna smreka posječena je 20.
siječnja 1997. godine i to je izazvalo
strašno ogorčenje kako kod Haida In-
dijanaca, tako i kod bijelih doseljenika.
Posjekao ju je četrdesetsedmogodiš-
nji inženjer šumarstva Thomas Grant
Hadwin. Ogorčenje koje je Hadwin iza-
zvao objasnio je vlastitim ogorčenjem,
a pobuđivale su ga čiste sječe i način
HRVATSKE ŠUME 47
Zanimljivosti
na koji je poslovala drvna industrija.
Istražitelji su kasnije našli svjedoke
koji su potvrdili da je Hadwin bio veliki
protivnik čistih sječa, što je razumno,
no ustanovili su i da je bio psihički la-
bilna osoba. U svakom slučaju, trebalo
mu se suditi. Prvo je ročište bilo zaka-
zano 18. veljače 1997. godine, no po-
bjegao je pet dana prije, 13. veljače. U
lipnju iste godine pronađeni su njegov
razbijeni kajak i oprema na nenaselje-
nom otoku Mary Island. Postoji više
pretpostavki o njegovom konačnom
završetku. Prema jednoj ubijen je iz
osvete, a prema drugoj se utopio. Oni
koji su ga dobro poznavali tvrdili su
da nije poginuo jer je bio majstor pre-
življavanja i iznimno otporan na niske
temperature. Zato su nagađali da je
lažirao vlastitu smrt i pobjegao u ne-
poznato. Sa sigurnošću je jedino utvr-
đeno da je nestao pod nerazjašnjenim
okolnostima.
Hadwin je imao dobro praktično sje-
kačko iskustvo, a počeo ga je stjecati u
kasnim tinejdžerskim godinama i ranim
dvadesetima i u to vrijeme zarađivao
i kao rudar u rudniku zlata. Bez obzi-
ra na to, dok je sjekao zlatnu smreku,
vjerojatno zbog stanja psihe, nije nači-
nio prijelomnicu pa je ostala stajati na
panju dva dana. Nakon što ju je srušio
uputio je pismo Haidama i medijima. U
pismu stoji kako nije uživao u, kako je
to nazvao, klanju ove grandiozne, stare
biljke, ali očito im je trebao poziv na bu-
đenje i to bi trebali biti sposobni shvatiti
i akademski osposobljeni profesionalci.
Napisao je kako je učinjeno izraz njego-
vog bijesa i mržnje prema akademski
obrazovanim profesionalcima i njiho-
vim ekstremističkim simpatizerima čije
Klon u sveučilišnom vrtu
48 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
Prizor iz filma Hadwinova presuda
se ideje, etika, djelomična istina, stavovi
itd. čine odgovornima za većinu grozo-
ta prema amaterskom životu na ovom
planetu.
Budući da su smatrali da je to je-
dan od njihovih predaka, Haida pogla-
vice organizirali su obred žalovanja za
smrekom. Prema njihovom vjerovanju,
u zlatnu smreku pretvoren je jedan ne-
poslušni dječak. Jedna od verzija legen-
di kazuje da je Stvaratelj odlučio uništiti
dječakovo selo snježnom olujom jer se
ljudi nisu prestajali loše ponašati jedni
prema drugima. Dječak i njegov djed
uspjeli su se skloniti na sigurno, a iz
skrovišta su izašli tek kada su začuli ptič-
ji pjev. Kako su bili jedini preživjeli, jedi-
no im je preostalo napustiti selo. Uputili
su se na put hodajući uz rijeku Yakoun.
Starac je kazao dječaku neka se ne okre-
će, ali ga dječak nije poslušao i za kaznu
je bio pretvoren u drvo. Legenda kaže
da stablo treba poštovati do zadnje ge-
neracije.
Navodi se da su se neki od Haida,
ali i neki bijelci željeli osvetiti Hadwi-
nu. Jesu li znanstvenici barem dijelom
ublažili ogorčenu javnost, nije poznato,
ali uspjeli su u naumu da zlatna smre-
ka živi i dalje. Uz prethodno odobrenje
Haida, stvorili su klonove još iste godi-
ne kada je zlatna smreka posječena. U
tu svrhu prvo joj je odrezan vrh i poslan
u Cowichan Lake stanicu za istraživanje.
Šumarski su stručnjaci stotinjak reznica
nacijepili na zdrave sitkanske smreke, a
prihvatilo ih se oko 60. Nakon godina
njege u stakleniku, dvadeset je primje-
raka posađeno na vanjski prostor stani-
ce gdje rastu u uvjetima sličnima onima
u šumi u Haida Gwaii. Godine 2012.
objavljeno je da su visine između 65 i 70
cm. Dio sadnica posađen je diljem Bri-
tanske Kolumbije.
Zanimljivo je da su njezini geni
sačuvani i prije nego je posječena. Još
šezdesetih godina prošloga stoljeća
netko je uzeo reznice i prodavao ih po
SAD-u, no ne spominje se ništa o njiho-
voj daljnjoj sudbini, osim za dvije koje
su poklonjene botaničkom vrtu Sveu-
čilišta Britanske Kolumbije. Uspjela je
jedna od njih. Danas je to stablo starosti
oko 60 godina, visine svega nekoliko
metara i zaštićeno sjenama nekoliko ve-
ćih stabala. Ne uživa nikakav poseban
tretman u usporedbi s drugim drvećem
u sveučilišnom vrtu, ali uživa posebnu
pažnju znatiželjnih posjetitelja.
Posječeno drvo iskorišteno je za izra-
du gitare posvećene kanadskoj povije-
sti. Jedan dio tog instrumenta načinjen
je od hokejaškog štapa čuvenog ka-
nadskog hokejaša Paula Hendersona, a
drugi od vesla koje je koristio kanadski
premijer Pierre Trudeau.
Prije 14 godina objavljena je knjiga
posvećena zlatnoj smreci autora Johna
Vaillanta pod nazivom Zlatna smreka:
istinita priča o mitu, ludosti i pohlepi. Do-
kumentarno-igrani film režisera Sashe
Snowa Hadwinova presuda snimljen je
2015. godine. 
 Gljive naših krajeva
Stapčara iz porodice vrganjevki Tekst: Marija Glavaš
Foto: internet

Kostanjevka
mijenja boju
ako se ošteti
Primjerak klobuka kestenjaste boje

Kostanjevka (lat. Imleria badia (Fr.) Vizzini syn. Boletus badius) jest mikorizna stapčara mješovitih ili šuma
četinjača. Prvi ju je imenovao švedski mikolog Elías Magnus Fries 1821. godine. Dodijelio joj je znanstveni
naziv Boletus badius. Naziv joj je promijenjen u ovom stoljeću nakon što je 2013. godine provedena DNK
analiza kojom su utvrđena jedinstvena morfološka svojstva.

G
odine 2014. talijanski je mikolog Alfredo Vizzini pre- može se skinuti. Cjevčice su u presjeku okrugle ili četvrtaste,
mjestio kostanjevku iz roda Boletus u rod Imleria. U raznih duljina od 0,6 do 2 cm, u početku bijele do svjetložu-
literaturi se može naći i pod nazivom Boletus castane- te boje, a kasnije žuto-zelene, rijetko maslinasto-žute. Ako se
us ß badius (Fr.), Ixocomus badius (Fr.) Quél. i Xeroco- klobuk stisne prstima, pojavit će se plavičasta, plavo-zelena ili
mus badius (Fr.) E. J. Gilbert. Znanstveni naziv roda dodijeljen siva mrlja ili čak smeđe boje. Meso je gusto, bijele ili svjetložu-
je u čast belgijskog mikologa Louisa Imleria (1990. - 1993.).
Stariji naziv Boletus dolazi od starogrčkog naziva bolos koji se
Klobuk može biti jastučastog oblika
odnosi na grudu gline, a naziv vrste badia upućuje na crven-
kasto-smeđu boju klobuka.
Rasprostiranje i stanište: Pridolazi na euroazijskom kon-
tinentu i u Sjevernoj Americi. Raste na kiselim ili pjeskovitim
tlima, u listincu ili mahovini u mješovitim i šumama četinjača,
često uz hrastove, bukve, pitomi kesten te jele i borove. Prido-
lazi pojedinačno ili u grupicama. Stvara mikorizne veze.
Opis: klobuk kostanjevke širine je od 3 do 12, rjeđe 14 cm,
kod mladih primjeraka gotovo okrugao, zatim polukružan,
odnosno konveksan, a kod zrelih primjeraka oblika jastuka ili
plosnat. Boja klobuka može jako varirati pa može biti svijetlo
crveno-smeđe, kestenjaste, čokoladne, maslinaste ili tamnije
smeđe, rjeđe crno-smeđe boje. Kod mladih primjeraka krajevi
su uvinuti prema gore, a kod zrelih podvinuti prema klobuku.
Kožica je glatka, suha, baršunasta, za vrijeme kiše sjajna. Ne
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 49
Gljive naših krajeva
Dobro poznat, jestiv, ljekovit i
protuotrovan

U slučaju ozljede dolazi do promjene boje
te boje, ispod kožice klobuka smeđe, a ako se zareže poprima
plavičastu, zatim smeđu i na kraju ponovno bijelu svjetložu-
tu boju. Kod mladih primjeraka vrlo je tvrdo, no s vremenom
omekša. Stručak je oblika cilindra ili zadebljan, gust, može biti
visine od 3 do 14 cm i širine gotovo 1 cm. Boja stručka često je
svjetlosmeđe, a može biti i žuto-smeđe ili smeđe boje. Spore
su uglaste, široke, jednobojne, srednje veličine ili malene. Oti-
sak spora je maslinasto-smeđe ili zeleno-smeđe boje.
Okus i miris: meso ima slatkasti okus i ugodan miris gljiva
ili podsjeća na voće.
Vrijeme branja: od srpnja do studenog.
Kemijski sastav: sadrži holin, mososaharide, disaharide,
aminokiseline, vitamine: B1, B2, B9, B12, C i PP, minerale: ka-
lij, kalcij, magnezij, cink, selen, bakar, mangan, željezo, fluor,
Čičak razvija
izrazito veliko
lišće
Čičak (lat. Arctium lappa L.) pripada redu Asterale
i porodici glavočika Asteraceae (Compositae) koje
predstavljaju najveću skupina dvosupnica, a kojih
ima do 25 000 vrsta. Kod nas raste gotovo 400 vr-
sta glavočika svrstanih u gotovo 100 rodova. Gla-
vočike su vrlo važne biljke s gospodarskog stajali-
šta, a jednako važnu ulogu imaju u ekosustavu. U
našoj flori glavočike dolaze u više od 40 rodova. Iz
roda čičaka Arctium L. kod nas dolaze četiri vrste.
Sve su jednako ljekovite i jestive, no najpoznatiji
je obični čičak.

O
fosfor i natrij.
Ljekovitost: povećava aktivnost mozga čime vrlo povoljno bični čičak iz roda Arctium na engleskom se naziva
djeluje na pamćenje, obnavlja živčane stanice, srce i krvotok burdock. Biljni simbol Škotske uvijek ćete naći pod
te smanjuje rizik od ateroskleroze. Povoljno djeluje na sastav nazivom thistle, a odnosi se na biljke iz porodice
kože, noktiju i vlasi. Odlično je tonizirajuće sredstvo. Također, glavočika poput sikavice, osjaka i kravačca. Prema
ima diuretična svojstva pa povoljno djeluje na bubrege. Može izvorima koji obrađuju škotsku simboliku, nije sigurno o ko-
pomoći u čišćenju organizma i mršavljenju. Umirujuće djeluje joj se točno vrsti radi, a uz to su vrlo slične izgledom.
na živčani sustav. Prirodni je antibiotik te stabilizira imunosu- Opis: čičak je dvogodišnja biljka. Vretenasti, mesnati soč-
stav. ni korijen dug je do 60 cm, nosi brojno postrano korijenje. U
Jestivost i upotreba: jestiva je gljiva koja se može konzu- prvoj godini pojavljuju se veliki prizemni listovi sakupljeni
mirati sirova. Može se kuhati u juhi petnaestak minuta, soliti u rozetu. Ti listovi imaju peteljke duge do 30 cm, a plojka
i marinirati, sušiti ili zamrznuti. Nekoliko je europskih istra-
živanja pokazalo da u slučaju prisutnosti metala, kao što su Donji listovi izrazito su veliki
kobalt, živa i nikal u okolišu, dolazi do nakupljanja u kosta-
njevki. Nakon černobilske katastrofe analizom je utvrđeno da
tamošnji primjerci sadrže nekoliko puta veću koncentraciju
radioaktivnog cezija-137 u odnosu na ranije brane primjerke.
Zbog sklonosti nakupljanja štetnih tvari, kostanjevke je važno
brati na nezagađenim mjestima.
Slične gljive: ljetni vrganj (lat. Boletus edulis) koji je ukusna,
jestiva vrsta. Kuhanjem bujon ostaje proziran i po tome se ljet-
ni bujon razlikuje od velikog broja drugih vrsta.
Neželjene popratne pojave: osim već istaknute činjenice
da gljiva može biti zagađena i može doći do trovanja orga-
nizma, usporava rad želudca i crijeva zbog čega se ipak pre-
poruča termička obrada. Za kestenjaču vrijedi što i za druge
jestive gljive, a to je da je nužno izbjegavati stare primjerke i
prejedanje jer može doći do želučanih smetnji. 
50 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
 Ljekovito bilje
je dužine do 40 cm i po tome se čičak
ubraja među zeljanice s najvećim listo-
vima. U drugoj godini izraste uspravna,
razgranata stabljika visine od 80 do 150,
ponekad i 200 cm. Listovi na stabljici
prema vrhu su sve manji. Na vrhovima
ogranaka razvijaju se cvjetne glavice i to
od lipnja do rujna. Plodne glavice imaju
na sebi kukice. Dozrijevaju od kolovoza
na dalje. Zreli plodovi već se pri slabom
dodiru odvajaju od stabljike i kukama
hvataju za odjeću, dlaku životinja i slič-
no, što je način na koji se čičak razmno-
žava.
Rasprostranjenost i stanište: čičak
je euroazijska vrsta. Kod nas dolazi po
svim krajevima, od nizina do brdskog
pojasa. Raste po poljima, uz putove,
obale rijeka i potoka, rubove šuma i
u blizini ljudskih naselja. U nekim ze-
mljama Europe, Kini i SAD-u uzgaja se
u vrtovima, a u Japanu i plantažno kao
povrtna biljka.
Ljekoviti dijelovi: za ljekovite svrhe
prvenstveno se koristi korijen. Svježi
korijen, koji je ljekovitiji od suhog, može Tekst: Marija Glavaš
se sakupljati cijele godine. Za sušenje se Foto: internet
iskopa korijen dvogodišnjih biljaka, u
jesen ili rano u proljeće. Iskopani korijen Cvat čička
se očisti, osuši i spremi u dobro zatvo-
rene posude. Mogu se koristiti i mladi
listovi i sjemenke. U prehrambene svrhe mogu poslužiti pro- se kao tonik za osvježenje kože ili ispiranje u slučaju prhuti.
ljetni izdanci, mlada stabljika i sjemenke. Čičak je dobar lijek protiv bolesti usta i ždrijela. Pomaže kod
Kemijski sastav: s obzirom na kemijski sastav, čičak je skrofuloze, tj. otekline limfne žlijezde u vratu. Može se koristiti
vrlo značajna ljekovita biljka. Korijen sadrži inulin, eterično i i u liječenju tifusa, sifilisa i otrovanja živom. Protiv ugriza živo-
masno ulje, tanine, gorke tvari, različite kiseline, sumporne tinja jede se istucano sjeme što djeluje na oslobađanje krvi od
spojeve i različite minerale. Značajno je da korijen sadrži tva- otrova, a oblozi od zgnječenog lišća vrlo su djelotvorni protiv
ri koje sprječavaju rast tumora. Listovi su vrijedni jer sadrže ugriza zmija.
gorke tvari, eterično ulje, provitamin A, vitamin C, nešto sluzi, Neželjene popratne pojave: treba izbjegavati prekomjer-
tanine i druge tvari. nu upotrebu, što se naročito odnosi na trudnice i dojilje. 
Ljekovita svojstva i djelovanje: čičak je koristan za unu-
tarnju i vanjsku upotrebu. Korijen djeluje protuotrovno, ima Veliko, mesnato korijenje
antibakterijska i antigljivična svojstva. Sok ili ekstrakt djelo-
tvoran je protiv HIV-a. Povećava otpornost organizma na in-
fekcije. Po visokom sadržaju inulina čičak je vrlo koristan za
liječenje smetnji jetre i žuči i za čišćenje krvi. Korijen ima diu-
retična i purgativna svojstva te uklanja otrove iz tijela. Služi za
liječenje reume i gihta, bolesti mokraćnih organa i bubrega.
Tako se čaj od korijena primjenjuje protiv stvaranja bubrežnih
kamenaca, a slično djeluje i čaj od sjemenki i listova. K tome,
čaj od korijena služi za čišćenje crijeva i poboljšava probavu.
Ekstrakt korijena vrlo je djelotvoran u liječenju menstrualnih
poteškoća. Korijen i list rabe se kod upale želudca, želuča-
nih čireva i za pospješenje probave. Sastojci u čičku djeluju
vrlo povoljno na liječenje vrlo različitih kožnih bolesti. Dobri
se uspjesi postižu u liječenju zloćudnih čireva i tuberkuloze
kože. Oparak od listova ili uvarak od korijena upotrebljavaju
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 51
Zaštita prirode
Nacionalni parkovi Tekst/foto: Helena Jakobović

Zadivljujuća panorama na
samom ulazu u Nacionalni
park Plitvička jezera

Buđenje prirode Plitvičkih jezera

U trenutku kada je bilo najpotrebnije, koronavirus bar na kratko zamrznuo je ljepotu Plitvičkih jezera
konzerviravši ju zamišljenim voštanim premazom. Staze kojima su do tada šetali ljudi u kolonama poput
mravlje vojske zamijenili su domaćini. Nerijetko su kamere parka snimile vučji čopor, risa, pa i medvjeda
kako šetaju drvenim mostićima ogledavši se u bistrini jezera vrebajući ribu. Zbog zatvaranja parka možda
su izgubljeni prihodi, ali je zauzvrat dobiveno nešto što se ne može mjeriti novcem.

O
njemu su napisani brojni tek-
stovi, snimane dokumentarne
emisije za domaće i strane
televizije, a fotografije njego-
ve nestvarno lijepe prirode čuvaju se
u brižno popunjenim foto albumima
ili dijele brzinom svjetlosti na društve-
nim mrežama, nagrađene milijunima
„lajkova“. Ali oni koji su zaista doživjeli
iskustvo njegove osebujnosti, ljepote i
veličanstvenosti, u svojim mislima za-
uvijek čuvaju slike žive i nežive prirode
sjedinjene u jedno neraskidivo klup-
52 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
ko. O njemu jednostavno nije moguće
previše pisati ili prestati govoriti. On je
Nacionalni park Plitvička jezera i ima
neku magičnu privlačnost koja nikoga
ne ostavlja ravnodušnim. Obilazak ovog
parka izaziva različite reakcije u posjeti-
telja, ali najčešće one umirujuće, poput
prirodnog je analgetika. Zaviriti u bistri-
nu vode njegovih jezera, zaći kroz šu-
movitu stazicu između drveća čija kora
kao da priča priče, dotaknuti kamen niz
litice sedrenih barijera s kojih se poput
vela spušta divlja voda kao savršena
rapsodija popraćena najrazličitijim zvu-
kovima, neopisivo je iskustvo koje pruža
posjet Plitvičkim jezerima.
Nacionalni park Plitvička jezera naš
je najstariji nacionalni park osnovan
1949. godine, ali ujedno i najstariji
nacionalni park jugoistočne Europe
te najveći u Hrvatskoj s površinom od
297 km². Najveći dio parka prekrivaju
šumski kompleksi s preko 80 % uku-
pne površine, slijede livade i travnjaci,
a vode, odnosno jezera, iako se sma-
traju najatraktivnijim dijelom parka,

zauzimaju svega 1 % njegove ukupne
površine.
No, šume i voda, jedno bez drugoga
ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva
i pročišćava velike količine vode, ali je
također utočište za mnoge životinjske
vrste. Velika razlika u nadmorskoj visini
u uskom prostoru između planina Mala
Kapela na zapadu i Ličke Plješivice na
istoku te rijeke Korane na sjeveru tako-
đer predstavlja značajan razlog za bio-
lošku raznolikost u ovoj regiji.
Fenomen parka predstavlja 16 ka-
skadno spojenih jezera koja su nastala
djelovanjem više nadzemnih rječica i
kršnih ponornica, a odijeljena su prirod-
nim sedrenim barijerama koje su nasta-
le kao posljedica taloženja mahovine,
algi i bakterija. Zbog tog su prirodnog
fenomena 1979. godine dobila među-
narodno priznanje, odnosno upisana su
na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
No, sa slavom dolaze i neke nega-
tive posljedice. Otvorivši se sve više za
javnost, a posjetitelja se godišnje broji
i više od milijun, priroda je postala sve
ugroženija. Dok je većina zaštićenih pri-
rodnih područja u svijetu udaljeno od
utjecaja ljudi, Plitvička jezera kroz svoju
su povijest stalno bila izložena ljudskom
utjecaju, ali u granicama koje su održa-
vale ravnotežu između prirode i ljudi.
Očuvanje starih običaja i tradicija vrlo
je važno za lokalno pučanstvo, a lokalna
kultura prepoznata je kao bitan čimbe-
nik u privlačenju stranih turista.
Danas ipak moramo više ulagati u
očuvanje prirode, u suprotnom priro-
Staze kojima inače šeću posjetitelji u
vrijeme koronavirusa preuzele su životinje
Zaštita prirode
da će ljudima okrenuti leđa. Već 1883.
godine pojas šuma koji okružuje jeze-
ra i izvore proglašen je odvojenom zo-
nom u kojoj je zabranjena sječa drveća.
Šume u parku dio su Nacionalne ekološ-
ke mreže i europskog projekta zaštite
prirodne baštine NATURA 2000. Najče-
šća vrsta drveća obična je bukva, a slje-
deća vrsta po brojnosti je jela koja raste
u dinarskim bukovo-jelovim šumama.
Obje vrste su skiofiti, odnosno mogu ra-
sti i u sjenovitom staništu. Pojavljuju se
i šumske zajednice sa smrekom, šumske
zajednice bijelog bora, a u zoni jezera i u Ulovljen u trenutku izlaska iz svoje čahure
kanjonu Korane raste šumska zajednica
crnog graba s jesenskom šašikom.
Ostale značajnije vrste šumskog dr-
veća su obični grab, crna joha i crni bor.
U nacionalnom parku registrirano je čak
1267 različitih biljnih vrsta, od čega čak
50 vrsta orhideja. Jedna od vrijednosti
parka je i jelovo-bukova prašuma Čorko-
va uvala proglašena posebnim rezerva-
tom šumske vegetacije 1965. godine, a
koja je danas predmet istraživanja mno-
gih znanstvenika iz područja šumarstva i
biologije. Šume Plitvičkih jezera stanište
su tri velika europska mesojeda: smeđeg
medvjeda, vuka i risa. Medvjed je ujedno
i zaštitni znak parka. Mnogobrojne vrste
djetlića i šumskih sova svjedoče o visokoj
kvaliteti i prirodnosti staništa.
Možda u trenutku kada je bilo naj-
potrebnije, koronavirus bar na kratko
zamrznuo je ljepotu Plitvičkih jezera
Drveni mostići i stazice uklapaju se u
konzerviravši ju zamišljenim voštanim prirodno okruženje parka
premazom. Prvog dana proljeća zatvo-
ren je Nacionalni park Plitvička jezera
zahvaljujući epidemiološkim mjerama
zbog globalne pandemije. Staze kojima
su do tada šetali ljudi u kolonama poput
mravlje vojske zamijenili su domaćini.
Nerijetko su kamere parka snimile vučji
čopor, risa, pa i medvjeda kako šetaju
drvenim mostićima ogledavši se u bi-
strini jezera vrebajući ribu.
I najveći od svih, Veliki slap, umje-
sto proljetne vreve pljuštao je samo za
čuvare parka i šumske stanovnike. U
manje od dva mjeseca priroda je zabo-
ravila na ljude i odmorila se, nadamo
se i napunila baterije za nove izazove.
Zbog zatvaranja parka možda su izgu-
bljeni prihodi, ali je zauzvrat dobiveno
nešto što se ne može mjeriti novcem.
Priroda se probudila sama i konačno je
prodisala. 
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 53

DV “BOTINEC”, Zagreb
Ime i prezime djeteta: Lucija Radić, 6 godina
Odgojiteljice: Kristina Radelja i Betina Ilić Gljuščić
Komentar djeteta: Ena Bikić, (4 godina): „Javor je stablo
veliko do neba.”
DV “ZVONČIĆ”, Ozalj
Ime i prezime djeteta: Tina Malešić, 6,5 godina i Ana Bunčić
6,6 godina
Odgojiteljice: Melita Golub i Martina Vratarić
Komentar djeteta: „Znamo da se od javora radi sirup i da je
fin.“
54 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.
Javor
Javor (Acer) je rod do 35 metara visokog šum-
skog drveća srednje, zapadne i južne Europe,
Kavkaza i sjevernog dijela Male Azije. Ima ga
uglavnom u planinskim područjima. Krošnja
mu je široko zaobljena. Deblo može doseći
i debljinu preko 1 metra, obično je kratko i
obraslo crvenkasto-smeđom korom koja se
ljušti pločasto.
DV “JOSIPDOL”
Ime i prezime djeteta: Nina Lautar, 6,9 godina
Odgojiteljice: Darinka Salopek i Biserka Pavković
Komentar djeteta: Fran Paušić (6 godina): „Ja znam što je
javorov sirup. Stavlja se na palačinke. Slađi je od meda.“
DV “ZAPRUĐE”
Ime i prezime djeteta: Emili Vukelić, 6,5 godina
Odgojiteljice: Ana Marija Puljiz i Marija Urch
Komentar djeteta: „Javor ima široke listove i podsjeća me na
neki otvoreni cvijet. Zelene je boje kao zelena trava.”
DV “POTOČNICA”
Ime i prezime djeteta: Luka
Bojanić, 6 godina
Odgojiteljice: Marica Kocijan,
Mirka Bastijanić i Vesna Lampić
Komentar djeteta: Bartol Bačić
(6 godina): „Od javora možemo
dobiti fini sirup.“
DV “MAKSIMIR”, Zagreb DV “BUKOVAC”, Zagreb
Ime i prezime djeteta: Zola Belošević, Ime i prezime djeteta: Vida Tepeš, 7,5
7,6 godina godina
Odgojiteljice: Marina Valić i Vedrana Odgojiteljice: Lidija Crnogorac i
Hofšteter Tajana Mandić
Komentar djeteta: – Komentar djeteta: „Ima čudno lišće,
može biti crven i zelen, a to mi je
super. “

DV “GUSTAV KRKLEC”, Krapina DV “DUGA RESA”

Ime i prezime djeteta: Lorena Leljak, 6,1 godina
Odgajateljice: Davorka Klasić i Zdravka Galović
Komentar djeteta: „Lipa je mirisno drvo od čijih se
cvjetova radi čaj.“
Ime i prezime djeteta: Stella Kranjčević, 6,5 godina
Odgojiteljice: Zrinka Lauš i Suzana Bilankov
Komentar djeteta: „Javor je jako čvrsto drvo i od
njega se rade stepenice.”
BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 55
Aktualno

56 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.