SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKIH I ODGOJNIH

ZNANOSTI
STUDIJ RAZREDNE NASTAVE

Marina Petričević
„SMOGOVCI“ HRVOJE HITREC
SEMINARSKI RAD
KNJIŽEVNOST ZA MLADEŽ

Mentor: dr. sc. Šimun Musa

Mostar, siječanj 2020

SADRŽAJ

1.UVOD.....................................................................................................................1
2.HRVOJE HITREC “SMOGOVCI”.......................................................................2
3.ZAKLJUČAK.........................................................................................................6
4.LITERATURA.......................................................................................................7
1.UVOD

Hrvoje Hitrec suvremeni je hrvatski književnik, romanopisac, dramski pisac,

filmski i televizijski scenarist. Poznat je po brojnim knjigama za djecu i mladež. U
ovom seminarskom radu proučavat ćemo jedno od najpoznatijih Hitrecovih djela,
“Smogovci”. Cilj seminarskog rada je prikazati kojem razdoblju hrvatske
književnosti pripada Hrvoje Hitrec, koje su karakteristike njegovog pisanja,
točnije, koje su karakteristike njegovog romana “Smogovci”.

1
2.HRVOJE HITREC “SMOGOVCI”

Hrvoje Hitrec, rođen je u Zagrebu 1943. godine. Suvremeni je hrvatski književnik,

romanopisac, dramski pisac, filmski I televizijski scenarist. Poznat je po brojnim
knjigama za djecu i mladež. U romanima, pripovijetkama, dramskim i
televizijskim ostvarenjima najčešće mu je mjesto zbivanja rodni grad Zagreb. Djela
Hrvoja Hitreca možemo podijeliti na dječje romane, knjige, pripovijesti i prozne
cjeline u formi slikovnice. Većina njegovih djela namijenjena su elektronskim
medijima i kazalištu. Ono što je obilježilo ovog autora i što mu je donijelo najveću
slavu , njegovi su romani, ponajviše “smogovsko petoknjižje”.

Hitrec je jedan od najznačajnijih suvremenih predstavnika urbane dječje proze,

jedan je od najznačajnijih predstavnika humorističkoga dječjeg iskaza I jedan od
najznačajnijih tvoraca tzv. Dječje jeans proze, “proze u trapericama”. Pojam
“proza u trapericama” ili jeans proza u Hrvatskoj nastaje kao prozni model
šezdesetih godina, na granici između modernog i suvremenog romana. To je
posebna vrsta urbanog romana nastala prema romanu J. D. Salingera “Lovac u
žitu”. Nastaje kao opreka problemskom intelektualizmu modernog romana.
Karakteriziraju ga mlađi glavni junak koji je netipičan, pasivan, bez ciljeva. Junak
je gradski marginalac koji je suprostavljen svijetu odraslih. On pripada određenoj
manjoj skupini, te zajedno izazivaju tradicionalne vrijednosti i stvaraju vlastitu
kulturu, odnosno, odijevanje, glazbu, jezik i sl. Okolina je obično urbana
zagrebačka sredina, imamo prisutne brojne žargonizme, nema filozofskog govora,
već govor gradske mladeži.

Smogovci su jedan od najboljih humorističnih romana za djecu i mlade koji se

sastoji od 36 poglavlja. Uz sam naslov romana Smogovci stoji autorova pripomena
da je to romančić za nešto stariju djecu i prilično mladu omladinu, što Josip Pavičić
utvrđuje kao prisutnost humor(izma) Hrvoja Hitreca.

2
Sama radnja romana događa se sedamdesetih godina 20. stoljeća, a obilježja toga
razdoblja su izgradnja samog Zagreba, njegova obnova i odlazak mnogih
Zagrepčana, ali i ostalih Hrvata u inozemstvo. Čitatelji i gledatelji u ovom djelu
prepoznali su predivan grad, gradske teme, odličan piščev smisao za humor,
kombinaciju štokavskog standarda i kajkavskog dijalekta, upoznali su se sa odlično
profiliranim likovima. Mogli bismo reći da je veliki dio stanovnika u ovoj
zanimljivoj družini prepoznao sebe. Hrvoje Hitrec u ovom je romanu prikazao
gradske ljude, ulice, svakodnevne situacije i događaje. Djelo je sastavljeno od niza
dogodovština u Naselku; dječjih fakinarija, školskih doživljaja, izleta, staračkog
života Papirusa Augusta Kranteka i njegova psa. Ozbiljnost u djelu nastupa onoga
trena kada Vragecovi dobiju sudski nalog da se njihova kuća, podignuta bez
građevinske dozvole, mora rušiti. Pojavom Smogovaca dječji urbani svijet
(Zagreb) na velika vrata ulazi u književnost. Samo mjesto zbivanja predstavlja
socijalni kontrast u kojem su s jedne strane mali kućerci zagrebačkog naseobnog
ruba, do njih veliki, novi stambeni blokovi. U skaldu s tim predstavljeni su i likovi
u svojoj, gorkoj svakidašnjici. Smogovci nam ppokazuju kako je humor zapravo
ozbiljna stvar. Ispod njega izbijaju ozbiljna životna pitanja.

Radnja romana prikazuje dvije obitelji, ona dobrostojeća dječaka Dade i obitelji
Vragecovih. Tu možemo primjetiti kako Hitrec svojim likovima nadjenjuje
funkcionalna imena, naime, Vragecovi kao das u vragu s torbe vušli! Braća
Vrageci smješteni su u tijesnoj, staroj, drvenoj kući koja je bijedna čak i za jedan
Naselak. Međutim, uz nju su već izgrađeni temelji nove kuće, za koje oni kažu da
su smiješani od betona i njemačkih maraka. Jer, kako kažu, imali su mamu u
Njemačkoj i tatu na Mirogoju. U drugoj sredini, do Naselka, u velikim stambenim
spavaonicama, živi dobrostojeća obitelj dječaka Nosonje i dječaka Dade. Autor na
više mjesta dodiruje neka aktualna pitanja, vezana uz odgoj suvremenog djeteta.
Ono što taj odgoj podrazumijeva je ponajprije škola i školski sustav, potom
obiteljski odgoj, malograđanština, nezakonitosti u športu itd. Ljudi često smatraju
da u tegobnim vremenima stvarnosti nema mjesta humoru. No ipak, autor
ponašanjem likova i svojom naracijom želi implicite reći da se humorom nadilaze
svakidašnji problem. Hitrecov humor, u ovom i drugim romanima, počiva na: vicu
i dosjetkama, raznovrsnim resemantizacijama, leksičkim raščlambama,
humorističkim opisima, zoologijskim leksikom za ljude.

3
Roman Smogovci pripada dječjoj prozi u trapericama, a to možemo dokazati
elementima koji su u romani zastupljeni. Jedan od elemenata je sinkronijsko
traženje kontinuiteta u suvremenoj kulturi: predstavljajući djecu urbane sredine,
autor obilno upućuje na njihove uzore u drugim medijima: filmu, stripu, televiziji
kako bi naglasio oponašanje idola i poistovjećivanje s njima. Djeca ne samo što
spominju, nego i oponašaju Indijance, Johna Waynea, Charlija Chaplina, E. T.-a,
Georga Harrisona, Tarzana, a izrijekom se u Smogovcima i navodi: I onda
usporedi svoju situaciju s onom na filmu koji je te večeri gledao.

Drugo se obilježje iskazuje u odnosu stari-mladi. Kod Hitreca je to evazijski odnos

odrasli-neodrasli. Njegova djeca ne suprostavljaju se otvoreno, nego podcjenjuju
roditelje svakako ih ne doživljavajući kao autoritete. Socijalna evazija posebice je
naglašena kada autor zbivanje locira u ambijent koji je oporben strukturiranome
svijetu (Naselak u Smogovcima). Idući element je infantilizam u pripovjedanju i to
ne samo kao izraz dječje psihe nego i u naraciji. Umjesto lovrakovski umivenog
stila, koji je sročen po mjeri zrela čitatelja Hitrec svojim junacima pridružuje
sukladan izraz, podjetinjuje ga. Osim toga, prisutna je i stilizacija usmenog
spontanog govora, nazočna gotovo uz svaki lik. Česti su implikativni izrazi: I kako
to već biva, svi posjeti dolaze u nejnezgodniji čas. Pojave, povijesne činjenice i
znamenite ličnosti iz mahom hrvatske povijesti Hitrec rabi u humorističnoj
funkciji, dakle po radi humorističnog učinka. Jedan od elemenata proze u
trapericama je odnos spram usmene književnosti, pomoću parafraze te
književnosti- često je ironijski. Hitrec često koristi jezične oporbe da bi na taj način
naglasio pripadnost svojih likova određenoj grupi i novoj, urbanoj kulturi.
Najvažnija oporbena funkcija proze u trapericama odvijat će se na leksičkom planu
i ona će biti trovrsna. Tako u Hitreca nalazimo niz tuđica, osobito anglizama (šou,
Amer, hepi, bejbi), dijalektizama (vudren, bogec) i žargonizama (kužiti, ćornuti,
fosil, fora, tranzić). Trećem oporbenom leksičkom segment, kajkavštini, valja
usmjeriti posebnu pozornost. Cijelim svojim opusom Hitrec je vezan za rodni
grad, kajkavski Zagreb te će kaj funkcionirati kao bitno znakovit čimbenik,
izražajno i idejno. Predstavljajući rubni svijet velikoga grada, Hitrec afirmira
staleški kaj, kaj kojim govore čistačice u školi, kumice na placu, pijanci po
bircuzima, seljaci, kaj koji će predstaviti i obrazovnu razinu lika, pojačanu
grafostilemima.

4
Smogovci su roman koji se vrlo lako čita, njegova radnja odvija se u kratkim
sekvencama, brzo, kao uzbudljiv i zabavan film brzoga ritma. Sve to dalo je jak
poticaj da se ovaj roman uprizori i serijski prikaže na televiziji.

Smogovci i strašni Bongo je drugi dio romanesnkog petoknjižja, ponajprije s istim

likovima, ali autor premješta radnju u dvorac Mokrice. Fabula je prepuna
tajanstvenih zapleta (krađa slika iz galerije, otmica djeteta) te hiperbolizacija.
Naime, autor uvodi novi lik, a to je petogodišnji genijalac Bongo koji preko
računala razgovara sa svemircima i ima ekstrasenzorne sposobnosti, pa se u
raspletu pojedinih fabulativnih sekvenci javlja kao deus ex machine. Tematska
angažiranost nije naglašena kao u prvome dijelu, likovi poštuju temeljne institucije
susutava i tek unutar njega nastoje živjetin otkvačeno. Stanovita mjesta gdje se
problem mogao dublje naznačiti, završavaju dosjetkom ili pak neuvjerljivim
raspletom. I ovim djelom Hitrec potvrđuje da zna stvoriti napetu priču, obilno
natopljenu nizom humorističnih opisa i fabulativnih zapleta. Romanom Zbogom,
smogovci Hrvoje Hitrec nastavlja smogovsku seriju, veza su i tu isti likovi i
poprište zbivanja, ali i eksplicitna nazočnost autora. Likovi su odrasliji i roman
završava sretno. Ovim djelom autor se oprašta sa slavnim junacima, lopov Džek se
obratio, oženio i sve se primirilo.

U kontekstu hrvatske dječje književnosti, Hitrecov književni opus pripada novom

tipu proze, ambijentalno vezane uz urbanu sredinu. To je proza s drukčijom
djecom, njihovim navikama, nazorima, odgojem, govorom. Iznad svega izdvaja se
Hitrecov humorizam, ljudski i vedar, primjeren suvremenom gradskom mladom
žitelju. Elementi jeans proze tako su u njegovim romanima stav, a humorom Hitrec
zapravo nudi djetetu dublju spoznaju svijeta.

5
3.ZAKLJUČAK

Hrvoje Hitrec autor je romana Smogovci u kojem na duhovit i zabavan način

predstavlja svakodnevnicu gradske mladeži. On progovara s gorčinom, ali i
duhovito, o aktualnim problemima suvremenog čovjeka kao što je onečišćena
okolica, dehumanizirano industrijsko društvo, pitanja vezana uz odgoj
suvremenoga čovjeka, malograđanština i sl. Piše jezikom jednostavnim i bliskim
govoru mladih uz mnogo tuđica kojima se manifestira pripadnost.

Roman Smogovci očito je pisan za nešto stariju djecu. Sadržajem su vezani za

Zagreb. Iako bi po crtanju prilika u dvjema obiteljima, bogatoj i siromašnoj,
Dadinoj i Vragecovoj mogao biti i socijalno obojen, to je ipak prvenstveno
humoristički dječji roman Hitrec prvenstveno nasmijati čitaoce i tome je cilju
podredio sve: fabulu, ritam, kompoziciju, ideju, likove, situacije, jezik i stil. Često
u radnju ubacuje poneku banalnu anegdotu ili poznati vic, ako misli da će mu to
pridonijeti stvaranju komična ugođaja ili efekta. Ovo djelo ocijenjeno je u kritici
kao jedna od onih knjiga koja se otima svakoj kategorizaciji. To nije ni omladinski,
ni dječji roman, ni roman za odraslog čitaoca. To je jednostavno- roman.

Iako će neke pristalice otmjenog literarnog pričanja i zametati njegov stil koji je
netradicionalan, nepretenciozan, pun đačkog slanga, viceva i mladenačkih štosova,
srodan Majdakovu iz njegovih “traperastih” romana, ali mu se ne može zanijekati
svježa, živahna i iskričava naracija, iako je ponekad i suviše obojena žurnalističkim
humorom.

6
4.LITERATURA

1.Hitrec, Hrvoje; Smogovci, Školska knjiga, Zagreb, 2007.

2.Hranjec, Stjepan; Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb, 1998.

3.Hranjec, Stjepan; Ogledi o dječjoj književnosti, Alfa, Zagreb, 2009.

4.Zalar, Ivo; Dječji roman u hrvatskoj književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1970.