Professional Documents
Culture Documents
01-Kako Se Pravi HTML-1
01-Kako Se Pravi HTML-1
dr Lazo Roljić
Tekst koji upisujete na web stranicu je isti kao tekst u svim drugim dokumentima. Razlika je u
tome što tekst sadrži kodove koji omogućuju čitanje u formatiranom obliku pomoću Internet
pretraživača (Microsoft Internet Explorer, Mozilla Firefox, Opera, Netscape, i dr.). Ove kodove
morate uključiti na vašu stranicu da bi ona radila ali ako koristite HTML programe za uređivanje
kao što su PageMill ili HoTMetal ne morate da pamtite kodove. Ako želite, stranicu možete
napisati u programu za uređivanje teksta (tekst editoru) kao što je "WordPad" ili "Notepad", pa je
sačuvati kao tekstuelnu datoteku (sa ekstenzijom .html) pomoću komande Save As. Druga
mogućnost je da napišete običnu stranicu u Wordu koji vam omogućuju da sačuvate stranicu kao
HTML datoteku. Međutim, ako razumijete šta je „iza prozora” to će vam pomoći da razumijete
mogućnosti web dizajna i pomoći vam da riješite probleme u radu ako stvari ne izgledaju onako
kako ste htjeli.
Mnogi ljudi ne znaju da mogu vidjeti (i kopirati!) kodove iz drugih web stranica. Da biste vidjeli
kodove za određenu stranicu pritisnite mišem na menij View, koji se nalazi na liniji menija, pa
izaberite stavku Source. Potom možete rezati i prenositi dijelove koda koliko god želite. Takođe
je dobro vidjeti kako su drugi ljudi konstruisali svoju web stranicu pa iskoristiti tako stečeno
znanje i iskustvo za pravljenje vlastite web stranice.
Osnove HTML-a
Kada web pretraživač prikaže stranicu on je čita iz tekstuelne datoteke i traži posebne kodove ili
„tagove" (kontrolne oznake) da bi znao kako da prikaže tekst. HTML oznake mogu reći WWW
pretraživaču da podeblja tekst u polucrno, u kurziv, da ga pretvori u gornju živu kolonu ili vezu
sa drugim dokumentom. Na primjer, riječi „bold text” će izvorno (source code) imati ovakve
oznake:
1
Rad je preuzet sa Interneta i adaptiran za studente EF UNTZ. Tekst je pripremila: Irena Gonda,
CET Škola računara, Beograd, Knez Mihailova 6/VI, 11000 Beograd.
<B>bold text</B>
<B>
ovaj tag gore govori web pretraživaču da tekst koji slijedi iza njega („bold text”) prikaže polucrno
dok ovaj tag dole
</B>
Tagovi (kontrolne oznake) su skoro uvijek u parovima i ograđeni u tzv. špicastim zagradama
<(početni tag) > i </(završni tag)>. Važno je napomenuti da završni tag </ime taga> sadrži znak
"/". Ovaj znak govori pretraživaču da prestane sa navedenim označavanjem teksta. Ako
zaboravite ovaj tag www pretraživač će nastaviti da označava ostatak teksta u dokumentu čime će
se dobiti čudan (i frustrirajući) rezultat. Osnovno formatiranje za korišćenje HTML taga je:
Svaki HTML dokument treba da sadrži određene standardne HTML oznake. Svaki dokument se
sastoji iz dva dijela: naslovnog dijela i tijela teksta. Naslovni dio (HEAD) sadrži naslov a tijelo
(BODY) sadrži tekst koji se sastoji od pasusa, lista i drugih elemenata.
</HEAD>
<BODY>
ipak paragraf!</P>
</Body>
</HTML>
Potrebni elementi su
tagovi (i odgovarajući završni tagovi). Potrebno je da stavite ove tagove u svaku datoteku. Neki
pretraživači će formatirati vašu HTML datoteku čak i ako ove oznake ne postoje. Ali neki
pretraživači to neće učiniti! Vi ih ipak obavezno uključite.
<HTML>
Ovaj element govori pretraživaču da datoteka sadrži informacije kodirane u HTML-u.
<HEAD>
Glavni element identifikuje prvi dio dokumenta kodiranog u HTML-u i sadrži naslov. On takođe
može sadržati naprednije kodirane opise dokumenta.
<TITLE>
Naslovni element sadrži naslov dokumenta i određuje njegov sadržaj u opštem kontekstu. Naslov
se prikazuje negdje u prozoru pretraživača (obično na vrhu) ali ne unutar područja teksta. Naslov
se takođe prikazuje na nečijoj listi ili obilježivaču pa izaberite opisni, jedinstveni i relativno
kratak naslov. Naslov takođe koriste mašine za pretraživanje da bi opisale vašu stranicu.
<BODY>
Drugi i veći dio vašeg HTML dokumenta je tijelo koje sadrži sadržaj vašeg dokumenta (prikazuje
se u području teksta u prozoru pretraživača). Oznake objašnjene u narednom dijelu teksta koriste
se u tijelu vašeg HTML dokumenta.
<H>
HTML ima šest nivoa gornjih živih kolona označenih brojevima od 1 do 6 gdje je 1 najznačajniji.
Gornje žive kolone su prikazane u većim i/ili više polucrnim fontovima od normalnog tijela
teksta. Prva gornja živa kolona u svakom dokumentu treba da je označena kao <H1>. Za svaki
slijedeći nivo gornje žive kolone uvećajte broj da biste smanjili veličinu i isticanje fonta.
<P>
Web pretraživač ignoriše prekid reda (pritisak na Return ili Enter taster na vašoj tastaturi) i
počinje novi pasus (paragraf) samo kad naiđe na oznaku <P>. Sve pasuse morate označiti
elementima <P>. Pretraživač ignoriše sva uvlačenja teksta ili prazne redove u izvornom tekstu.
Ako nema <P> elemenata, cio dokument postaje jedan veliki pasus.
Napomena: Završna oznaka </P> se može izostaviti zbog toga što pretraživači znaju da kad
naiđu na oznaku <P> znači da je prethodni pasus završen.
Korišćenjem oznaka <P> i </P> kao okvira za pasus znači da možete da centrirate pasus
uključivanjem atributa ALIGN=" " u vašoj izvornoj datoteci.
<P Align=CENTER>
</P>
Rezultat je:
<BR>
Oznaka <BR> izaziva prekid reda bez dodatnih (bijelih) razmaka između redova. Ako koristite
elemente <P> za kratke redove teksta, kao što su poštanske adrese, dobijaju se nepotrebna
dodatna prazna mjesta. Na primjer, sa <BR>:
11000 Beograd<BR>
Rezultat je:
<HR>
<HR> oznaka iscrtava horizontalnu liniju širine prozora pretraživača. Horizontalna linija se
koristi za razdvajanje dijelova vašeg dokumenta. Na primjer, mnogi ljudi dodaju liniju na kraj
teksta a prije informacija o organizaciji ili piscu.
Možete podešavati veličinu linije (debljinu) i širinu (procenat prozora kojeg prekriva linija).
Eksperimentišite sa podešavanjima dok ne budete zadovoljni sa prezentacijom. Na primjer:
se prikazuje kao:
======================================
Pravljenje lista
<UL>
Da biste napravili nenumerisanu listu sa grafičkim oznakama
1. počnite sa oznakom za otvaranje liste <UL> (za nenumerisanu listu)
2. unesite oznaku <LI> (za stavku liste) nakon čega slijedi pojedinačna stavka; završna
oznaka </LI> nije potrebna
3. završite cijelu listu sa završnom oznakom liste </UL>
Evo primjera liste od tri stavke:
<UL>
<LI> jabuke
<LI> banane
<LI> grejpfrut
</UL>
Rezultat je:
jabuke
banane
grejpfrut
<OL>
Numerisana lista (koju takođe zovemo uređena lista) je identična nenumerisanoj listi osim što
koristi <OL> umjesto <UL>. Stavke su označene korišćenjem iste oznake <LI>. Slijedeći HTML
kod:
<OL>
<LI> narandže
<LI> breskve
<LI> grožđe
</OL>
1. narandže
2. breskve
3. grožđe
<DL>
Lista definicija (kodira se sa <DL>) obično sadrži alternativne termine definicija (kodiraju se sa
<DT>) i definicije definicija (kodirane sa <DD>). Web pretraživači obično formatiraju definiciju
u novom redu.
<DL>
<DT> NCSA
<DD> NCSA, the National Center for Supercomputing
Applications, is located on the campus of the University
of Illinois at Urbana-Champaign.
<DT> Cornell Theory Center
<DD> CTC is located on the campus of Cornell Univesity
in Ithaca, New York.
</DL>
NCSA
NCSA, the National Center for Supercomputing Applications, is located on the campus of the
University of Illinois at Urbana-Champaign.
Cornell Theory Center
CTC is located on the campus of Cornell Univesity in Ithaca, New York.
Glavna snaga HTML-a dolazi iz njegove sposobnosti da poveže tekst i/ili sliku sa drugim
dokumentom ili dijelom dokumenta. Pretraživač naglašava određeni tekst ili sliku bojom i/ili
podvlačenjem da bi naznačio da je to hiperveza (hiperlink).
Pojedinačna hipertekst oznaka vezana za HTML je <A> što znači anchor (sidro). Da biste
uključili sidro u vaš dokument:
Ovaj unos pretvara riječi SNOW: Special Needs Opportunity Windows u hipervezu
do lokacije dokumenta (URL) na Internetu: http://snow.utoronto.ca
Takođe možete napraviti veze do drugih datoteka uskladištenih u istom direktorijumu u kojem je
datoteka koja sadrži referentni kod hiperveze. Na primjer:
Najzad, možete dodati veze ka drugim lokacijama unutar iste datoteke. Da biste to uradili morate
prvo da napravite cilj za hipervezu:
Potom možete napraviti uobičajen hipertekst, ali umjesto URL-a stavite ime "sidra" u oznaci i
ispred njega znak "#".