Professional Documents
Culture Documents
Matrice (Teorija) PDF
Matrice (Teorija) PDF
Matrice (Teorija) PDF
.
kažemo da je matrica tipa m n . Brojevi aij su elementi matrice.
.
.
am1 am 2 . . . amn
Tip matrice je vrlo bitna stvar : kad kažemo da je matrica tipa m n , to znači da ona ima m vrsta i n kolona.
Primer:
2 3 -5
Matrica A je tipa 2 3 jer ima dve vrste a tri kolone.
1 2 3
7 8
1 2
Matrica B je tipa 4 2 jer ima 4 vrste i 2 kolone.
7 6
1 -2
Matrice se najčešće obeležavaju ovim srednjim zagradama , ali da vas ne zbuni, neki profesori ih obeležavaju i
malim zagradama a koriste se još i . Vi radite onako kako kaže vaš profesor...
Ako matrica ima isti broj vrsta i kolona ( n n ), za nju kažemo da je kvadratna matrica reda n.
0 0
Matrica čiji su svi elementi jednaki nuli naziva se nula- matrica. 0 , , itd
0 0
def
Matrica - A definisana sa A (1) A je suprotna matrica za matricu A.
Kvadtarna matrica reda n za koju je aii 1 ( po glavnoj dijagonali su jedinice a sve ostalo nule) naziva se jedinična
1 0 0
1 0
I1 1 , I 2 , I 3 0 1 0 ...itd
0 1 0 0 1
Neki profesori jediničnu matricu obeležavaju sa E. Vi radite onako kako kaže vaš profesor...
www.matematiranje.com
1
Ako su svi elementi kvadratne matrice reda n ispod glavne dijagonale jednaki nuli, takva se matrica naziva gornja
trougaona matrica.
1 8 -2
Na primer : 0 1 6 je gornja trougaona matrica reda 3.
0 0 7
Ako su svi elementi kvadratne matrice reda n iznad glavne dijagonale jednaki nuli, takva se matrica naziva donja
trougaona matrica.
2 0 0
Na primer : 2 3 0 je donja trougaona matrica reda 3.
7 3 8
Dve matrice A i B su jednake ako i samo ako su istog tipa i imaju jednake odgovarajuće elemente.
Primer
2 7 -5 3 3 -5
Neka su date matrice A i B . Nadji matricu A+B i A-B.
4 2 3 1 4 0
Najpre primetimo da su matrice A i B istog tipa 2 3 , to jest obe imaju 2 vrste i 3 kolone. To nam govori i da će
Sabiraju se tako što sabiramo “ mesto s mestom”…krenemo od mesta na prvoj vrsti i koloni 2+ 3=5 itd…
www.matematiranje.com
2
Množenje matrice skalarom (brojem)
Važno: Matrica se množi brojem tako što se SVI elementi matrice pomnože tim brojem!
Pazite, ovde često dođe do greške jer smo, ako se sećate ,rekli da se determinanta množi brojem tako što se samo
jedna vrsta ili kolona pomnoži tim brojem, a kod matrice svaki element množimo tim brojem.
Primer
1 7 -2
Neka je data matrica A 2 1 6 . Odrediti matricu 3A.
1 0 3
1 7 -2
A 2 1 6
1 0 3
1 7 -2 3 1 3 7 3 (-2) 3 21 -6
3 A 3 2 1 6 3 2 3 1 3 6 6 3 18
1 0 3 3 1 3 0 3 3 3 0 9
Množenje matrica
Važno : Proizvod dve matrice je definisan samo ako je broj kolona prve matrice jednak sa brojem vrsta druge
matrice!
Ako recimo uzmemo da je matrica A tipa m n a matrica B tipa n p onda će matrica , recimo C , koja se dobija
Primer
Date su matrice :
2 0
1 2 -1
A i B 1 3 .Odrediti njihov proizvod AB.
0 2 3 1 -1
www.matematiranje.com
3
Najpre da vidimo koji tip će imati matrica koja se dobija njihovim proizvodom:
2 0
1 2 -1
A B 1 3 . Kako sada računati? Imamo dakle 4 “mesta”.
0 2 3
1 -1
2 0
1 2 -1 prva vrsta prva kolona prva vrsta druga kolona
0 2 3 1 3 druga vrsta prva kolona druga vrsta druga kolona
1 -1
2 0
1 2 -1 =1 .2+2 .1+(-1) .1= 2+2-1=3
0 2 3 1 3
1 -1
2 0
1 2 -1 . .
0 2 3 1 3 =1 0+2 3+(-1) (-1)=0+6+1=7
.
1 -1
2 0
1 2 -1 =0 .2+2 .1+3 .1=0+2+3=5
0 2 3 1 3
1 -1
2 0
1 2 -1 . . .
0 2 3 1 3 =0 0+2 3+3 (-1)=0+6-3=3
1 -1
www.matematiranje.com
4
Sad ovo ubacimo gore:
2 0
1 2 -1 3 7
0 2 3 1 3 5 3
1 -1
Naravno, vi ne morate da radite ovoliko postupno, kad se izvežbate, sve će ići mnogo brže...
1) ( A B) C A ( B C )
2) A (B C) A B A C i (B C) A B A C A
3) ( A B) ( A) B A( B) je skalar ( broj)
4) I A A I gde je I jedinična matrica
Ako je A matrica tipa m n , onda se njena transponovana matrica AT dobija kada u matrici A kolone i vrste
Primer
1 0
1 4 5
Ako je recimo A , onda je A 4
T
0
0 0 3 5 3
1 2 3 1 0 4
Ako je recimo B 0 5 0 B 2 5 5
T
4 5 6 3 0 6
Matrica A za koju je A AT naziva se simetrična matrica.( naravno, matrica A mora biti kvadratna)
Primer
1 2 3 1 2 3
Ako je A 2 0 5 , kad zamenimo mesta kolone u vrste, dobijamo A 2 0 5
T
3 5 1 3 5 1
5
Za operaciju transponovanja važe sledeće osobine:
1) ( AT )T A
2) ( A)T AT je skalar
3) ( A B )T AT BT ako su matrice A i B istog tipa
4) ( A B )T BT AT
Ova tema je obrađena u posebnom fajlu determinante, a mi ćemo vas podsetiti na neke najvažnije stvari.
.
Determinantu kvadratne matrice A = obeležavamo sa det (A) ili A a zapisujemo :
.
.
an1 an 2 . . . ann
Znači da determinante , za razliku od matrica , pišemo u zagradama . Determinanta je broj a matrica je šema!
Nećemo vas daviti sa teorijom, već ćemo na par primera objasniti kako se računaju determinante:
DRUGOG REDA
a b
= ad – bc Računaju se tako što pomnožimo elemente na takozvanoj glavnoj
c d
Primer:
3 4 1 3
= 3 7 - 4 5 = 21-20 = 1 = (-1) 12- (-5) 3=-12+15=3
5 7 5 12
www.matematiranje.com
6
TREĆEG REDA
Determinante trećeg reda možemo razviti po bilo kojoj vrsti ili koloni. Najpre svakom
elementu dodelimo predznak + ili -, i to radimo neizmenično:
Samo da vas podsetimo: vrste su , a kolone
a1 b1 c1
a2 b2 c 2 = Ako recimo hoćemo da razvijemo po prvoj vrsti=
a3 b3 c3
b2 c2 a c2 a b2
= a1 b1 2 c1 2 , ili ako recimo razvijamo po drugoj koloni:
b3 c3 a3 c3 a3 b3
a2 c2 a c1 a c1
= b1 b2 1 b3 1
a3 c3 a3 c3 a2 c2
Najbolje je ,naravno, da razvijamo po onoj koloni ili vrsti gde ima najviše nula !
5 3 1
Primer: Izračunaj vrednost determinante 1 7 0
2 3 2
5 3 1
1 7 0 = Najpre iznad svakog broja napišite predznake: , ili ako vam je
2 3 2
lakše samo iznad brojeva u vrsti ili koloni po kojoj ste rešili da razvijete determinantu. Mi
smo rešili po drugoj vrsti jer ima jedna nula (moglo je i po trećoj koloni, sve jedno).
Dakle:
5 3 1 5 3 1
3 1 5 1 5 3
1 7 0 = 1 7 0 = 1 7 0 =-1(3 2 - 1 3)+7(5 2-2 1)= -3 +56=53
3 2 2 2 2 3
2 3 2 2 3 2
www.matematiranje.com
7
Drugi način za računanje determinanti trećeg reda, medju učenicima vrlo popularan, je
SARUSOVO pravilo.
Pored date determinante dopišu se prve dve kolone , pa se elementi množe dajući im
znake kao na slici:
a1 b1 c1 a1 b1
a2 b2 c2 a 2 b2 = a1b2 c3 b1c 2 a3 c1 a 2 b 3 b1 a 2 c3 a1c 2 b3 c1b2 a3
a3 b3 c3 a3 b3
- - -
+ + +
5 3 1 5 3
1 7 0 1 7 = 572 + 302 + 113 - 312 - 503 - 172 =
2 3 2 2 3
= 70 + 0 +3 –6 – 0 – 14 = 53
Dakle, na oba načina smo dobili isti rezultat,pa vi odaberite sami šta vam je lakše.
ČETVRTOG REDA
a1 b1 c1 d1
a2 b2 c2 d2
= Možemo je razviti po bilo kojoj vrsti ili koloni! I ovde slično kao za
a3 b3 c3 d3
a4 b4 c4 d4
determinante trećeg reda prvo napišemo predznake svima ili samo onoj vrsti ili koloni po
Mi ćemo , recimo, da razvijemo determinantu po prvoj koloni:
www.matematiranje.com
8
a1 b1 c1 d1
a2 b2 c2 d2
=
a3 b3 c3 d3
a4 b4 c4 d4
b2 c2 d2 b1 c1 d1 b1 c1 d1 b1 c1 d1
= a1 b3 c3 d 3 a 2 b3 c3 d 3 a 3 b2 c2 d 2 a 4 b2 c2 d2
b4 c4 d4 b4 c4 d4 b4 c4 d4 b3 c3 d3
Naravno, sad bi trebalo da razvijemo svaku od ove četiri determinante trećeg reda....
Složićete se da ovo nije baš lako.
Naučimo zato osobine determinanata koje će nam pomoći u rešavanju zadataka.
OSOBINE DETERMINANATA
1. Determinanta menja znak ako dve vrste ili kolone izmenjaju svoja mesta.
Na primer:
a1 b1 c1 a1 k b1 k c1 k a1 k b1 c1
k a 2 b2 c 2 = a 2 b2 c 2 = a 2 k b2 c 2 itd. ili
a3 b3 c3 a3 b3 c3 a3 k b3 c3
a1 mb1 c1 a1 b1 c1
a2 mb2 c2 = m a2 b2 c2
a3 mb3 c3 a3 b3 c3
4. Ako je u determinanti svaki element neke k-te vrste (kolone) zbir dva ili više
sabiraka, onda je ona jednaka zbiru dve ili više determinanata, koje imaju
iste elemente kao i data determinanta, osim elemenata k-te vrste (kolone).
Na primer:
a1 b1 m1 c1 a1 b1 c1 a1 m1 c1
a2 b2 m 2 c2 = a2 b2 c2 + a2 m2 c2
a3 b3 m3 c3 a3 b3 c3 a3 m3 c3
www.matematiranje.com
9
5. Ako su svi elementi jedne vrste(kolone) jednaki nuli, vrednost determinante
je nula.
Primeri:
0 0 0 0
3 9 55
77 68 34 80
1 2 4 = 0 ili 0
8 5 7 4
0 0 0
4 5 9 8
6. Ako elementi u dve vrste ili kolone imaju iste vrednosti, vrednost
determinante je opet nula.
Primer:
12 7 3
9 4 6 = 0 jer su elementi prve i treće vrste jednaki
12 7 3
Primer:
2 3 4
9 5 56 = 0 jer su prva i treća vrsta proporcionalne, tj. prva puta 3 daje treću
10 15 20
vrstu.
9. det A det AT
www.matematiranje.com
10
Minor ( u oznaci M ij ) elementa aij determinante reda n jeste determinanta matrice reda n-1 koja se dobija
Kofaktor ( u oznaci Aij ) elementa aij determinante reda n definišemo sa Aij (1)i j M ij
Primer
a1 b1 c1
Ako posmatramo matricu a2 b2 c2 , njeni minori i kofaktori će biti:
a3 b3 c3
Minori:
b2 c2 a2 c2 a2 b2
M 11 , M 12 , M 13
b3 c3 a3 c3 a3 b3
b1 c1 a1 c1 a1 b1
M 21 , M 22 , M 23
b3 c3 a3 c3 a3 b3
b1 c1 a1 c1 a1 b1
M 31 , M 32 , M 33
b2 c2 a2 c2 a2 b2
determinantu.
a1 b1 c1
a b2 c2
2
a3 b3 c3 a2 c2
Minor M 12 dobijamo kad poklopimo prvu vrstu i drugu kolonu (12): , ostaje , itd.
a3 c3
Kofaktori:
b2 c2 a2 c2 a2 b2
A11 (1)11 M 11 ; A12 (1)1 2 M 12 ; A13 (1)13 M 13
b3 c3 a3 c3 a3 b3
b1 c1 a1 c1 a1 b1
A21 (1) 2 1 M 21 ; A22 (1) 2 2 M 22 ; A23 (1) 23 M 23
b3 c3 a3 c3 a3 b3
b1 c1 a1 c1 a1 b1
A31 (1)31 M 31 ; A32 (1)3 2 M 32 ; A33 (1)33 M 33
b2 c2 a2 c2 a2 b2
www.matematiranje.com
11
Šta možemo primetiti kod kofaktora što se tiče znakova?
Pa, znaci idu naizmenično, kao kad smo razvijali determinante:
i j
Ako vaš profesor dozvoljava, možete izbeći da pišete ono (1) , već odma uzmete znakove neizmenično.
Jedan od čestih zadataka na fakultetima je traženje inverzne matrice. Ona se upotrebljava za rešavanje sistema
.
Naka je data matrica A= , ili skraćeno zapisana A aij .
.
n n
.
an1 an 2 . . . ann
T
Matricu Aij , gde su Aij kofaktori elemenata aij matrice A, nazivamo adjungovana ( pridružena ) matrica za
matricu A i označavamo je sa :
T .
adjA Aij
.
.
A1n A2 n . . . Ann
Primer:
1 5 0
Data je matrica A 0 3 2 . Odrediti njenu adjungovanu matricu adjA .
1 0 2
www.matematiranje.com
12
1 5 0
3 2
A0 3 2 A11 6
0 2
1 0 2
1 5 0
0 2
A 0 3 2 A12 (2) 2
1 2
1 0 2
1 5 0
0 3
A 0 3 2 A13 3
1 0
1 0 2
1 5 0
5 0
A0 3 2 A21 10
0 2
1 0 2
1 5 0
1 0
A0 3 2 A22 2
1 2
1 0 2
1 5 0
1 5
A0 3 2 A23 (5) 5
1 0
1 0 2
1 5 0
5 0
A0 3 2 A31 10
3 2
1 0 2
1 5 0
1 0
A 0 3 2 A32 2
0 2
1 0 2
1 5 0
1 5
A 0 3 2 A33 3
0 3
1 0 2
13
Sad možemo definisati i inverznu matricu.
Naka je A kvadratna matrica reda n . Ako postoji matrica A1 reda n takva da je A A1 A1 A I n , gde je
1
Formula po kojoj tražimo inverznu matricu je : A1 adjA
det A
Naravno , treba reći da inverzna matrica postoji ako i samo ako je det A 0 .
Primer
2 3 1
Odrediti inverznu matricu matrice B 4 5 2
5 7 3
1
Radimo po formuli: B 1 adjB
det B
Najpre tražimo det B , jer ta vrednost mora biti različita od nule da bi postojala inverzna matrica...
2 3 1
det B 4 5 2 koristimo Sarusov postupak...
5 7 3
2 3 1 2 3
det B 4 5 2 4 5 2 (5) 3 (3) 2 5 1 4 (7) (3) 4 3 2 2 (7) 1 (5) 5
5 7 3 5 7
30 30 28 36 28 25 88 89 1
det B 1
14
B11 B21 B31
adjB B12 B22 B32
B13 B23 B33
2 3 1
5 2
B4 5 2 B11 15 (14) 1
7 3
5 7 3
2 3 1
4 2
B4 5 2 B12 [12 10] 2
5 3
5 7 3
2 3 1
4 5
B4 5 2 B13 28 (25) 3
5 7
5 7 3
2 3 1
3 1
B4 5 2 B21 [9 (7)] 2
7 3
5 7 3
2 3 1
2 1
B4 5 2 B22 6 5 1
5 3
5 7 3
2 3 1
2 3
B4 5 2 B23 [14 (15)] 1
5 7
5 7 3
2 3 1
3 1
B4 5 2 B31 6 (5) 1
5 2
5 7 3
2 3 1
2 1
B4 5 2 B32 0
4 2
5 7 3
2 3 1
2 3
B4 5 2 B33 10 (12) 2
4 5
5 7 3
15
1 2 1
1
adjB 2 1 0 , sada se vraćamo u formulu B 1 adjB , pa je :
det B
3 1 2
1 2 1 1 2 1
1
B 2 1 0 B 2 1 0
1 1
1
3 1 2 3 1 2
1) ( A1 )T ( AT ) 1
2) ( A B) 1 B 1 A1
3) ( A1 A2 ... An ) 1 An 1 ... A2 1 A11
Ako za kvadratnu matricu A važi da je AT A1 , onda nju nazivamo ortogonalna matrica.
Rang matrice
ii) množenje elemenata jedne vrste (kolone) nekim brojem koji je različit od nule
iii) dodavanje elementima jedne vrste (kolone) elemenata(odgovarajućih) neke druge vrste(kolone)
koji su prethodno pomnoženi proizvoljnim brojem.
Matrica A je ekvivalentna sa matricom B ( oznaka A B ) ako se od matrice A može preći na matricu B primenom
16
Posmatrajmo neku matricu A M mn ( matricu A iz skupa matrica M tipa m n )
Ako u matrici A izostavimo neke vrste ili neke kolone ( a može istovremeno i vrste i kolone), tako dobijenu
Determinantu kvadratne podmatrice reda k matrice A M mn nazivamo MINOR reda k matrice A.
Neka je M mn skup svih matrica tipa m n i N 0 0,1, 2,3....... skup prirodnih brojeva ( sa 0).
rang : M mn N 0
određeno sa
b) rang ( A) p , ako postoji minor reda p matrice A koji je različit od nule , a SVI minori većeg reda od p, ukoliko
Primer 1.
2 4
Odrediti rang matrice A 1 2 .
3 6
Rešenje:
Prvi posao nam je da koristeći navedene elementarne transformacije matrica napravimo ekvivalentnu matricu koja
2 4
Za našu matricu nule moraju biti na UOKVIRENIM mestima: A1 2
3 6
17
2 4 2 4 2 4
Nule pravimo najpre na mestu A 1 2 , zatim na mestu A 1 2 i na kraju A 1 2 .
3 6 3 6 6
3
Neki profesori traže da se svaki korak transformacija objašnjava, neki dozvoljavaju da se odmah prave nule na svim
mestima u prvoj koloni, pa u drugom koraku na svim mestima u drugoj koloni , itd.
Naš savet je kao i uvek da poslušate vašeg profesora kako on zahteva a mi ćemo pokušati da vam objasnimo “ korak
po korak”.
2 4
A 1 2 . Najpre ćemo zameniti mesta prvoj i drugoj vrsti , da nam jedinica bude u prvoj vrsti zbog lakšeg
3 6
računanja ( ovo nije neophodno al olakšava posao...)
2 4 1 2 2 4 1 2
1 2 2 4 Sad pravimo nulu na mestu gde je 3: 1 2 2 4
3 6 3 6 3 6 3 6
Prvu vrstu ćemo pomnožiti sa -3 i sabrati sa trećom vrstom i to upisati u treću vrstu.
2 4 1 2 1 2 2 4 1 2 1 2
Pa je 1 2 2 4 2 4 . Dalje nam treba nula gde je dvojka: 1 2 2 4 2 4
3 6 3 6 0 0 3 6 3 6 0 0
Prvu vrstu ćemo pomnožiti sa -2 , sabrati sa drugom vrstom i upisati umesto druge vrste:
Na mestu gde je bilo 2 na taj način smo dobili nulu, a na mestu gde je bilo -4 biće: 2 (2) (4) 0
2 4 1 2 1 2 1 2
1 2 2 4 2 4 0 0
3 6 3 6 0 0 0 0
www.matematiranje.com
18
Sad razmišljamo: Pošto je matrica tipa 3 2 , njen maksimalni rang može biti 2, jer postoje samo determinante
drugog reda. Ali, koju god da uzmemo determinantu drugog reda ona će imati u jednoj vrsti obe nule a znamo da je
Primer 2.
1 1 4
Odrediti rang matrice A 2 1 1
3 0 5
Rešenje:
Ova matrica je tipa 3 3 , tako da postoji determinanta reda 3 , a to znači da i maksimalni rang može biti 3.
1 1 4
Da se ne zalićemo, prvo mi da napravimo nule ispod glavne dijagonale, na uokvirenim mestima: 2 1 1
3 0 5
Zamenićemo drugu i prvu kolonu, jer već imamo nulu...
1 1 4 1 1 4
A 2 1 1 1 2 1 sad pravimo nulu na mestu gde je 1 ( uokvireno)
3 0 5 0 3 5
1 1 4 1 1 4 1 1 4
A 2 1 1 1 2 1 0 3 5 dalje pravimo nulu na uokvirenom mestu( gde je 3):
3 0 5 0 3 5 0 3 5
1 1 4 1 1 4 1 1 4 1 1 4
A 2 1 1 1 2 1 0 3 5 0 3 5
3 0 5 0 3 5 0 3 5 0 0 0
www.matematiranje.com
19
1 1 4
Sad je jasno da rang ne može biti tri jer je vrednost determinante 0 3 5 0
0 0 0
1 1
Ako recimo uzmemo , njena vrednost je 3 0 , pa je rang ove matrice 2: r ( A) 2
0 3
2) Ako posmatramo tri matrice A,B i C iz skupa svih matrica M mn , za njih važi:
A A refleksivnost
A B B A simetricnost
A B B C A C tranzitivnost
3) Neka je A matrica ranga p većeg ili jednakog jedinici p 1 . Tada postoje p nezavisnih vrsta ( kolona) matrice A
4) Rang matrice jednak je maksimalnom broju linearno nezavisnih vrsta ( kolona) te matrice.
www.matematiranje.com
20