gal

eri
janakat
u
upperf
loorgal
ler
y
zagr
eb

RašaTodosi
jevi
ć(RS)
pr
odukci
jaii
zlaganj
enovogar
ada

i
nfooGNK:l okaci
ja,pr
ostor
,tlocrt
l
ocat
ion,gal
leryspace/
int
eri
or,bluepr
int

Pr
eradovi
ćevaul
ica5,1.kat
Galerija na katu (GNK)

Ukratko o osnivanju i pokretanju GNK

Preuređenjem Kulturno informativnog centra realiziranog 2016. ostvareni su uvjeti unutar kojih je KIC dobio
novi, prošireni (kvadratima i kubikažom) kvalitetno opremljeni izložbeni prostor.
U prethodnim desetljećima taj je prostor, na katu ustanove, bio namijenjen raznim događanjima, a 1975.
koncipira se u galeriju za izlaganje nadolazećih umjetnika pod imenom – Studio galerije forum.
Tijekom '90-tih, prostor postaje dio ugostiteljskog objekta te zadržava dio galerijske djelatnosti s fokusom
na fotografiju te time postaje jedina specijalizirana galerija za taj medij.
Danas, u novim tehničkim i prostornim uvjetima na katu ustanove moguće je obavljati galerijsku aktivnost
na visokoj razini. Galerija nudi i mogućnost potpunog zamračenja izlagačkog prostora.

.......................................................................................................................................

Vizija: Postati mjesto susreta raznih kulturnih i umjetničkih projekata i publike gdje se susreće i oštri duh
vremena koji nastoji doprinijeti razvoju tolerantnog i humanizmom nadahnutog okruženja.. Barem na katu.

Misija: Galerija na katu izlagačko je mjesto otvoreno onima kojima je umjetnost i kultura područje
aktivnog istraživanja svijeta i propitivanja njegovih vrijednosti i dilema, a ne bježeći od prošlosti i namjerno
koračajući u nepoznato.

............................................................................................................
Program galerije namjerava se razvijati u dva smjera, jedan koji nastavlja, sada već tradiciju,
promoviranja fotografske umjetnosti, a drugi okrenut novim izlagačkim koncepcijama.
Fotografija kao umjetnička forma često je na marginama izlagačkih aktivnosti, a inflacija dostupnosti
proizvodnje same fotografije dovela je i do pojačane potrebe za izlaganjem radova.
U tom obilju materijala nalaze se i vrhunski radovi koji uz pomoć kustosa mogu znatno doprinijeti
prezentaciji duha vremena koji se često definira napretkom tehnologije, a nazadnošću ljudskih vrijednosti.
U tome prostoru onih koji snimaju i onih koji ih vide i analiziraju, Galerija na katu nastojati će razvijati
autorsku fotografiju i kustoske koncepcije zasnovane na fotografiji.
S druge strane, profesionalnost i vokacija fotografa kako ona u reporterskom smislu tako i ona u
istraživačkom druga su strana medalje koju tako dostupan medij nudi. Galerija na katu nastojati će
odabirati projekte koji u ta dva polariteta tretmana fotografije ostvaruju pomak i razliku.
U novim izlagačkim koncepcijama naglasak će biti na projektima koji posebnost galerijskog prostora
koriste kao ishodišnu točku rada, a težnja se postavlja na novijim radovima posebno osmišljenim za
mogućnosti koje galerija ima.
Time se pokušava mane prostora pretvoriti u stvaralačke izazove, a visinu samoga prostora, otvorenost
velikim prozorima na vrlo prometnu ulicu, te arhitekturu istoga koja omogućuje i vješanje radova u prostoru
iskoristiti kao dodanu vrijednost.
Galerija na katu dio je živoga organizma ustanove gdje svakodnevno cirkulira veći broj posjetilaca,
programi koji se u KIC-u odvijaju u neposrednom susjedstvu galerije, na istom katu, također sa sobom
nose i potencijalnu publiku na koju treba računati.
U bliskoj programskoj suradnji s institucijama, organizacijama i projektima koji svoja godišnja istraživanja
često prezentiraju u KIC-u u formi festivala ili završnog događanja namjerava se težiti koncipiranim
izložbama koje ulaze u jednu od dvije smjernice rada – fotografsku ili posebno osmišljen projekt za galeriju.
Takvim programiranje nastojati će se dati okvir unutar kojega aktivistički i istraživački orijentiran dio
umjetničke scene dobiva prostor za izlaganje u srcu grada i tako predstavlja svoj rad unutar programskih
okvira koje ustanova postavlja i stvaralački zamašnjak i istinski servis građanima.

Galerija namjerava razvijati program aktivnog susreta s umjetnicima kroz organizaciju radionica na kojim
se intenzivnije razmjenjuje znanje i iskustvo između zainteresiranih i umjetnika, te kraćim druženjima na
kojima umjetnik govori o svom stvaralačkom procesu i motivima

Emil Matešić
Raša Todosijević (RS)

Galeriji na katu, ciklusu Nosorozi, izlaganje i produkcija novoga rada*.

(jedan od rijetkih živučih začetnika inovativnog umjetničkog stvaranja na ex YU prostorima)

Ciklus Nosorozi predstavlja umjetnike iz raznih medija koji su svojim dugogodišnjim

angažiiranim kreativnim radom ostavili snažan trag u definiranju duha vremena u svojim
sredinama ili regiji. Radi se tu o korifejima inovativnosti i začetnicima drugačijeg pristupa
umjetničkom stvaranju koji su pomicali ili i danas pomiču definicije što bi to umjetnost mogla
biti.
Raša Todosijević (Beograd, 1945.) jedan je od takvih.
Političkim i socijalnim raspadom SFRJ izgubljen je kontinuitet relativno politikom
neopterećne kulturne razmjene između pojedinih republika, a danas država.
U ciklusu Nosorozi do sada smo novim radovima predstavili Dragan Živadinova (Slovenija) i
Miju Vesovića (Hrvatska).
Predstavljanjem novoga rada Raše Todosijevića jednoga od prvih konceptualnih umjetnika
u regiji koji je na sceni prisutan pola stoljeća i čiji su radovi snažno definirali konceptualnu
umjetnost iz recimo to tako, 'Europskog jugoistočnog kreativnog bazena', ciklus ide dalje u
regiju. Todosijevićevi radovi nalaze se u mnogim utjecajnim svjetskim muzejima, (Centar
George Pompidou, Tate Modern) a kao pripadnik prve generacije konceptualnih umjetnika u
ovom dijelu Europe koji i danas aktivno radi namjera nam je pokazati svježinu i britkost, a
ujedno i stvaralački kontinuitet pionira konceptualne umjetnosti.

*Rad koji će biti izložen ili izveden u GNK za sada, u ovoj fazi koncipiranja nije poznat do u detalje.
Poznato je da će Todosijević imati komentar na novu stvarnost iazavanu mjerama i ograničavanjima
slobode individue radi pandemije, te da će se unutar toga baviti pozicijom same svrhe umjetnosti I
kulture.
Dragoljub Raša Todosijević (1945.) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u
Beogradu 1964. godine.
Sa Marinom Abramović, Erom Milivojevićem, Zoranom Popovićem, Nešom Paripovićem,
Gerom Urkom i drugima umetnicima postavlja temelje konceptualne umjetnosti u
Jugoslaviji, koristeći prostor Studentskog kulturnog centra u Beogradu kao mjesto okupljanja
I čestog rada. Ova grupa sedamdesetih godina uvodi nove medije, video, performans, akcije
itd. te propituje strukturu i funkcioniranje umetničke prakse kao i postavke organizacije
tadašnjeg društva u cjelini. Ta je grupa među prvima uvela inovativne umjetničke prakse i
nove medije na tadašnju Jugoslovensku umjetničku scenu.

Dok je Marina Abramović

primenjivala agresivne metode nad vlastitim telom i testirala vlastite fizičke I psihičke
granice, ‘’kod Raše Todosijević agresija prilikom performansa usmjerena je prema vani, ka
publici, ka drugom’’, navodi kustos Dejan Sretenović.
U svome poznatom radu Raša postavlja pitanje: Što je umetnost? (Was ist Kunst?)
agresivno, drugoj osobi, uglavnom ženi koja sedi ispred njega, te stvara odnos žrtve i
mučitelja dodatno pojačanog korištenjem ‘okupatorskog’ njemačkog jezika, stvarajući ironiju
filozofskog i teorijskog pitanja „Šta je umetnost“.

Performans je izvođen u
različitim varijacijama u periodu od 1976. do 1981. godine i predstavlja jedno od

najizvođenijih njegovih djela. Takvi

radovi iz 1974, godine pripadaju takozvanom elementarnom slikarstvu, a nastaju pod
imenom „bez naziva“. Serija slika započeta 1976. „Nula dies sine linea“ može se svrstati u
iste elementarne slikarske postupke. Rad je izveden u različitim galerijama i muzejima sa U
dvadesetom stoljeću Todosijević koristi medije za oglašavanje, poput radija, novina, plakata,
reklama i oglasa, oglašavajući veliku izmišljenu umjetničku akademiju Todosijević, izmišljenu
saradnju Todosiyevitch- Malevich, proslavlja 150-godišnjicu fiktivne škole Dragoljub Raša
Todosijević, itd.
Medijskim jezikom Todosijević plasira očite laži, preispitujući time same principe istine I
fabricirane istine u oglašavanju predskazujući danas priosutan trend I formu lažnih vijesti
(fake news)

Ciklusom instalacija „Schlafflage“, izlaganim u periodu od 1978. do 1984. (doslovno značenje

„usnula zastava”) formira autohtoni nerazumljivi znak, poput mrtvog šarana na gipsanoj
podlozi, štapova zabijenih u gips, itd.
Još jednim ciklusom instalacija, crteža i skulptura, započetim 1989. godine, „Gott Liebt die
Serben“(Bog voli Srbe), Todosijević ironizira nacionalistički kič dovodeći ga do krajnosti kada
na stolovima spojenim u obliku svastike servira gostima srpsko nacionalno jelo – grah , kruh i
pivo. „Ako bog voli Srbe, a Srbi vole pasulj, šta se iz toga može zaključiti? Da li da i bog voli
pasulj, ili on samo voli Srbe koji, jel’te, gaje sklonost ka ovom jelu, ili voli Srbe koji vole pasulj,
ili U instalacija „Bog voli Srbe“ simbol svastike postao stalni pratilac poruke „Gott liebt die
Serben“ u čitavoj seriji instalacija, sve do poslednjeg performansa na beogradskom Ušću.

U Muzeja savremene umetnosti, posetioce dočekali su stolovi raspoređeni u obliku kukastog

krsta, ili sunčevog točka. Na crnim stolnjacima, koji su bili više slični simbolici zlokobnog križa
nego veselog točka, bili su poredani tanjiri, pribor za jelo, čaše, flaše piva i korpe s hlebom.
Godine 2011. godine Raša Todosijević je predstavljao je Srbiju na 54. Venecijanskom
bijenalu radovima pod temom „Iluminacije“, sa izložbom „Svetlost i tama simbola“. Paviljon
je imao koncepciju raspoređenu u tri dijela i izgledao je poput sobe umetnika. Sastavljen je
od radova pod nazivom „Dnevnik“ (120 crteža, akvarela, malih objekata), umjetničkih
instalacija (“Kutija za cipele”, “Bog voli Srbe”, “Klavir”, skulptura s čajnicima) i fotografije
radova koji su oslonci Rašinog umetničkog delovanja i danas.
Raša Todosijević na bijenalu dobio je Unikreditovu nagradu. Danas, iako u dubokoj starosti
aktivan je na društvenim mrežama i izlaže širom svijeta. U Galeriji na katu izložiti će novi rad,
napravljen posebno za GNK.

Obrazloženje javne potrebe u kulturi RH

Smatramo da je predloženi program javna potreba u kulturi RH jer pridonosi afirmaciji
hrvatskih galerija i povijesničara umjetnosti kao vodećih producenata u regiji koji nastoje
cjelovito sagledati povijest i sadašnjost u razvoju inovativnih umjetničkih izraza na
prostorima ex YU i Hrvatske u sklopu vizualnih umjetnosti.
Program nastoji kroz davanje prostora i pažnje jednom od začetnika konceptualne
umjetnosti i inovativnih pristupa likovnom i umjetničkom stvaranju u Jugoslaviji, kojega
resi izniman međunarodni ugled, pokazati gdje se u kreativnome smislu nalaze osobe čiji su
radovi promicali granice percepcije suvremene umjetnosti. Također, želi se pokazati kao i
starija generacija umjetnika može i danas razvijati inovativne pristupe radu, a pogotovo u
vrijeme pandemije u kojem tehnologija utječe na koncipiranja i proces komunikacije rada s
javnošću.
Korisnici obuhvaćeni programom su zagrebačka kulturna javnost, likovni kritičari, studenti,
studenti umjetničkih akademija, novinari kulturnih rubrika u dnevnom tisku i periodici,
javnost.
Očekivani rezultati ovog programa su kvalitetna izložba, visoka posjećenost kroz društvene
mreže i digitalne kanale promocije program ustanove, te se nadamo dobra i pohvalna
medijska pokrivenost.
 gr
afi
tt
iwr
it
ersdol
lwr
it
ingcomment
songal
l
eryf
ront

l
utkagr
afi
ter
air
azl
i
čit
igr
afi
t
i naf
asadigal
eri
j
e
bl
uepr
intupperf
loorgal
ler
y

e
xhi
bi
ti
onl
oca
ti
ono
nwa
ll
s
210

8
0sqmofex
pos p
ace
1
1x6mdi
mensi
onofmai
nven
ue
h
eig
htt
owoodbeams3.
47m
h
eig
htt
ocei
l
ing
3.7m

plavosuoznač enepov -
rši
nez akl
asičnoizl
a gan-
j
ek ojepr
ekrivaj
uv eli
ke
prozore(200x2 00cm)a
kojejemogućema knuti
ex
hib
iti
onloc
ati
onsmadebyte
m-
po
rar
yc ov
eri
nglargewi
ndows-
mos.cov
erspl
atecoul
dme
movedonrequest
tofr
eewi
ndows
10

an
dd ayl
i
ght
2