Klinička (psihološka) procjena

Klinička (psihološka) procjena je....

...složen proces

sistematičnog prikupljanja, obrade i interpretacije

relevantnih podataka o pojedincu

u svrhu davanja odgovora na specifična pitanja i

donošenja dobro utemeljenih odluka

u funkciji njegove dobrobiti.

 Konteksti u kojima se provodi psihološka procjena

• medicinski kontekst

• pravni kontekst

• obrazovni kontekst

• službe socijalne skrbi....

 Namjene psihološke procjene
- procjenjivački orijentirane vs. intervencijski orijentirane usluge -

1. Psihološka procjena kao primarna klinička usluga

• Osnovna namjena: prezentiranje zaključaka o

trenutnom funkcioniranju osobe i preporuka

• Primjer: određivanje najboljeg starateljskog rješenja za

djecu čiji se roditelji razvode
 Namjene psihološke procjene
- procjenjivački orijentirane vs. intervencijski orijentirane usluge -

2. Klinička procjena kao sastavni dio kliničke intervencije

• Osnovna namjena: klinička intervencija kako bi se

poboljšalo funkcioniranje osobe koristeći podatke procjene

• Primjer: procjena životnih okolnosti i psihosocijalnog

funkcioniranja klijenta kako bi se odredilo da li je potreban
psihološki i/ili neki drugi oblik tretmana

• Planiranje, praćenje i evaluacija tretmana

 Screening / testiranje

• Osnovna namjena: što preciznije identificiranje

pojedinaca koji vjerovatno imaju klinički značajne
probleme ili rizičnih skupina

• Važno: Screening / testiranje se razlikuje od procesa

procjene koji obezbjeđuje postavljanje dijagnoze

• Primjer: ako pojedinac postiže visok skor na skali

depresije, to ne znači da zadovoljava kriterije za
dijagnozu depresije
 Psihološko testiranje vs. psihološka procjena

• Psihološko testiranje: upotreba psihološkog

instrumenta kako bi se dobio obrazac ponašanja koji se
boduje (intepretacija se obavlja poređenjem dobivenog
skora sa normama)

• Psihološka procjena: kompleksniji proces koji može ali

i ne mora sadržavati psihološko testiranje (intepretacija
proizilazi iz integracije informacija dobivenih iz različitih
izvora)
 Testiranje - psihometrijski pristup

• Naglasak je na dobivanju podataka primjenom testova

• Krajnji produkt: ops crta ličnosti ili sposobnosti

• Nema povezanosti sa ukupnim kontekstom koji je različit

za svakog ispitanika

• Ne pomaže u razumijevanju specifičnog problema

pojedinca i traženju konkretnog rješenja
 Klinička procjena – klinički pristup

• Svrha: dati odgovor na pitanja o pojedincu kako bi se

donijele značajne odluke koje su u funkciji dobrobiti
ispitanika

• Zahtijeva posjedovanje složenih znanja i vještina,

praktično iskustvo pod supervizijom i senzibilitet za
etička pitanja i empatiju

• Odgovoran posao, često sudbonosan za klijenta (npr.

procjena rizika od suicida)
 Klinička procjena – klinički pristup

• Zabluda: poistovjećivanje kliničke procjene sa

testiranjem

• Psihijatar: “Lako je vama psiholozima, vi imate testove

pomoću kojih možete objektivno procijeniti pacijenta”

• “Upotrijebite test organiciteta i odredite tačno koliki je

procenat mentalnog propadanja”

• Uputnica: “Molimo test psihologa”

 Klinička procjena – klinički pristup

• Procjena pojedinca u problemskoj situaciji s ciljem

rješavanja konkretnog problema

• Testovi su samo jedna od metoda prikupljanja podataka

• Dobiveni skorovi su samo dio podataka koji se stavljaju u

širu perspektivu
 Dijagnoza / fromulacija slučaja

Dijagnosticiranje mentalnih poremećaja

• psihijatrijska klasifikacija, psihodijagnostika,

dijagnostičko označavanje, diferencijalna dijagnostika

• Formulacija slučaja – opisivanje podataka dobiveih

procjenom koji se koriste za opsežnu i klinički relevantnu
konceptualizaciju pacijentovog psihološkog fukcioniranja
 Dijagnoza / fromulacija slučaja

Važeći klinički izvedeni sistemi klasifikacije mentalnih poremećaja:

• DSM – IV (APA, 1994)

• DSM – 5 (APA, 2013)

• ICD-10 (WHO, 1992) (MKB-10)

 Dijagnoza / fromulacija slučaja

DSM-IV – višeosna struktura

Os I: Klinički poremećaji (16 glavnih poremećaja)

Os II: Poremećaji ličnosti i mentalna retardacija

Os III: Opća zdravstvena stanja (tjelesni poremećaji)

Os IV: Psihosocijalni problemi i problemi fizičke okoline

Os V: Opća procjena funkcioniranja (od 1 do 100)

 Dijagnoza / fromulacija slučaja

Primjer:

Os I: generalizirani anksiozni poremećaj

Os II: narcistički poremećaj ličnosti

Os III: Crohnova bolest

Os IV: profesionalni problemi

Os V: 45
 Predikcija

• Uključuje kombiniranje podataka dobivenih procjenom sa

relevantnim empirijskim podacima

• Literatura o psihopatologiji osigurava informacije za

predikciju – dobivene na nivou grupe

• Primjer: 60% pacijenata sa ovom dijagnozom doživljava

povrat simptoma unutar dvije godine
 Predikcija

• Psihološka procjena uvijek podrazumjeva neku formu

predviđanja pacijentove budućnosti

• Primjer: preporuka da se pacijent javi psihoterapeutu za

rješavanje simptoma bulimije nervoze

• Preporuka implicira da će se, bez intervencije, sadašnji

problemi nastaviti ili pogoršati
 Procjena specifičnih karakteristika prema posebnim
zahtjevima

• Procjena radne sposobnosti

• Procjena specifičnih sposobnosti (npr. nošenje oružja)

• Procjena intelesktualne onesposobljenosti (kategorizacija)

• Procjena uračunljivosti (za potrebe suda)

 Procjena specifičnih karakteristika prema posebnim
zahtjevima

• Procjena razvojnih odstupanja kod djece

• Klinička procjena zrelosti za polazak u školu

• Ispitivanje psihičkih korelata bazičnih funkcija mozga

• Evaluacija tretmana (praćenje efekata tretmana)

 Prikupljanje podataka za procjenu

• Intervju

• Testovi

• Opažanja

• Relevantna dokumentacija
 Najčešće korišteni testovi u procjeni djece i
adolescenata

• Wechslerove skale inteligencije za djecu (WISC)

• Achenbachov sistem empirijski zasnovane procjene

(ASEBA)

• Test nedovršenih rečenica

• Connerove skale procjene za roditelje i nastavnike

• Test crteža ljudske figure

 Testovi ocijenjeni kao najvažniji u praksi kliničke procjene

• Minnesota multifazni inventar ličnosti (MMPI)

• Weshslerove skale inteligencije (verzije za djecu i

odrasle)

• Rorscach test mrlje

• Millonov inventar ličnosti

• Test tematske apercepcije

 Poslovi u području kliničke i zdravstvene psihologije
(psihološka procjena)

• provedba psihologijskog intervjua

• primjena i interpretacija testova inteligencije i tehnika za procjenu

drugih kognitivnih funkcija

• primjena i interpretacija upitnika ličnosti

• primjena i interpretacija upitnika za specifične psihopatološke

fenomene

• opažanje ponašanja

• neuropsihologijska procjena
Temeljne sastavnice cjelovite psihološke procjene su:

1. psihologijski intervju i prikupljanje anamnestičkih

podataka

2. prikupljanje podataka o kognitivnom funkcioniranju,

ponašanju, ličnosti i psihopatološkim odstupanjima,
korištenjem različitih psihodijagnostičkih tehnika

3. korekcija, interpretacija i integracija rezultata procjene

4. pisanje nalaza i mišljenja

5. priopćavanje nalaza obrade klijentu/pacijentu.

 Preporučena struktura psihodijagnostičke procjene

Testovi kognitivnih funkcija:

• Intelektualne funkcije (inteligencija) – jednostavni i

složeni testovi inteligencije

• Specifične kognitivne funkcije

 Preporučena struktura psihodijagnostičke procjene

Psihodijagnostički instrumenti za ispitivanje ličnosti:

• Multidimenzionalni inventari ličnosti i psihopatoloških

odstupanja

• Jednostavniji upitnici ličnosti

• Poluprojektivne i projektivne tehnike

 Rezultati psihološke procjene koriste se u svrhu:

1. psihološke procjene odraslih,

2. psihološke procjene djece i mladih (kognitivni razvoj,

ponašanje, emocionalni i socijalni razvoj, procjena roditeljskih
vještina, odgojnih postupaka i uvjeta razvoja, određivanje
primjerenog oblika školovanja, preporuka tretmana,
specifičnog profesionalnog usmjeravanja),

3. diferencijalne dijagnostike,

4. procjene radne sposobnosti,

6. određivanja vrste i stupnja invaliditeta.

 Okvirni normativni standardi za pojedine sastavnice
psihološke procjene su:

1. Psihologijski intervju i prikupljanje anamnestičkih

podataka - od 30 do 60 minuta .

2. Procjena kognitivnog funkcioniranja (intelektualne

sposobnosti, specifične kognitivne sposobnosti,
neuropsihologijski testovi i tehnike) – od 30 min do 4
sata .

3. Procjena ličnosti i psihopatoloških odstupanja (upitnici i

inventari za ispitivanje ličnosti i psihopatoloških
odstupanja), projektivne tehnike – od 1,5 do 3 sata.

4. Korekcija, interpretacija i integracija rezultata procjene,

pisanje nalaza i mišljenja – od 1 do 2 sata.
 Valjanost kliničke procjene

• Koncenzusna valjanost – rezultat procjene upoređuje

se sa mišljenjem autoriteta

• Kongruentna valjanost - rezultati procjene se porede

sa rezultatima neke druge metode koja mjeri istu
osobinu ili poremećaj

• Prediktivna valjanost – potvrda rezultata procjene u

budućem ponašanju
 Nevalidna procjena

• Sastavni dio profesije i dragocjeno profesionalno

iskustvo

• Faktori kliničara (npr. pristrasnosti u zaključivanju,

nenamjerne greške)

• Faktori izvan kliničara (npr. nesuradljiv klijent, okolnosti,

društveni kontekst)
 Vrste nevalidnih procjena

• Lažno pozitivni rezultati (npr. simulacija)

• Lažno negativni rezultati (npr. disimulacija)

• Isprepletnost obje vrste pogrešaka - diferencijalna

dijagnostika

• Primjer: dijagnoza SCH (lažno pozitivna procjena) uz

negiranje organskog cerebralnog oštećenja (lažno
negativna procjena)
 Etička pitanja u kliničkoj procjeni

• Klinička procjena najčešće se obavlja na zahtjev

poručioca

• Rezutati procjene mogu odrediti sudbinu klijenta

• Profesionalni odnos kliničar – klijent

• Kliničar nije vrijednosno neutralan

 Etička pitanja u kliničkoj procjeni

• Pravo klijenta na povjerljivost podataka

• Pravo klijenta na informirani pristanak (svrha procjene,

procedure, mogućnosti, ograničenja i rizici procjene,
pravo da sazna zaključak...)

• “Uslužna dijagnoza” – nagrada za “poželjan” nalaz (etički

nedopustivo i zakonski kažnjivo)