an Francisco earthquake, California, 1906, Richter 7.7-8.

25 (estimate)
San Fernando earthquake, 1971, Richter 6.5 (mom. magn.)

(Olive
View
Medical
Center)
Mexico City earthquake, Mexico, 1985, Richter 8.1
Northridge earthquake, California, 1994, Richter 6.8
Kobe earthquake, Japan, 1995 , Richter 6.8
Earthquake in Taiwan, 1999

Taiwan earthquake

Date: 21 September 1999, Pu-li

Dead: 2025 Injured: 8565
Affected: 100,000

What happened: The quake,

which measured about 7.6 on the
Richter scale, struck close to the
city of Taichung, toppling 13,000
high-rise apartments. More than
1,000 aftershocks were recorded in
the next nine hours.
Potres na Haitiju 2010, bio je katastrofalni potres momentne magnitude 7,0

12. siječnja 2010.

222,517 žrtava
 Japan, 11. ožujka 2011., 8,9 Mw
Potres magnitude 9,0 (četvrti po veličini nakon 1900. godine) uzrokovalo je podvlačenje tihooceanske
tektonske ploče pod sjevernoameričku, što je pomaknulo istočni dio Japana prema Sjevernoj Americi za oko
3,9 metara. Potres je zakrenuo Zemljinu os za 16,5 cm, skratio dan za 1,6 mikrosekundi, a Japan je potonuo
za oko 61 cm. Kada je japanska istočna obala potonula, na nju su nasrnuli valovi tsunamija.
 Osnovni oblici kretanja ploča

razmicanje

podvlačenje

bočno kretanje
Seizmološka karta
Seismic hazard map for Croatia for the return period of 475 years
Pokušaj da izračuna dubinu žarišta
nije uspijevao, sve dok Mohorovičić
nije napustio pretpostavku
pravocrtnoga rasprostiranja
(konstantne brzine) valova potresa.
Umjesto toga, predložio je
jednostavan eksponencijalni zakon
porasta brzine (c) s dubinom: c = c0
(ρ0 /ρ)k Ovaj izraz danas je poznat
kao Mohorovičićev zakon.
 RASJEDI

 slabo mjesto u Zemljinoj kori na kojem su slojevi stijene raspucali i kliznuli

Ako se pomak događa sporo, potresa nema.
Ako je pomak iznenadan, dolazi do potresa.

Rasjedi na površini Zemlje mogu biti vidljivi, ali mogu biti i prekriveni aluvijalnim slojevima.

Nisu svi rasjedi poznati, pa potres može nastupiti iznenada na području za koje se
dotad smatralo da nije seizmički aktivno.

Stoga se s vremenom broj i veličina potresnih područja povećavaju.

North Anatolian Fault which runs east-west across Turkey
 pasivni (neaktivni) rasjedi
 aktivni rasjedi

 Za projektiranje običnih zgrada neaktivnim se rasjedima smatraju oni

koji se nisu pomicali posljednjih 11.000 godina

 Za projektiranje posebnih građevina, npr. nuklearnih elektrana vrijede

stroži kriteriji aktivnim rasjedom smatra onaj koje se aktivirao više
puta u posljednjih 500.000 godina ili jednom u proteklih 35.000 godina
S obzirom na smjer pomicanja, rasijedanje može imati sljedeće oblike:

razmicanje – novi materijal dolazi iz unutrašnjosti Zemlje

podvlačenje (engl. subduction)
sudaranje (engl. collision)
klizanje po rasjedu
 Potresni valovi

U trenutku iznenadnog pomaka na rasjedu dolazi do oslobađanja energije, a kroz

stijensku masu prostiru se u okolinu potresni valovi.

 prostorni (u unutrašnjosti Zemlje)

 površinski (na njezinoj površini)

 Prostorni valovi
a) Primarni (ili longitudinalni, uzdužni) i označuju se slovom P
 izazvani su normalnim naprezanjima u materijalu i pripadnim deformacijama
 čestice osciliraju oko ravnotežnog položaja u pravcu širenja vala.
 kod uzdužnih valova dolazi do zbijanja i rastezanja čestica
stijene
Brzina širenja P valova je

vp 
E /    1  
1    1  2 
b) Sekundarni (transverzalni, poprečni, engl. shear wave) i označuju se slovom S.
 kod poprečnih valova dolazi do smicanja odnosno
titranja čestica stijene u smjeru poprečnom na smjer
gibanja vala
 budući su S valovi posljedica posmičnih
naprezanja isti se prenose samo kroz čvrsta tijela

Brzina širenja S valova bitno je niža od brzine primarnih valova:

0.5  E
vs  G /  G vs 
E Odnos brzina je približno vp / vs = 2
(1  ) 2  (1  )
 Površinski valovi

 rezultante P i S valova na površini.

je prostorna u obliku trokomponentalnoga vala na površini

-Loveovi valovi (L-valovi)

 čestice titraju poprečno na
smjer gibanja vala (u ravnini tla)
-Rayleighovi valovi (R-valovi)
 gibanje je okomito na površinu Zemlje
Pojedini tipova valova - prostiru različitim brzinama

približne uz pretpostavku linearno elastičanog

izotropnog kontinuuma kroz koji prolaze

U dubljim slojevima Zemlje iznosi brzina

uzdužnih valova iznosi 5-7 km/s, a brzina
poprečnih valova 3-4 km/s.

U površinskim slojevima smanjuje se brzina

poprečnih valova ovisno o zbijenosti tla na 0,1-
1,0 km/s.
Kvantifikacija potresa

 Magnituda – mjera oslobođene energije

 Intenzitet – opisna skala posljedica potresa na

građevine, ljude i pojave u prirodi

 Dinamička svojstva potresnog gibanja: ubrzanje,

brzina i pomak tla (inženjerska)
 Registracija potresa
Vibracije tla mjere se instrumentima.
akcelerometri ubrzanje
velosimetri brzina
seizmometri pomaci
Najstariji su seizmografi, tj. instrumenti za mjerenje i bilježenje
gibanja Zemljine površine.
Oni rade na načelu njihala čija je perioda titraja
višestruko dulja od perioda potresa.
Njihalo, koje je pričvršćeno za okvir instrumenta
miruje, a okvir pričvršćen za temelj se giba.
Relativni pomaci se bilježe.
Seizmografi su osjetljivi instrumenti koji uz veliko
povećanje pomaka mogu bilježiti i najudaljenije
potrese (udaljene više tisuća km).
To su ponajviše instrumenti seizmologa.
P-valovi S-valovi površinski valovi
• Kod akcelerometara mora njihova vlastita perioda biti višestruko manja od
najmanje periode koja se želi zabilježiti. Tada relativno pomicanje njihala
bilježi ubrzanje tla.
• Akcelerometar za jake potrese (engl. strong motion accelerometer) bilježi
potrese koji su od interesa za građevine.
• Aktivira se tek nakon što ubrzanje pređe neku unaprijed postavljenu
granicu (npr. 0,01g).
• Prvi od ovih instrumenata u široj su uporabi unazad 40 godina.
• Danas u svijetu postoji više tisuća (oko desetak) akcelerometara koji su
zabilježili više tisuća potresa širom svijeta. Europska baza podataka
sadrži oko 1000 zapisa.
Kvantifikacija potresa
Magnituda
Charles Richter uveo koncept magnitude potresa. Richterova magnituda proračunava
se po formuli

ML = log (A/A0)

A – amplituda zapisana standardnim Wood-Andersonovim seizmografom na

udaljenosti 100 km od žarišta
A0 – amplituda dogođenog potresa u 1/1000 mm
L – engl. local

max ML=9,0
Empirijske formule za određivanje magnitude iz površinskih valova potresa glase:

iz poznate duljine rasjeda MS = 2,02 + 1,14 logL (L u m)

iz površine sloma tla uz rasjed MS = 4,15 + logA (A u km2)
iz pomaka rasjeda MS = 6,80 + 1,31 logD (D u m)

Ako postoji dovoljno podataka, moguće je izraditi karte prostorne raspodjele

potresa – karte s izolinijama magnitude MS (indeks S – engl. surface wave).

Za potrese s dubokim žarištem umjesto magnituda ML i MS rabi se magnituda mb

(b – od engl. body) za koju postoje razni empirijski izrazi.

Vremensku raspodjelu potresa moguće je izraditi ako postoje povijesni zapisi

potresa za dulje vrijeme.
 Broj potresa u jedinici vremena na određenom području dan je jednadžbom

logN = A – bM,
gdje se konstante A i b utvrđuju za svako promatrano područje posebno.
Uz logatiramsko mjerilo na osi ordinata i
linearno na osi apscisa padajući pravac

krivulja atenuacije opadanje jačine potresa s udaljenošću od žarišta

Dvije takve krivulje dobivene empirijski dane su jednadžbom:
a = 5600 e0,8M / (R+40)2 (Esteva, 1973)
a = 654 e0,54M / (R + 20)1,33 (Naumoski, 1984)
gdje je:
a srednja vrijednost ubrzanja u cm/s2
R udaljenost promatrane točke od žarišta u km
M magnituda.
Zbog nedostatka podataka krivulje ne vrijede za udaljenosti R<15 km.
Potresi magnitude veće od 5,0 mogu na slabim građevinama prouzročiti štetu.
Potresi magnitude 6,0-7,0 su vrlo jaki potresi.
Najveća, do danas, magnituda bila je 8,95 (Aljaska).

Potres jednake magnitude može

u gusto naseljenom području izazvati veliku štetu, dok
u nenaseljenom podučju štete nema, a
ako se potres dogodi na dnu oceana ljudi ga možda neće ni osjetiti.

U najnovije vrijeme umjesto magnituda ML i MS rabi se vrijednost MW

(momentna magnituda) koja obuhvaća cijeli spektar frekvencija potresa.
Numeričke vrijednosti različito proračunanih magnituda ponešto se
razlikuju, pa je potrebno uvijek navesti o kojoj se od njih radi.
 Učestalost pojave potresa u razdoblju 1900-2000
Opis Magnituda Prosječan broj potresa
godišnje
Vrlo jak >8 1

Jak 7,0 – 7,9 18

Snažan 6,0 – 6,9 120

Umjeren 5,0 – 5,9 800

Slab 4,0 – 4,9 6200 (procjena)

Neznatan 3,0 – 3,9 49000 (procjena)

Neprimjetan 2,0-2,9 oko 100 dnevno

1,0-2,0 oko 8000 dnevno
Energija potresa
Veza oslobođene energije i magnitude dana je izrazima:

log E = 11,8 + 1,5 M (erga) (Richter, 1956)

log E = 11 + 1,8 M (erga) (Rizničenko, 1960)

gdje je:
1 erg = 10-7 J (džula), a 1džul (joule) = 1 Nm

Novija istraživanja i obrada digitalnih zapisa potresa u cijelom

području frekvencija dovela su do nove zavisnosti u obliku

M = 0,667 log E – 9,9

Povećanjem magnitude za jedan stupanj povećava se potresna

energije za oko 32 puta.
 Intenzitet
Intenzitet potresa je kvalitativna ili kvantitativna mjera žestine
potresnog gibanja tla na nekom mjestu.

Veza vršnog ubrzanja i intenziteta dana je empirijskom formulom

(Murphy, 1977):
log a = 0,25 I + 0,25

Zavisnost intenziteta i ubrzanja prema Murphyjevoj formuli

Intenzitet I Vršno ubrzanje a u cm/s2

5 32
6 56
7 100 (100)
8 178 (200)
9 316 (300)
Vezu intenziteta i magnitude tražili su mnogi istraživači, pa za pojedina
područja u svijetu postoje različite formule, ovisno o skupu podataka iz
koji su zavisnosti proračunavane:

I0 = 1,5 M – 3,5 log h + 3 (Gutenberg, Richter, 1954)

I0 = 1,56 M – 1,78 (Tezçan, 1978)
I0 = 1,52 M + 0,15 (Ribarič, 1982)
I0 = 1,50 M – 0,5 (Sikošek, 1986)

gdje je:
h dubina žarišta u km
M magnituda
Intenzitet potresa utvrđuje se prema različitim opisnim ljestvicama (skalama) potresa.

Ljestvica od 12 stupnjeva MSK-64 (prema autorima: Mercalli-Sponheuer-Karnik, 1964).

Svaki stupanj ljestvice opisuje potres na temelju opažanja posljedica na

građevinama i opažaja ljudi.

Stoga intenzitet koji će se pripisati kojem potresu ovisi o gustoći naseljenosti,

sastavu građevnog fonda i donekle subjektivnoj procjeni.
12-stupanjska Europska makroseizmička ljestvica (EMS) koja je zapravo
prilagođena i modernizirana ljestvica MSK.
Umjesto tri tipa zgrada (A-B-C) ova ljestvica ih ima šest (A-F). Dodatno
obuhvaća zidane zgrade od nearmiranog ziđa, nearmiranog ziđa s krutim
stropovima i armirano ziđe (omeđeno ziđe – vertikalni i horizontalni serklaži).
Ova ljestvica je europska norma.
 (EMS-98)
LJESTVICA INTENZITETA POTRESA
PREMA EUROPSKOJ MAKROSEIZMIČKOJ LJESTVICI (EMS-98)
(izvor podataka: www.gfz-potsdam.de potražiti na - search: EMS-98)

Stupanj Kratki opis Opis

intenziteta
potresa
I. neosjetan a) ne osjeća se
b) nema učinaka
c) nema štete
II. jedva a) podrhtavanje osjećaju samo na izdvojenim mjestima (<1%) osobe koje se odmaraju i u posebnom su
osjetan položaju u prostorijama
b) nema učinaka
c) nema štete
III. slab a) neki ljudi u prostorijama osjete potres. Ljudi koji se odmaraju osjećaju ljuljanje ili podrhtavanje svjetiljaka
b) viseći predmeti se lagano ljuljaju
c) nema štete
IV. primijećen a) potres osjete mnogi u prostorijama a vani samo neki. Mali se broj ljudi probudi. Razina vibracija ne
zastrašuje. Vibracija je umjerena. Opaža se lako podrhtavanje ili ljuljanje zgrada, prostorija ili kreveta,
stolica itd.
b) posuđe, čaše, prozori i vrata zveče. Obješeni se predmeti ljuljaju. U nekim se slučajevima lako pokućstvo
vidljivo trese. Drvene konstrukcije ponegdje škripe
V. jak a) većina osjeća potres u prostorijama, vani samo neki. Mali broj ljudi je uplašen i istrčava van. Mnogi se
zaspali bude. Osjeća se jako potresanje ili ljuljanje cijele zgrade, prostorija ili namještaja
b) obješeni sepredmeti jako ljuljaju. Posuđe i čaše međusobno se sudaraju. Mali predmeti teški u gornjemu
dijelu i/ili nesigurno pridržani mogu kliznuti ili pasti. Vrata i prozori se ljuljaju, otvaraju ili lupaju. U malo
slučajeva pucaju prozorska stakla. Tekućine osciliraju i mogu isteći iz napunjenih spremnika. Životinje u
prostorijama postaju nemirne
c) šteta 1. stupnja na malo zgrada razreda oštetljivosti A i B
VI. malo štetan a) većina ga osjeti u prostorijama, a mnogi i vani. Mali broj osoba gubi ravnotežu. Mnogi su uplašeni i bježe
van
b) mali predmeti oblične stabilnosti magu pasti a namještaj može klizati. U malo slučajeva posuđe i stakleni
predmeti se lome. Seoske životinje (čak i vani) mogu se poplašiti
c) šteta 1. stupnja na mnogim zgradama razreda oštetljivosti A i B; šteta 2. stupnja na malo zgrada razreda
VII. štetan a) većina ljudi je uplašena i istrčava van. Mnogi teško stoje, posebno na višim katovima
b) namještaj kliže, a namještaj s visokim težištem može se prevrnuti. Veliki broj predmeti pada s polica.
Voda se izlijeva iz spremnika i bazena
c) šteta 3. stupnja na mnogim zgradama razreda oštetljivosti A; šteta 4. stupnja na malo zgrada
razreda A; šteta 2. stupnja na mnogim zgradama razreda B: šteta 3. Stupnja na malo zgrada razreda
B; šteta 2. stupnja na malo zgrada razreda C; šteta 1. stupnja na malo zgrada razreda D.
VIII. jako štetan a) mnogi ljudi teško stoje, čak i vani
b) namještaj se prevrće. Predmeti kao što su televizori, pisaći strojevi itd. padaju na tlo. Nadgrobni
spomenici se negdje pomiču, uvrću ili prevrću. Na mekom se tlu mogu vidjeti valovi.
c) šteta 4. stupnja na mnogim, a šteta 5. stupnja na nekim zgradama razreda A; šteta 3. stupnja na
mnogim, a šteta 4. stupnja na nekim zgradama razreda B; šteta 2. Stupnja na mnogim, a šteta 3.
stupnja na nekim zgradama razreda C; šteta 2. stupnja na nekim zgradama razreda D
IX. razoran a) opća panika. Potres ljude baca na tlo
b) mnogi spomenici i stupovi padaju ili se uvrću. Na mekom se tlu vide valovi
c) šteta 5. stupnja na mnogim zgradama razreda A; šteta 4. stupnja na mnogim, a šteta 5. stupnja na
nekim zgradama razreda B; šteta 3. stupnja na mnogim, a šteta 4. stupnja na nekim zgradama
razreda C; šteta 2. stupnja na mnogim, a šteta 3. stupnja nanekim zgradama razreda D; šteta 2.
stupnja na nekim zgradama razreda E
X. vrlo razoran c) šteta 5. stupnja na većini zgrada razreda A; šteta 5. Stupnja na mnogim zgradama razreda B; šteta
4. stupnja na mnogim, a šteta 5. stupnja na nekim zgradama razreda C; šteta 3. stupnja na mnogim, a
šteta 4. stupnja na nekim zgradama razreda D; šteta 2. stupnja na mnogim, a šteta 3. stupnja na nekim
zgradama razreda E; šteta 2. stupnja na nekim zgradama razreda F
XI. pustošan c) šteta 5. stupnja na većini zgrada razreda B; šteta 4. Stupnja na većini, a šteta 5. stupnja na mnogim
zgrada-ma razreda C; šteta 4. stupnja na mnogim, a šteta 5. stupnja na nekim zgradama razreda D; šteta
3. stupnja na mnogim, a šteta 4. stupnja na nekim zgradama razreda E; šteta 2. stupnja na mnogim, a
šteta 3. stupnja na nekim zgradama razreda F
XII. u cijelosti c) sve zgrade razreda A, B i praktično sve razreda C su razorene. Većina zgrada razreda D, E i F su
pustošan razorene. Potres je dostigao je najveći pojmljiv učinak.
Zapis potresa

Vremenski tijek ubrzanja, brzine i pomaka tla

za vrijeme potresa u Crnoj Gori, 15.4.1979, registracija Petrovac, komponenta N-S
Koncept seizmičke
analize
ili
ŠTO SE DOGAĐA S
KONSTRUKCIJOM KADA
SE DOGODI POTRES
48

Introduction
Newton's Second Law

Building
49

Introduction – load examples

Self weight

Snow Wind

Earthquake Building
 JEDNADŽBA GIBANJA U POTRESU
Jednadžba za elastični SDOF sustav
  
m u  c u  f S u  m u g t 

Kada se jednadžba podijeli s masom dobije se:

  
u  2n u   n f S u   u g t 

gdje je

k c
n  ,  ,
m 2m n

2
 n  frenkvencija elastičnog sustava Tn  .
n
  odnos prigušenja sistema baziranog na kritičnom prigušenju
2m n ,neelastičnog sistema koji vibrira unutar njegovog elastičnog
dijela.To je isto tako i prigušenje pripadnog linearnog sistema.
f S  INERCIJSKA sila sustava.
Jednadžba za oviisi o dva parametra sustava  n , 

Riješenje Duramel-ov integral

 DINAMIČKI PRORAČUN:
• - Opterećenje (horizontalno, dinamičko ili ekvivalentno
statičko za pravilne konstrukcije)

• - Konstrukcija (model)
• - masa, krutost, prigušenje
• - elastično i poslijeelastično područje

• - Numerička analiza
 MODELIRANJE DJELOVANJA
POTRES – DINAMIČKO DJELOVANJE
Na površini zemlje potres se pojavljuje u obliku seizmičkih valova Rayleigh i Love

Ubrzanje, brzina, pomak

AMPLITUDA, PROMJENJIVI SMJER, CIKLUSI

Vrijeme
TRAJANJE, FREKVENCIJA
 Spektar potresa
Spektar potresa je obrađeni zapis potresa. To je grafički prikaz kojemu
je na osi ordinata omjer spektralnog ubrzanja i najvećeg ubrzanja tla,
a na osi apscisa period vibracije osnovnog tona konstrukcije na toj
lokaciji u sekundama. OVISI O TLU.
 MODEL KONSTRUKCIJE

U praksi su primjenjiva dva tipa diskretnih modela:

- KATNI MODEL

- PROSTORNI 3D MODEL
 Katni model
Koncepcija katnog modela temelji se na pretpostavci da je stropna
konstrukcija beskonačno kruta u svojoj ravnini-

Kod konstrukcije sa beskonačno krutom stropnom konstrukcijom dolazi samo

do translacije i torzijske rotacije ploča, a bez savijanja.

U takvim slučajevima može se odrediti krutost svakog kata za sebe,

nezavisno od drugih katova.

m4
sila a
P
m3
b

m2 c

m1

pomak
 PRIGUŠENJE
Prigušenje je određeno numeričkim vrijednostima kao
postotak od tzv. kritičnog prigušenja.
Preporučene vrijednosti prigušenja

a)1/2 točke popuštanja %

Zavareni čelik, prednapeti beton, 2-3%
dobro armirani beton (male
pukotine)
Armirani beton sa značajnim 3-5%
pukotinama
Ankerirani ili zakovan čelik, drvo 5-7%

b)točka popuštanja
Prednapeti beton 5-10%
Armirani beton 7-10%
Ankerirani ili zakovani čelik 10-15%
DUKTILNOST I FAKTOR
PONAŠANJA

MJERA POSLIJE ELASTIČNOG

PODRUČJA
FAKTOR PONAŠANJA q (EC8)
FAKTOR R (ACI)

Duktilnost je izražena preko q-faktora ponašanja

Sila idealno elastično ponašanje (q=1,0)

ograničeno duktilno ponašanje (q=1,5)

duktilno ponašanje (q=3,0)

Pomak

Za q=1,5 predviđa se plastično ponašanje

 IZBOR TIPA I VRSTE ANALIZE
Analiza može biti:

Prema vrsti i tipu opterećenja:

- statička
- dinamička

Dileme kako modelirati opterećenje mogu se jedino javiti ako

je opterećenje potres.

Prema načinu ponašanja gradiva:

- linearna
- nelinearna

I u ovom slučaju dileme se mogu pojaviti samo u slučaju

potresnog opterećenja. Za sva ostala opterećenja odabrat će
se linearna analiza uglavnom.
 METODE NUMERIČKE ANALIZE
Za numeričku analizu modela konstrukcije kod seizmičkog
opterećenja upotrebljavaju se različite metode. Ako nas zanima
vremenski tijek odziva konstrukcije, upotrebljava se metoda
direktne integracije.

Kad nas pri dimenzioniranju zanimaju samo maksimalne

vrijednosti možemo ih s odgovarajućom točnošću proračunati
pomoću spektra odziva i modalnom analizom.

U propisima i u praksi najčešće se upotrebljava metoda

ekvivalentnih statičkih sila, koja je jednostavna i primjenjiva
samo na regularne i simetrične konstrukcije.
POSTUPAK PREMA EC-8
koji sadrže Pravilnici po kojima
se mora proračun provoditi
ZADAVANJE POTRESNOG DJELOVANJA
PREMA EC8-1
 Potresna područja

Državna vlast mora podijeliti državni teritorij u potresna područja ovisno o

lokalnoj opasnosti. Prema definiciji, pretpostavlja se da je opasnost
unutar svakoga područja stalna.

Opasnost se prikazuje s pomoću jednoga jedinog parametra, tj. s

vrijednošću ag proračunskog ubrzanja tla na stijeni ili dobrome tlu,
obično nazvanim “proračunsko najveće ubrzanje tla”.
.

Proračunsko ubrzanje tla koje odredi državna vlast za svako

potresno područje odgovara referentnomu povratnom
periodu od 475 godina. Za taj referentni povratni period
dodijeljen je faktor važnosti KONSTRUKCIJE I = 1,0.

U potresnim područjima u kojima je proračunsko ubrzanje tla

ag manje od 0,05 g nije potreban seizmički proračun.
Seismic hazard map for Croatia for the return period of 475 years
Tablica NAD.1 - Odnos intenziteta potresa i proračunskog
ubrzanja tla ag

Intenzitet potresa Proračunsko ubrzanje ag Proracunsko ubrzanje ag

u stupnjevima izraženo kao dio gravitacijskog izraženo u m/s2
Ijestvice MKS-64 ubrzanja g
6 0,05 0,5
7 0,10 1,0
8 0,20 2,0
9
0,30 3,0

NAPOMENA Gravitacijsko ubrzanje uzima se zaokruženo na g - 10 m/s2

Zahtjevi koji se odnose na tlo

Općenito

Radi razvrstavanja tla u razrede moraju se provesti prikladna

ispitivanja.

Gradilište i temeljno tlo ne smiju biti izloženi riziku sloma tla.

Za građevine male važnosti (I  1,0) u područjima male

seizmičnosti ispitivanje tla može se izostaviti. U takvome
slučaju i u nedostatku točnijih podataka potresno se
djelovanje određuje uz pretpostavku da zahtjevi koje se
odnose na tlo odgovaraju razredu B.
 TABLICA TIPOVA TLA EC-8

Tip Opis geotehničkog profila vs,30 NSPT Cu

tla (m/s) (n/30cm) (kPa)
A Stijena ili druga geološka formacija ≥800
uključujući najmanje 5 m slabijeg materijala - -
na površini.
B Nanosi vrlo zbijenoga pijeska, šljunka ili vrlo 360
krute gline debljine najmanje nekoliko do ≥50 ≥250
desetaka metara, sa svojstvom postupnoga 800
povećanja mehaničkih svojstava s dubinom.
C Debeli nanosi srednje zbijenoga pijeska, 180 70
šljunka ili srednje krute gline debljine od do 15-50 do
nekoliko desetaka do više stotina metara 360 250
D Nanosi slabo do srednje koherentni (sa ili bez
mekim koherentnim slojevima) ili s ≤180 ≤15 ≤70
predominantno mekim do srednje krutim
koherentnim tlima.
E Profili koji sadrže površinski sloj koji
karakterizira brzina vs tza tipove tla C i D i
debljine od 5m do 20m, a ispod njih je kruti
materijal s brzinom većom od vs 800m/s
S1 Nanosi koji sadrže najmanje 10m debeli sloj
mekane gline s visoko plastičnim indeksom ≤100 10-20
(PI≥40) i visokim sadržajem vode
S2 Nanosi likvefakcijski osjetljivog tla pijeska i
gline ili bilo koji tip tla koji nije opisan od A do
E i pod S1

vs,30 - srednja vrijednost brzine (L) poprečnih površinskih valova

NSPT - standardni penetracijski test (broj udaraca)
Cu - posmična čvrstoća tla
 Prikaz potresnog djelovanja u tlu na
kojem je konstrukcija temeljena

Potresno djelovanje u nekoj točki na

površini tla prikazuje se tzv
PRORAČUNSKIM SPEKTROM odziva.
 PRORAČUNSKI SPEKTRI
4 INTERVALA NA APSCISI:

0  T  TB:
Sd(T) = ag S (2/3) + (T ∕ TB) ∙ ( ∙ 2,5/q – 2/3)

TB  T  TC:
Sd(T) = ag S  2,5 ∙ ( 1 / q )

TC  T  TD:
ag S  2,5 ( TC ∕ T ) ∙ ( 1 / q )
Sd(T) =
≥β∙ag
TD  T:
ag S  2,5 ( TC ∙ TD ∕ T 2 ) ∙ ( 1 / q )
Sd(T) =
≥β∙ag
gdje su:

A) FIKSNE VRIJEDNOSTI:

Sd(T) ordinata proračunskog spektra

odziva

T period vibracija linearnog sustava s

jednim stupnjem slobode

ag proračunsko ubrzanje tla za tlo tipa

A
( ag = γ I ∙ a g R)

 faktor popravka za prigušenje, =1

za viskozno prigušenje 5 %
 = 10 /(5   )  0,55

β faktor donje granice za

proračunski spektar preporučena
vrijednost 0,2
B) Promjenjive vrijednosti, ovisne o tlu

TB, TC TD vrijednost kojom je određen početak i završetak intervala

na apscisi

S parametar tla

TIP TLA S TB (s) TC (s) TD (s)

A 1,0 0,15 0,4 2,0
B 1,2 0,15 0,5 2,0
C 1,15 0,20 0,6 2,0
D 1,35 0,20 0,8 2,0
E 1,4 0,15 0,5 2,0
C ) FAKTOR OVISAN O TIPU KONSTRUKCIJE

Faktor ponašanja q približno je omjer potresnih

sila kojima bi građevina bila izložena kad bi
njezin odziv bio u cijelosti elastičan i potresnih
sila koje se upotrebljavaju u proračunu.
ODREĐIVANJE SILA POTRESA ZA ZGRADE
PREMA EC8-1
PRORAČUNSKI SPEKTRI ZA PRORAČUN
ZGRADA OVISE O

-FAKTORU VAŽNOSTI GRAĐEVINE γI

-FAKTORU PONAŠANJA q
 Razredi važnosti i faktori važnosti

Zgrade se općenito razvrstavaju u četiri razreda

važnosti što ovisi o veličini zgrade, njezinoj vrijednosti i
važnosti za javnu sigurnost i mogućnost ljudskih
gubitaka u slučaju rušenja.

Razredima važnosti pridijeljeni su različiti faktori

važnosti I

Definicije razreda važnosti te pridruženi faktori važnosti

dani su u sljedećoj tablici
Tablica – Razredi važnosti i faktori važnosti za zgrade

Razre
Faktor
d
Zgrade važnosti
važno
I
sti
IV Zgrade čija je cjelovitost pri potresu
životno važna za zaštitu ljudi, npr.
1,4
bolnice, vatrogasne postaje,
elektrane i td.
III Zgrade čija je potresna otpornost
važna sa stajališta posljedica vezanih
1,2
za rušenje, npr. škole, dvorane za
skupove, kulturne institucije itd.
II obične zgrade koje ne pripadaju
1,0
drugim kategorijama
I Zgrade manje važnosti za javnu
sigurnost, npr. poljoprivredne zgrade 0,8
itd.
 Faktori ponašanja
ARMIRANOBETONSKIH ZGRADA

Faktor ponašanja q kojim se uzima u obzir kapacitet trošenja

energije za svaki proračunski smjer određuje se kao:

q = q0 kW  1,5

gdje je:
q0 osnovna vrijednost faktora ponašanja ovisna o
konstrukcijskoj vrsti
kW faktor koji odražava prevladavajući oblik sloma
konstrukcijskog sustava sa zidovima
q0 za različite konstrukcijske tipove
određuje slijedeća tablica

TIP KONSTRUKCIJE DCM DCH

OKVIRNI, DVOJNI, POVEZANI ZIDNI 3,0 ( α U / α 1) 4,5 ( α U / α 1)
NEPOVEZANI ZIDNI 3,0 3,0 ( α U / α 1)
TORZIJSKI MEKANI SUSTAV 2,0 3,0
SUSTAV OBRNUTOG NJIHALA 1,5 2,0

Vrijednosti faktora ( α U / α 1) sistematizirane su u slijedećoj tablici

OKVIRI ( α U / α 1) SUSTAVI SA ZIDOVIMA ( α U / α 1)

N=1 1,1 2 nepridžana zida uzdužno 1,0
N≥1 L=1 1,2 Više nepridržanih zidoca 1,1
N≥ L≥1 1,3 Čisti sustav sa zidovima 1,2
Faktor kW koji odražava prevladavajući oblik sloma konstrukcijskog
sustava zidova ima ove vrijednosti:

1,0 za okvirne sustave i dvojne

sustave jednako vrijedne okvirnim
kW =
(1 + 0) / 3  1 za zidne sustave, za dvojne sustave
istovrijedne zidnim

gdje je:
0 prevladavajući koeficijent oblika zidova konstrukcijskog
sustava (0= prevl. (Hw / lw)

Ako se koeficijent oblika Hw / lwi svih zidova i konstrukcijskog sustava

znatno ne razlikuje, prevladavajući koeficijent oblika 0 određuje se
ovako:

0 =  Hwi /  lwi

gdje je:
Hwi visina zida "i"
lwi duljina presjeka zida "i".
 Faktori ponašanja
zidanih zgrada

Faktor
Način gradnje
ponašanja qo
Nearmirano 1,5
ziđe
Omeđeno ziđe 2,0 – 3,0
Armirano ziđe 2,5 – 3,0
POSTUPAK PRORAČUNA

METODA EKVIVALENTNIH
STATIČKIH SILA
Ovaj proračun može se primijeniti na zgrade

koje imaju osnovni period vibracija T1 u dva glavna smjera manji od

4 TC
T1 
2,0 s

Dakle:

1. korak u proračunu:

ODREDITI PERIOD OSNOVNOG OBLIKA

 Proračun perioda osnovnog oblia
vibracije zgrada

T1 može se približno izračunati prema formuli:

T1 = Ct H 3/4
gdje je:
T1 osnovni period vibracija zgrade u s

0,085 za prostorne čelične okvire

Ct = 0,075 za prostorne armiranobetonske okvire
0,050 za sve druge građevine

H visina zgrade u m.
2. korak u proračunu odrediti
Ukupnu potresnu poprečnu silu
Ukupna potresna poprečna sila Fb za svaki glavni smjer određuje se
formulom:

Fb = Sd (T1) W

gdje je:
Sd(T1) ordinata proračunskog spektra za period T1

T1 osnovni period vibracija zgrade za horizontalno poprečno

gibanje u promatranome smjeru

W ukupna težina zgrade za G+Ei Q

Ei faktor kombinacije za korisno djelovanje u potresu

Koeficijenti kombinacija za promjenljiva djelovanja u potresu

Koeficijenti kombinacije Ei računaju se iz formule:

Ei =  2i

gdje su vrijednosti  dane u tablici

Tablica – Vrijednosti  za proračun Ei

Vrsta
Zauzetost
promjenljivoga 
katova
djelovanja
za razrede A-C katovi zauzeti najviši kat 1,0
* neovisno ostali katovi 0,5
za razrede A-C neki katovi imaju najviši kat 1,0
* povezanu katovi s povezanom
0,8
zauzetost zauzetošću
drugi katovi 0,5
za razrede D-F
*
arhivi 1,0
* Razredi po ENV 1991-1
3. korak u proračunu je

Raspodjela horizontalnih potresnih sila

Po visini građevine
KATNE SILE

Horizontalne KATNE sile Fi odrede se jednadžbom:

Fi = Fb (zi Wi ) / ( z j Wj )

gdje je:
zi, zj visina masa mi, mj iznad razine potresnoga
djelovanja (temelj).

Horizontalne KATNE sile Fi raspodjeljuju se na nosive

elemente toga kata (zidovi i stupovi) u
OMJERIMA NJIHOVIH KRUTOSTI.
 Slučajni torzijski učinci
Kao dodatak stvarnoj ekcentričnosti, da bi se obuhvatile nesigurnosti
razmještaja masa i prostorna promjenljivost potresnoga djelovanja uzima se da
je proračunsko središte masa svakoga kata (i) pomaknuto sa svoga početnog
mjesta u svakome smjeru za dodatnu slučajnu ekscentričnost:

e1i =  0,05 Li
gdje je:
e1i slučajna ekscentričnost katne mase "i" od njezina početnog mjesta,
a uzima se u istome smjeru za sve katove
Li izmjera kata okomito na smjer potresnoga djelovanja.
 Kombinacija komponenata potresnoga djelovanja
Horizontalne komponente potresnoga djelovanja
kombinacije (zbroja) horizontalnih komponenata potresnoga
djelovanja prema formulama:

a) EEdx "+" 0,30 EEdy

b) 0,30 EEdx "+" EEdy

gdje je:
"+" podrazumijeva se "kombinirati s"
EEdx unutarnje sile od potresnoga djelovanja u smjeru osi x
konstrukcije
EEdy unutarnje sile od potresnoga djelovanja u smjeru osi y
konstrukcije
 Kombinacija potresnoga i drugih djelovanja

Proračunska vrijednost Ed unutarnjih sila za potresnu

proračunsku situaciju određuje se kao kombinacija
vrijednosti mjerodavnih djelovanja.

 Gkj "+"  I AEd "+" Pk "+" 2i Qki

gdje:
"+" podrazumijeva "kombinira se s"
 podrazumijeva "zbroj učinaka od ..."
Gkj karakteristična vrijednost stalnoga
djelovanja "j"
 I faktor važnosti, vidi točku 2.1 (3)
AEd proračunska vrijednost potresnog djelovanja
za referentni povratni period (npr.
proračunski spektar prema točki 4.2.4)
Pk karakteristična vrijednost prednapinjanja
nakon svih gubitaka
2i koeficijent kombinacija za nazovistalnu
vrijednost promjenljivoga djelovanja "i"
Qki karakteristična vrijednost promjenljivoga
djelovanja "i"
Djelovanje potresa na
konstrukcije i osnove
seizmičkog proračuna
Primjer proračuna
Građevinski fakultet u Osijeku
Kolegij Osnove proračuna i djelovanja na
konstrukcije
 1. EKVIVALENTNE STATIČKE SILE

MANJE I JEDNOSTAVNIJE GRAĐEVINE

Npr:
Dvokatna obiteljska zidana zgrada prema tlocrtnoj skici
Treba načiniti proračun na djelovanje potresnih sila.
Izmjere zgrade: tlocrt 10x14 m, visina 3 x 2,80 m
1. Težina zgrade “u potresu”

stalno+ψEQ
Stropne konstrukcije:
- monolitna stropna konstrukcija od predgotovljenih stropnih gredica; s
podovima iznosi g1=5 kN/m2
- težina pregradnih zidova, pročelja i parapeta g2=2,0 kN/m2
- visina stropne konstrukcije 0,20 m

Krovište ima težinu g3= 2 kN/m2 tlocrta i oslanja se na zidove u smjeru osi x
Uporabno opterećenje na svim stropnim konstrukcijama q=2 kN/m2
 Proračun ukupne težine zgrade
a) Vlastita težina G1 = 5 . 3100 = 15500 kN

b) Stalno opterećenje
A kata = 459 m2
- na krovu izol. slojevi Qtop-iz . Akata = 3,0 . 459 = 1377 kN
od pročelja Qpro = gpr.Akata = 2,08 . 459 = 955 kN
- na karakterističnom katu podovi i pregr. zidovi 1,7 . 459 = 780 kN
od pročelja 955 kN

c) Uporabno opterećenje
- snijeg i vjetar 0
- na katovima Qp = Qk,E . 459 = 0,3 . 459 = 138 kN

Stalno opterećenje - ukupno

G2 = (1377 + 955) + 4. (780 + 955) = 9272 kN

Uporabno opterećenje - ukupno

Q = 138 . 4 = 552 kN

Ukupna težina zgrade

W = G1 + G2 + Q = 15500 + 9272 + 552 = 25324 kN

Provjera:
w = W / A zgr = 25324 / 2295 = 11 kN/m2 tlocrta
 FAKTOR VAŽNOSTI

γI = 1,00 „Obična stambena zgrada“

FAKTOR PONAŠANJA

qd = q0 . kW ≥ 1,5
q0 = 3,0 omeđeno ziđe
kW = (1 + α0) / 3 < 1

α0 = prevladavajućui (Hw / ℓw) iznosi koeficijent oblika zidova

za Hw = 3,0 m i ℓw = 6,0 m α = 0,50

kW = 1,5 / 3 = 0,5

qd = 3,00 . 0,5 = 1,50

 Proračun perioda
prvog oblika vlastitih osciliranja zgrade

T1 = 0,05 H ¾ = 0,05 8,4 3 / 4 = 0,25 s

H - visina zgrade
 PRORAČUNSKI SPEKTAR

Potresno područje: Intenzitet IX stupnja.

Pripadajuća vrijednost proračunskog ubrzanja a g = 0,3 g

Razred temeljnog tla: "B"

Konačna vrijednost faktora ponašanja q=1,5

IZ OVIH PODATAKA SE IZRAČUNA PRORAČUNSKI SPEKTAR

Ordinata proračunskog spektra za period T1

Nalazi se u području horizontalnog dijela

spektra između točaka B i C jer je
TB ≤ T1 ≤ TC

Sd(T) = (α S β0) / qd

α=ag / g = 0,30 seizmički koeficijent za

IX° potresa
S = 1,00 parametar tla; tlo razreda B
β0 = 2,5 faktor povećanja spektralnog
ubrzanja pri viskoznom
prigušenju ξ=5%
qd = 1,50 faktor ponašanja (konstrukcije)

Sd(T1) = (0,30 . 1,00 . 2,50) / 1,50 = 0,50

 Proračun ukupne potresne sile

Ukupna potresna poprečna sila u podnožju

zgrade

Fb = Sd(T1). W = 0,50 . 25324 = 12662 kN

 Raspodjela ukupne potresne sile po visini zgrade
Težina karakterističnog kata
W1-4 = 3100 + (780+955) + 138 = 4972 kN

Težina najvišeg kata

W5 = W - ΣW1-4 = 25324 - 4.4973 = 5432 kN

Fi = Fb . (ziWi / ΣziWi)

Tablica 2. - Raspodjela ukupne poprečne sile po visini zgrade

Kat zi Wi ziWi ziWi/ΣziWi Fi (kN)

5 15,0 5432 81480 0,353 4471
4 12,0 4973 59676 0,259 3279
3 9,0 4973 44757 0,194 2456
2 6,0 4973 29838 0,129 1633
1 3,0 4973 14919 0,065 823
Ukupno 230670 1,000 12662
 Proračun horizontalnih katnih krutosti
Horizontalna katna krutost konstrukcijskog elementa

∆ = 1 . h3 / 12 EI + 1,2 h / GA

Horizontalna krutost je po definiciji

k = 1 / ∆ (kN/m)

U omjerima krutosti katne se sile razdjeljuju

vertikalnim konstrukcijskim elementima