Sto Je To TEX

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

VARAŽDIN
Mario Kolmačić
TEX KAO MATEMATIČKI ALAT

ZAVRŠNI RAD
Varaždin, 2011.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE
VARAŽDIN
Mario Kolmačić
Redoviti student
Broj indeksa: 37022/08-R
Smjer: Informacijski sustavi
Preddiplomski studij
TEX KAO MATEMATIČKI ALAT

ZAVRŠNI RAD
Mentor:
Doc. dr. sc. Zlatko Erjavec
Varaždin, lipanj 2011.

Sadržaj
1. Uvod 1
2. O autoru TEX-a 2
3. Općenito o TEX-u 3
3.1. LATEX i AMS-TEX . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
3.2. Struktura ulazne datoteke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
3.3. TEX u odnosu na ostale programe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
3.4. Upotreba TEX-a u praksi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
4. TEX distribucije i editori 8

4.1. Poznatije TEX distribucije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
4.1.1. TEXLive . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
4.1.2. MikTEX . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
4.1.3. MacTEX . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
4.1.4. Ostale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
4.2. TEX editori i usporedbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
4.2.1. LEd (LaTeX Editor) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
4.2.2. WinEdt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
4.2.3. TeXnicCenter . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
4.2.4. LyX . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
4.2.5. Kile . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
4.2.6. Texmaker . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
4.2.7. Scientific WorkPlace . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
4.2.8. JLatexEditor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
4.2.9. Notepad++ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
4.2.10. TeXCoding . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
4.2.11. Latex Lab . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
4.2.12. Verbosus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
4.2.13. Tablica usporedbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
5. Matematički tekstovi u TEX-u 27

5.1. Primjer 1. Jednadžbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
5.2. Primjer 2. Integrali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
5.3. Primjer 3. Sustav jednadžbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
5.4. Primjer 4. Matrice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
I
5.5. Primjer 5. Limes . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
5.6. Primjer 6. Derivacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
5.7. Primjer 7. Vektori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
6. Predlošci 32
7. Zaključak 33
8. Literatura 34
II
1. Uvod
Pisanje i ured̄ivanje teksta jedna je od najčešće korištenih operacija korisnika na računalu.

Smatra se da 80% korisnika koristi računalo upravo za kreiranje i obradu teksta. Za operacije
ured̄ivanja teksta potrebni su nam programi koji nam to omogućuju. Razlikujemo dvije osnovne
podjele programa na editore i tekst procesore. Izmed̄u datoteka kreiranih u editorima i tekst pro-
cesorima postoji značajna razlika. Osnovna razlika je da u tekst procesorima istovremeno pišemo
i ured̄ujemo tekst s mnoštvo funkcija, grafike i broja znakova i simbola, a u editorima teksta ne
primjenjujemo instantno ured̄ivanje te ne raspolažemo brojnim funkcijama, simbolima i znako-
vima. Prije nego što su razvijeni editori u današnjem obliku, za ured̄ivanje teksta koristile su se
bušene kartice, zatim linijski orijentirani editori bez mogućnosti prikaza teksta na ekranu. Editor
sa zaslonom prvi put je razvijen 1967. godine. Donald Knuth je 1973. godine završio pisanje prva
tri sveska iz serije The Art of Computer Programming poznatije kao „biblije“ za matematičare-
informatičare. Prvi svezak izašao je 1969. godine korištenjem mehaničkog stroja iz 19. stoljeća.
Kod sljedećeg sveska cijelu knjigu trebalo je ponovo prepisati zbog nove tehnike tiskanja te origi-
nalni fontovi više nisu bili dostupni. Česte pogreške prilikom prepisivanja te njihovo ispravljanje
dojadile su Knuthu. Osim toga, nije bio zadovoljan izgledom teksta na stranicama knjige. Za-
interesiran novom tehnologijom tipografije i nezadovoljan dotadašnjim izgledom teksta, dobio je
motivaciju za rješenje tog problema i izradu vlastitog sustava izdavaštva. Dana 13. svibnja 1977.
opisao je osnovne značajke TEX-a koji omogućuje slaganje matematičkog teksta na računalu te
autoru teksta omogućuje potpunu pripremu teksta za tisak. To znači da su za konačni estetski
izgled teksta odgovorne dvije stvari:
• način na koji je tekst posložen u redove i stranice,
• fontovi kojima su oblikovani odred̄eni dijelovi teksta.
TEX nije niti tekst editor niti tekst procesor, već računalni alat za slaganje teksta i njegovu
kompletnu pripremu za tisak različitih vrsta na najvišoj grafičkoj i tehničkoj razini. Idealan i
nezamjenjiv je za pripremu tipografski zahtjevnih materijala, kao što su matematički i različiti
tehnički tekstovi koji sadrže mnoštvo "formula" i različitih nestandardnih simbola.
1
2. O autoru TEX-a
Donald Ervin Knuth (10.1.1938.g. - ) je američki matematičar i informatičar te počasni pro-

fesor na Sveučilištu Stanford. Rod̄en je u gradu Milwaukee u američkoj državi Wisconsin. Dok-
torirao je 1963. godine na Kalifornijskom tehnološkom institutu, gdje počinje raditi kao profesor.
Godine 1968. prelazi na Sveučilište Stanford. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Najpozna-
tiji je kao otac TEX-a i METAFONT-a. Autor je djela Umjetnost računalnog programiranja (eng.
The Art Of Computer Programming) te je poznat poznat po nadimku "otac algoritamske analize".
TEX je razvio iz dva razloga:
• mogućnost izrade visokokvalitetnih tiskarskih sadržaja za razumnu cijenu,
• sustav koji će dati iste rezultate neovisno o programskoj podršci na kojoj se pregledava, sad
ili u buduće vrijeme.
Knuth je osmislio METAFONT koji leži u osnovi TEX-a i služi za generiranje pisama i odgova-
rajuće programe i parametre za generiranje familije pisama koje danas zovemo Computer Modern
Typefaces. Proučavao je originalne kalupe za odljevke slova (Monotype 8A), a slova je dizajnirao
zajedno s vrhunskim svjetskim dizajnerima. Za izlazak "početne" verzije svog programa potrošio
je osam godina. Poznat je i kao kreator WEB/CWEB računalnog sistema programiranja koji je
dizajnirao kako bi olakšao tekstualno programiranje. Dizajner je i arhitekture MMIX seta instruk-
cija.
Sukreator je sljedećih algoritama:
• Knuth–Morris–Pratt algoritam za traženje stringova
• Knuth–Bendix algoritam za transformaciju sustava linearnih jednadžbi
Dobitnik je sljedećih značajnijih priznanja:
• Turing Award (1974.)
• John von Neumann Medal (1995.)
• Harvey Prize (1995.)
• Kyoto Prize (1996.)
2
3. Općenito o TEX-u
TEX vuče porijeklo riječi od grčke riječi τ εχ što znači

umjetnost i tehnologiju. TEXse izgovara kao teh, a ne kao
teks, što znači da kad netko dobro savlada TEX, onda je teh-
ničar, a ne tekspert. Svrha TEX-a je pisanje različitih doku- Slika 3.1.
menata, članaka, izvještaja i knjiga koje lijepo izgledaju te TEX logo [www.tug.org]
stvaraju tekst strukturirano i jednostavno. Idealni su tekstovi koji u sebi sadrže i druge štampane
sadržaje osim običnog teksta, a to se uglavnom odnosi na znanstvene tekstove sa složenim mate-
matičkim formulama i funkcijama kao i drugim simbolima. Danas se većina matematičkih i ostalih
srodnih knjiga i časopisa slaže TEX-om. Izdavačke kuće uglavnom traže od autora da tekst dostave
u TEX obliku. Za što bolji izgled TEX dokumenta moramo se pobrinuti i upoznati sljedeća osnovna
grafička pravila:
• Interpunkcija (točka, zarez, dvotočka, . . . ) se uvijek pridružuje prethodnoj riječi, a nakon

toga sljedi razmak.
• U dokumentu ne bi trebali koristiti više od nekoliko fontova.
• Mjerne jedinice i matematičke funkcije trebale bi se pisati uspravnim slovima i malo raz-
maknute od argumenata.
• Treba obratiti na veličinu slova. Na papiru A4 najbolje izgledaju veličine 12pt, dok je na
papiru B5 to 10 ili 11pt. Razlog tome je što previše slova zamara čitatelja.
O nekim pravilima brine se sam TEX, ali većina pravila se stječe uglavnom praksom. TEXnam
uz svoje osnovne naredbe omogućuje i definiranje novih. Na početku pisanja TEX-u zadajemo
osnovne parametre kao što su dimenzija teksta, razmak izmed̄u redova, veličinu papira, margine,
poziciju na papiru, veličinu, tip slova za razne tekstove, . . . Uz osnovu TEX-a vežemo META-
FONT koji nije striktno dio TEX-a, a služi za programiranje fontova. Jedna od karakteristika
METAFONT-a je da su svi oblici slovnih znakova definirani matematičkim funkcijama. U novije
vrijeme, tandemu TEX+ METAFONT pridružio se program METAPOST koji služi za crtanje ma-
tematičkih slika s TEX fontovima kao oznakama. Autor METAPOST-a je John Hobby. Programi-
ranje slika u METAPOST-u slično je programiranju fontova u METAFONT-u. METAPOST radi
PostScript slike koje se programom DviPS uklapaju u TEXdokument. Zanimljivo je da su sve slike
novog izdanja knjiga The Art of Computer Programming izrad̄ene u METAPOST-u jer se Knuthu
svidio, iako on nije bio autor. Dostupne su brojne distribucije TEX-a, uključujući sljedeće: TeX
Live (više platformi), teTeX (zastarjela, UNIX), fpTeX (zastarjela), MiKTeX (Windows), Mac-
TeX (TeX Live sa dodatkom specifičnih programa za Mac), gwTeX (Mac OS X), OzTeX (Mac OS
Classic), AmigaTeX (nije više dostupna) i PasTeX (AmigaOS).
3
3.1. LATEX i AMS-TEX
Godine 1982. Knuth je izradio osnovni program TEX82
koj radi posao slovoslagara. Uz njega je 1984. napravio i
osnovni paket (format) plain u kojem je definirao osnovne
strukture i samim time omogućio jednostavnije pisanje kom- Slika 3.2.
pliciranih tipografskih stvari. Godine 1986. pojavila su se LAT X logo [www.tug.org]
E
dva nova paketa. LATEX i AMS-TEX.
LATEX je osmislio Leslie Lamport u institutu SRI International kako bi korisnicima olakšao
korištenje TEX-a. Dio osnovnih parametara za dokument je unaprijed definiran i spremljen u
style/class datotekama. Definirano je i mnogo novih korisnih dodatnih naredbi, koje značajno
olakšavaju izradu opsežnih izdanja, s kompletnim unakrsnim pozivanjem i citiranjem, izradom sa-
držaja, popisa slika i tabela, izradom indeksa. . . Pojam LATEX odnosi se samo na jezik u kojem su
dokumenti pisan, a ne na ured̄ivač korišten za pisanje tih dokumenata. Za stvaranje dokumenta u
LATEX-u, .tex datoteka mora biti kreirana korištenjem odred̄enog tekst ured̄ivača. LATEX najčešće
koriste matematičari, znanstvenici, inženjeri, ekonomisti i ostali znanstvenici u akademskoj zajed-
nici. LATEX 2ε je trenutna verzija LATEX-a. Buduća verzija zvana LATEX3, počela se razvijati ranih
90-ih godina prošlog stoljeća i još uvijek je u razvoju. Planira se poboljšanje sintakse, uvod̄enje
podrške za hyperlinkove, novo korisničko sučelje, pristup proizvoljnim fontovima i nova doku-
mentacija. LATEX se distribuira pod uvjetima LATEX Project Public License (LPPL)1 , i sasvim je
besplatan softver.
AMS-LATEX je kolekcija klasa i paketa iz LATEX-a razvijena od Američkog matematičkog druš-
tva (eng. American Mathematical Society). Omogućuje nam korištenje velikog broja dodatnih
znakova te pisanje dugačkih i kompliciranih matematičkih izraza. Originalno ga je napisao Micha-
el Spivak.
3.2. Struktura ulazne datoteke

Kako bi dokument procesirali sa LATEX, moramo poštivati naredbe. Svaki dokument na početku
mora sadržavati naredbu:
\documentclass
Ovom naredbom odred̄ujemo vrstu dokumenta koji pišemo. Možemo odrediti veličinu papira,
fonta. Za klasu (vrstu) dokumenta uglavnom odabiremo neki od predefiniranih (article, report,
book, slides, amsart, . . . ), ali možemo izgraditi i vlastiti stil. Sljedeća važna naredba je
\usepackage{}
gdje učitavamo makro naredbe (pakete) koji služe za podešavanje čitavog niza parametara doku-
menta. Danas postoji ogroman broj paketa koji su dostupni na internetu.
1
eng. Project Public License (LPPL)- softverska licenca originalno napisana za LATEX sustav označavajući ga kao
slobodan softver
4
Dokument počinje naredbom
\begin{document}
a završava sa
\end{document}
Unutar te dvije naredbe upisujemo tekst koristeći razne LATEX naredbe. Slijedi primjer jednos-
tavnijeg LATEX dokumenta te rezultat njegovog ispisa:
\documentclass[a4paper,12pt]{report}
\usepackage[croatian]{babel}
\author{Mario Kolmačić\\ \textsf{markolmac@foi.hr}}
\title{Završni rad}
\begin{document}
\TeX{} kao matemati\v{c}ki alat...
\end{document}
Rezultat takvih naredbi je sljedeći ispis:
TEX kao matematički alat...
Ovo je bio primjer jednostavnog teksta. Svaka naredba počinje znakom \ (eng. backslash).
Komentare pišemo pomoću znaka %, a formule i posebni simboli pišu se unutar para znakova $.
LATEX nudi vrlo velike mogućnosti i potrebno je dosta vremena da ga se savlada. U ovom radu
neće se detaljno navoditi naredbe i njihova značenja pošto je rad uglavnom matematički orijenti-
ran. Za detaljno proučavanje LATEX-a preporučuju se priručnici koji su navedeni kao literatura na
posljednjoj stranici.
3.3. TEX u odnosu na ostale programe

TEX se bitno razlikuje od ostalih programa za obradu teksta. Često se raspravlja o prednostima
i manama TEX-a kad se sretnu ljudi iz WYSIWYG 2 i TEX svijeta. Većina ostalih alata ima kraći
put do konačnog dokumenta i tekst se oblikuje vizualno na ekranu, i to je ujedno i konačni oblik
dokumenta. Ovakav pristup pogodan je za "običan" tekst kao što su novine ili knjige jer se takav
tekst sastoji uglavnom od naslova i odlomaka teksta. Osnovni problem slaganja takvog teksta je u
lomljenju radaka teksta, rastavljanju riječi na kraju redaka po pravilima za rastavljanje i prijelomu
stranica.
2
eng. what you see is what you get- pojam korišten za sustav prilikom kojeg je ured̄ivani tekst jednak konačnom
izgledu
5
Neke od osnovnih prednosti LATEX-a su sljedeće:
• Svaki korisnik može izraditi dokumenate koji imaju profesionalni dizajn i izgledaju kao da
su tiskani.
• Pisanje i kreiranje matematičkih formula je izvedeno na vrlo pristupačan i prihvatljiv način.
Matematički tekst je bitno složeniji od običnog jer se unutar redaka teksta nalaze formule koje
treba vizualno posložiti tako da ih čitatelj može najlakše pročitati. Osim toga, za slaganje mate-
matičkih formula postoje stroga pravila, koja su mnogo složenija od onih za slaganje "običnog"
teksta. Ovdje do izražaja dolazi LATEX.
U "staro" doba kad su se knjige slagale ručno, postojali su posebni slagari (meteri) koji su imali
dugogodišnje iskustvo kako bi savladali teški matematički slog. Kako je matematički tekst složen
i sadrži stroga pravila slaganja, vizualno oblikovanje uobičajenim ured̄ivačima može postati prava
"noćna mora". Potrebno je uložiti užasno puno truda za jadno izgledajući rezultat.
D. E. Knuth se odlučio da slaganje teksta TEX-om sliči klasičnom programiranju.
• Tekst se sprema u datoteku zajedno sa svim naredbama za oblikovanje.
• Tekst se zatim prevodi (kompajlira), a zatim sprema u DVI3 format
• Na kraju se dokument pokreće (izvršava) te se korištenjem fontova i ostalih parametara obli-

kovanja za odgovarajući izlazni ured̄aj ispisuje na zaslon ili printer. Tada tek prvi put vidimo
vizualni izgled teksta.
Kako bi došli do konačnog izgleda teksta, potrebno je ponavljati prethodni proces puno puta
dok ne zadovolji naše kriterije. Često se javljaju pogreške u pisanju naredbi i načinu oblikovanja
teksta što je sasvim normalno za prosječnog korisnika. Korisnik treba naučiti samo nekoliko jed-
nostavnih naredbi koje definiraju logičku strukturu dokumenta. Prosječan korisnik rijetko treba
razmišljati i "boriti" se sa izgledom dokumenta. U TEX-u se složene strukture kao fusnote, una-
krsno pozivanje i referiranje, sadržaj, bibliografija i indeks, prave vrlo jednostavno. Moguće su
situacije u kojima sam LATEX ne podržava tipografske zadatke koje trebamo, ali to nije nikakav
problem jer postoji ogroman broj besplatnih dodatnih paketa. Neki od paketa mogu uključivati
PostScript grafiku te razne bibliografske standarde. Mnogi dodatni makro paketi opisani su u
knjizi "The LATEX Companion".
3
eng. device independent- izlazni format TEX-a koji nam omogućuje prenosivost jer ne ovisi o računalu i izlaznom
mediju. Razvio ga je David R. Fuchs 1979. godine.
6
Nedostaci LATEX-a uglavnom nisu previše značajni s obzirom na današnju snagu računala. Neki
od nedostataka su:
• LATEX obično koristi nešto više radne memorije, memorije na disku i snage procesora nego
neki jednostavni tekst procesor. To ne vrijedi za današnje tekst procesore poput Word for
Windows i WordPerfect koji iziskuju više prostora i procesorske snage nego normalna LATEX
instalacija. U korištenju jednog procesora, LATEXnadmašuje svaki WYSIWYG program, jer
on koristi porcesor samo prilikom stvarne obrade dokumenta, dok WYSIWYG sistem stalno
opterećuje procesor;
• Još jedan nedostatak koji nije toliko značajan je vrlo komplicirano dizajniranje novog stila.
To i nije tako bitno pošto imamo velik broj predefiniranih stilova ugrad̄enih u sam LATEX, a
još veći broj dostupan je na internetu.
3.4. Upotreba TEX-a u praksi

U nekoliko tehničkih područja, pretežito matematici, informatici, fizici i strojarstvu, TEX je
postao "de facto standard"4 . Do danas je velik broj knjiga izdan koristeći TEX, uključujući knjige
izdane od najuglednijih svjetskih izdavača, institucija i Sveučilišta kao što su: Addison-Wesley,
Cambridge University Press, Elsevier, Oxford University Press, Springer itd. Čak ni Knuth nije
očekivao ovako široku uporabu TEX-a.
U svijetu postoji i zajednica korisnika TEX-a koji izdaju
časopise TUGboat i The PracTeX Journal nekoliko puta go-
dišnje. Osnovani su 1980. godine u znanstvene i edukacijske
svrhe. Slika 3.3.
TEX user group
logo [www.tug.org]
4
eng. de facto standard- riječ koja označava predmet, sustav koji je stekao premoć u odred̄enoj upotrebi.
7
4. TEX distribucije i editori
U ovom poglavlju detaljnije će biti riječ o poznatijim TEX distribucijama i editorima. Za dis-
tribuciju je poželjno da podržava ConTEXt pa će naglasak biti na takvima. ConTEXt je višefunkci-
onalni tekst procesor dijelom baziran na TEX-u. Namijenjen je za automatsko stvaranje dokume-
nata, za izradu strukturiranih dokumenata, kvalitetnu tipografiju i višejezično slaganje. ConTEXt je
razvio Hans Hagen 1990. godine za Nizozemsku tvrtku Pragma ADE. Podržano je multi-jezično
korisničko sučelje. Korisnik može koristiti različite TEX engine 5 poput pdfTEX, XeTEX, LuaTEX
bez promjene korisničkog sučelja.
4.1. Poznatije TEX distribucije

TEXdistribucija je osnovni dio programa koji moramo instalirati kako bi mogli koristiti editore
za pisanje i ured̄ivanje teksta. Slijedi pregled važnijih i poznatijih podržanih distribucija.
4.1.1. TEXLive
TEXLive je TEX distribucija koja je zamjena
za distribuciju teTEX koja se prestala razvijati
2006. godine. Projekt razvoja TEXLive je za-
počeo 1996. godine Sebastian Rahtz u suradnji Slika 4.1.
sa korisnicima TEX-a diljem svijeta. Danas ga TEXLive logo [http://www.tug.org/texlive]
razvija Karl Berry. TEXLive podržava sljedeće operacijske sustave: AIX, FreeBSD, HP-UX, IRIX,
Linux, Mac OS X, OpenBSD, Solaris i Windows. Za ovu distribuciju je zanimljivo da može biti
pokrenuta direktno sa prenosivih ured̄aja kao što su CD-ROM, DVD-ROM ili bilo koji drugi kao
što samo ime govori, no to ne vrijedi za najnoviju verziju 2010. koje ne može biti pokrenuta sa
prenosivih ured̄aja jer sadrži TDS6 . TEXLive je standardna distribucija za nekoliko inačica Linux
operacijskog sustava kao što su Fedora, Debian, Ubuntu i Gentoo te za UNIX operacijske sustave
kao što su OpenBSD, FreeBSD i NetBSD.
5
eng. engine- ulazno/izlazni sustav koji sadrži osnovnu funkcionalnost programa, ali nije povezan sa vanjskim
aspektima poput izgleda.
6
eng. TEX Directory Structure- hijerarhijski direktorij za fontove, makro i ostale implementacijski neovisne TEX
sistem datoteke.
8
4.1.2. MikTEX
MikTEX je besplatna distribucija TEX-a i os-
talih povezanih programa za operacijski sus-
tav Windows. Razvio ga je Christian Schenk.
MikTEX nam pruža osnovne alate za pripremu Slika 4.2.
dokumenta koristeći TEX ili LATEX. Trenutna ver- MikT E X logo [http://www.miktex.org]
zija MikTEX-a je 2.9. koja podržava XeTeX, MetaPost i pdfTeX te je kompatibilna sa operacijskim
sustavom Windows 7. MikTEX se može ažurirati preuzimajući nove komponente i pakete. Korisnik
može sam automatski preuzeti pakete koji su potrebni u dokumentu. Trenutno se razvija MikTEX
za Linux i dostupna je beta verzija ta testiranje.
4.1.3. MacTEX
MacTEX je redistribucija TEXLive-a koja sadrži alate spe-
cifične za operacijski sustav MAC OS X. Razvijen je od
MacTEX TEXnical radne grupe, koja je podgrupa najveće
svjetske udruge korisnika TEX-a (eng.TEX Users Group). tre- Slika 4.3.
nutna verzija je 2010, razvijena 10. rujna 2010. godine. MacTEX logo
[http://www.tug.org/mactex]
4.1.4. Ostale
Postoje još neke distribucije, ali neće biti detaljnije objašnjene jer se uglavnom baziraju na
osnovnim distribucijama, a neke se već odavno ne razvijaju. Neke od njih su:
• teTEX - Podržava Linux i Unix operacijske sustave. Ne razvija se od svibnja 2006. godine.
• fpTEX - Radi na Win32 okruženju. Baziran je na teTEX-u. Ne razvija se više i mijenja ime u
XemTEX.
• XemTEX - Windows distribucija. Sadrži integriran XEmacs tekst editor.
• proTEXt - Baziran je na MikTEX-u. Sadrži dodatne alate TEXnicCenter i Ghostscript.
• W32TEX - Windows distribucija. Sadrži XeTEXi ConTEXt.
• gwTEX - Podržava MAC OS X operacijski sustav. Baziran na TEXLive. Trenutno se ne

razvija.
9
4.2. TEX editori i usporedbe
TEX editori su, mogli bismo reći, za krajnjeg korisnika najvažnija komponenta. Oni su po-
sljednja prijelazna točka prije nego korisnik vidi tekst na zaslonu ili printeru. Iz editora se vrši
prevod̄enje unesenih naredbi tako što se poziva distribuciju koja je instalirana na računalo. Lako
možemo zaključiti da sam editor ne može opstati sam bez distribucije koja čini "podlogu". Ovdje
će biti navedeno nekoliko editora, njihove važnije karakteristike te njihove prednosti i nedostaci.
4.2.1. LEd (LaTeX Editor)

LEd (LaTeX Editor) je besplatni editor za brzu obradu TEX/LATEX dokumenta. Razvili su ga
Sebastian Deorowicz i Adam Skórczyński. Baziran je na Windows operacijskim sustavima. Radi
na Windows 95/98/Me/NT4/2000/XP/2003/Vista/7 izdanjima. Ne zahtijeva mnogo memorije i
procesorske snage (333 MHz, 64 MB RAM). Kompatibilan je sa sljedećim TEX distribucijama:
• TEXLive 6,
• TEXLive 7,
• TEXLive 2003,
• TEXLive 2004,
• TEXLive 2005,
• MiKTEX 2.4 - 2.9,

Slika 4.4.
Izgled sučelja LEd
LEd se lagano instalirava i konfigurira. Postoje dva načina instalacije tako da korisnik može
skinuti zip paket i otpakirati ga na željenoj lokaciji ili da skine standardni instaler. Sučelje editora
je dizajnirano za brzu obradu dokumenta tako da okruženje editora sadrži preglednik, sam editor,
upravljanje projektom i ostalo ovisno o osobnim postavkama. Projekt može biti sastavljem od
nekoliko tipova datoteka koji mogu biti dio projekta: TEX/ LATEX izvorne datoteke, BibTEX, klase
dokumenata i paketi, MetaPost, METAFONT, sadržaj, tablice, EPS datoteke, . . . Datoteke svake
kategorije su grupirane u stablo za lakši pregled. Možemo raditi s jednom datotekom ili s cijelim
projektom. Takod̄er, moguće je grupirati nekoliko projekata u projektnu grupu.
10
Neke od najvažnijih značajki ovog editra su:
• možemo ured̄ivati više datoteka, svaku u posebnoj kartici (eng. tab);
• za svaku datoteku možemo ubrzati navigaciju pomoću najviše deset oznaka koje su sprem-
ljene u datoteci projekta tako da ih ne gubimo kad zatvorimo editor;
• brzo procesiranje velikih datoteka;
• sadržaj datoteke je označen u odnosu na tip;
• ugrad̄ena je provjera pravopisa i leksikon sinonima;
• vezane otvorene i zatvorene zagrade su označene s istom bojom;
• navigacija izmed̄u labela i referenci, bibliografskih stavki i citata je vrlo jednostavna;
• kod pisanja naredbi ili prolaskom miša povrh, pojavljuju se savjeti koji nam mogu pomoći
kod nedovoljnog poznavanja naredbi;
• dopunjeni mehanizam pretraživanja i zamjene znakova koji omogućuje korisniku da označi

pronad̄ene znakove i lakše barata s njima;
• 30 stalnih spremljenih objekata med̄uspremnika koji ostaju sačuvani i prilikom gašenja ra-
čunala.
LEd je dostupan u šest jezičnih lokaliziranih verzija: en-

gleski (američki i britanski), poljski, ruski, francuski i ta-
lijanski. Može se prevoditi i u ostale jezike, ali su slabije
podržani. Ugrad̄eni mehanizam provjere pravopisa je vrlo
učinkovit s mogućnošću provjere 500,000 riječi u sekundi.
U rječnik možemo sami dodati riječi i tako ga obogatiti. Mo- Slika 4.5.
žemo koristiti i specijalne liste s riječima, kao što su mate- LEd logo
matički ili informatički vokabular. LEd je posebno bogat s raznim simbolima tako da podržava
više od 2200 prečaca za simbole koji nam prikazuju naredbu prilikom prelaska mišem povrh. Sa-
drži i ugrad̄en DVI preglednik do kojeg dolazimo jednim klikom miša (za pravlini prikaz posebnih
figura potrebno je instalirati dodatke poput GhostScript itd.). Projekt izrad̄en u LEd-u moguće je
automatski arhivirati u zip datoteku i kasnije učitati iz nje u slučaju gubitka podataka. LEd sadrži
konfigurirajući panel sa sadržajem datoteka i projekata kako bi se olakšala navigacija izmed̄u da-
toteka. Iako je prvenstveno namijenjen za obradu TEX/ LATEX, LEd može poslužiti i za ured̄ivanje
html datoteka, perl skripta i ostalih sličnih programskih jezika.
LEd je vrlo ozbiljan editor koji spada u sam vrh. Velika je prednost što je besplatan iako nije
tipa open source7 . Teško je pronaći bilo kakav nedostatak ovog editora. Kao nedostatak bi naveo
podršku samo za Windows OS. Posljednja stabilna verzija izašla je u listopadu 2009. godine (0.53
build 6501).
7
eng. open source- otvoreni kod koji je dostupan javnosti te pruža svakome mogućnost poboljšanja.
11
4.2.2. WinEdt
WinEdt je ASCII editor i ljuska (eng. shell, command
prompt)8 za operacijski sustav Microsoft Windows. Pri-
marna namjena ovog editora je ured̄ivanje TEX i LATEX doku-
menata, ali može se koristiti za mnoge druge tektualne for-
mate kao HTML i sl. Razvio ga je Aleksander Simonić 1993.
godine za operacijski sustav Windows 3.1. Kasnija verzija
je ažurirana na CTAN9 , a sadrži podršku za Windows 3.1 i
Windows 95. Trenutna verzija je 6.0, a izašla je 17. ožujka
2010. godine s podrškom za Windows 2000, XP, Vista i 7.
Slika 4.6.
WinEdt se distribuira kao "shareware"10 te nam pruža mo-
WinEdt logo
gućnost probnog perioda od 31 dana, a ako se odlučimo na [http://www.winedt.com]
kupnju morat ćemo izdvojiti od 30 do 70 dolara za osobnu
licencu (studentska, edukacijska, poslovna) te od 150 do 1500 dolara za organizacijsku licencu
(ovisno o broju korisnika). Pruža se i mogućnost pretplate ili ažuriranja verzije uz cijenu od 25
pa do 750 dolara (ovisno o vrsti licence i broju korisnika). WinEdt podržava nekoliko distribucija
uključijuči MiKTEX, TEXLive i fpTEX. Ovog editora zasigurno možemo svrstati med̄u najbolje i
najkorištenije. Po mnogo čemu je sličan prethodno navedenom LEd-u. Sadrži dobro organiziranu
navigaciju sučelja koje korisniku omogućuje bolje snalaženje, a omogućuje i osobno konfigurira-
nje. Na lijevoj strani je standardno postavljeno stablo datoteka koje nam daje bolju preglednost
nad projektima na kojima radimo. Omogućen je i prikaz cijelog sadržaja te se klikom na naslov
automatski pozicionira na taj dio u tekstu što nam može biti od velike koristi u slučaju većih tek-
stova. Važno je spomenuti i prečace za raznorazne matematičke i ostale simbole za koje krajnji
korisnik ne treba znati naredbu napamet. Osim navedenih, ovo su još neke važnije značajke:
• označavanje sintakse (različite boje);
• upravljanje bibliografskim zapisima i labelama;
• podržano inverzno pretraživanje s MiKTEX-om;
• raščlanjivanje grešaka kompaljiranja dokumenta;
• potpuna podrška makro jezika i snimi/pokreni mogućnost;
• konfigurirano pokretanje različitih tipova dokumenata i dodataka kao što su LATEX, TEX,
AMSTEX, PDFLATEX, PDFTEX, TEXify, PDFTEXify, BibTEX, MakeIndex, dvi2ps, dvi2pdf,
ConTEXt i TtH.
8
eng. shell- sučelje izmed̄u čovjeka i jezgre operacijskog sustava (eng. kernel)
9
eng. Comprehensive TEX Archive Network- mjesto na internetu za preuzimanje velike količine TEX materijala.
10
eng. shareware- vrsta licence kod koje je korisniku omogućeno da softver isproba prije nego se odluči za kupnju.
12
WinEdt nam nudi podršku i provjeru
pravopisa za sve poznatije svjetske jezike.
Svi rječnici i ostali dodaci mogu se pre-
uzeti na službenoj stranici editora. Editor
ima integrirani pregled dokumenta u DVI i
PDF formatu. Uz WinEdt, korisno je ins-
talirati i GhostScript koji nam omogućuje
korištenje grafike te kompajliranje u DVI,
PS ili PDF formate. Ovaj editor pogodan Slika 4.7.
je za početnike jer osim službene stranice, Izgled sučelja WinEdt
postoji i web stranica zajednice korisnika WinEdt-a gdje možemo naći gotovo sve potrebno za
ugodan rad i postaviti pitanje naprednijim korisnicima u slučaju problema.
Može se sa sigurnošću utvrditi da je ovaj editor ponajbolje rješenje za Windows operacijske
sustave te za sve vrste korisnika. Teško mu je pronaći bilo kakav nedostatak. Kao i kod prijašnjeg
editora, nema podrške za Linux što ne predstavlja veliki nedostatak. Cijena takod̄er ne predstavlja
značajan problem jer je potpuno opravdana pa 30-40 dolara za fizičku osobu ne bi trebao biti
problem.
4.2.3. TeXnicCenter
TeXnicCenter je besplatno open source razvojno okru-
ženje za LATEX. Podržava MiKTEX i TEXLive distribucije.
Razvio ga je Sven Wiegand 1999. godine, a danas ga ra-
zvija TeXnicCenter tim. Posljednja stabilna verzija izašla je
7. prosinca 2008. godine. Probna 2.0 verzija izašla je 3.
svibnja 2010. godine. Kao i prethodna dva editora, TeXnic-
Center je namijenjen samo za Microsoft Windows operacij-
ske sustave. Nakon instalacije, editor zahtjeva da unesemo Slika 4.8.
lokaciju TEX distribucije na disku te kreira tri profila za ge- TeXnicCenter logo
[http://www.texniccenter.org]
neriranje izlaznih formata za DVI, PS i PDF formate. PDF
čitači kao što su Adobe Acrobat ili Foxit konfiguriraju se kao preglednici kompajlirane datoteke
jer TeXnicCenter nema integrirani preglednik. Ovaj editor uglavnom sadrži sve potrebne značajke
i alate unutar sučelja za pisanje LATEX dokumenta. Neke od značajki su:
• označavanje sintakse (različite boje);
• provjera pravopisa u realnom vremenu;
• automatsko kompletiranje (kada započinjemo pisanje riječi, alat nam prikazuje prijedloge);
• dinamički prijelom riječi;
• predefinirane LATEX naredbe koje korisniku smanjuju potrebu za pretraživanjem tih naredbi
13
TeXnicCenter sadrži slične značajke
kao i prethodna dva editora kao što su ras-
pored elemenata u sučelju (navigacija na
lijevoj strani), unos matematičkih simbola
preko grafičkog sučelja itd. Kod zahtjev-
nijih korisnika problema bi moglo biti kod
podrške za različite jezike koja je dosta
limitirana. TeXnicCenter ima vrlo dobar
pregled nad projektom i datotekama na ko- Slika 4.9.
jima radimo kao i prethodna dva editora. Izgled sučelja TeXnicCenter
Greške i upozorenja prilikom kompajliranja jasno su prikazane te jednim klikom miša dolazimo
do dijela teksta u kojem je greška, što je velika prednost editora. Kao što je prije spomenuto,
možemo konfigurirati koji preglednik ćemo koristiti, a podržani su još i MiKTEX preglednik i
Ghostview. Ne treba posebno naglašavati da se gotovo sve (pogotovo sučelje) može konfigurirati
prema željama korisnika. Postoji i zajednica korisnika ovog editora koja je med̄u najvećima u svi-
jetu (premo milijun korisnika) prvenstveno zbog GPL licence što znači da svatko ima mogućnost
unaprijediti ovaj editor.
4.2.4. LyX
LyX je dokument procesor baziran na strukturi pisanja
WYSIWYM11 , a ne samo na WYSIWYG. Ideja autora ovog
editora bila je pružiti mogućnost kreiranja LATEX dokumenta
uz minimalan napor i bez velikog znanja o samom TEX-u
tako da korisnik mora paziti samo na strukturu i informa-
Slika 4.10.
cije u samom tekstu. Ostali dio posla uključujući tipografiju,
Lyx logo [http://www.lyx.org]
obavlja samo računalo sa stilovima koji su najčešće predefi-
nirani. Naravno, ne mora značiti da je LyX namijenjen samo početnicima nego je pogodan za brzo
kreiranje dokumenata bez prevelikog znanja, ali boljim poznavateljima TEX-a će itekako pružiti
sve potrebne mogućnosti za ugodan rad.
LyX je počeo razvijati Matthias Ettrich 1995. godine pod nazivom Lyrix. Ubrzo je preime-
novan u LyX i izdan pod GNU General Public licencom što znači da je open source tj. potpuno
besplatan. Trenutna verzija je 1.6.9 koja je izašla 7. veljače 2011. godine. LyX sadrži brojne
značajke i vrlo je popularan med̄u znanstvenicima i tehničarima zbog naprednih matematičkih
mogućnosti. Takod̄er, raste i broj korisnika iz raznih drugih znanstvenih područja zbog integracije
s bibliografskim bazama podataka i mogućnošću upravljanja s više datoteka. Popularan je i med̄u
samo izdavačima.
11
eng. What You See Is What You Mean- akronim koji se odnosi na paradigmu pisanja dokumenta na strukturni
način. Alternativa je poznatijoj WYSIWYG paradigmi (objašnjena ranije).
14
LyX sadrži brojne značajke koje su
vezane uz znanost, strukturu dokumenta,
grafiku, tablice, formate datoteka, sučelje,
jezike i mnoge druge. Sadrži i osnovnu po-
dršku za XeTEX i LuaTEX čiji je cilj podr-
ška za široki spektar skripti putem izravne
UNICODE12 . Vrijedi i spomenuti podršku
za jezike koji se pišu iz desna na lijevo kao
što su arapski, hebrejski i perzijski. Podr- Slika 4.11.
žava i kineski, japanski i korejski jezik. Izgled sučelja LyX
Neke od važnijih značajki LyX-a su:
• Ured̄ivanje tablica (WYSIWYG sistem);
• ured̄ivanje matematičkih nizova (WYSIWYG sistem) te podrška za makro i različite mate-

matičke alate (Maple, Maxima, Octave, Mathematica);
• mogućnost uvoza (eng. import) i izvoza (eng. export) različitih tekstualnih formata;
• BibTEX podrška te različite značajke za labele, indekse, referenciranje;
• podrška za SVN (eng. subversion) koji omogućuje kolaboraciju izmed̄u korisnika;
• pristup svim funkcionalnostima LATEX-a s mogućnošću unosa LATEX koda bilo gdje u doku-
ment.
LyX je zasigurno ozbiljan LATEXeditor čiji broj korisnika neprestano raste. U odnosu na pret-
hodne editore, podržava Windows, Mac OS X, Linux, UNIX, i OS/2 operacijske sustave gdje je
u velikoj prednosti. Podrška različitih jezika takod̄er je na strani ovog editora. Kao nedostatak
bih naveo rad na više projekata i njihovu organizaciju te općenito navigaciju iako ju je moguće
podesiti, ali slabiji korisnici to vjerojatno neće pokušavati. Način rada se pomalo razlikuje od pri-
jašnjih alata, ali korisnik se lako prilagodi i shvati osnove ovog editora iako je moje mišljenje da
će napredniji korisnici ipak odabrati neki od prijašnje navedenih editora.
12
UNICODE- neovisan standard za razmjenu podataka i prikaz znakova koji ne ovise o računalnom programu,
jeziku, ...
15
4.2.5. Kile
Kile je besplatni TEX/ LATEX editor koji radi na više ope-
racijskih sustava uključujući Mac, BSD, Linux i Microsoft
Windows. Napisan je u programskom jeziku C++ od strane
više autora. Posljednja stabilna verzija je 2.1 a izašla je 10.
lipnja 2011. godine. Kile je pogodan za početnike koji se
žele upoznati s pisanjem teksta u LATEX-u. Sučelje je li-
jepo dizajnirano korištenjem KDE platforme i sadrži mnoš-
tvo simbola koji omogućuju lakše snalaženje. Kao i većina Slika 4.12.
prijašnjih editora, Kile pruža podršku za mnoštvo jezika. Kile logo
[http://kile.sourceforge.net]
Neke od važnijih značajki Kile-a su:
• autokompletiranje LATEX naredbi;
• brzi pregled odred̄enog dijela dokumenta;
• lagano umetanje raznih simbola;
• kreiranje novih dokumenata preko čarobnjaka za

kreiranje;
• prikupljanje dokumenata koji pripadaju istom

projektu; Slika 4.13.
Izgled sučelja Kile
• lagano umetanje citata i referenci;
• fleksibilno kompajliranje LATEX dokumenata;
• jednostavni pristup podršci (help);
Kile sadrži mnoštvo korisnih stvari, ali ima i poneke nedostatke u odnosu na prijašnje editore.
Nedostaje usporedba dokumenata i dinamična razmjena podataka (eng. DDE) 13 te vraćanje na
prijašnje stanje ured̄ivanja tijekom ponovnog otvaranja programa nakon što je bio zatvoren. Na-
vedeni nedostaci ne bi trebali predstavljati prevelik problem, ali zahtijevniji korisnici zasad mogu
pronaći i bolje rješenje za ured̄ivanje. Kile ima veliki potencijal i svakako mnogo obećava.
13
eng. Dynamic Data Exchange- tehnologija komunikacije izmed̄u više aplikacija za Microsoft Windows ili OS/2
16
4.2.6. Texmaker
Texmaker je besplatni open source LATEX editor. Po mno-
gobrojnim značajkama, najviše sučelju, vrlo je sličan pret-
hodno opisanom Kile-u. Radi na operacijskim sustavima
Windows, MacOSX i Linux. Developeri ovog editora su
Pascal Brachet i Joël Amblard. Posljednja stabilna verzija,
3.0.2, izašla je 27. travnja 2011. godine. Texmaker je lako
konfigurirati i koristiti pa korisnici ne bi trebali imati većih
problema. Vrijedi spomenuti da je velika prednost ovog edi- Slika 4.14.
tora kreiranje tablica, okolina, itd. s čarobnjakom koji nam Texmaker logo
[http://www.xm1math.net/texmaker/]
uvelike olakšava posao.
Ostale važnije značajke ovog editora su:
• provjera pravopisa, unicode podrška;
• ugrad̄eni pdf preglednik;
• autokompletiranje, sklapanje koda;
• prečaci za matematičke simbole;
• ugrad̄ena LATEX dokumentacija;
• pregled finalnog izgleda dokumenta;

Slika 4.15.
• konverzija LATEX u HTML; Izgled sučelja Texmaker
• različiti predlošci za dokumente i sekcije;
Texmaker je zasigurno jedan solidan editor koji ispunjava sve osnovne zahtjeve. Kao nedos-
tatke bi naveo izostajanje DDE podrške, organizacija i rad s više projekata, usporedbu dokumenata,
vraćanje na prijašnje stanje ured̄ivanja tijekom zatvaranja dokumenta (u slučaju različitih dokume-
nata), pretraživanje i zamjenu znakova korištenjem dozvoljenih izraza14 . Nabrojeni nedostaci za
prosječnog korisnika neće predstavljati preveliki problem ali zahtijevnijim korisnicima mogli bi
pomalo smetati. Sučelje je izvrsno realizirano korištenjem Qt app platforme te u tom segmentu
može konkuritati i puno poznatijim editorima. Iako bi ovaj editor svrstao u srednji razred, ima još
mnogo prostora za napredak i svakako ga treba isprobati.
14
eng. RegExp- fleksibilan način prikazivanja znaka ili niza znakova pomoću drugih znakova
17
4.2.7. Scientific WorkPlace
Scientific WorkPlace (SWP) je programski paket
za pisanje matematičkih i srodnih znanstvenih teks-
tova. Radi na operacijskom sustavu Microsoft Win-
dows. Mogli bismo reći da je Scientific WorkPlace in-
tegracija LATEX-a i računalne algebre. Iako je baziran
na LATEX-u, poznavanje sintakse nije najvažnije jer se
pisanje bazira na WYSIWYG paradigmi (eng. What
You See Is What You Get) koji je u prijašnjim poglav- Slika 4.16.
ljima detaljnije objašnjen. Posljednja stabilna verzija SWP [http://www.mackichan.com]
ovog alata (5.5.2960) izašla je 28 srpnja, 2009. godine. Razvojem ovog editora bavi se tvrtka
MacKichan Software. Cijena komercijalne licence iznosi 845 dolara. Studentske i akademske
licence su nešto jeftinije i iznose 735 i 260 dolara. Za nadogradnju licenci cijene su još manje.
Pisanje i ured̄ivanje teksta izvodi se pomoću WYSIWYG paradigme (eng. What You See Is
What You Get) što znači da sve formule, simbole i ostale objekte unosimo jednostavno pomoću
prečaca na alatnoj traci. Dokument se sprema u LATEX formatu što nam omogućuje da ga kasnije
otvorimo u nekom drugom editoru. Scientific WorkPlace sadrži TrueTEX15 implementaciju LATEX-
a i pdfTEX-a. Ugrad̄en je i sustav računalne algebre MuPAD16 koji nam omogućuje izvod̄enje
računalnih operacija i crtanje grafova unutar editora. Editor sadrži i ugrad̄ene različite stilove
nekih znanstvenih časopisa i institucija.
Neke od ostalih značajku ovog alata su:
• Kreiranje 2D ili 3D dijagrama s mnogo stilova i

koordinatnih sustava;
• Ugrad̄en ured̄ivač stilova;
• Online podrška;
• Uvoz tekstova različitih formata;
• Podrška hypertext-a što znači da korisnik može

pristupiti web stranici direktno iz editora i uvesti Slika 4.17.
potrebne podatke s stranice; Izgled sučelja SWP
• Izrada PDF dokumenta s hyperlinkovima;
Editor sadrži gotovo sve značajke kao i prethodni alati pa ih ne treba posebno isticati kao što su
provjera pravopisa, Unicode podrška, itd.
15
TrueTEX- profesionalna implementacija TEX-a za Microsoft Windows.
16
MuPAD- sustav računalne algebre razvijen na Sveučilištu Paderborn, Njemačka.
18
Scientific WorkPlace je vrlo ozbiljan alat koji
pruža velike mogućnosti za koje nam nije potrebno
poznavanje LATEX-a. Teško je pronaći bilo kakav
nedostatak jer sadrži mnoštvo naprednih funkcija
koje će ozbiljni korisnici itekako cijeniti i koje će im
uvelike olakšati rad. Za prosječne korisnike koji ne
koriste napredne matematičke funkcije ovaj editor
nije preporučljiv prvenstveno zbog visoke cijene.
Za napredne korisnike i znanstvenike ovo je idealan Slika 4.18.
alat i ne bi trebali žaliti zbog cijene. Crtanje plohe
4.2.8. JLatexEditor
JLatexEditor je open source LATEX editor
napisan u Javi namijenjen prvenstveno Linux
operacijskom sustavu, iako se eksperimentalno
može koristiti i na Windows i MacOS opera-
cijskim sustavima. Stabilan rad na Windows i
MacOS se očekuje u sljedećoj stabilnoj verziji.
Slika 4.19.
Posljednja stabilna verzija ovog alata je 0.2.1. JLatexEditor
Autori su Jörg Endrullis, Stefan Endrullis, Rena [http://jlatexeditor.endrullis.de]
Bakhshi. Prednost ovog editora je u tome što ga
ne trebamo posebno instalirati, već ga jednostavno samo pokrenemo u javi. Sučelje je elegantno i
pregledno dizajnirano što nam omogućuje brz pristup raznim funkcijama programa. U podnožju
se nalaze informacije o eventualnim greškama tijeko kompajliranja.
Neke od značajki koje vrijedi spomenuti su:
• Provjera pravopisa u realnom vremenu;
• Integrirana usporedba dva dokumenta;
• Normalno i inverzno pretraživanje;
• Predlošci za dokumente;
• Autokompletiranje naredbi, riječi, ... ;

Slika 4.20.
• Integrirano SVN verzioniranje i pregled povi- Izgled sučelja JLatexEditor
jesti promijena;
• Isticanje sintakse i prečaci za simbole;
• Brza podrška za LATEX naredbe;
• Brzo "skakanje" na pojedinu sekciju;
19
JLatexEditor je zasigurno jedan jednostavan i kvalitetan editor na kojeg ćemo se brzo privik-
nuti. Sadrži i neke napredbe opcije koje rijetki editori imaju kao što je SVN verzioniranje. Kao
nedostatke vrijedi spomenuti izostanak integriranog preglednika, DDE podršku i sklopive sekcije.
Korisnici, pa čak i oni napredniji, u većini slučajeva će biti zadovoljni ovim editorom jer nudi
velike mogućnosti uz još veću jednostavnost, a uz to je i besplatan.
4.2.9. Notepad++
Notepad++ je besplatni (open source) tekst i source
editor za Microsoft Windows. Namijenjen je pisanju
programskog koda za širok spektar programskih jezika
(52) kojima se automatski prilagod̄ava, a med̄u njima
je i LATEX. Posljednja stabilna verzija (5.9.2) izašla
je 5.lipnja 2011. godine. Razvojem ovog programa
bave se Don Ho i suradnici. Za pisanje LATEX doku-
menata potrebna su mala podešenja kao što su odabir Slika 4.21.
lokacije distribucije koja je instalirana na računalo te Notepad++
[http://notepad-plus-plus.org/]
odabir ostalih dodataka vezanih uz obradu LATEX do-
kumenta, ukoliko su instalirani na računalo. Za ured̄ivanje i prikaz teksta programskih kodova,
Notepad++ koristi Scintilla komponentu17 .
Neke od mnogobrojnih značajki su:
• Podjela ekrana na dva dijela tijekom ured̄ivanja

i usporedbe dva dokumenta;
• Podrška za 49 svjetskih jezika i provjera pravo-

pisa;
• Traženje i zamjena kroz više dokumenata;
• Autokompletiranje naredbi;
• Isticanje sintakse kroz različite boje ovisno o Slika 4.22.

Izgled sučelja Notepad++
programskom jeziku;
• Automatsko detektiranje statusa dokumenta;
• Mnogo dodataka (eng. plugin) dostupnih na in-

ternetu;
Notepad++ je svestran editor koji je prvenstveno namijenjen za sve programske jezike. Vrlo
je dobro rješenje i za pisanje LATEX dokumenata, ali razumljivi su i poneki nedostaci u odnosu na
editore usmjerene samo na LATEX. Kao nedostatke bi naveo izostajanje integriranog preglednika
17
Scintilla- slobodna biblioteka za funkcije ured̄ivanja teksta.
20
(naknadno se može instalirati), inverznog pretraživanja i organizacije projekata. Korisnici bi trebali
biti zadovoljni ovim editorom jer pruža sasvim solidne mogućnosti za pisanje LATEX dokumenata,
a može odlično poslužiti i za pisanje u gotovo svim programskim jezicima.
4.2.10. TeXCoding
TeXCoding je još jedan svestran editor koji je ra-
zvila tvrtka DForD Software. Namijenjen je opera-
cijskom sustavu Microsoft Windows. S razlogom se
naziva i razvojnim okruženjem (eng. IDE) jer osim
što je izvrstan za pisanje TEX/LATEX dokumenata, po-
država sintaksu za čak 80 programskih jezika što po-
drazumijeva bojanje koda, spajanje, itd. Podržava dis-
tribucije MikTeX i TeX Live. Posljednja verzija ovog
editora je 2011.6 te je namijenjena za Windows XP/7
Slika 4.23.
32bit/64bit. Cijena individualne licence iznosi 79.95
TeXCoding
dolara, ali editor se može preuzeti besplatno te ispro- [http://www.dfordsoft.com/]
bati u roku od 30 dana.
Neke od značajki ovog editora su:
• Isticanje sintakse;
• Upravljanje projektima;
• Grafičko sučelje sa simbolima;
• Pregled sekcija i poglavlja;
• Pregled strukture projekta;
• Mogućnost pregleda finalnog izgleda doku- Slika 4.24.

menta; Izgled sučelja TeXCoding
• Autokompletiranje;
• Integriran preglednik (pdf, dvi);
TeXCoding je ozbiljan, profesionalan i svestran editor posebno specijaliziran za TEX/LATEX.

Sučelje je vrlo kvalitetno dizajnirano te nam pruža ugodan rad i snalaženje u kodu. Nedostaje
provjera pravopisa, usporedba više dokumenata, DDE podrška te nastavak rada na dokumentu
nakon ponovnog otvaranja editora. Navedeni nedostaci možda će smetati ponekim korisnicima,
ali mislim da bi većina trebala biti zadovoljna.
21
4.2.11. Latex Lab
Latex Lab je open source editor baziran na
web platformi. Dosada su spomenuti samo desk-
top editori tako da Latex Lab predstavlja pomalo
drugačije mogućnosti i način rada. Za korištenje
ovog editora potreban nam je web preglednik i
Google račun. Latex Lab je integriran s Google
Slika 4.25.
dokumentima (eng. Google Docs) preko GData LatexLab [http://docs.latexlab.org]
API18 . Za kompajliranje dokumenta uglavnom
se koristi integrirani Latex Lab kompajler, ali pruža nam se i mogućnost korištenja lokalno ins-
taliranog kompajlera (MiKTEX ili TEX Live) ili udaljenog CLSI19 kompajlera.
Neka od značajnijih obilježja ovog editora su:
• HTTPS protokol;
• Integrirani preglednik;
• Inverzno pretraživanje;
• Unos simbola preko grafičkog sučelja;
• Provjera pravopisa;
• Unicode podrška; Slika 4.26.

Izgled sučelja Latex Lab
• Bojanje koda tijekom pisanja;
Latex Lab se pokazao kao vrlo efikasan web LATEX editor. Naravno da ne možemo očekivati po-
djednaku funkcionalnost kao neki ozbiljniji desktop editori, ali ukoliko nam zatreba online editor
bez potrebne instalacije, ovo je idealno rješenje. Funkcionalnosti koje nedostaju ovom editoru su
usporedba dokumenta, traženje i zamjena pomoću dozvoljenih izraza, nastavak s prethodne točke
tijekom ponovnog otvaranja ured̄ivanog dokumenta. Ponekad je moguće sporije kompajliranje
ukoliko koristimo integrirani kompajler. Navedeni nedostaci su razumljivi s obzirom da se radi o
web editoru. Latex Lab je vrlo pristupačan i svatko s Google korisničkim računom može pristupiti
kreiranju ili ured̄ivanju dokumenta na brz i efikasan način bez dodatnih instalacija.
18
GData API- protokol kojeg je razvio Google, a služi za pisanje i čitanje podataka na internetu.
19
eng. The Common LATEXService Interface- web implementacija koja nam pruža mogućnosti prevod̄enja LATEX
dokumenata u ostale formate.
22
4.2.12. Verbosus
Verbosus je još jedan online editor koji nam
omogućuje kreiranje i ured̄ivanje LATEX dokume-
nata direktno iz web preglednika. Po mnogim
stvarima je sličan prethodno opisanom editoru,
ali sadrži i neke dodatne mogućnosti. Verbosus
razvija Kuster Daniel iz Austrije, Innsbruck, a Slika 4.27.
Verbosus [https://www.verbosus.com/]
trenutna verzija je 3.3.1 (28. lipnja 2011. go-
dine). Editor je podijeljen u dvije verzije, standard i premium. Za premium je potrebno izdvojiti
12 eura godišnje ili 3 eura mjesečno, a razlika je u kapacitetu projekta koji iznosi 250 MB za pre-
mium i 40 MB za standard verziju. Premium verzija nam nudi beskonačno mnogo resursa po tipu
dokumenta, a standardna samo 4.
Glavne značajke ovog editora su:
• HTTPS protokol;
• Autokompletiranje koda;
• Označavanje sintakse;
• Upload dokumenta;
• Sigurnosne kopije;
• Integrirani preglednik;
Slika 4.28.
• Vlastito konfiguriranje; Izgled sučelja Verbosus
• Organizacija projekata;
Verbosus je vrlo pristupačan web editor koji na nudi brojne mogućnosti. Za korištenje je po-
trebno obaviti jednostavnu registraciju korisničkog računa. Kao nedostatke bi naveo izostajanje
provjere pravopisa, usporedbe dokumenata, inverznog pretraživanja, traženja i zamjene pomoću
dozvoljenih izraza, nastavak s prethodne točke tijekom ponovnog otvaranja ured̄ivanog dokumenta.
Vrijedi spomenuti da Verbosus sadrži i aplikaciju VerbTeX koju je moguće preuzeti s web stranice,
a namijenjena je mobilnim ured̄ajima s Android operacijskim sustavom. Pruža nam se i mogućnost
korištenja online Octave editora koji služi za izvršavanje matematičkih operacija i crtanje grafova
koristeći Matlab/Octave sintaksu. Može se zaključiti da je Verbosus sasvim solidan editor koji nam
nudi i neke vrlo napredne mogućnosti. Sitni nedostaci i nisu toliko primjetni pa bi korisnici trebali
uglavnom biti zadovoljni.
23
4.2.13. Tablica usporedbe
Nakon što su navedeni najčešće korišteni editori, slijedi usporedba njihovih značajki i moguć-
nosti. Najpregledniji način usporedbe je preko tablice. Editori će se uspored̄ivati prema sljedećim
značajkama:
• Operacijski sustav - oznake sadržavaju kratice poput W, M, L, A, WEB, koje se odnose na
Windows, Mac OS X, Linux, Android ili WEB bazirani editor.
• Open source licenca i cijena - vrsta open source lincense (GPL, MIT, Apache) ako postoji i
cijena koja se odnosi na jednog korisnika;
• Stil ured̄ivanja - način na koji ured̄ujemo dokument. Izvorni kod znači da ured̄ujemo po-
moću sintakse koda, a WYSIWYG ili WYSIWYM (ranije detaljnije objašnjeno) označava
strukturno ured̄ivanje prema našoj zamisli što znači da nije potrebno poznavanje i ured̄ivanje
LATEX naredbi.
• Integrirani preglednik - pregled finalnog izgleda dokumenta;
• Konfigurativnost - mogućnost osobne konfiguracije editora;
• Provjera pravopisa;
• Organizacija projekata;
• Usporedba dokumenata;
• DDE podrška - dinamička razmjena podataka;
• Nastavak s prijašnje točke ured̄ivanja tijekom ponovnog otvaranja dokumenta;
• Autokompletiranje naredbi;
• Inverzno pretraživanje;
• Pretraživanje i zamjena korištenjem dozvoljenih izraza (RegExp);
• Unos simbola preko grafičkog menija (GUI);
• Sklopive sekcije - prikaz sekcija sadržanih u dokumentu na način da su postavljene u navi-

gaciji te nam se pruža mogućnost da ih detaljnije proširimo i lakše nad̄emo u dokumentu;
• Podudaranje tijekom zatvaranja zagrada - editor nam automatski označi koju zagradu smo
zatvorili tijekom umetanja simbola;
• Inteligentno rukovanje pogreškama - nakon kompajliranja editor nam prikazuje kako ispra-
viti i izbjeći pogreške;
• Unicode podrška;
Tablica usporedbe nalazi se nastavku.
24
Open source Integrirani Konfigu- Provjera Organizacija Usporedba
OS Stil ured̄ivanja licenca Cijena preglednik rativnost pravopisa projekata dokumenata
LEd W Izvorni kod Ne Besplatan Da Da Da Da Ne
WinEdt W Izvorni kod Ne 30$-70$ Da Da Da Da Da
TeXnicCenter W Izvorni kod Da (GPL) Besplatan Ne Da Da Da Ne
LyX W, M, L WYSIWYM Da (GPL) Besplatan Da Da Da Ne Da
Kile W, (M, L) Izvorni kod Da (GPL) Besplatan Da Da Da Da Ne
Texmaker L, M, W Izvorni kod Da (GPL) Besplatan Da Da Da Ne Da
Scientific WorkPlace W Izvorni kod Ne 260$-845$ Da Da Da Ne Ne
JLatexEditor W, M, L WYSIWYM Da (GPL) Besplatan Ne Da Da Da Da
Notepad++ W Izvorni kod Da (GPL) Besplatan Ne Da Da Ne Da
TeXCoding W Izvorni kod Ne 79.95$ Da Da Ne Da Ne
Latex Lab WEB Izvorni kod Da (Apache) Besplatan Da Da Da Da Ne
Verbosus WEB, A Izvorni kod Ne Besplatan Da Da Ne Da Ne
Tablica 4.1 Usporedba karakteristika editora

Nastavak s
Inteligentno prijašnje Autokom- Pretraživanje Unos
Inverzno rukovanje DDE Unicode točke pletiranje Sklopive i zamjena simbola
pretraživanje pogreškama podrška podrška ured̄ivanja naredbi sekcije (RegExp) preko GUI
LEd Da Da Ne Ne Ne Ne Da Da Da
WinEdt Da Da Da Da Da Ne Da Da Da
TeXnicCenter Da Da Da Da Da Da Da Da Da
LyX Da Da Ne Da Da Ne Ne Da Da
Kile Da Da Ne Da Ne Ne Da Da Da
Texmaker Da Da Ne Da Ne Da Da Ne Da
Scientific WorkPlace Da Da Da Da Ne Ne Ne Da Da
JLatexEditor Da Da Ne Ne Da Da Ne Da Da
Notepad++ Ne Ne Ne Da Da Da Da Da Da
TeXCoding Da Da Ne Da Ne Da Da Da Da
Latex Lab Da Ne Ne Da Ne Ne Ne Ne Da
Verbosus Ne Da Ne Da Ne Da Ne Ne Da
Tablica 4.2 Usporedba karakteristika editora

5. Matematički tekstovi u TEX-u
U ovom poglavlju biti će prikazane osnovne, ali i naprednije metode pisanja matematičkih
simbola, formula i ostalih vrsta tekstova. TEX ima tri najčešće korištene okoline za pisanje mate-
matičkih tekstova, a to su:
• math okolina
• displaymath okolina
• equation okolina
Math okolina matematičkih tekstova započinje i završava znakom $, ili koristeći naredbe \begin{math}
ili \end{math}. Na primjer:
$x^2+2y^3+3z=36$
Što nam da je sljedeći izraz:
x2 + 2y 3 + 3z = 36
Displaymath okolina započinje i završava kosom crtom \ te naredbama displaymath. Vrijedi

napomenuti da, u matematičkim okolinama LATEX ignorira razmak koji smo unijeli i stavlja ga tamo
gdje on smatra da je najbolje. Ukoliko želimo drugačiji razmak, LATEX sadrži sljedeće naredbe:
• \; -veliki razmak
• \: -srednji razmak
• \, -mali razmak
• \! -negativni razmak
Primjer teksta u displaymath okolini:
\begin{displaymath}
\frac{x^2}{a^2}
\end{displaymath}
Što nam da je sljedeći izraz:

x2
a2
Okolina equation koristi se na isti način kao i displaymath okolina, samo što u zagrede upisu-
jemo equation što se odnosi na jednadžbe. Na narednim primjerima koristit će se navedene metode
te prikazati izgled teksta u završnom obliku te sintaksa sa LATEX naredbama uz dodatna objašnjenja.
Primjeri su birani slučajno bez ikakvog redosljeda.
27
5.1. Primjer 1. Jednadžbe
Izgled teksta
x2 y 2 z 2
+ 2 − 2 =1
a2 b c
LATEX
\begin{displaymath}
\frac{x^2}{a^2}+\frac{y^2}{b^2}-\frac{z^2}{c^2}=1
\end{displaymath}
Za razlomke se koristi naredba \frac, a zatim se u vitičastim zagradama upisuju željene vrijednosti.
5.2. Primjer 2. Integrali

Izgled teksta
23x2 − 43x + 25
Z
dx
(x − 2)2 (x − 1)
LATEX
\begin{displaymath}
\int \frac{23x^2-43x+25}{(x-2)^2(x-1)}dx
\end{displaymath}
Za integral se koristi naredba \int, a ukoliko želimo koristiti odred̄eni integral, dodajemo vrijed-
nosti u vitičaste zagrade.
Izgled teksta
2
23x2 − 43x + 25
Z
dx
1 (x − 2)2 (x − 1)
LATEX
\begin{displaymath}
\int_{1}^{2} \frac{23x^2-43x+25}{(x-2)^2(x-1)}dx
\end{displaymath}
28
5.3. Primjer 3. Sustav jednadžbi
Izgled teksta: 


 3x + 2y − z = 1

2x − 2y + 4z = −2


−x + 1 y − z = 0

2
LATEX
\begin{displaymath}
\begin{cases}
3x + 2y - z = 1 \\
2x - 2y + 4z = -2 \\
-x + \frac{1}{2}y - z = 0
\end{cases}
\end{displaymath}
Kod prikazivanja više linija u jednadžbama ili nejednadžbama, koristi se naredba \begin{cases}
za početak, i \end{cases} za kraj.
5.4. Primjer 4. Matrice

Izgled matrice:
" # " #
xz xw x h i
= × z w
yz yw y
LATEX
\begin{bmatrix} xz & xw \\ yz & yw

\end{bmatrix} = \left[
\begin{array}{c} x \\ y \end{array} \right] \times \left[
\begin{array}{cc} z & w \end{array} \right]
Kod pisanja matrica koristi se naredba \begin{bmatrix} za početak, i \end{bmatrix} za kraj

ili \begin{array} i \end{array}, ali u tom slučaju trebamo dodati lijine sa strane kao što se vidi
u primjeru. Naredba bmatrix se odnosi na standardnu notaciju matrica. Za ostale notacije koris-
timo naredbe matrix (bez zagrada), vmatrix (okomite crte), Vmatrix (duple okomite crte), pmatrix
(zaobljene zagrade).
29
5.5. Primjer 5. Limes
Izgled teksta:

1 + 3 + 5 + 7 + . . . + (2n − 1) 2n + 1)
lim −
x→∞ n+1 2
LATEX
\begin{displaymath}
\lim_{x\to\infty} \left(
\frac{1+3+5+7+\ldots+(2n-1)}{n+1} -
\frac{2n+1)}{2} \right)
\end{displaymath}
Za limes se koristi naredba \ lim { x \ to y } gdje je y vrijednost kojoj teži limes.
Izgled teksta:
xy + y 3 2x2 + 8x3 8x + 2 2
y = 2x ⇒ lim 2 2
= lim 2 2
= lim =
(x,y)→(0,0) x + y x→0 x + 4x x→0 5 5
LATEX
\begin{displaymath}
y=2x \Rightarrow
\lim_{(x,y)\to(0,0)} \frac{xy+y^3}{x^2+y^2} =
\lim_{x\to 0} \frac{2x^2+8x^3}{x^2+4x^2} =
\lim_{x\to 0} \frac{8x+2}{5} =
\frac{2}{5}
\end{displaymath}
5.6. Primjer 6. Derivacije

Izgled teksta:
∂ 3z ∂ 2z

∂
=
∂x∂y∂z ∂x ∂x∂y
30
LATEX
\begin{displaymath}
\frac{\partial^3 z}{\partial x \partial y \partial z}
= \frac{\partial}{\partial x}
\left(
\frac{\partial^2 z}{\partial x \partial y}
\right)
\end{displaymath}
5.7. Primjer 7. Vektori

Izgled teksta:
−→ −→ −→ −→
[AB]≡ = {P Q ∈ D | P Q ≡ AB}
LATEX
\begin{displaymath}
[\overrightarrow{AB}]_{\equiv}=\{
\overrightarrow{PQ}\in D \mid \overrightarrow{PQ}
\equiv \overrightarrow{AB} \}
\end{displaymath}
Za vektorsksu notaciju koristi se naredba \vec{x} , ali u prethodnom zadatku korištena je naredba
\overright{x} jer se radi o više znakova tako da crta prekriva sve znakove.
31
6. Predlošci
U sklopu ovog završnog rada izrad̄eni su predlošci za završni, diplomski i doktorski rad na Fa-
kultetu organizacije i informatike. Za korištenje ovih predložaka nije potrebno veliko poznavanje
LATEX-a jer je uglavnom sve objašnjeno u samim predlošcima, a umetnute su i naredbe za umeta-
nje slika, tablica, citata i fusnota koje olakšavaju rukovanje krajnjim korisnicima predložaka. Za
popis literature koristi se besplatni program JabRef u koji unosimo informacije o izvorima koje se
spremaju u bazu biblioteka i prikazuju na pravilan način u samom dokumentu.
Predložak za završni rad izrad̄en je po predlošku koji je dostupan na web stranici Fakulteta or-
ganizacije i informatike (www.foi.hr). Moguća su poneka odstupanja koja nemaju značajan utjecaj
na sam dokument. Za citiranje i bibliografiju se koristi paket apacite koji sadrži pravila APA sustav
referenciranja (eng. American Psychological Association).
Predložak za diplomski rad se ne razlikuje puno od predloška završnog rada zbog toga što
pravilnikom nije detaljno definirano kako bi on trebao izgledati pa su napravljene sitne promjene
u korist diplomskog rada.
Predložak za doktorski rad rad̄en je po doktorskoj disertaciji Olivera Hipa na temu Utjecaj
informacijske tehnologije na stres u organizaciji (2009. godine) iz razloga što se doktorski rad
znatno razlikuje od završnog i diplomskog, a na pravilnikom takod̄er nije zadano kako bi detaljno
trebao izgledati. Iz tog razloga smo se odlučili primjeniti pravila iz neke doktorske disertacije. U
ovom slučaju radi se o obostranom ispisu pa se predložak trebao prilagoditi na taj način. Citiranje i
bibliografija se sitno razlikuju od prethodnih predložaka. Za unos bibliografije koristi se besplatni
program JabRef.
32
7. Zaključak
Na kraju ovog rada možemo zaključiti da je TEX itekako koristan i nezamjenjiv u pisanju struč-
nih znanstvenih tekstova. Omogućuje nam jednostavnije kreiranje, ured̄ivanje i prenošenje teksto-
va bez obzira na računalnu platformu što je danas izuzetno bitno s obzirom da najčešće koristimo
više operacijskih sustava i programa.
U početku učenja TEX-a bio sam vrlo skeptičan misleći da je nepotrebno učiti pisanje teksta na
drugačiji način kraj svih današnjih office alata kakvi nam se nude, ali ubrzo sam shvatio da nudi
mnogo više mogućnosti s obzirom na standardne tekst procesore. Iako nudi napredne mogućnosti
i u većini slučajeva je mnogo jednostavniji za korištenje, smatram da je TEX još uvijek nedovoljno
prisutan i nepravedno zapostavljen med̄u studentima s obzirom na standardne editore, pogotovo
na tehničkim fakultetima u Hrvatskoj. Nadam se da će izrad̄eni predlošci za završni, magistarski i
doktorski rad uvelike približiti TEX studentskoj populaciji na Fakultetu organizacije i informatike.
33
8. Literatura
1. Mittelbach F., Goossens M. (2004). The LATEX Companion, Second Edition, Pearson Educa-
tion, Inc., Boston, MA.
2. Hrvatsko Matematičko Društvo (2001). Poučak: Časopis za medotiku i nastavu matematike,

Godina 2., broj 5., Birotisak, Zagreb.
3. Grätzer G. A. (2000). Math into LATEX, Birkhäuser, Berlin.
4. Lamport L. (1986). LATEX: A Document Preparation System, Addison-Wesley, Boston, MA.
5. Ungar Š. (2002). Ne baš tako kratak uvod u TEX: S naglaskom na LATEX2ε, Sveučilište J. J.
Strossmayera u Osijeku: Odjel za matematiku. Gradska tiskara, Osijek
6. Donald Knuth, Stanford University. Dostupno 21.02.2011. na

http://www-cs-faculty.stanford.edu/∼knuth/
7. Hip O. (2009)., Doktorska disertacija: Utjecaj informacijske tehnologije na stres u organi-

zaciji, Fakulter organizacije i informatike Varaždin.
8. Kile LATEX editor, Dostupno 01.07.2011. na

http://kile.sourceforge.net/
9. Texmaker LATEX editor, Dostupno 03.07.2011. na

http://www.xm1math.net/texmaker/
10. Scientific WorkPlace, Dostupno 05.07.2011. na

http://www.mackichan.com
11. JLatexEditor editor, Dostupno 05.07.2011. na

http://jlatexeditor.endrullis.de
12. Notepad++ editor, Dostupno 05.07.2011. na

http://www.notepad-plus-plus.org/
13. LyX editor, Dostupno 06.07.2011 na

http://www.lyx.org/
14. TEXnicCenter, Dostupno 06.07.2011 na

http://www.texniccenter.org/
15. WinEdt editor, Dostupno 06.07.2011 na

http://www.winedt.com/
34
16. LEd LATEX editor, Dostupno 06.07.2011
http://www.latexeditor.org/
17. TeXCoding, Dostupno 06.07.2011

http://www.dfordsoft.com/index.htm
18. LatexLab, Dostupno 07.07.2011

http://docs.latexlab.org/
19. Verbosus, Dostupno 07.07.2011

https://www.verbosus.com/
35

Sto Je To TEX

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sto Je To TEX

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

TEX KAO MATEMATIČKI ALAT

TEX KAO MATEMATIČKI ALAT

Doc. dr. sc. Zlatko Erjavec

Varaždin, lipanj 2011.

4. TEX distribucije i editori 8

5. Matematički tekstovi u TEX-u 27

Pisanje i ured̄ivanje teksta jedna je od najčešće korištenih operacija korisnika na računalu.

• način na koji je tekst posložen u redove i stranice,

• fontovi kojima su oblikovani odred̄eni dijelovi teksta.

Donald Ervin Knuth (10.1.1938.g. - ) je američki matematičar i informatičar te počasni pro-

• mogućnost izrade visokokvalitetnih tiskarskih sadržaja za razumnu cijenu,

Sukreator je sljedećih algoritama:

• Knuth–Morris–Pratt algoritam za traženje stringova

• Knuth–Bendix algoritam za transformaciju sustava linearnih jednadžbi

Dobitnik je sljedećih značajnijih priznanja:

• Turing Award (1974.)

• John von Neumann Medal (1995.)

• Harvey Prize (1995.)

• Kyoto Prize (1996.)

TEX vuče porijeklo riječi od grčke riječi τ εχ što znači

• Interpunkcija (točka, zarez, dvotočka, . . . ) se uvijek pridružuje prethodnoj riječi, a nakon

• U dokumentu ne bi trebali koristiti više od nekoliko fontova.

3.2. Struktura ulazne datoteke

TEX kao matematički alat...

3.3. TEX u odnosu na ostale programe

• Pisanje i kreiranje matematičkih formula je izvedeno na vrlo pristupačan i prihvatljiv način.

• Tekst se sprema u datoteku zajedno sa svim naredbama za oblikovanje.

• Tekst se zatim prevodi (kompajlira), a zatim sprema u DVI3 format

• Na kraju se dokument pokreće (izvršava) te se korištenjem fontova i ostalih parametara obli-

3.4. Upotreba TEX-a u praksi

4.1. Poznatije TEX distribucije

• XemTEX - Windows distribucija. Sadrži integriran XEmacs tekst editor.

• proTEXt - Baziran je na MikTEX-u. Sadrži dodatne alate TEXnicCenter i Ghostscript.

• W32TEX - Windows distribucija. Sadrži XeTEXi ConTEXt.

• gwTEX - Podržava MAC OS X operacijski sustav. Baziran na TEXLive. Trenutno se ne

4.2.1. LEd (LaTeX Editor)

• MiKTEX 2.4 - 2.9,

• možemo ured̄ivati više datoteka, svaku u posebnoj kartici (eng. tab);

• brzo procesiranje velikih datoteka;

• sadržaj datoteke je označen u odnosu na tip;

• ugrad̄ena je provjera pravopisa i leksikon sinonima;

• vezane otvorene i zatvorene zagrade su označene s istom bojom;

• navigacija izmed̄u labela i referenci, bibliografskih stavki i citata je vrlo jednostavna;

• dopunjeni mehanizam pretraživanja i zamjene znakova koji omogućuje korisniku da označi

LEd je dostupan u šest jezičnih lokaliziranih verzija: en-

• označavanje sintakse (različite boje);

• upravljanje bibliografskim zapisima i labelama;

• podržano inverzno pretraživanje s MiKTEX-om;

• raščlanjivanje grešaka kompaljiranja dokumenta;

• potpuna podrška makro jezika i snimi/pokreni mogućnost;

• provjera pravopisa u realnom vremenu;

• dinamički prijelom riječi;

• Ured̄ivanje tablica (WYSIWYG sistem);

• ured̄ivanje matematičkih nizova (WYSIWYG sistem) te podrška za makro i različite mate-

• BibTEX podrška te različite značajke za labele, indekse, referenciranje;

• podrška za SVN (eng. subversion) koji omogućuje kolaboraciju izmed̄u korisnika;

• autokompletiranje LATEX naredbi;

• brzi pregled odred̄enog dijela dokumenta;

• lagano umetanje raznih simbola;

• kreiranje novih dokumenata preko čarobnjaka za

• prikupljanje dokumenata koji pripadaju istom