Okolisna Procjena - Projekat Zasticenih Sumskih I Planinskih Podrucja (UnEncrypted !!!)

PROJEKAT ZAŠTIĆENIH
ŠUMSKIH I PLANINSKIH PODRUČJA
Okolišna procjena /
Okvirni plan upravljanja okolišem
- NACRT FINALNOG IZVJEŠTAJA-
Sarajevo, decembar 2006.

Nacrt finalnog dokumenta
OPŠTE INFORMACIJE
Ovaj dokument je izrađen za Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije

Bosne i Hercegovine – Jedinicu za implementaciju projekata za šumarstvo i poljoprivredu
FBiH, te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske – Jedinicu
za implementaciju projekata za šumarstvo RS.
Konsultant
Bosna-S Consulting
Ul. Nova br. 26, 71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel: +387 33 278 040 / 205 756
Fax: +387 33 200 074
E-mail: info@bosna-s.ba
Web: www.bosna-s.ba
Stručni tim za izradu studije
Verner Huseljić, dipl. inž. hem. tehn.

mr Esma Kreso, dipl. okol. inž.
mr Fethi Silajdžić, dipl. inž. maš.
prof. dr Sulejman Redžić, biolog
dr Senka Barudanović, biolog
Ivica Katalinić, dipl. inž. građ.
Vildana Ahmetašević, dipl. iur.
Tim studije izražava zahvalnost Jedinici za implementaciju projekata za šumarstvo RS,

Jedinici za implementaciju projekata za šumarstvo i poljoprivredu FBiH, Ministarstvu
prostornog uređenja, urbanizma, građenja i ekologije RS, Ministarstvu okoliša i turizma FBiH
i Svjetskoj banci za dostavljene informacije neophodne za izradu ovog dokumenta.
EA/EMP Framework for Forest and Mountain Protected Areas Project – Draft Final, Bosna-S Consulting, 12/2006 2
SADRŽAJ
1. UVOD.............................................................................................................................. 7
2. PREGLED ZAKONSKOG I ADMINISTRATIVNOG OKVIRA BiH................................. 10
2.1 Administrativni okvir .............................................................................................. 10
2.2 Zakonodavstvo o procjeni uticaja na okoliš........................................................... 10
2.2.1 FBiH .............................................................................................................. 10
2.2.2 RS ................................................................................................................. 13
2.3 Ostali relevantni zakoni ......................................................................................... 13
2.3.1 FBiH .............................................................................................................. 13
2.3.2 Ostali relevantni zakoni kantonalnog nivoa ................................................... 15
2.3.3 RS ................................................................................................................. 16
3. PREGLED PRIMJENJIVIH SIGURNOSNIH POLITIKA SVJETSKE BANKE ............... 20
3.1 OP/BP 4.01 Okolinska procjena.......................................................................... 20
3.2 OP 4.36 Šumarstvo ............................................................................................... 20
3.3 OP/BP 4.04 – Prirodna staništa ............................................................................ 20
3.4 OPN 11.03 – Nacrt OP 4.11 Fizički kulturni resursi ............................................ 21
3.5 OP/BP 4.12 Nedobrovljno raseljavanje ................................................................. 21
4. OPIS USLOVA NULTOG STANJA ............................................................................... 23
4.1 NP SUTJESKA...................................................................................................... 23
4.1.1 Fizičke karakteristike ..................................................................................... 23
4.1.2 Biološke karakteristike................................................................................... 24
4.1.3 Socio-ekonomske karakteristike.................................................................... 25
4.2 NP KOZARA.......................................................................................................... 27
4.3 ŠUMSKI REZERVATI LOM I JANJ ....................................................................... 31
4.4 NP UNA................................................................................................................. 36
4.5 NP BJELAŠNICA-IGMAN-TRESKAVICA-VISOČICA ........................................... 39
4.6 OSTALO................................................................................................................ 43
5. OPIS PROJEKTA.......................................................................................................... 43
5.1 Opšte..................................................................................................................... 43
5.1.1 NP Sutjeska................................................................................................... 44
5.1.2 NP Kozara ..................................................................................................... 45
5.1.3 ŠR Janj i Lom ................................................................................................ 46
5.1.4 NP Una .......................................................................................................... 46
5.1.5 NP Bjelašnica-Igman-Treskavica-Visočica.................................................... 47
6. PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ ZA POSTOJEĆA ZAŠTIĆENA PODRUČJA ........ 48
6.1 Uticaji na estetiku .................................................................................................. 48
6.2 Uticaji na tlo........................................................................................................... 48
6.3 Uticaji na vodotoke i hidrološke karakteristike terena ........................................... 49
6.4 Uticaji na zrak........................................................................................................ 50
6.5 Uticaji na prirodu, biodiverzitet, staništa................................................................ 50
6.6 Uticaji na korištenje zemljišta ................................................................................ 52

6.7 Uticaji na stanovništvo i razvoj .............................................................................. 52
6.8 Proces trijaže za Program malih grantova ............................................................ 53
7. OKVIRNI PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM............................................................... 55
7.1 Plan mjera za ublažavanje uticaja na okoliš.......................................................... 55
7.2 Plan monitoringa/nadzora ..................................................................................... 59
7.3 Institucionalno jačanje ........................................................................................... 62
7.3.1 FBIH .............................................................................................................. 62
7.3.2 RS ................................................................................................................. 62
7.4 Institucionalni aranžmani................................................................................... 65
PRILOZI ................................................................................................................................ 66
PRILOG 1 - Okolišne klauzule ugovora sa izvođačima radova rekonstrukcije ili izgradnje
.......................................................................................................................................... 67
PRILOG 2 – Zabilješke sa javnih rasprava ....................................................................... 69
8. LITERATURA................................................................................................................ 70
SAŽETAK
Glavni dugoročni cilj Projekta zaštićenih šumskih i planinskih područja BiH je da se omogući
efektivno povećanje površina Bosne i Hercegovine pod formalnom zaštitom. Aktivnosti
finansirane u okviru Projekta će obuhvatati raspon od razvoja i implementacije novih planova
upravljanja za postojeća zaštićena područja (ZP), preko analiza za njihovo proširenje, do
uspostave novih ZP. Izabranih šest prioritetnih zaštićenih područja (ZP) su – Sutjeska,
Kozara, Janj, Lom, Bjelašnica-Igman-Treskavica-Visočica i Rijeka Una, a u kojima su
zastupljene kategorije (i) malih netaknutih šuma, (ii) postojećih Nacionalnih parkova, i (iii)
novopredloženih zaštićenih područja. Ovaj Projekat, svrstan u okolišnu kategoriju B prema
kriterijima Svjetske banke, ima slijedeće tri komponente: 1. Fizičko unaprjeđenje postojećih
zaštićenih područja i uspostava kritičnih novih prioritetnih područja; 2. Jačanje kapaciteta na
lokalnom, entitetskom i državnom nivou za očuvanje biološke raznolikosti i prakse održivog
korištenja zemljišta; te 3. Stvaranje alternativnih prilika za izdržavanje lokalnog stanovništva
na principima osmišljene, višestruke upotrebe ZP. Projektna komponenta 1 će podržati
unaprjeđenje postojeće, te instalaciju ili minornu izgradnju nove fizičke infrastrukture
potrebne za efikasno upravljanje postojećim ZP. Ovo će uključivati radove ograničene
rekonstrukcije, izgradnje ili instalacije objekata i opreme poput kancelariskog prostora,
kapija, klupa, znakova, staza, protupožarnih aparata i sl.
Ovaj Okvir okolišne procjene/Plan upravljanja okolišem, izrađen u skladu sa zahtjevima

sigurnosne/operativne politike Svjetske banke OP/BP 4.01, rezimira domaći administrativni
okvir, zakone iz područja zaštite okoliša i druge relevantne zakone, kao i primjenjive
sigurnosne politike Svjetske banke. Tim za izradu ovog dokumenta je takođe razmotrio
rezultate i zaključke drugih srodnih studija i literature prilikom opisivanja fizičkih, bioloških i
socioekonomskih značajki tzv. nultog stanja na projektnim područjima, kao i projektne
alternative za svaku od lokacija. U vezi s ovim, u okviru dijela 4 – Opis uslova nultog stanja
izrađene su i mape sa prikazom postojećih prioritetnih ZP i njihovih okruženja, kao i
predloženih lokacija novih ZP. Na ovim mapama su takođe naznačenapodručja koja su
naročito osjetljiva ili od naročitog značaja u pogledu biološke raznolikosti. Međutim, potrebno
je imati na umu da u Bosni i Hercegovini još nije usvojena Crvena lista ugroženih vrsta, niti
je obavljena inventarizacija divljeg svijeta. Zbog toga u vrijeme izrade ovog dokumenta nije
bilo moguće precizno kvantificirati staništa ili vrste.
Premda različitog intenziteta, u svim razmotrenim projektnim područjima su prisutne prijetnje

biološkoj raznolikosti. Te prijetnje uključuju nekontroliranu i prekomjernu sječu šume, lov i
ribolov, prekomjernu upotrebu pašnjaka, upotrebu pesticida, neadekvatno odlaganje
opasnog otpada, prisustvo neeksplodiranih eksplozivnih sredstava iz proteklog rata, te
ispuste neobrađenih otpadnih voda.
Ključni dio ovog dokumenta obuhvata analizu mogućih uticaja Projekta na estetske
karakteristike okoliša, vodotoke i hidrologiju terena, biološku raznolikost i staništa, lokalno
stanovništvo i razvoj samih zaštićenih područja, kao i Okvir upravljanja okolišem (EMP –
Environmental Management Plan Framework) sa prijedlozima mjera za ublažavanje
negativnih uticaja i metodologijom monitoringa, primjenjiv na postojeća, ali i bilo koje druge
projektne lokacije koje mogu biti izabrane u kasnijim fazama. Obuhvaćeni su i prijedlozi
osnovnih mjera institucionalnog jačanja za efikasno provođenje monitoringa i implementacije
mjera ublažavanja uticaja na okoliš, kao i prijedlog okolišnih klauzula za ugovore sa
izvođačima radova, te pristup trijaži aktivnosti nominiranih za Progam malih grantova.
Sadržaj nacrta dokumenta je dat na uvid javnosti i javno razmotren sa različitim kategorjama
subjekata u toku procesa javnih rasprava. Održane su dvije centralne javne rasprave, po
jedna u svakom od entiteta – u __ ___________ za Federaciju Bosne i Hercegovine i
__________ za Republiku Srpsku. Komentari učesnika javnih rasprava su uzeti u obzir u

toku naknadnih modifikacija nacrta i izrade konačnog izvještaja. Zabilješke sa javnih
rasprava su date u prilogu.
Sveukupni, kratkoročni, srednjeročni i dugoročni pozitivni uticaji Projekta, čiji je glavni cilj
upravo očuvanje biooške raznolikosti i unaprjeđenje prirodnih resursa, uveliko premašuju
utvrđene moguće negativne uticaje na okoliš, od kojih je većina lokalnog, kratkotrajnog
karaktera ili minimalnog intenziteta. Ovi negativni uticaji se mogu u potpunosti izbjeći ili
minimizirani dosljednom primjenom predloženih mjera ublažavanja. Postizanjem efikasnog
upravljanja zaštićenim područjima i prirodnim resursima, emisije polutanata u tlo, vodotoke i
zrak će u dugoročnom planu biti smanjene i spriječene, što će konačno dovesti do
smanjenja negativnih uticaja na floru i faunu, kao i na ljude koji žive u širem okruženju
projektnih područja.
1. UVOD
Prirodni šumski resursi i biološka raznolikost Bosne i Hercegovine su među najbogatijim u

Evropi u pogledu obima i mnoštva vrsta u odnosu na veličinu zemlje. Čak do 30 % sve
endemske flore Balkana je zastupljeno u flori BiH. Međutim, nedavni rat i posljedični
neuređeni razvoj rezultirali su u teškoj šteti naspram mnogih aspekata prirode i divljeg živog
svijeta. Neodgovarajuće prakse upravljanja zemljom, šumama i otpadom, te nezakonita
sječa šuma doveli su do degradacije prirodnog okoliša. Pored ovoga, značajan dio šumskih
područja je miniran, što pretstavlja ozbiljnu prepreku implementaciji aktivnosti zaštite i
rehabilitacije šuma. Imajući ovo u vidu, može se zaključiti da su održivost upravljanja
šumama i stabilnost šumskih ekosistema ugroženi.
Glavni cilj Projekta zaštićenih šumskih i planinskih područja BiH je proširenje formalno
zaštićenih površina zemlje i pmoć za očuvanje globalno značajne biološke raznolikosti u
kritičkim šumskim i planinskim sistemima BiH. Projekat će raditi na razvoju različitih
strategija očuvanja biološke raznolikosti u skladu sa kompleksnom prirodnom i
institucionalnom strukturom BiH. Podržat će operativne sisteme za održivo upravljanje
zemljištem i očuvanje šest prioritetnih područja, te će olakšati repliciranje najboljih praksi s
ciljem uspostave mreže zaštićenih područja na nivou zemlje. Četiri postojeća prioritetna
zaštićena područja (ZP) – Sutjeska, Kozara, Janj i Lom, kao i dva novopredložena –
Bjelašnica-Igman-Treskavica-Visočica i Rijeka Una, obuhvataju kategorije malih netaknutih
šuma, postojećih nacionalnih parkova i novopredloženih zaštićenih područja, a izabrana su
diskusiji sa širim krugom subjekata iz sektora. Mapa sa prikazom ovoh šest područja je data
na strani 9. Iskustvo stečeno sa ovim ZP će kasnije biti korišteno kod razmatranja drugih
prilika za proširenje ukupnog zaštićenog područja (površine) BiH s ciljem bolje zaštite
biološke raznolikosti, uz istovremeno poboljšanje imidža ZP s ciljem privlačenja više
posjetilaca.
Projekat se sastoji od slijedećih komponenti:
• Komponenta 1 - Fizičko unaprjeđenje postojećih zaštićenih područja i uspostava

kritičnih novih prioritetnih područja, koja će finansirati razvoj i implementaciju novih
planova upravljanjem sa naglaskom na ekosisteme i participatorni pristup planiranju
upotrebe zemljišta, novu „laganu“ infrastrukturu, te ograničenu rehabilitaciju objekata
manjeg obima, u mjeri koja je neophodna za poboljšanje funkcioniranja postojećih ili
novouspostavljenih ZP. Projekat će pored ovoga u manjem obimu finansirati i
nabavku sredstava za rad ZP, tehnički podršku, podršku za poboljšanje turističkih
kapaciteta, aktivnosti promocije i marketinga, te će pružiti pomoć za uvođenje
standardiziranog sistema taksi/karata za posjetioce ZP.
• Komponenta 2 - Jačanje kapaciteta na lokalnom, entitetskom i državnom nivou za

očuvanje biološke raznolikosti i prakse održivog korištenja zemljišta, koja će
fnansirati izgradnju kapaciteta, razvoj obuke na lokalnom, entitetskom i državnom
nivou, s ciljem jačanja institucija odgovornih za planiranje, uspostavu i upravljanje
ZP, u cilju postizanja održivosti mreže ZP. Dodatna podrška će biti usmjerena na
izgradnju institucionalnog i tehničkog kapaciteta za pristup programima podrške EU i
instrumentima za finansiranje očuvanje prirode kada BiH bude podobna za korištenje
ovih fondova. Pored sistema mnitoringa biološke raznolikosti, Projekat će u okviru
ove komponente uspostaviti i Sistem monitoringa i evaluacije (SME), zasnovan
prvenstveno na GEF-vom alatu za praćenje biološke raznolikosti u okviru upravljanja
ZP. Komponenta 2 takođe finansira upravljanje Projektom i operativne troškove.
• Komponenta 3 - Stvaranje alternativnih prilika za izdržavanje lokalnog stanovništva

na principima osmišljene, višestruke upotrebe ZP, koja će osigurati finansiranje za
uspostavu i funkcioniranje Programa malih grantova (SGP) za podršku subjekata
nastanjenih unutar i u okruženju ZP radi razvoja aktivnosti razvokja turizma malog
obima, uz direktnu ili indirektnu podršku očuvanju biloške raznolikosti, kao i
povoljnosti za promjene trenutnih neodrživih praksi upotrebe zemljišta sa značajnim
negativnim uticajama i prijetnjama biološkoj raznolikosti. Pod-projekti u okviru SGP
će biti usmjereni na razvoj novih načina izdržavanja stanovništva koji promoviraju
ekoturizam i poboljšavaju prakse upotrebe zemljišta, a što će dalje doprinijeti
poboljšanju održivosti ZP kao okvirnog cilja Projekta. Pod-projekti mogu uključiti male
inicijative upravljanja otpadom i reciklaže, restauraciju staništa, promociju upotrebe
alternativne energije (npr. male hidrocentrale), okolišno i kulturološko obrazovanje,
programe i objekte ekoturzima, kao i aktivnosti monitoringa od strane lokalnih
zajednica. Kako bi se osigurala održivost SGP, Projekat će primaoce podrške
dodatno pomoći savjetima u vezi poslovnog planiranja, istraživanja tržišta, kao i
uspostavom veza sa drugim inicijativama za razvoj turizma i ruralnog razvoja.
Na osnovu očekivane sveukupne vjerovatnoće i veličine mogućih okolišnih uticaja, ovaj

Projekat je svrstan i kategoriju B prema zahtjevima za okolišnu procjenu Svjetske banke (OP
4.01). Ciljevi postavljeni u vezi zadatka izrade ovog Okvira okolišne procjene/okolišnog
upravljanja bili su:
- da se analizira politika, zakonski i administrativni okvir relevantan za uspostavu i

proširenje ZP,
- da se analiziraju dostupni podaci nultog stanja u vezi okolišnih pitanja i njihovi
trendovi,
- da se utvrde mogući negativni i pozitivni uticaji Projekta, te da se predlože
odgovarajuće mjere ublažavanja gdje je to potrebno,
- da se utvrde kriteriji za okolišni monitoring u područjima implementacije Projekta,
razviju smejrnice za okolišno prihvatljiv razvoj infrastrukture finansirane u okviru
Projekta, te
- da se pruži neophodna podrška prilikom procesa javnih rasprava.
Zasnovan na podacima o šest prioritetnih projektnih lokacija i utvrđenim okolišnim aspektima

Projekta, rezultirajući Okvir za plan upravljanja okolišem treba takođe biti primjenjiv na
projektne aktivnosti na drugim lokacijama o kojma odluka može biti donešena u kasnijim
fazama.
2. PREGLED ZAKONSKOG I ADMINISTRATIVNOG OKVIRA BiH
2.1 Administrativni okvir
Okolinsko upravljanje u Bosni i Hercegovini (BiH) nije institucionalizovano na državnom

nivou ali se provodi u okviru organizacione strukture entitetskih vlada tj. Entitetskih
ministarstava nadležnih za pitanja zaštite okoliša. U Federaciji BiH (FBiH) je to Ministarstvo
okoliša i turizma (do nedavno Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša), a u Republici
Srpskoj (RS) Ministarstvo prostornog uređenja, urbanizma, građenja i ekologije. Niži nivoi
okolinskog upravljanja U FBiH su u nadležnosti kantonalnih ministarstava. Međunarodni
ugovori i konvencije o zaštiti okoliša su pod jurisdikcijom državnog Vijeća ministara, tj.
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Glavne institucije nadležne za pitanja
zaštićenih područja su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Ministarstvo
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede FBiH, a unutar Federacije i kantonalna ministarstva
poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
2.2 Zakonodavstvo o procjeni uticaja na okoliš
2.2.1 FBiH
Procedura procjene uticaja na okoliš u FBiH je određena federalnim Zakonom o zaštiti

okoliša (Sl. novine FBiH, br. 33/03) i njegovim Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za
koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti
izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl. novine FBiH, br.19/04).
Cjelokupnom procedom upravlja Federalno Ministarstvo okoliša i turizma (do nedavno
Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša), uz učešće kantonalnih institucija. Na osnovu
ocjene Ministarstva, te u skladu s navedenim zakonskim aktima, procedura uključuje neke ili
sve od slijedećih koraka:
Prethodna procjena uticaja na okoliš
Investitor podnosi Federalnom ministarstvu (u daljem tekstu: Ministarstvu) zahtjev za

prethodnu procjenu uticaja na okoliš. Uz zahtjev se prilaže:
• opis projekta sa informacijama o lokaciji, namjeni i veličini pogona i postrojenja,

• opis mjera za sprečavanje, smanjenje ili, ukoliko je moguće, saniranje značajnih
nepovoljnih posljedica,
• podaci koji su potrebni za identificiranje i procjenu osnovnih uticaja na okoliš,
• opis alternativnih rješenja i izabrane alternative,
• izvod iz planskog akta odnosnog područja i
• netehnički rezime.
Ministarstvo dostavlja zahtjev i pripadajuću dokumentaciju ostalim nadležnim organima

(druga ministarstva, organi uprave kantona i općina, druge institucije sistema) i
zainteresiranim subjektima radi davanja sugestija i primjedbi. Rok za dostavljanje sugestija i
primjedbi je trideset dana od dana prijema zahtjeva.
Prethodna procjena uticaja na okoliš ima za cilj da se najšira javnost (institucije, nevladine
organizacije, stanovništvo) upozna sa namjerom projekta i da svojim primjedbama i
sugestijama doprinose u definisanju sadržaja i obima Studije o uticaju na okoliš, izboru
najprihvatljivije alternative i mjera ublažavanja. Ukoliko prethodna procjena uticaja na okoliš
pokaže da postoje opravdane smetnje za realizaciju projekta, Ministarstvo donosi rješenje
kojim se prekida upravni postupak. Ukoliko projekat dobije pozitivne ocjene i bude prihvaćen
od navedenih subjekata, Ministarstvo donosi rješenje o izradi Studije o uticaju na okoliš u
roku od trideset dana od dana isticanja roka za dostavljanje sugestija i primjedbi.
Studija o uticaju na okoliš
Ministarsto donosi rješenje o izradi Studije o uticaju na okoliš (čl.59 Zakona o zaštiti okoliša),
kojim se određuje sadržaj Studije o uticaju na okoliš (uzimajući u obzir uputstva za procjenu
uticaja na okoliš), lista nosilaca izrade Studije o uticaju na okoliš i naknada za ocjenu Studije
o uticaju na okoliš.
Sadržaj Studije o uticaju na okoliš u FBiH utvrđen je Pravilnikom o pogonima i postrojenjima

za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti
izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu. Kod određivanja sadržaja
Studije o uticaju na okoliš, Ministarstvo uzima u obzir rezultate prethodne procjene uticaja na
okoliš za svaki pojedinačni slučaj.
Pogoni, postrojenja i aktivnosti za koje Federalno ministarstvo utvrđuje potrebu za

provođenjem procjene uticaja na okoliš (trijaža)
Ministarstvo u prethodno navedenom Pravilniku, utvrđuje listu pogona i postrojenja za koje je

potrebno pojedinačno ispitivanje i utvrđuje potrebu za provođenje procjene uticaja na okoliš.
Ukoliko pojedinačno ispitivanje pokaže da nije potrebna procjena uticaja na okoliš,
Ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu na osnovu dostavljene dokumentacije. Ministarstvo
odlučuje o potrebi provođenja procjene uticaja na okoliš na osnovu pojedinačnog
razmatranja karakteristika projekta (veličina pogona i postrojenja, generiranje otpada,
zagađenja, itd.), lokacije projekta i osjetljivosti okoliša, kao i karakteristika potencijalnog
uticaja (opseg uticaja, vjerovatnoća uticaja, itd.).
Odobravanje studije o uticaju na okoliš
Ministarstvo odobrava Studiju o uticaju na okoliš nakon provedene javne rasprave. Rješenje
o odobravanju ili odbijanju Studije o uticaju na okoliš donosi se u roku od 30 dana od dana
završetka postupka ocjene Studije i dostavlja podnosiocu zahtjeva i zainteresovanim
subjektima koji su učestvovali u postupku procjene uticaja na okoliš. Studija o uticaju na
okoliš neće biti odobrena ukoliko se utvrdi da bi projekat mogao izazvati znatno zagađivanje
okoliša, ukoliko projekat nije u skladu sa Međuentitetskim programom zaštite okoliša,
entitetskim strategijama zaštite okoliša i Akcionim planom zaštite okoliša BiH (NEAP) ili nije
u skladu sa međunarodnim obavezama države po pitanju zaštite okoliša.
Na osnovu Rješenja o odobravanju Studije o uticaju na okoliš investitor dobija Okolinsku

dozvolu. Okolinska dozvola je jedan od uslova za pokretanje postupka pribavljanja
Urbanističke saglasnosti (čl.40. Zakona o prostornom uređenju). U postupku dobijanja
građevinske dozvole prilaže se Studija o uticaju na okoliš da bi se utvrdilo da li je
investiciono-tehnička dokumentacija urađena u skladu sa Studijom (čl.24. Zakona o
građenju). Okolinska dozvola se izdaje u roku od 60 dana od dana dostavljanja Studije o
uticaju na okoliš.
Učešće javnosti i pristup informacijama u postupku procjene uticaja na okoliš
Ministarstvo je dužno u skladu sa čl.36. Zakona o zaštiti okoliša osigurati učešće

zainteresirane javnosti u postupku procjene uticaja na okoliš (prethodna procjena uticaja na
okoliš i Studija o uticaju na okoliš), kao i u postupcima izdavanja okolinske dozvole za
pogone i postrojenja iz svoje nadležnosti.
Ministarstvo organizuje javne rasprave o projektu na prostoru koji je najbliži lokaciji datog
projekta o čemu se javnost obavještava najmanje 15 dana prije rasprave. Rezultati učešća
zainteresovane javnosti se uzimaju u obzir kod donošenja konačne odluke. Kod projekata
kod kojih postoji vjerovatnoća prekograničnih uticaja na drugi entitet ili državu i za koje je
obavezna izrada posebnog poglavlja u Studiji o uticaju na okoliš, Federalno Ministarsvo je
dužno omogućiti učešće predstavnika javnosti iz tog drugog entiteta ili druge države.
Konačno, treba imati na umu da trenutno federalno zakonodavstvo propisuje proceduru

procjene uticaja na okoliš prvenstveno za industrijske pogone i postrojenja i infrastrukturne
projekte sa znatnim negativnim uticajem na okoliš, dok kategorija zaštićenih područja nije
navedena kao predmet procjene. U zavisnosti od odluke Ministarstva, moguć je zahtjev za
provođenje strateške procjene okoliša kao jedan od koraka u proceduri usvajanja prostornog
plana posebnih područja/obilježja. Strateška procjena između ostalog razmatra stepen do
kojeg planirani projekat može uticati na ili poboljšati stanje okoliša, kao i štete koje bi nastale
po okoliš, uključujući stanovništvo, u slučaju da se ne implementira planirani projekat.
Međutim, detaljna procedura provođenja strateške procjene okoliša još nije regulirana
domaćim zakonodavstvom, te se stoga trenutno javljaju dileme u vezi interpetacije odredbi
krovnog zakona.
Relevantni okolišni zakoni kantonalnog nivoa
Pored prethodno navedenih federalnih zakona, potrebno je uzeti u obzir i kantonalne zakone
o zaštiti okoliša. Za pogone i postrojenja za koje nije potrebna procjena uticaja na okoliš, kao
i pogone i postrojenja čiji relevantni parametri su ispod pragova definisanih federalnim
Pravilnikom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku
dozvolu, okolinsku dozvolu izdaje nadležno kantonalno ministarstvo. Kantonalni okolišni
zakoni su podudarni sa federalnim zakonodavsvom. Trenutno su usvojeni slijedeći
kantonalni zakoni u ovom domenu:
o Zakon o zaštiti okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona (Službene novine

HNK/Narodne novine HNŽ 07/2004)
o Pravilnik o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako
imaju okolinsku dozvolu Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj
19/04)
2.2.2 RS
Zakon o zaštiti životne sredine Republike Srpske (Službeni glasnik RS, br.53/02) uređuje
očuvanje, zaštitu, obnovu i poboljšanje ekološkog kvaliteta i kapaciteta životne sredine, kao i
kvalitet života; mjere i uslove za upravljanje, očuvanje i racionalno korišćenje prirodnih
resursa; okvir pravnih mjera i institucija za očuvanje, zaštitu i poboljšanje zaštite životne
sredine; finansiranje aktivnosti vezanih za životnu sredinu i poslove i zadatke organa uprave
predviđene zakonom i podzakonskim aktima, te obaveze organa javne uprave. Prema ovom
zakonu, komponente životne sredine (zemljište, voda, vazduh, ekosistem) moraju biti
zaštićene pojedinačno i u sklopu ostalih komponenti životne sredine, uzevši u obzir njihove
međusobne odnose.
Ovaj Zakon, kao i njegov provedbeni propis Uredba o postrojenjima koja mogu biti izgrađena
i puštena u rad samo ukoliko imaju ekološku dozvolu (Službeni glasnik RS 07/06) uvode
obavezu pribavljanja/izdavanja ekološke (okolišne) dozvole za sva postrojenja koja mogu
ugroziti okoliš. Definisano je šta zahtjev za izdavanje dozvola mora da sadrži, kako javnost
učestvuje u datom postupku i kako drugi entiteti i susjedne zemlje moraju biti uključene u
postupak u slučaju mogućih prekograničnih uticaja. Suštinske odredbe ovog Zakona,
uključujući o odredbe o procjeni uticaja na okoliš, su ekvivalentne onim iz federalnog
Zakona. Uredba o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu i
kriterijumima za odlučivanje o obavezi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu
sredinu (Službeni glasnik RS 07/06) prvenstveno navodi industrijska postrojenja, pogone i
projekte sa znatnim negativnim uticajima na okoliš koji podliježu obavezi izrade studije o
uticaju na životnu sredinu, ali takođe propisuje da Ministarstvo odlučuje o potrebi izrade
studije ili strateške procjene za pojedine projekte zaštićenih područja. Ministarstvu je u
svakom slučaju potrebno više informacija o konkretnim projektnim aktivostima kako bi moglo
donijeti odluku o ovome.
2.3 Ostali relevantni zakoni
2.3.1 FBiH
Zakon o zaštiti prirode (Službene novine br. 33/03)
Ovaj zakon određuje uvjete i način obnove, zaštite, očuvanja i održivog razvoja pejzaža,
prirodnih područja, biljaka, životinja i njihovih staništa, minerala, fosila i drugih komponenti
prirode na teritoriji Federacije BiH. Ovim su obuhvaćene opšte mjere zaštite prirode (zaštita
pejzaža, zaštita divljih životinja i biljaka, Crvena lista, zaštita staništa) i posebne mjere
zaštite prirode uspostavom zaštićenih područja (u nadležnosti Federacije BiH: zaštićena
prirodna područja i nacionalni parkovi; u nadležnosti kantona: zaštićeni pejzaži i spomenici
prirode), te upravljanje zaštićenim područjima, aktivnosti i djelovanja u zaštićenom području,
uključivanje u mrežu zaštićenih područja u Evropi – program NATURA 2000. Trenutno su u
fazi izrade i podzakonski akti o sadržaju i metodama vođenja registra zaštićenih područja,
uslovima pristupa zaštićenom području, sadržaju i načinu izrade plana upravljanja
zaštićenim područjem, te mjerama za istraživanje ili očuvanje kako bi se spriječio značajan
negativan uticaj na vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem vrsta.
Član 47 Zakona o zaštiti prirode propisuje da vlasnik područja koje je proglašeno zaštićenim
ima pravo na kompenzaciju za uvedena ograničenja u upotrebi prirodnih dobara na datom
području. Kompenzacija mora odgovarati gubitku prihoda, prema dogovoru nadležnog
organa i vlasnika zemljišta (područja).
Zakon o prostornom uređenju (Službene novine FBiH 52/02)
Prostornim uređenjem FBiH, u smislu ovog zakona, osigurava se plansko korištenje, zaštita i
upravljanje prostorom FBiH, kao osobito vrijednim i ograničenim dobrom. Ovaj Zakon
definira prostornu osnovu za izradu prostornog plana, program mjera i aktivnosti, prostorne
planove (za FBIH, pojedine kantone, područja dva ili više kantona, područja posenih
obilježja - područja izratitog prirodnog ili kulturnohistorijskog značaja, te gradove Mostar i
Sarajevo), urbanistički plan i detaljne planove prostornog uređenja (regulacioni planovi i
urbanistički projekti), kao dokumente prostornog uređenja. Ovim dokumentima se između
ostalog razrađuje i prostorno definira korištenje i namjena površina sa prijedlogom prvenstva
njihovog uređenja (granice građevinskog, poljoprivrednog i šumskog zemljišta), namjena
površina za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene, zaštita
graditeljskog i prirodnog naslijeđa, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, zaštitne zone,
zone obnove i sanacije, saobraćajna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura.
Građenje objekata se odobrava u skladu sa dokumentima prostornog uređenja, posebnim
zakonima i propisima donesenim na osnovu tih zakona i urbanističkom saglasnošću.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službene novine FBiH, Br. 2/98)
Ovaj zakon definira ”pojam, upravljanje, zaštitu i uspostavu poljoprivrednog zemljišta” (Član
1) i definira raspodjelu nadležnosti za ove aktivnosti na kantone i općine. On takođe sadrži
odredbe koje se tiču stvaranja poljoprivrednog zemljišta izgradnjom sistema za
navodnjavanje (Članovi 48 do 52).
Prema članu 21 ovog zakona, ispuštanje štetnih i opasnih materija na poljoprivredno

zemljište u takvim količinama koje mogu imati negativan uticaj na plodnost poljoprivrednog
zemljišta ili na kvalitet proizvoda je zabranjeno, kao i neodgovarajuća upotreba mineralnih i
organskih gnojiva, herbicida i pesticida.
Pravilnik o maksimalnoj dozvoljenoj količini štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode

nadzora (Službeni list FBiH, Br. 11/99)
Ovim pravilnikom su definirane štetne i opasne materije, uključujući i mulj od tretmana

otpadnih voda, te maksimalni dozvoljeni sadržaj u različitim vrstama zemljišta. Pored toga,
on definira metode uzimanja uzoraka i praćenje prisustva organskog i mineralnog otpada,
pesticida i herbicida.
Zakon o šumama (Službene novine FBiH, Br. 20/02)
Ovim zakonom je uređeno očuvanje i zaštita šuma, jačanje njihovih ekoloških funkcija,
planiranje u šumarstvu, upravljanje šumama, ekonomske funkcije, te finansiranje obnove i
unapređenja šuma. On takođe sadrži odredbe o korištenju sekundarnih šumskih plodova,
zaštiti ugroženih vrsta. Prema ovom zakonu, za projekte krčenja šume (sječa šume i
ogoljavanje zemljišta s ciljem upotrebe zemljišta u druge svrhe, isključujući izgradnju
šumarskih objekata ili instalacija) i pošumljavanja na površini većoj od 5 ha obavezna je
procjena uticaja na okoliš, dok u slučajevima pošumljavanja na manjim površinama
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donosi odluku za svaki pojedinačni
slučaj u konsultaciji sa Ministarstvom turizma i okoliša.
Zakon o vodama FBiH (Službene novine FBiH, Br. 18/98)
Ovaj Zakon između ostalog uređuje način i uslove upravljanja vodama, vodoprivrednim
objektima i javnim vodnim dobrom radi korištenja voda, zaštite voda od zagađivanja,
uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda, način organizovanja i obavljanja
poslova upravljanja vodama, vodoprivrednim objektima i javnim vodnim dobrom. U skladu sa
ovim Zakonom izdaju se slijedeći vodoprivredni akti radi obezbjeđenja zadovoljavajućeg
upravljanja vodama: vodoprivredni uslovi, vodoprivredne saglasnosti, vodoprivredne dozvole
i vodoprivredni nalozi.
Zakon o zaštiti voda (Službene novine FBiH 33/03)
Okvirni Zakon o zaštiti voda određuje sva pitanja upravljanja vodama, uključujući i zaštitu
voda i vodenih ekosistema. Takođe regulira ispuštanje otpadnih voda i nadoknade za sve
aktivnosti koje mogu promijeniti kvalitet ili količinu vode. Pored toga, prema članu 23
ograničava se upotreba herbicida i nutrijenata, dok se članom 31 propisuje biološki minimum
toka. Zakon uspostavlja sporazum o upravljanju vodama i jasno definira procese inspekcije i
nadzora. Međutim, podzakonski akti (provedbeni propisi) za novi okvirni Zakon o zaštiti voda
još nisu pripremljeni.
Zakon o komunalnim djelatnostima (Službeni list SR BiH Br. 20/90)
Ovim zakonom se uređuju “komunalne djelatnosti od posebnog društvenog interesa” (Član

1), kao što su proizvodnja i distribucija vode vodovodnom mrežom do vodomjera korisnika,
uključujući i vodomjere (Član 2/1/1), prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda (Član 2/1/2) i
odvođenje voda akumuliranih uslijed elementarnih nepogoda (Član 2/1/12).
Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH br. 33/03)
Ovaj zakon i njegovi provedbeni propisi uređuju klasifikaciju otpada, razne aspekte
upravljanja otpadom i njegovo zbrinjavanje. Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na
radioaktivni otpad, gasove ispuštene u atmosferu i otpadne vode.
Zakon o zaštiti kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa (Sl. list SR BiH¨ br. 20/85)
U skladu sa ovim zakonom osnovan je Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog

nasljeđa BiH (sada Zavod za zaštitu spomenika FBiH). Nakon Dejtonskog mirovnog
sporazuma (1995.) kantoni su osnovali svoje Zavode za zaštitu kulturno-historijskog i
prirodnog nasljeđa. Navedeni zavodi, u skladu sa odredbama ovog zakona daju svoje
stručno mišljenje u okviru procjene utjecaja na okoliš i izdavanja urbanističke saglasnosti.
Mišljenje se daje na osnovu postojećih podataka i uvidom na licu mjesta. Ukoliko projekt
neće utjecati na kulturno-historijsko nasljeđe, ostaje obaveza podnosioca zahtjeva
(investitora) da ukoliko u toku izvođenja radova naiđe na nekretnine, pokretne stvari od
vrijednosti ili prirodne vrijednosti odmah obavjesti nadležni zavod i opštinski organ, sačuva
vrijednost koju je našao u položaju i stanju u kome je nađena, omogući zavodu uzimanje
podataka za evidenciju i dokumentaciju o njima, kao i dalje potrebne aktivnosti na očuvanju
nađene vrijednosti. Donošenjem Zakona o zaštiti prirode prestale su da važe odredbe ovog
zakona koje se odnose na prirodu.
2.3.2 Ostali relevantni zakoni kantonalnog nivoa
Pored prethodno navedenih federalnih zakona, slijedeći kantonalni zakoni se moraju uzeti u
obzir:
- Zakon o prostornom uređenju Hercegovačko-neretvanskog kantona (Službene/Narodne

novine HNK/HNŽ 04/2004)
- Zakon o komunalnoj djelatnosti Hercegovačko-neretvanskog kantona (Službene/Narodne

novine HNK/HNŽ 04/2004)
- Zakon o prostornom uređenju Kantona Sarajevo (Službene novine KSA 13/99, izmjene i
dopune 19/99)
2.3.3 RS
Zakon o zaštiti prirode (Službeni glasnik RS, br. 50/02)
Ovim zakonom uređuje se obnova, zaštita, očuvanje i održivi razvoj pejzaža, prirodnih
područja, biljaka, životinja i njihovih staništa, zemljišta, minerala i fosila i drugih komponenti
prirode koje čine dio životne sredine. Dio koji se odnosi na posebne mjere zaštite prirode
definira kategorije zaštićenih područja: prirodna zaštićena područja ustanovljena za naučne
svrhe ili radi zaštite divljine, nacionalni parkovi ustanovljeni radi zaštite ekosistema i
rekreacije, spomenici prirode ustanovljeni s ciljem očuvanja specifičnih prirodnih
karakteristika, te zaštićeni pejzaži ustanovljeni radi očuvanja kopnenih pejzaža, priobalnih
područja i rekreacije. Ovaj Zakon opisuje i proceduru određivanja i proglašenja područja
zaštićenim, kao i obavezu donošenja odgovarajućeg plana upravljanja. Član 45 ovog zakona
propisuje da vlasnik područja koje je proglašeno zaštićenim ima pravo na kompenzaciju za
uvedena ograničenja u upotrebi prirodnih dobara na datom području.
Zakon o uređenju prostora (Službeni glasnik RS, br. 84/02 i 14/03)
Ovaj zakon tretira uređenje prostora kao skup mjera i aktivnosti u sklopu graditeljskih
procesa, prostornog i urbanističkog planiranja, urbanističkog, arhitektonskog i građevinskog
projektovanja i građenja, u cilju usklađivanja potreba stanovništva za stanovanjem, radom i
rekreacijom u zdravoj i zaštićenoj životnoj sredini, stvaranja uslova i pretpostavki za
ravnomjeran i skladan razvoj uz usklađenost opštih i posebnih interesa svih korisnika
prostora. U posebnom poglavlju, ovaj zakon tretira zaštitu životne sredine u procesu
planiranja prostora i izgradnje građevina. U planovima, pri utvrđivanju organizacije, uređenja
i korištenja prostora, moraju biti utvrđeni uslovi i mjere zaštite i unapređenja prirode,
prirodnih vrijednosti, kulturno-historijskog naslijeđa i njegove okoline, te urbanog standarda.
U cilju efikasne zaštite i unapređenja životne sredine, privredne i druge djelatnosti koje
ugrožavaju ili mogu ugroziti životnu sredinu podliježu posebnom režimu kontrole i unose se
u poseban registar.
Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službeni glasnik RS, br.14/04, 22/04 i 49/04)
Ovim zakonom uređuju se zaštita, korištenje, unapređivanje i uređenje poljoprivrednog

zemljišta, promet i zakup, agrarne operacije i pašnjaci. Ovaj zakon zabranjuje ispuštanje i
odlaganje opasnih i štetnih materija na poljoprivrednom zemljištu i u kanalima za
navodnjavanje, u količini koja može da ošteti i da promijeni proizvodnu sposobnost
poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode za navodnjavanje. Zabranjena je i nepravilna
upotreba mineralnih i organskih đubriva i sredstava za zaštitu bilja, koja se odražava na
prisustvo opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom bilju, podzemnim vodama i
vodotocima.
Zakon o šumama (Službeni glasnik RS, br.66/03)
Ovaj zakon određuje šumskoprivredna područja i uspostavu katastra šuma, te regulira

reprodukciju, iskorištavanje i zaštitu šuma.
Zakon o lovstvu (Službeni glasnik RS, br.4/02)
Zakon o lovstvu regulira mjere zaštite i uzgoja divljači, uređenje lovišta i racionalno
korištenje divljači i lovišta, te određuje vrste divljači koje su zaštićene stalnom, periodičnom
ili privremenom zabranom lova.
Zakon o ribarstvu (Službeni glasnik RS, br.4/02)
Zakon o ribarstvu regulira uspostavu i korištenje ribarskim područjima, proizvodnju, gajenje,

ribolov i zaštitu riba. On pored ostalog propisuje i obavezu da korisnik ribarskog područja
koje se nalazi unutar nacionalnog parka uskladi srednjoročni, godišnji i privremeni program
unaprjeđenja ribarstva sa programom zaštite i razvoja nacionalnog parka. Korisnici
susjednih ribarskih područja koja se nalaze na istoj ribolovnoj vodi takođe moraju uskladiti
svoje programe u pogledu rada i mjera zaštite riba, gajenja riba, ribolova i zaštite ribolovnih
voda.
Zakon o vodama (Službeni glasnik RS, br.10/98 i 51/01)
Ovim zakonom tretira se zaštita voda, zaštita od štetnog dejstva voda, korištenje i
upravljanje vodama kao dobrima od opšteg interesa, uslovi i način obavljanja vodoprivredne
djelatnosti, organizovanje i finansiranje vodoprivredne djelatnosti, vodoprivredna saglasnost i
dozvola, ograničavanje prava vlasnika i korisnika i nadzor nad provođenjem odredaba ovog
zakona. Odredbe ovog zakona odnose se na izvorske, stajaće, tekuće, podzemne,
zahvaćene atmosferske, termalne, mineralne i termo-mineralne vode, vode za piće, kao i na
granične i državnom granicom presječene vodotoke.
Zakon o zaštiti voda (Službeni glasnik RS, br. 53/02)
Ovim zakonom uređuje se zaštita voda od zagađivanja i neracionalnog i nerazumnog

korišćenja, a što obuhvata očuvanje i regulisanje potrebnih količina voda dobrog stanja,
održavanja obale i vodnog zemljišta i donošenje odluka o postizanju racionalno-održivog
korišćenja. Opšte odredbe Zakona odnose se na ciljeve zaštite voda, načela zaštite voda
(načela iz evropske okvirne direktive ) koja su identična i za Zakon o zaštiti životne sredine i
za sve komplementarne zakone, nadležnosti u zaštiti voda, planiranje i sprovođenje zaštite
voda i naknade za opterećenje voda.
Zakon o komunalnim djelatnostima (Službeni glasnik RS, br. 11/95)
Ovim zakonom utvrđuju se komunalne djelatnosti od posebnog društvenog interesa i način

obezbjeđivanja posebnog društvenog interesa, organizacija obavljanja komunalnih
djelatnosti koju obezbjeđuje općina i način njihovog finansiranja. Kao djelatnosti od
posebnog društvenog interesa, u smislu ovog zakona, smatraju se između ostalih
proizvodnja i isporuka vode, prečišćavanje i odvođenje otpadnih voda (što obuhvata
sakupljanje iskorištenih voda od priključka korisnika na zajedničku kanalizacionu mrežu,
odvođenje kanalizacionom mrežom, prečišćavanje i ispuštanje iz mreže, kao i čišćenje
septičkih jama) i odvođenje atmosferskih voda i drugih padavina sa javnih površina.
Pravilnik o mjerama zaštite, načinu određivanja i održavanja zona i pojaseva sanitarne

zaštite područja na kojima se nalaze izvorišta, kao i vodnih objekata i voda namijenjenih
ljudskoj upotrebi (Službeni glasnik RS,br. 7/03)
Ovim pravilnikom bliže se propisuje provođenje mjera zaštite područja na kojima se nalaze
izvorišta, koja se po količini i kvalitetu mogu koristiti ili se koriste za snabdijevanje
stanovništva vodom za piće, ili su namijenjena za ljudsku upotrebu, a koja moraju biti
zaštićena od namjernog ili slučajnog zagađivanja i drugih uticaja, koji mogu nepovoljno
djelovati na zdravstvenu ispravnost vode, kao i način određivanja i održavanja zona i
pojaseva sanitarne zaštite, vodnih objekata i glavnih vodova, koji služe za snabdijevanje
vodom za piće, odnosno za ljudsku upotrebu, kao i uspostavljanje i provođenje mjera
sanitarne zaštite takve vode.
Pravilnik o tretmanu i odvodnji otpadnih voda za područja gradova i naselja gdje nema javne
kanalizacije (Službeni glasnik RS,br.68/01)
Ovim pravilnikom bliže se propisuju pravila postupanja fizičkih i pravnih lica, kao i nadležnih
organa uprave, pri planiranju, izgradnji, nadzoru, tretmanu i odvodnji otpadnih voda na
području gradova i naselja gdje nema javne kanalizacije, kao i tehnički uslovi za objekte te
namjene. Propisana pravila imaju za cilj zaštitu voda od zagađenja, nesmetano i neškodljivo
korištenje voda, zaštitu zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta i zaštitu životne sredine,
kroz kontrolu, ograničenje i zabranu unošenja u vode opasnih i štetnih materija.
Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Službeni glasnik RS,br.42/01)
Ovom uredbom uspostavljaju se kriterijumi za klasifikaciju i vrši klasifikacija kvaliteta

površinskih i podzemnih voda, kao i kategorizacija vodotoka. Uredbom se određuju klase
voda prema kvalitetu koji podržava ekološku funkciju datih tipova akvatičnih sistema, kao i
korištenje voda za postojeće i planirane upotrebe, a odnosi se na sve površinske vode
(rijeke, jezera, vještačke i jako modifikovane vodotoke) i podzemne vode, kao i na
mineralne i termalne vode.
Pravilnik o načinu održavanja riječnih korita i vodnog zemljišta (Službeni glasnik

RS,br.34/03)
U cilju sprječavanja erozije riječnog toka, omogućavanja lakšeg prenošenja nanosa ili
njegovog predisponiranja, sprječavanja neželjenog taloženja nanosa na pojedinim
dionicama riječnog toka, zaštita od poplavnih voda i njihovog sigurnijeg odvođenja u
recipijent, sprečavanja stvaranja smanjenja ili povećanja proticajnih profila rijeka od
optimalno potrebnih, stvaranja uspora, uklanjanja ili smanjenja mogućnosti od meandriranja
rijeka, nekontrolisanog mijenjanja toka rijeka, nanošenja većih šteta po obale i okolni prostor,
erozijom ili poplavom, vrši se plansko uklanjanje ili dislociranje nanosa, prepreka i rastinja u
koritu rijeka, na obalama rijeka i vodnom zemljištu u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom.
Pravilnik o utvrđivanju uslova i načina eksploatacije šljunka, pijeska i lomljenog kamena

(Službeni glasnik RS, br. 5/04)
Ovim pravilnikom propisuju se uslovi i način eksploatacije mineralnih sirovina (šljunka,

pijeska i lomljenog kamena) sa lokaliteta na površini zemlje čije rezerve omogućavaju
eksploataciju mineralnih sirovina u količinama do 10.000 m3 bez miniranja.
Zakon o sanitarnoj inspekciji (Službeni glasnik RS, br. 14/94)
Ovim zakonom uređuje se nadzor nad izvršavanjem zakona i drugih propisa i nad
provođenjem propisanih mjera u oblasti sanitarne, higijenske i protivepidemijske zaštite ljudi.
Sanitarnom nadzoru podliježu svi objekti, djelatnosti, proizvodi i lica koja mogu ugroziti ili
štetno djelovati na zdravlje ljudi.
Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće (Službeni glasnik RS, br.40/03)
Ovaj pravilnik propisuje higijensku ispravnost vode za piće.
Zakon o upravljanju otpadom (Službeni glasnik RS, br. 53/02)
Ovim zakonom uređuju se sve kategorije otpada, sve vrste djelatnosti, operacija i postrojenja
u upravljanju otpadom. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na: otpad nastao
istraživanjem, ekstrakcijom, tretmanom i skladištenjem mineralnih resursa i radom
kamenoloma; tečni otpad; životinjski otpad i drugi neopasni materijal prirodnog porijekla koji
se može koristiti u poljoprivredne svrhe; odloženi eksploziv. Odredbe ovog zakona ne
primjenjuju se na radioaktivni otpad, gasove ispuštene u atmosferu i otpadne vode.
3. PREGLED PRIMJENJIVIH SIGURNOSNIH POLITIKA SVJETSKE

BANKE
3.1 OP/BP 4.01 Okolinska procjena
Politika procjene okoliša Svjetske banke OP/BP 4.01 se smatra krovnom politikom u sklopu
okolišnih sigurnosnih politika Banke. Svjetska banka koristi okolinsku procjenu ili procjenu
uticaja na okoliš kako bi se utvrdili, izbjegli i ublažili potencijalni negativni uticaji na okoliš u
vezi sa korištenjem sredstava Banke. Okolinska procjena evaluira potencijalne uticaje i rizike
po okoliš u vezi projekta, razmatra projektne alternative, utvrđuje načine poboljšanja izbora,
lociranja, planiranja projekta i osmišljavanja projektnog dizajna i same implementacije,
putem mjera prevencije, umanjenja, ublažavanja uticaja ili kompenzacija za značajne štetne
uticaje na okoliš, te putem povećanja pozitivnih uticaja. Banka favorizira preventivne mjere u
odnosu na mjere ublažavanja uticaja ili posljedičnog kompenziranja.
Okolinska procjena uzima u obzir prirodno okruženje (voda, zrak, zemlja), zdravlje i
sigurnost ljudi, socijalne aspekte (raseljavanje stanovništva, starosjedioci, kuturno
vlasništvo), prekogranične uticaje, specifični zakonski okvir pojedinih zemalja, te
institucionalne kapacitete za pitanja okoliša i socijalne aspekte.
Svjetska banka klasificira projekte u jednu od četiri kategorije (A, B, C ili FI), ovisno o tipu,
lokaciji, osjetljivosti i obimu projekta, te prirodi i veličini njegovih uticaja na okoliš. Projekat se
klasificira se kao projekat Kategorije A ukoliko je vjerovatan negativan uticaj na okoliš
značajan, raznolik ili dotad nezabilježen.Takvi uticaji mogu se odnositi na područje koje je
šire od mjesta ili lokacije izvođenja samih radova. Predloženi projekat se svrstava u Kat B
ukoliko su njegovi potencijalni negativni uticaji na okoliš manji negativni od onih kod
kategorije A. U većini slučajeva se kod takvih projekata mjere za ublažavanje mogu lakše
projektirati nego za projekte Kat A. Obim okolinske procjene za projekte kategorije B može
varirati od projekta do projekta, ali je svakako manji od obima procjene za projekte kategorije
A.
3.2 OP 4.36 Šumarstvo
Ova sigurnosna politika se primjenjuje u slučaju projekata koji imaju ili mogu imati uticaj na
zdravlje i kvalitet šuma, projekte koji negativno utiču na prava ili životni standard osoba koje
ovise o šumama, kao i projekte čiji je cilj uvođenje promjena u upravljanju, zaštiti ili
korištenju šuma. Svjetska banka u principu ne finansira projekte koji uključuju znatnu
konverziju ili degradaciju kritičnih šumskih područja ili povezanih kritičnih prirodnih staništa.
Ukoliko se za projekat koji uključuje značajnu konverziju ili degradaciju prirodnih šuma ili
povezanih prirodnih staništa koja nisu kritična utvrdi da nema izvodivih alternativa u pogledu
projektne lokacije, te nakon što temeljita analiza pokaže da sveukupni pozitivni efekti
projekta uveliko nadmašuju negativne uticaje na okoliš, Svjetsk banka može finansirati
projekat pod uslovom da uključuje odgovarajuće mjere ublažavanja negativnih uticaja.
3.3 OP/BP 4.04 – Prirodna staništa
Svjetska banka podržava zaštitu, održavanje i rehabilitaciju prirodnih staništa. jer je očuvanje
prirodnih staništa od ključne važnosti za dugoročan i održiv razvoj. Primjena ove politike se
pokreće u slučaju projekata sa potencijalom za izazivanje značajne promjene, gubitka ili
degradacije prirodnih staništa, bilo direktno (uslijed građevinskih aktivnosti) ili indirektno
(uslijed drugih ljudskih aktivnosti u okviru projekta).
Prirodna staništa su zemljane ili vodene površine na kojima se biološke zajednice

ekosistema uglavnom sastoje od izvornih biljnih i životinjskih jedinki, a gdje ljudske aktivnosti
nisu bitno izmijenile primarne ekološke funkcije. Prirodna staništa sadrže mnoge vrste
zemljanih, slatkovodnih, obalnih i morskih ekosistema.
Banka ne podržava projekte koji, po njenom mišljenju, uključuju značajne izmjene ili
degradaciju kritičnih prirodnih staništa. Proces okolinske procjene treba utvrditi eventualno
prisustvo kritičnih prirodnih staništa u uticajnom području projekta. Kod ostalih prirodnih
staništa, Banka ne podržava projekte koji uključuju značajne izmjene ili degradaciju prirodnih
staništa, osim ako ne postoje izvedive projektne alternative, a opsežna analiza pokaže da
sveukupni pozitivni efekti projekta uveliko premašuju cijenu po okoliš. Ako projekat značajno
izmjeni ili degradira prirodna staništa, on mora sadržati mjere ublažavanja uticaja na okoliš
koje su Banci prihvatljive. Takve mjere obično uključuju minimizaciju gubitaka staništa, te
uspostavljanje i održavanje u ekološkom smislu sličnih zaštićenih područja. Ako, u okviru
procesa okolinske procjene, okolinska trijaža utvrdi postojanje potencijala za značajnu
izmjenu ili degradaciju kritičnih ili drugih prirodnih staništa, projekat se klasificira u A
kategoriju, dok se ostali projekti koji uključuju prirodna staništa klasificiraju i kategoriju A ili B
u zavisnosti od stepena njihovog ekološkog uticaja.
3.4 OPN 11.03 – Nacrt OP 4.11 Fizički kulturni resursi
Kulturno naslijeđe uključuje lokacije koje imaju arheološke, paleontološke, historijske,

vjerske i jedinstvene prirodne vrijednosti. Tu npr. spadaju ostaci svetišta, mjesta održavanja
bitaka i prirodni specifikumi poput kanjona ili vodopada.
U slučaju utvrđivanja štete kulturnom naslijeđu uslijed provođenja projekta, Banka, ukoliko je
to moguće, relocira projekat ili građevine. U nekim slučajevima je moguće da su koristi od
projekta velike, a nadležni organi utvrde da je šteta neizbježna, minorna ili na drugi način
prihvatljiva (pri čemu je u projektnoj dokumentaciji potrebno navesti dovoljno argumenata
tome u prilog). U slučaju projekta koji pokreće ovu sigurnosnu politiku, posuđivač sredstava
procjenjuje uticaj projekta na fizičke kulturne resurse u okviru posebnog pogavlja okolinske
procjene (studije uticaja na okoliš). Pri tome to poglavlje more sadržati dijelove o
provedenom istraživanju fizičkih kulturnih resursa koji mogu biti pod negativnim uticajem
projekta, dokumentaciju o karakteristikama i važnosti tih resursa, kao i procjenu vrste i
opsega uticaja na te resurse. U slučaju projekata koji mogu imati negativne uticaje na fizičke
kulturne resurse, Plan upravljanja okolišem (EMP - Environmental Management Plan) sa
mjerama ublažavanja uticaja koji uključuje i komponentu kulturnih resursa.
3.5 OP/BP 4.12 Nedobrovljno raseljavanje
Projekti finansirani od strane Svjetske banke koji uključuju raseljavanje stanovništva

podliježu politici WB OP 4.12, revizija od aprila 2004., te BP 4.12 od decembra 2001., koje
opisuju instrumente eliminacije negativnih ekonomskih, socijalnih ili okolinskih problema koji
se mogu javiti. Ova politika se ne primjenjuje samo u slučaju fizičke relokacije, nego i kod
pojava bilo kakvih gubitaka zemljišta koji dalje mogu dovesti do relokacije ili gubitka
skloništa, gubitka imanja ili prihoda, te gubitka pristupa imanju. Ona zahtijeva da se u slučaju
ograničenja pristupa prirodnim resursima u zaštićenim područjima pripremi tzv. Procesni
okvir, koji uspostavlja proces za učešće stanovništva pogođenog implementacijom projekta
u dizajniranju projektnih komponenti, identifikaciji mjera kompenzacija i individualne
podobnosti za primjenu takvih mjera, kao i monitoring relevantnih projektnih aktivnosti. U

tom smislu će prema posebnom projektnom zadatku za ovaj potrebe ovog Projekta biti
izrađen takav Procesni okvir.
4. OPIS USLOVA NULTOG STANJA
4.1 NP SUTJESKA
4.1.1 Fizičke karakteristike
Nacionalni park Sutjeska je uspostavljen 1962. godine i trenutno obuhvata površinu od

17.250 ha. Nalazi se na 18° 37’ IGD i 43°19’ SGŠ, u graničnom području BiH i Crne Gore,
cijelom teritorijom unutar RS. Uprava NP Sutjeska takođe nadgleda susjedno lovište
površine 54.000 ha. Nacionalni park okružuju planine Dinarskog masiva Maglić (2.386 nmn -
najviši vrh u BiH), Volujak (2.337 nmn), Zelengora (2.014 nmn), Lelija (2.032 nmn),
Vučevska visoravan (400-1.700 nmn), prevoj Čemerno (1.300 mnm), te Pivska planina i
kanjon rijeke Pive, a nešto dalje i kanjon rijeke Tare, koji predstavlja najdublji evropski
kanjon i pripada NP Durmitor u susjednoj Crnoj Gori. U široj okolini NP Sutjeska nalaze se
gradovi Foča/Srbinje, Gacko, Nevesinje i Kalinovik. Ovo područje je visoko planinsko–
šumskog tipa sa relativno malim brojem naselja i stanovnika. Na području NP se nalazi i
najveća evropska prašuma Perućica (1.291 ha), kao i neki od najljepših kanjona u široj regiji.
Mreža postojećih magistralnih i lokalnih puteva omogućava relativno dobar pristup iz pravca
Sarajeva, Mostara, Foče i Dubrovnika (RH). Kroz ovo područje prolazi međunarodni
magistralni put Beograd-Višegrad-Foča-Tjentište-Trebinje-Dubrovnik.
Klima karakteristična za ovo područje je planinska i pretplaninska umjereno-kontinentalna.

Srednja godišnja temperatura na Čemernu (1.300 nmn) je 5,9 °C, a u obližnjem gradu Foča
10 °C. Ukupne količine padavina na Čemernu iznose 1.817 l/m2,a u Foči 938 l/m2.1
Vode NP Sutjeska pripadaju Crnomorskom i Jadranskom slivu. Kroz sam park protiče
istoimena rijeka Sutjeska. Među najznačajnije vodotoke šireg okruženja spadaju rijeke Piva i
Tara (koja je sa svojim kanjonom zaštićeno područje u susjednoj Crnoj Gori), te rijeka Drina,
koja nastajem njihovim spajanjem kod Bastasa (Qsr=164 m3/s) i u koju se dalje nizvodno sa
lijeve strane ulivaju rijeka Sutjeska sa Hrčavkom (ukupno 14,9 m3/s), rijeka Bistrica
(Qsr=11,5 m3/s), a sa desne rijeka Čehotina (Qsr=16,0 m3/s). Rijeka Drina u Foči ima
srednji protok (Qsr) od 212 m3/s. 2Tu je takođe rijeka Neretva i dio sliva rijeke Trebišnjice.
Neretva izvire u zoni prevoja Čemerno, odakle dolinom Borač otječe prema naselju Ulog i
dalje prema sjeverozapadu, ka gradu Konjicu.U području Gacko-Nevesinje počinju Gornji
horizonti sliva rijeke Trebišnjice. Vode iz Gatačkog polja podzemno otječu u rijeku Zalomku i
Nevesinjsko polje, a dalje ponorima dijelom prema slivu rijeka Neretve i Trebišnjice.
Ovo područje je kontinentalnog (brdsko-planinskog) i submediteranskog (krškog) tipa.

Njegova kompleksna građa uključuje stijene raznih geoloških era i formacija, prvenstveno
stijene i sedimente Mezozoika, Paleozoika, Perma, Trijasa, Verfena i Kvartara. Na južnom
dijelu se javljaju izdanci Tercijera, te gornjokredni fliš. Vode sa južnih padina stoga otiču
prema Gatačkom polju, na čijim rubovima izbijaju trijasni i jurski krečnjaci. Na ovom području
nisu utvrđene značajne količine minerala ili ruda. Zastupljena su tri tipa zemljišta: zemljište
na karbonatnim, kiselim silikatnim i vulkanskim stijenama.
1
“Okvirna vodoprivredna osnova“,Javno Vodoprivredno preduzeće „Vodoprivreda Bosne i Hercegovine – Zavod za
vodoprivredu,Sarajevo 1994.
2
Svi brojčani podaci: “Okvirna vodoprivredna osnova“,Javno Vodoprivredno preduzeće „Vodoprivreda Bosne i
Hercegovine – Zavod za vodoprivredu,Sarajevo 1994.
Od mnogobrojnih znamenitosti i objekata kulturnohistorijskog naslijeđa najpoznatiji su

Tjentište, memorijalni centar bitke na Sutjesci u Drugom svjetskom ratu, te ostaci pašnjačkih
naselja katuna, koji predstavljaju jedan od najstariji poznatih stilova gradnje u planinskim
područjima.
4.1.2 Biološke karakteristike
Heterogenost abiotičke slike NP Sutjeska (raznolikost geološke podloge, tipova tla,

ekoklime, reljefa i hidrografske mreže) uvjetovala je izuzetno visoku stopu biodiverziteta na
svim nivoima, a naročito specijskog (bogatstvo vrsta biljaka, životinja i gljiva) i ekološkog
(bogatstvo zajednica ili biocenoza), kao i u pogledu ekosistema ili geobiocenoza. Ovo
područje sadrži preko 2.500 vrsta vaskularnih biljaka, više od 500 vrsta makromiceta,
nekoliko hiljada životinja, medju kojima je i najveći broj insekata iz grupa Psihodydae,
Ephemeroptera, Plecoptera, Trichoptera, Rhopalocera, Collembola, te veliko bogatstvo ptica
i sisara.
Poseban pečat ovom području daju prašumske zajednice smrče, jele i bukve Abieti-Fagetum
moesiacae u području Perućice, jednog od najočuvanijih prašumskih rezervata u Evropi.
Osim ove zajednice, koja postiže i najveću produkciju biomase, za područje Perućice su od
velike važnosti i zajednice hrasta kitnjaka i običnog graba Querco-Carpinetum illyrico-
moesiaum, šume gorskog javora i bijelog jasena Aceri-Fraxinetum excelsioris (uz brojne
vodotoke), šume mezijske bukve Fagetum moesiacae montanum, pretplaninskih šuma
smrče Piceetum abietis, bukve i javora Aceri-Fagetum subalpinum (na karbonatima), te
Luzulo-Fagetum subalpinum (na silikatnim stijenama i kiselim tlima tipa rankera). Krajnju
granicu šumske vegetacije čini dinarska klekovina bora Pinetum mugi dinaricum calcicolum
(na karbonatima) i Pinetum mugi silicicolum (na silikatnim stijenama). Osim pojasnih, tu su i
brojne apojasne šumske zajednice. Tako na plitkim tlima, toplim staništima, u brdskom i
donjem dijelu gorskog pojasa poseban pečat daju zajednice crnog graba, crnog jasena,
Fraxino orni-Ostryetum, crnog graba i jesenje šašike Seslerio autumnalis-Ostryetum
carpinifoliae. Na veoma izraženim nagibima, često i u pukotinama stijena, su reliktne šume
ilirskog crnog bora Pinetum illyricum. Planinski pojas karakteriše prisustvo rudina ili
planinskih livada na karbonatima endemične jugoistočno-dinarske sveze Oxytropoidion
dinaricae i Jasionion orbiculate (na silikatima). Gorske livade pripadaju endemičnoj dinarskoj
svezi Pancicion. Najbogatije endemičnim i reliktnim vrstama biljaka i životinja su zajednice u
pukotinama stijena sveza Amphoicarpion autariti, Amphoricarpion neumayeri, Edraianthion
tenuifolii, zajednice sipara ili točila Peltarion alliaceae, Bunion alpinae. Iako fragmentarno,
visoku biološku vrijednost imaju i zajednice na niskim cretovima (tresetištima) u
pretplaninskom, pojasu sveze Caricion fuscae, zajednice oko izvora Cardaminio-Montion, te
na najvišim položajima, zajednice oko snježanika Salicion retusae.
Od biljnih endemičnih i tercijarno ili glacijalno reliktnih vrsta, najveći značaj imaju:
Edraianthus sutjeskae, Campanula balcanica, Arenaria biflora, Cerastium dinaricum,
Moehringia malyi, Aubretia croatica, Hesperis dinarica, Viola elegantula, Viola zoysii,
Saxifraga caesia, Saxifraga prenja, Geum molle, Potentilla palustris, Oxytropis dinarica,
Eryngium palmatum, Crepis dinarica, Pediclaris hoermaniana, Teucrium arduinii, Micromeria
croatica, Knautia sarajevoensis, Achillea aizoon, Achillea lingulata, Amphoricarpus
autariatus, Crepis bosniaca, Iris bosniaca, Kobresia myosuroides, Dactylorhiza bosniaca,
Gymnadenia frivaldii, Pancicia serbica, Lilium bosniacum. Od grmova i šibova, to su:
Daphne malyana, Daphne cneorum, Picea omorica, Pinus llyrica, Corylus colurna, Quercus
daleschampi, Berberis illyrica, Dryas octopetala, Sorbus chamaemespilus, Petteria
ramentacea, Cytisanthus radiatus, Genista ovata, Acer heldreichii, A. intermedium,
Cervispina malyana, Arctous alpina, Viburnum maculatum i druge.
Prema prijedlogu crvene liste vaskularne flore BiH3, na ovom području sa odgovarujućim
stupnjem ugroženost, a u skladu sa IUCN kategorizacijom su sljedeće vrste: Picea omorica,
Corilus colurna, Oxysiria dgyna, Cerastium decalvans, Moehringia malyi, Trollius
europaeus, Hepatica nobiis, Ranunculus scutatus, Helleborus multifidus, Hesperis dinarica,
Viola zoysii, Potentilla palustris, Daphne malyana, Menyanthes trifoliata, Gentiana
symphyandra i druge. Prema Planu upravljanja Nacionalnim parkom Sutjeska za period
2003.-2012. (2002.), od osjetljivih jedinki, tri se trenutno na prostoru NP Sutjeska
komercijalno eksploatiraju – jela (Abies alba), smrča (Picea abies) i javor (Acer
pseudoplatanus).
Od životinjskih organizama naročit genofond čine predstavnici još uvijek čistih linija potočne
pastrmke Salmo trutta m. fario, Salvelinus alpinus, Phoxinus phoxinus i drugih predstavnika
salmonida i ciprinida; vrste amfiba i reptila (više vrsta roda Lacerta), viperide (Vipera berus
bosniacus); više vrsta ptica od kojih su sa najvećom ugroženošću Crex crex i Tetrao
urogalis. Posebne vrijednosti faunističkom diverzitetu daje više od 36 vrsta sisara iz 18
porodica. Danas su veoma ugrožene: Erinaceus erinaceus, Glis glis, Canis lupus, Liny inx,
Lutra lutra, Capreolus capreolus, Rupicarpa rupicarpa i Ursus arctos. Na ovom području je
prisutno i mnogo vrsta leptira, koji su jedan od indikatora kvaliteta okoliša.
Mapa sa prikazom NP Sutjeska i šireg razmatranog okruženja, sa naznakom naročito

osjetljivih i vrijednih područja u pogledu biodiverziteta je data na strani 26. Sva prikazana
osjetljiva područja predstavljaju područja u kojima se nalaze ekosistemi sa malim
kapacitetom prihvata antropogenih uticaja, te refugijalni i reliktni ekosistemi. U slučaju NP
Sutjeska to su pukotine, procjepi u višim dijelovima, a kanjoni i šume u nižim.
4.1.3 Socio-ekonomske karakteristike
Šumarstvo, kao glavna komercijalna djelatnost, te donekle poljoprivreda (325 ha obradivog

zemljišta strogo kontroliranog u pogledu upotrebe pesticida i izgradnje infrastrukture) i
stočarstvo (1.500 ha livada i pašnjaka koji se u toku ljeta koriste za ispašu krava i ovaca) su
glavne ekonomske aktivnosti na ovom području. Potencijal za razvoj turizma je veliki, ali je
postojeća infrastruktura nedovoljno razvijena.
Najveći dio stanovništva (31% prema nalazima Socijalne procjene provedene od strane
Prism Research, 2005.) čine starije osobe, dok slijedeću najveću skupinu čine osobe stare
između 19 i 35 godina (21%). Žene čine 50.23%, ali su generalno slabije obrazovane od
muškaraca, naročito u ruralnim dijelovima ovog područja. Više od polovice ustanovništva je
nezaposleno (69%). Od onih koji su zaposleni u širem okruženju NP, većina (39%) je
angažovana u sektorima trgovine i proizvodnih djelatnosti. 4
Središte NP Sutjeska je naselje Tjentište, koje je zadnjih godina u pogledu rekonstrukcije i

razvoja bilo potpuno zanemareno. Evidentan je nedostatak finansijskih sredstava
neophodnih za poticanje razvoja turizma na ovom području.
3
Šilić Č. , Glasnik Zem. Muz., PN, NS., 1992-95; 31: 323
4
Socijalna procjena, Prism Research, 2005.
EA/EMP Framework for Forest and Mountain Protected Areas Project – DraftFinal1, by Bosna-S Consulting, 26
12/2006
4.2 NP KOZARA
NP Kozara je uspostavljen 1957. godine. Nalazi se na 16° 45’ IGD i 45°05’ SGŠ, u
sjeverozapadnom dijelu zemlje, cijelom teritorijom unutar RS, te trenutno zauzima površinu
od oko 3.400 ha. Od ovoga je oko 3.000 ha namijenjeno za komercijalnu eksploataciju
šuma, a oko 430 ha je rezervirano za razvoj turizma. Ovaj nacionalni park se nalazi između
područja opština Prijedor, Kozarska Dubica i Gradiška. U širem okruženju su rijeke Sava
(sjeverno), Vrbas (istočno), Una (sjeverozapadno), te Sana (jugozapadno od NP Kozara),
brdoviti lanac Malo Pastirevo (408 mnm) i Veliko Pastirevo (465 mnm), dalje prema Banja
Luci planina Kozara (sa vrhovima Mrakovica – 804 mnm i Projsa - 871mnm), a sjevernije od
Kozare, uz rijeku Savu, ostatak starog Panonskog masiva planina Prosara (363 mnm). U
okruženju NP Kozara se nalazi i lovno područje veličine oko 16.700 ha.
Klima ovog područja je umjerena, veoma povoljnog kontinentalnog karaktera. Prosječna

godišnja temparatura zraka u gradu Banja Luci je 10,6°C, a prosječna količina padavina u
obližnjem gradu Prijedoru je 913 l/m2. 5
Na planinama Kozara i Prosara zapaža se bogatstvo površinskih voda. Na Kozari je

registrovano preko 70 izvora, stalnih i povremenih, te preko 60 potoka. Znatna količina
ovakve vode niz Kozaru otiče u niža područja. Prosječan protok u slivu rijeke Sane izmjeren
na vodomjernoj stanici Prijedor je Qsred = 81 m/s, a pri velikim vodama 800 m3/s
(1970.god.) i 600 m3/s (1972.god.). Dok kvalitet vode rijeke Sane uzvodno od Prijedora
zadovoljava propisanu 2. klasu, nizvodno od Prijedora to nije slučaj (kvalitet vode van
propisane klase).6 Na rječici Mlječanica je planirana izgradnja dvije akumulacije, a na rječici
Jablanici radovi na zaštiti od poplava i poduzimanje mjera za smanjenje produkcije nanosa.
U geološku građu područja Kozara NP ulaze stijene raznih geoloških era i formacija od
najstarijih paleozojskih do najmlađih kvartarnih tvorevina. Vodonepropusni eocenski kliš, kao
glavni gradivni materijal planine Kozare, uslovljava potpuno otjecanje površinskih voda u
niže krajeve. U širem okruženju, sjeverno prema rijeci Savi su prisutni filiti i škriljci Karbona
(period Paleozoika), a dalje južnije miocenski krečnjaci, fliš, oligomiocenski slatkovodni
sedimenti, kreda-jura pješčari, većinom tufozne stijene, te znatne tvorevine aluvija kod
Prijedora.
Najpoznatija kulturno-historijska znamenitost na ovom području je memorijalni kompleks

Mrakovica. Pored njega, postoji i određeni broj crkava i manastira u širem okruženju,
uključujući manastir Moštanica, jedan od najljepših u BiH.
Snažan prodor kontinentalne klime, brežuljkast reljef i obilje površinskih, a u okolnim

ravničarskim predjelima i podzemnih voda, uvjetovali su veoma specifičnu sliku flore i faune
na prostoru Nacionalnog parka Kozara. Do sada je na ovom prostoru registrovano oko 1.000
vrsta vaskularnih biljaka, te znatno više životinja i mikrofita. Osobitost ovom prostoru u
pogledu ekološke, te pejzažne raznolikosti daju veoma razvijene šume bukve i jele sa lipama
5
6
Svi brojčani podaci: “Okvirna vodoprivredna osnova“,Javno Vodoprivredno preduzeće „Vodoprivreda Bosne i
Hercegovine – Zavod za vodoprivredu,Sarajevo 1994.
Abieti-Fagetum tilietosum argenteae, šume srebrne lipe i jele Tilio-Abietetum abietis u

peripanonskim kanjonima ili klisurama (rijeka Moštanica). Idući uz vertiklani profil sa
sjeverne strane zakonito se smjenjuju bujne šumske zajednice: šume bijele vrbe Salicetum
albae, šume vrba i topola Salici-Populetum, šume hrasta lužnjaka i žutilovke Genisto elatae-
Quercetum roboris (na tlima koja su pod snažnim uticajem podzemne vode lokalnog
karaktera). Izvan značajnijeg uticaja podzemne vode su zajednice lužnjaka i običnog graba
Carpino betuli-Quercetum roboris, šume kitnjaka i običnog graba Querco-Carpinetum betuli,
šume bukve Fagetum montanum, šume bukve na kiselim tlima Luzulo-Fagetum, šume
smrče i jele Abieti-Piceetum na najhladnijim staništima, te šume bukve i jele Abieti-Fagetum
dinaricum.
Idući uz toplije, južne i zapadne padine, u brdskom pojasu, dominiraju toploljubive

(termofilne) zajednice kitnjaka i cera Quercetum petraeae-cerris, šume crnog jasena i cera
Orno-Quercetum cerris, šume medunca i crnog graba Querco-Ostryetum carpinifoliae, šume
grahora i kitnjaka Lathyro nigrae-Quercetum petraeae, lokalno enedemične zajednice irisa
travolikog i medunca Iridi graminifolii-Quercetum pubescentis, te zajednice vrijesa i kitnjaka
Calluno-Quercetum petraeae.
Sa aspekta unikatne biološke raznolikosti vrijedne su i različite livade – higrofilne iz sveze

Molinion i Deschampsion, neutrofilne Arrhenatherion. Ipak, najveće vrijednosti imaju
acidifilne toploljubive zajednice sveze Festuco-Agrostion, te toploljubive zajednice sveze
Mesobromion erecti. U ravničarskim predjelima, osobito vrijedna staništa čine močvare
sveze Phyragmition, Magnocaricion i Glycerio-Sparganion.
Vrste biljaka od naročite vrijednosti za biodiverzitet NP Kozara su Iris graminiea, Iris

florentina, Leucojum aestivum, Tilia argentea, Pinus nigra, Pinus silyvestris, Calluna
vulgaris, Helleborus odorus, Gentiana cruciata, Centaurea pannonica, Dianthus croenthus,
Dianthus sp. Osim flore, na ovom prostoru egzistira i veliko je bogatstvo gljiva. Dominiraju
Basidiomycota, naročito u jesenjem periodu.
Od autohtone divljači najznačajnije vrste su: divlja svinja, srndać, divlji zec, divlja mačka,
lisica, jazavac, kuna zlatica, kuna bjelica, vjeverica, te lasica.Tokom različitih migracija u
ekosistemima Kozare se mogu naći i mrki medvjed, vuk i jelen, koji obično dolaze iz
susjednih planinskih područja. U različitim eksoistemima Kozare su i staništa mnogim
vrstama ptica, kao što su: slavuj veliki, veliki djetlić, jastreb, kobac, sova, golub grivaš, golub
dupljaš, grlica i druge. Od reptila za ovaj prostor su karakteristične zmije bjelouška, smuk,
šarka i poskok, kao i planinski gušteri, a od vodozemaca razne vrste žaba i daždevnjak. U
hladnim potocima i manjim rijekama Kozare česta je izvorna potočna pastrmka. Izrazito
visokim stepenom raznolikosti se odlikuje grupa beskičmenjaka. Od zrikavaca i skakavaca
za ovaj prostor naročito su značajne endemične vrste Ectobius balcani Rine Bicolarana
bicolar Phil, Miramela bos. Milish, Poecilimon ornatus.
Mapa sa prikazom NP Kozara i šireg razmatranog okruženja, sa naznakom naročito

osjetljivih i vrijednih područja u pogledu biodiverziteta je data na strani 30. U pogledu
osjetljivosti na Kozari treba prvenstveno imati na umu jelu, a u okolnim nižim naznačenim
dijelovima pripanonske šume i staništa močvarnog tipa.
Stopa nezaposlenosti u širem području je izrazito visoka (73%). Od osoba koje su

zaposlene, većina radi u sektoru uslužnih djelatnosti i trgovine (zajedno preko 60%). Uslovi
za razvoj poljoprivrede trenutno su slabi, prvenstveno zbog loših prodajnih cijena
poljoprivrednih proizvoda. Zahvaljujući blizini urbanih naselja, šire područje Nacionalnog

parka ima dobar potencijal za razvoj obrazovnih i rekreativnih aktivnosti.7
Stanovništvo starije od 56 godina čini 29% ukupne populacije. Muškarci čine 51%
stanovništva i generalno su nešto obrazovaniji od žena na ovom području, iako je i njihov
nivo obrazovanja nizak.8
7
8
EA/EMP Framework for Forest and Mountain Protected Areas Project – Draft Final, Bosna-S Consulting, 12/ 2006 30
4.3 ŠUMSKI REZERVATI LOM I JANJ
Šumski rezervat Lom je uspostavljen 1956. godine, a pripada jedinici Lom-Klekovača

šumskoprivrednog područja Petrovačko. On predstavlja strogi prirodni rezervat bez
antropogenih uticaja. Trenutno zauzima površinu od 298 ha sa zaštitnim pojasom od 20m, a
nalazi se između 16°27’ i 16°30’ IGD, te 44°27’ i 44°28’ SGŠ, u zapadnom dijelu zemlje -
cijelom teritorijom unutar RS. Ovo područje se prostire između nadmorskih visina od 1.250 i
1.522 m. Pripada planini Klekovača (1.961 mnm), tačnije masivu planine Lom. U širem
okruženju se nalazi izvorište rijeke Sane, izvorište rijeke Unac, rijeka Una, planine Lunjevača
(1.707 mnm), Osječenica (1.795 mnm), Srnetica (1.379 mnm), Babija (1.465 mnm) i
Jadovnik sa vrhom Lisin (1.656 mnm), kao i gradovi Petrovac i Drvar. Ranije je u ovom
području postojala željeznička pruga na potezu od Laništa do Srnetice i Drvara. Kod naselja
Župa se nalazi akumulacija Župica, koju je koristila bivša tvornica celuloze Drvar. Putna
mreža i pristup području Lom su relativno dobri što se tiče magistralnih puteva, dok su
lokalni putevi slabije održavani i nema ih dovoljno.
Srednja godišnja temperatura zraka je između 5°C na najnižim dijelovima ovog područja i
3,5°C na 1.522 mnm. Prosječna godišnja količina padavina je oko1.600 mm.9 Klima je
pretežno kontinentalnog tipa.
Šumski rezervat Lom se nalazi unutar zapadnobosanskog krečnjačko-dolomitnog područja

unutrašnjih Dinarida. U geološku građu ovog područja ulaze stijene raznih formacija. Između
paleozoiske antiklinale na sjeveroistoku i trijasko-jurske na jugozapadnom rubu područja
Lom, prema Ing.R.Srdić, leži veliki kredni sinklinorijum planina Grmeča, Srnetice, Osječenice
i Klekovače. Prema F.Katcer-u u depresiji Petrovca izbijaju trijaski dolomiti, koji pripadaju
gornjoj kredi. Za područje NP Lom je tipičan krš sa potpunim otsustvom stalnih površinskih
vodnih tokova.Upravo zbog dominantnosti krških struktura, ovo područje oskudijeva stalnim
površinskim vodotocima. Tek na samoj granici rezervata postoje dva izvora, od kojih je jedan
izvor rijeke Lom. Prašumski karakter rezervata karakterizira znatno prisustvo sirovog
humusa (lignohumus), koji omogućava rasprostiranje specifičnog niskog rastinja.
U širem okruženju, kod naselja Preodac, postoji veoma stara kamena pregrada-brana koja
je u prošlosti vode rijeke Unac usmjeravala na mlinove i stupe za pranje rublja. Grad Drvar je
značajno historijsko mjesto Drugog svjetskog rata.
Šumski rerezvat Janj je uspostavljen 1954. godine, a se nalazi između 17°15’ i 17°17’ IGD,
te 44°07’ i 44°10’ SGŠ, na području opštine Šipovo, cijelom teritorijom unutar RS. Trenutno
zauzima površinu od 295 ha, uključujući strogo zaštićeno jezgro površine 57,2 ha. Prostire
se na zapadnim padinama planine Stolovaš, između nadmorske visine od 1.180 i 1.510 m.
Ovo područje pripada jedinici Gornji Janj šumskoprivrednog područja Šipovsko. U širem
okruženju se nalaze rijeke Pliva sa Plivskim jezerom, Vrbas, Sana i Janj, te planine Lisina
(1.333 mnm), Podovi (1.084 mnm), Čemernica (1.631 mnm), Vitorog (1.906 mnm), Hrbina
(1.543 mnm) i Crni Vrh (1.514 mnm). Karakteristika šireg područja su zatvorene krške
udoline, od kojih je poznata udolina Čardak Livade, kao i krška polja, od kojih je najveće
Kupreško Polje, gdje se prikupljaju i poniru u podzemlje znatne količine atmosferskih voda,
koje dalje podzemno otječu prema izvorima rijeka Sane, Plive, Janj, a dijelom i u obližnje
Glamočko Polje. U ovom području je i vododjelnica Crnomorskog i Jadranskog sliva koja nije
9
stalna i prostorno određena, a zavisna je od količina padavina i podzemnih voda. Prema

geološko-tektonskoj građi, pojedini autori navode različite položaje vododjelnice. Neki
smatraju da cijelo Glamočko Polje pripada Jadranskom slivu, a drugi da vododjelnica upravo
presijeca Glamočko Polje. Mreža postojećih magistralnih i lokalnih puteva omogućava
relativno dobar pristup ovom području.
Srednja godišnja temperatura zraka je između 5°C (vrh Ivik, 1.151 mnm) i 6,5°C (u najnižim
dijelovima). Prosječna godišnja količina padavina je oko 1.200 mm.10 Klima je planinska i
pretplaninska umjerenokontinentalnog tipa.
Šumski rezervat Janj se kao i ŠR Lom nalazi unutar zapadnobosanskog krečnjačko-

dolomitnog područja unutrašnjih dinarskih planina. U geološkom smislu, njegovo područje je
okarakterizirano prisustvom pretežno dolomitnih sijena Trijasa. Upravo zbog dolomita, u tlu
(zemlji) su prisutni karbonati. I ovo područje oskudijeva površinskim vodotocima (najbliži
izvor je na udaljenosti od oko 200 m od sjeverozapadne granice rezervata). Znatno prisustvo
karakterističnog sirovog humusa, kao rezultat prašumskog karaktera rezervata, omogućava
rasprostiranje specifičnog niskog rastinja.
Kulturno-historijske značajke šireg područja uključuju ostatke srednjovjekovnih građevina,

manastir Glogovac i Hadžidedinu stijenu u Pruscu. Na teritoriji oba šumska rezervata
trenutno nema infrastrukturnih objekata.
Temeljne biološke vrijednosti ovim rezervatima daju prašume bukve, jele i smrče. U
zavisnosti od odnosa edifikatorskih vrsta (dominantnih vrsta čija prisutnost znatno utječe na
značajke samog staništa), mogu se razlikovati slijedeće zajednice: šume sa učešćeme
bukve i jele Abieti-Fagetum dinaricum, šume jele i smrče Abieti-Piceetum illyricum, te
miješane šume bukve i jele sa facijesima smrče Abieti-Fagetum piceetosum abietis. U ovim
zajednicama graditeljske vrste dostižu visinu i do 40 metara, te najveću produkciju biomase.
Rezervat Janj ima veću količinu drvne mase – 1.037 m3/ha u jezgru rezervata i prosječno
818 m3/ha u odnosu na cijelo područje rezervata. U slučaju rezervata Lom, u jezgru je
gustina drvne mase 735 m3/ha, a prosjek za cijeli rezervat je 729 m3/ha. Udio listopadnog
drveća na području ŠR Janj je 22%, a u ŠR Lom je sa 32% ovaj udio nešto veći.11
Od biljnih vrsta koje imaju visoke biološke vrijednosti u ovim ekosistemima treba spomenuti
Lilium martagon, Vicia oroboides, Dentaria enneaphyllos, Gentiana asclepiadea, Saxifraga
roundifolia, Listera cordata, Goodyaera repens, Platanthera bifolia, Galanthus nivalis,
Polygonatum latifolium, te više od 50 vrsta makromiceta.
Ekosistemi rezervata Janj i Lom pružaju još uvijek stalno ili povremeno utočište mnogim
vrstama divljih životinja, od kojih su mnoge ugrožene. Među njih spadaju mrki medvjed
(Ursus arctos), vuk (Canis lupus), ris (Lynx lynx) i tetrijeb (Tetrao urogallis). Ugrožene ptice
uključuju Tetrastes bonasia L., jastreba (Accipiter gentilis L.), sokola (Falco peregrinus T.), i
golub grivnjaš (Columba palumbus L.- ptica selica koja se na ovim područjima gnijezdi). Od
ostalih sisara na području rezervata su prisutni srna (Capreolus capreolus L.), zec (Lepus
europaeus Pall.), puh (Glis glis L.), lisica (Vulpes vulpes L.), kuna zlatica (Martes martes L.),
te povremeno divlja svinja (Sus scrofa L.).
10
11
Studija ŠG Janj i Lom - Dr. Zoran Maunaga i dr. (2001.)
Mape sa prikazom ŠR Lom i Janj, kao i šireg razmatranog okruženja sa naznakom naročito
osjetljivih i vrijednih područja u pogledu biodiverziteta su date na stranama 34 i 35.
Naznačena područja se prvenstveno odnose na osjetljive vrijedne šume i visinske livade.
Cijelo područje ŠG Lom i Janj je u prosjeku slabo naseljeno. Udaljenost između ova dva
područja je oko 30 km. Razvoj turizma ovdje je ograničen osjetljivošću i strogim režimom
zaštite šuma.
Na širem području ŠG Lom većina stanovništva se bavi šumarstvom. Stopa nezaposlenosti

je 57%. Stanovništvo starije od 56 godina čini najveću starosnu skupinu (34%), pri čemu je
polna struktura izbalansirana. Žene su na ovom području generalno obrazovanije od
muškaraca.12 Prema Studiji za ŠR Lom i Janj (Dr. Maunaga i dr., 2001.), evidentan je
potencijal za razvoj lovnog turizma, poljoprivrede i uzgoja stoke na području opštine Drinić.
67% stanovništva je nezaposleno, a od onih koji su zaposleni, najveći dio se bavi uslužnim
djelatnostima (18%), a ostali poljoprivredom, šumarstvom i proizvodnim djelatnostima. U
pogledu starosne strukture, šire područje ŠG Janj se znatno razlikuje od ostalih projektnih
područja. Stanovništvo starosne skupine 19-35 godina čini 28%, a osobe mlađe od 18
godina 24% ukupne populacije. Muškarci čine 54% stanovništva, ali su žene generalno
obrazovanije.13
12
13
4.4 NP UNA
Prema Studiji izvodivosti za Nacionalni park Una (Elektroprojekt, 2005.), predloženi

Nacionalni park bi zauzimao ukupnu površinu od 19.800 ha, od čega bi oko 13.500 ha bilo
područje pod strogom zaštitom, a 6.300 ha područje kontrolisanog razvoja. Rasprostirao bi
se između 44°49’ i 44°23’ geografske širine, te 15°52’ i 16°19’ geografske dužine, unutar
Unsko-sanskog kantona FBiH. Obuhvatao bi gornji tok rijeke Une, tj. područje rijeke Une od
naselja Martin Brod do naselja Ripač, u širini od 0,5 do 8,5 km. Na potezu od Kulen Vakufa
prema naselju Klisa se nalazi proširena dolina rijeke Une. Nizvodno od Klise rijeka Una
ulazi u kanjon duž kojeg se granica BiH sa Hrvatskom prostire neposredno uz rijeku. Na
ovom potezu sa desne strane se nalazi planina Ljutoč (1.168 mnm), a ispod nje Štrbački
Buk, vodopad naročite ljepote. Dalje nizvodno do graničnog prelaza Ripač rijeka Una teče
uglavnom kanjonom koji se završava neposredno uzvodno od naselja Ripač, od kojeg rijeka
Una ulazi u polje prema gradu Bihaću. Kota korita rijeke Une kod Martin Broda je oko 320
mnm, a u Bihaću je 214 mnm. Protok rijeke Une u Martin Brodu je Qsr=52,3 m3/s, gdje sa
desne strane utječe rijeka Unac. U daljem toku rijeka Una do naselja Ripač nema pritoka
osim petnestak izvora na desnoj obali.
Mreža puteva je djelimično asfaltirana. Kroz projektno područje prolazi željeznička pruga
Bihać-Split. Najveća naselja su Martin Brod, Kulen Vakuf, Orašac, Ripač i Pritoka.
Ovo područje ima značajke planinske, predplaninske i umjerenokontinentalne klime, sa

određenim uticajem sredozemne klime. Godišnji prosjek padavina je veći od 1.300 mm.
Prosječne temperature se kreću u rasponu od 10,4°C u dijelovima pod uticajem
umjerenokontinentalne klime, preko 8-10°C u dijelovima pretplaninske klime, do 4-6°C u
dijelovima sa planinskom klimom.14
U pogledu geološke građe, nizvodno od Martin Broda prema Ripaču prisutne su uglavnom
stijene gornjeg i srednjeg Trijasa, skoro isključivo krečnjaci, lijas-krečnjaci, oligomiocen
slatkovodni sedimenti i na kraju aluvij. Ovo područje karakteriziraju jedinstveni krški oblici,
kao i velik broj izvora (sedam sa prinosom preko 100 l/s, sedam sa prinosom između 10 i
100 l/s, te 47 sa prinosom između 1 i 10 l/s.15 U specifičnosti rijeke Une spadaju dužina
njenog travertina (krečnjačka stijena formirana sedimentacijom kalcijum karbonbata u
koritu), kao i više srodnih pojava visoke vrijednosti (skoro iscrpljene zalihe šupljikave
krečnjačke stijene tufa, vodopadi, veoma stare sedimentne sedrene barijerice visine 0,5 do
1,0 m i sedrena ostrvca, itd.), doline (kod Martin Broda, Kulen Vakufa, Klise i Lahova),
klisure kanjonskog tipa (uzvodno i nizvodno od Martin Broda, nizvodno od Štrbačkog Buka).
Dio rijeke Unac koji prolazi područjem predloženim za uspostavu zaštićenog područja
takođe ima karakteristične krške strukture. Ova rijeka u tom dijelu teče kanjonom, pri čemu
ponire i ponovo na više mjesta izvire. Krajnje od ovih izvorišta je Crno Vrelo, koje odlikuje
iznimna ljepota. Druge značajke ovog područja predstavljaju veliki vodopad Une kod Martin
Broda, pećina u Martin Brodu, izvor rijeke Ostrovice kod Kulen Vakufa, te vodopad Une
Štrbački buk, a u širem okruženju izvor rijeke Bastašice kod Drvara, izvor rijeke Klokot kod
Bihaća, šuma na planini Plješevici (1.657 nmn) i sam izvor rijeke Une.
14
Studija izvodivosti za NP Una, Elektroprojekt, 2005.
15
Studija izvodivosti za NP Una, Elektroprojekt, 2005.
Objekti od kulturno-historijskog značaja ovog područja uključuju stare utvrde u dolini Une i
vodene mlinove, a u široj oblasti i arheološka nalazišta u blizini Bihaća (Bihać, Ripač,
Privilica) i kod Drvara (Drvar, Bastasi).
Osim visokog stepena geološke i hidrološke raznolikosti, slivno područje rijeke Une se
odlikuje visokom biološkom i ekološkom različitošću. Osnovni indikatori unikatne ekološke
raznolikosti, uključujući i neponovljivu pejzažnu raznovrsnost, predstavlja prisustvo
biocenoza koje sadrže niz endemičnih i reliktnih vrsta biljaka i životinja. To su: zajednice u
kanjonskim refugijumima, u pukotinama stijena mediteranske sveze Edraianthion,
zapadnodinarske zajednice sveze Micromerion croaticae, kao i alpske zajednice sveze
Potentillion caulescentis. Istu osobitost imaju i zajednice u siparima sveze Peltarion alliaceae
i Bunion alpini, te termofilne šume i šikare sveze Quercion cerris, Seslerio-Ostryon, Aceri
obtusasti-Fagenion, Fagenion illyricae. Staništa na sedrenim vodopadima su osobita, jer su
znatno drugačija od ostalih slatkovodnih staništa. Pored njih i tufozne strukture predstavljaju
specifična staništa.
Florističke osobitosti se očituju i u prisutnom nizu vrsta vaskularnih biljaka endemičnog i

stenoendemičnog karaktera, kao što su Campanula pyramidalis, Campanula unenisis,
Campanula wettsteinii, Iris illyrica, Edraianthuis tenuifolius, Iris bosniaca, Calianthemum sp.,
Gentiana symphyandra, Sesleria tenuifolia, Festuca bosniaca, Cytisanthus radiatus i druge.
Najveći dio područja predviđenog za nacionalni park prekrivaju različiti tipovi šuma.
Od životinja, najznačanije je prisustvo velikog broja salmonidnih vrsta riba, rakova, vodenih
insekata iz grupa Plecoptera, Trichoptera, Ephemeroptera, Psychodidae, zatim Mollusca i
krupnih sisara. Svakako u faunističke raritete spada čovječija riobica Proteus anguinus, koja
nastanjuje mnogobrojne spilje u ovom naglašeno krškom području.
Mapa sa prikazom razmatrane moguće lokacije NP Una sa naznakom naročito osjetljivih i

vrijednih područja u pogledu biodiverziteta je data na strani 38. U ovom slučaju treba
prvenstveno imati osjetljivost same rijeke Une, te šume i visokoplaninske vegetacije na
području Osječnice i Jadovika.
Cijelo područje predloženog nacionalnog parka je relativno rijetko naseljeno. Na području

predviđenom za uspostavu zaštićenog područja živi približno 10.000 stanovnika.16
Na širem području planiranog nacionalnog parka osobe starije od 56 godina čine 30%, a one
mlađe od 18 godina 24% stanovništva. Žene čine 53,36% populacije, ali su muškarci
generalno obrazovaniji. Stopa nezaposlenosti je preko 60%. Od zaposlenog stanovništva,
najveći dio je angažovan u uslužnim djelatnostima, te u sektorima nauke, zdravstva i
kulture.17 Prema podacima Studije izvodivosti za NP Una (Elektroprojekt, 2005.), samo 30%
zemljišta je kultivirano. Stanovništvo se dosta bavi ribolovom, lovom i šumarstvom.
16
Studija izvodivosti za NP Una - Elektroprojekt, 2005.
17
Svi podaci: Socijalna procjena, Prism Research, 2005.
4.5 NP BJELAŠNICA-IGMAN-TRESKAVICA-VISOČICA
Teritorija Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica površine 82.000 ha proglašeno je od strane

Skupštine FBiH 2004. godine područjem od posebnog interesa. Ovo područje se rasprostire
između 17°58' i 18°24' geografske dužine, te 43°30' i 43°50' geografske širine, južno od
Sarajeva, na području Kantona Sarajevo i Hercegovačko-neretvanskog kantona FBiH. Veće
planine na ovom području uključuju Igman (Crni vrh 1.804 mnm), Bjelašnicu (Opservatorij
2.066 mnm-Hranisava 1.964 mnm-Krvavac 2.066 mnm), Treskavicu (Đokin toranj 2.086
mnm), Visočicu (Džamija 1.967 mnm), te Crni Vrh (1.788 mnm). Jedan od glavnih vodotoka
je rijeka Željeznica, koja izvire u području naselja Trnovo i teče u smjeru jugoistok-
sjeverozapad prema Sarajevskom polju, gdje se ulijeva u rijeku Bosnu. U jugozapadnom
dijelu šireg područja se nalazi rijeka Neretva, koja od izvorišta u području Čemernog teče u
smjeru jugoistok-sjeverozapad prema Konjicu i dalje skreće prema jugu. Sa lijeve strane
rijeke Neretve se nalazi Boračko jezero, iz kojeg istječe rijeka Šištica i ulijeva se u Neretvu, a
iz pravca podbjelašničkih sela Tušila i Umoljani teče rijeka Rakitnica u svome dubokom
kanjonu koji kod naselja Blace dostiže dubinu od preko 800 m. Rijeka Rakitnica se ulijeva u
Neretvu. Dionica na rijeci Neretvi od naselja Glavatičevo do Konjica trenutno predstavlja
atraktivnu rafting rutu. U području Glavatičeva je planirana izgradnja brane i hidroelektrane u
sklopu projekta „Gornja Neretva“. Znatan dio ovog područja je okružen magistralnim putem
Sarajevo-Konjic-Mostar, te putem od Sarajeva prema Foči i Kalinoviku. Međutim, planinski
masivi unutar ovog područja i pripadajuća naselja oskudijevaju dobrim lokalnim putevima.
Klima ovog područja je planinska i pretplaninska umjerenokontinentalnog tipa, sa

varijacijama od relativno blage klime pod uticajem Mediterana u dolinama na jugozapadu do
vrlo oštre klime na planinskim vrhovima sa zabilježenim temperaturama od -42°C. Srednja
godišnja temparatura u obližnjem Sarajevu je 9,6°C, a prosječne godišnje padavine 931
l/m2.18
Sva četiri planinska masiva na ovom području su formirana uglavnom od trijaskog krečnjaka
sa dolomitima na zapadu. Ovo područje obuhvata planinski masiv u pojasu između 495 nmn
(Vrelo Bosne, na obodu područja) i 2.086 nmn (Đokin toranj na Treskavici) sa vrlo
rasprostranjenim krškim obilježjima. Planinski masivi unutar ovog područja su praktično bez
površinskih voda, ali je s obzirom na kršku građu značajno prisustvo rezervoara podzemne
vode koja prihranjuje vrela na obodu masiva i aluvijon u Sarajevskom polju.
Ovo područje je od davnih vremena naseljeno i zato su prisutni ostaci spomenika iz raznih
historijskih perioda, uključujući i neke iz Rimskog. Na ovom području je veoma izražen
problem neeksplodiranih mina zaostalih od posljednjeg rata.
U geomorfološkom pogledu, prostor Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica je veoma složen

i raznolik, pa stoga ima veoma bogat biljni i životinjski svijet. Osobitost ekološkom diverzitetu
daju mnoge pojasne i apojasne zajednice. Idući uz sjeverne padine ovog područja zakonito
se smjenjuju: hrastovo-grabove šume Querco-Carpinetum illyricum, šume bukve Fagetum
moesiacae montanum, bukovo-jelove šume Abieti-Fagetum illyricum, subalpinske šume
18
EA/EMP Framework for Forest and Mountain Protected Areas Project – Draft 1, Bosna-S Consulting, 12/2006 39
bukve i javora Aceri-Fagetum subalpinum, klekovina bora Pinetum mugi dinaricum. Posebna
specifičnost samo za ovo područje su prašume bukve, jele i smrče na morenskim nanosima
u području Igmana i Bjelašnice. Od apojasnih zajednica najznačajnije su: šume johe
Alnetum glutinosae, fragmenti vrba Salicetum albae-fragilis, šume crnog graba i hrasta
medunca Querco-Ostryaetum carpinifoliae, šume bukve i bosanskog javora Aceri obtusati-
Fagetum moesiaceae, gorske šume javora i jasena Aceri-Fraxinetum excelsioris. Poseban
fenomen čine mrazišne šume smrče u regionu Malog i Velikog polja na Igman planini
(Piceetum abietis inversum), šume smrče i jele Abieti-Piceetum, te na rubnom dijelu i šuma
bijelog bora sa smrčom Piceo-Pinetum silvestris. Neki od ovih tipova šuma su pretrpjeli
znatne gubitke u toku zadnjih godina kao rezultat antropogenih uticaja.
Pretplaninski i planinski pojas odlikuje bogatstvo zajednica planinskih livada ili rudina na
karbonatima iz endemične dinarske sveze Seslerion tenuifoliae i Festucion bosniacae, te
idući prema jugoistoku i zajednica sveze Oxytropidion dinaricae. Na hladnijim staništima su
zajednice sveze Caricion ferrugineae, koje se nastavljaju na zajednice gorskih livada sveze
Pancicion.
Sa južne strane, gdje postoje unikatni i duboki kanjoni i klisure, brojne okomite stijene i sipari
(točila), su polidominantne zajednice u kanjonima (refugijumima tercijerne flore, faune i
vegetacije) od kojih su najznačajnije: Aceri-Tilietum mixtum, Seslerio autumnalis-Ostryetum
carpinifoliae, Aceri-Ostryetum carpinifoliae, šume munike Pinetum heldreichii, Pinetum
nigrae, te zajednice sa cerom Quercetum cerris mediterraneo-montanum. Kako su vrhovi
ovih planina nekada bili pokriveni snijegom, danas su prisutni fragemnti zajednica oko
snježanika Salicetum retusae.
Pukotine stijena i sipari su sa najvišim stupnjem endemičnosti i reliktnosti. Čine ih brojne

endemične zajednice iz dinarskih sveza Amphoricarpion autariti, Micromerion croaticae,
Saxifragion prnjae, Bunion alpini. Florističke specifičnosti i unikatnosti ovog prostora čine
mnoge drvenaste i zeljaste biljke, životinje i gljive. Medju njima su mnoge danas ugrožene,
ranjive i rijetke.
Posebna obilježja ovom prostoru daju biljne vrste: Gentiana dinarica, G. symphyandra,
Saxifraga prenja, Gentianella crispara, Potentilla persicina, P. clussiana, Moltkaea petraea,
Peucedanum neumayeri, Lilium cattaniae, L. bosniacum, Pinus heldreichii, Corylus colurna,
E uphorbia hercegovina, Minuartia bosniaca, Dianthus prenjus, D. petraeus, Silene
sendtneri, Aquilegia dinarica, Helleborus hercegovinus, Ranunculus scutatus, Barbarea
bosniaca, Plantago reniformis, Viola elegantula, V. biflora, Acer intermedium, Rhamnus
illyrica, Dryas octpetala, Oxytropis dinarica, Genista dalmatica, Petteria ramentacea, Daphne
laureola, Pancicia serbica, Opoponax hironium, Atamantha haynaldi, Soldanella alpina,
Onosma stellulata, Veronica saturejoides, Moelampyrum hoermannianum, Micromeria
thymifolia, Asperula hercegovina, Scabiosa silenifolia, Campanula hercegovina, Achillea
abrotanoides, Amphoricarpus autariatus, Orchis bosniaca i druge.
Od životinja za ovaj prostor su specifične, a ujedno i veoma ugrožene: mrki medvjed (Ursus
arctos), vuk (Canis lupus), (Mustela nivalis), ris (Lynx lynx), Capreolus capreolus,Rupicarpa
rupicarpa, te mnoge vrste Rhopalocera. Od riba najvažnija je Salmo truta m. fario, koja je
sačuvala svoj izvorni genofond u planinskim potocima i rijekama ovog područja.
Mapa sa prikazom moguće lokacije NP Bjelašnica-Igman-Treskavica-Visočica, kao i šireg

razmatranog okruženja sa naznakom naročito osjetljivih i vrijednih područja u pogledu
biodiverziteta je data na strani 42. U slučaju Bjelašnice ovo se naročito odnosi na raritetne
visokoplaninske šume, u slučaju Visočice na visokoplaninske ekosisteme iznad područja
šuma, u slučaju Treskavice glacijalna jezera, te u slučaju Igmana inverzivne šume. Na
svakom od ovih područja su generalno prisutne osjetljive, ugrožene ili rijetke šume, biljke,
sisari i ptice, kao i osjetljiva staništa. Ovde treba imati na umu da do sada nisu napravljene
mape vegetacije, pa je stoga potrebno provesti istraživanja, čiji bi predmet takođe trebala biti
i osjetljiva staništa.
Stanovnici planinskih naselja se uglavnom bave stočarstvom, a takođe proizvode kvalitetne

mliječne proizvode. Ovo područje ima velik potencijal za razvoj turizma.
Starosna skupina 19-35 godina čini 25%, a 56+ godina 24% od ukupne populacije ovog
područja. Polna struktura je izbalansirana, a muškarci su nešto obrazovaniji od žena. Stopa
nezaposlenosti je čak 77%, a samo 50% stanovništva ima redovne prihode. Od onih koji su
zaposleni, većina radi u širem području u sektoru uslužnih djelatnosti i državnim
institucijama.19
19
Svi podaci: Socijalna procjena, Prism Research, 2005.
4.6 OSTALO
Iako u različitoj mjeri, na svim razmatranim područjima se trenutno javljaju slične prijetnje
biodiverzitetu. One uključuju nekontrolisanu i prekomjernu sječu šume, lov i ribolov,
prekomjernu eksploataciju pašnjaka, upotrebu pesticida, nepropisno odlaganje opasnog
otpada, zaostale neeksplodirane mine iz zadnjeg rata, kao i ispuste netretiranih otpadnih
voda.
U Bosni i Hercegovini još nije usvojena Crvena lista ugroženih vrsta, niti je obavljena
inventarizacija divljeg svijeta. Zbog toga u vrijeme izrade ovog dokumenta nije bilo moguće
precizno kvantificirati staništa ili vrste.
5. OPIS PROJEKTA
5.1 Opšte
Aktivnosti finansirane u okviru Projekta će obuhvatati raspon od razvoja i implementacije

novih planova upravljanja za postojeća zaštićena područja (ZP), preko analiza za njihovo
proširenje, do uspostave novih ZP. U cilju postizanja lokalne podrške, projekat će
obezbijediti podršku stanovnicima u okolini zaštićenih područja kroz Program malih
grantova, kako bi se stanovništvo što aktivnije uključilo u očuvanje okoliša i upravljanje
zemljištem, ili dobilo pomoć za nadoknadu bilo kakvih gubitaka kao posljedica promjena
nastalih u toku implementacije Projekta. Projekat se sastoji od slijedećih komponenti:
1 - Fizičko unaprjeđenje postojećih zaštićenih područja i uspostava kritičnih novih prioritetnih

područja, koja će finansirati razvoj i implementaciju novih planova upravljanjem sa
naglaskom na ekosisteme i participatorni pristup planiranju upotrebe zemljišta, novu „laganu“
infrastrukturu, te ograničenu rehabilitaciju objekata manjeg obima, u mjeri koja je neophodna
za poboljšanje funkcioniranja postojećih ili novouspostavljenih ZP. Projekat će pored ovoga
u manjem obimu finansirati i nabavku sredstava za rad ZP, tehnički podršku, podršku za
poboljšanje turističkih kapaciteta, aktivnosti promocije i marketinga, te će pružiti pomoć za
uvođenje standardiziranog sistema taksi/karata za posjetioce ZP.
2 - Jačanje kapaciteta na lokalnom, entitetskom i državnom nivou za očuvanje biološke

raznolikosti i prakse održivog korištenja zemljišta, koja će fnansirati izgradnju kapaciteta,
razvoj obuke na lokalnom, entitetskom i državnom nivou, s ciljem jačanja institucija
odgovornih za planiranje, uspostavu i upravljanje ZP, u cilju postizanja održivosti mreže ZP.
Dodatna podrška će biti usmjerena na izgradnju institucionalnog i tehničkog kapaciteta za
pristup programima podrške EU i instrumentima za finansiranje očuvanje prirode kada BiH
bude podobna za korištenje ovih fondova. Pored sistema mnitoringa biološke raznolikosti,
Projekat će u okviru ove komponente uspostaviti i Sistem monitoringa i evaluacije (SME),
zasnovan prvenstveno na GEF-vom alatu za praćenje biološke raznolikosti u okviru
upravljanja ZP. Komponenta 2 takođe finansira upravljanje Projektom i operativne troškove.
3 - Stvaranje alternativnih prilika za izdržavanje lokalnog stanovništva na principima

osmišljene, višestruke upotrebe ZP, koja će osigurati finansiranje za uspostavu i
funkcioniranje Programa malih grantova (SGP) za podršku subjekata nastanjenih unutar i u
okruženju ZP radi razvoja aktivnosti razvokja turizma malog obima, uz direktnu ili indirektnu
podršku očuvanju biloške raznolikosti, kao i povoljnosti za promjene trenutnih neodrživih
praksi upotrebe zemljišta sa značajnim negativnim uticajama i prijetnjama biološkoj
raznolikosti. Pod-projekti u okviru SGP će biti usmjereni na razvoj novih načina izdržavanja
stanovništva koji promoviraju ekoturizam i poboljšavaju prakse upotrebe zemljišta, a što će

dalje doprinijeti poboljšanju održivosti ZP kao okvirnog cilja Projekta. Pod-projekti mogu
uključiti male inicijative upravljanja otpadom i reciklaže, restauraciju staništa, promociju
upotrebe alternativne energije (npr. male hidrocentrale), okolišno i kulturološko obrazovanje,
programe i objekte ekoturzima, kao i aktivnosti monitoringa od strane lokalnih zajednica.
Kako bi se osigurala održivost SGP, Projekat će primaoce podrške dodatno pomoći
savjetima u vezi poslovnog planiranja, istraživanja tržišta, kao i uspostavom veza sa drugim
inicijativama za razvoj turizma i ruralnog razvoja.
Nijedna od projektnih aktivnosti neće zahtijevati raseljavaje stnovništva. Uzimajući sve

razmotrene lokacije, može se zaključiti da je cilj Projekta da ustvari poboljša situaciju. U
slučaju kada ne bi došlo do implementacije projektnih aktivnosti, zbog nedovoljnih kapaciteta
za upravljanje, već neodržive prakse upotrebe prirodnih resursa bi se nastavile, a intenzitet
trenutnih negativnih uticaja bi se postepeno povećavao.
5.1.1 NP Sutjeska
Fokus projekta na ovom zaštićenom području će biti na očuvanju velikih sisara, prvenstveno
velikih mesojeda i medvjeda. Pri tome treba imati na umu da će biti neophodno prvo
napraviti listu osjetljivih staništa, a onda pristupiti zaštiti samih staništa. Od projekata ovog
tipa se očekuje stvaranje prilika za razvoj ekoturizma. Mapa NP Sutjeska je data u
prethodnom poglavlju.
Alternativa kod koje se ne bi provodile nikakve projektne aktivnosti na ovom području je

najlošija. Sporadična neadekvatna upotreba prirodnih resursa na području NP Sutjeska i u
njegovoj okolini kao posljedica nedovoljnog kapaciteta za upravljanje zaštićenim područjem
bi se nastavila, a time stanje prirodnog okruženja kontinuirano narušavalo. Pri tome bi
turistički potencijal ovog područja ostao nedovoljno iskorišten.
Plan upravljanja za NP Sutjeska u periodu 2003.-2010. (2002.) predlaže proširenje NP

Sutjeska za otprilike 7.500 ha, prvenstveno u istočnom smjeru, uključivanjem cijelog platoa
planine Vučevo (pri čemu bi se izradio plan upravljanja za područje proširenja). Time bi se
uspostavila kontrola nad pristupom atraktivnom kanjonu Tare prema NP Durmitor u Crnoj
Gori, što bi osim sveukupnog pozitivnog efekta na prirodno okruženje znatno doprinijelo
razvoju turizma na ovom području. Ova dva nacionalna parka bi se na ovaj način povezala i
nastalo bi jedno veće zaštićeno područje međunarodnog karaktera, koje bi imalo veće šanse
za dobijanje sredstava za investicije. Razvoj turizma bi u određenoj mjeri kompenzirao
ograničenja u pogledu upotrebe prirodnih resursa od strane stanovništva koje živi unutar i
oko područja proširenja, a eventualno i od strane nekih lokalnih preduzeća. Preduzeća koja
se bave ekspoloatacijom šuma bi se mogla usprotiviti ovoj projektnoj alternativi, ali bi uz
utvrđivanje adekvatnih mjera kompenzacije bilo moguće postići kompromis. Dodatni
instrument kojim bi se mogle obezbijediti kompenzacije je Program malih grantova. Prema
Planu upravljanja NP Sutjeska, proširenje bi se moglo postići u periodu od 4 godine.
U skladu sa Planom upravljanja za NP Sutjeska u periodu 2003.-2010. (2002.), infrastruktura

koja bi se mogla nabaviti, instalirati, rekonstruirati ili izgraditi u okviru projekta uključuje IT-
opremu, vozila, kancelarijski prostor, namještaj za administrativne prostorije, protivpožarnu
opremu, staze, centre za posjetioce, itd. Ova projektna alternativa bi omogućila jačanje
kapaciteta za efikasno upravljanje zaštićenim područjem, a mogući negativni uticaji na okoliš
su prolaznog, kratkog karaktera i malog intenziteta.
Kombinacija navedenog proširenja područja NP i nabavke, instalacije, rekonstrukcije i

izgradnje infrastrukture za efikasno upravljanje zaštićenim područjem predstavlja sveukupno
najpovoljniju alternativu.
5.1.2 NP Kozara
Zahvaljujući blizini urbanim centrima, pri ovom zaštićenom području postoji mogućnost
razvoja obrazovnih i rekreacionih sadržaja. Na sadašnjoj teritoriji NP Kozara se nalazi
određena infrastruktura za rekreaciju, kao i hotelski kompleks i kolibe. Ipak, trenutna
iskorištenost im je slaba, te će biti neophodna dodatna ulaganja za njihovu obnovu i
unaprijeđenje. Trenutno ne postoji plan upravljanja ovim zaštićenim područjem. Mapa NP
Kozara je data u prethodnom poglavlju.
Alternativa kod koje se ne bi provodile nikakve projektne aktivnosti na ovom području je

najnepovoljnija. Neodrživa upotreba prirodnih resursa na području NP Kozara i u njegovoj
okolini kao posljedica nedovoljnog kapaciteta za upravljanje zaštićenim područjem bi se
nastavila, a time stanje prirodnog okruženja kontinuirano narušavalo.
Glavna predložena projektna aktivnost na ovom području bi bila uspostava Nacionalnog

stručnog centra za zaštitu prirode i okolinsko obrazovanje. Takođe će biti podržana obnova i
reorganizacija postojećeg administrativnog objekta u Prirodnjački obrazovni centar za škole,
dodatne obrazovne ustanove, kao i Tumački centar za posjetioce. Predloženo je i formiranje
Inkubatora eko-aktivnosti za podršku stanovnicima područja u neposrednom okruženju NP.
Ova alternativa bi imala minimalan ili nikakav negativni uticaj na okoliš. S druge strane ona
bi omogućila održiv razvoj i jačanje institucije Nacionalnog parka, uz pokretanje alternativnih
načina sticanja prihoda za lokalno stanovništvo.
Treća projektna aktivnost bi se mogla odonositi na infrastrukturu. Infrastruktura koja bi se

mogla unaprijediti, nabaviti i/ili instalirati uključuje tumačke table, označene staze,
osmatračnice ptica i sisara, i razne platforme. Ova projektna alternativa bi omogućila jačanje
kapaciteta za efikasno upravljanje zaštićenim područjem, a mogući negativni uticaji na okoliš
su prolaznog, kratkog karaktera i malog intenziteta.
Četvrta alternativa bi mogla biti podrška za razvoj Plana upravljanja Nacionalnim parkom
Kozara. Ova alternativa je od suštinskog značaja, jer bez adekvatnog plana upravljanja nije
moguća efikasna zaštita područja.
Peta alternativa bi mogla biti proširenje područja pod formalnom zaštitom Nacionalnog
parka. Takvo proširenje bi sa stanovišta zaštite prirode i biodiverzieta bilo najpovoljnije tako
da se obuhvati šire područje planine Kozare. Pri tome bi bilo neophodno uzeti u obzir broj
lokalnog stanovništva ili preduzeća kojima bi bilo uvedeno ograničenje u upotrebi prirodnih
resursa, te mogućnosti kompenziranja.
Alternativa koja bi finansirala izradu Plana upravljanja je po mnogim kriterijima prioritetna, ali
bi vjerovatno fazna kombinacija sve četiri alternative bila optimalno rješenje. Tako bi se npr.
uspostavom Inkubatora eko-aktivnosti mogli dijelom ublažiti negativni uticaji eventualnog
proširenja područja NP na stanovništvo i preduzeća.
5.1.3 ŠR Janj i Lom
Alternativa kod koje se ne bi provodile nikakve projektne aktivnosti na ovim područjima je

najlošija. Time bi se postepeno stvorili uslovi za pojavu neprimjerene upotrebe prirodnih
resursa na području i u okruženju ovih šumskih rezervata, a time i degradacije biodiverziteta.
Očekuje se da će projekat će finansirati dodatna biološka istraživanja u okviru razvoja plana

upravljanja, te će podržati provođenje studija proširenja ovih rezervata. Planirano je takođe
da projekat pomogne lokalnim šumskim preduzećima da obuče i opreme šumske rendžere
koji će osiguravati da šume ostanu zaštićene od ilegalnih aktivnosti, te pružati vodičke
usluge ograničenim grupama posjetioca. Ova projektna alternativa znatno doprinosi jačanju
kapaciteta za upravljanje zaštićenim područjima, a nema negativnih uticaja.
Obzirom na izraženu osjetljivost ovih šumskih rezervata na antropogene aktivnosti, te

imajući u vidu da im je prvenstvena svrha omogućavanje istraživačkog rada i zaštita
netaknute prirode u izvornom obliku, razvoj infrastrukture za posjetioce je vrlo ograničen.
Studija ŠG Janj i Lom (dr Maumaga i drugi, 2001.), preporučuje izbjegavanje bilo kakvih
razvojnih aktivnosti na ovim područjima. Stoga je najbolje potpuno izostaviti ovu alternativu.
Peta alternativa bi mogla biti proširenje područja pod formalnom zaštitom Šumskih
gazdinstava (rezervata). Time bi se značajno povećao biodiverzitet unutar zaštićenih
područja. Takvo proširenje bi sa stanovišta zaštite prirode i biodiverzieta bilo najpovoljnije na
način da se obuhvati neko od naročito osjetljivih ili vrijednih područja u neposrednom
okruženju, npr. područje Vitoroga ili Ravne Gore. Ipak, pri tome bi bilo neophodno uzeti u
obzir broj lokalnog stanovništva ili preduzeća kojima bi bilo uvedeno ograničenje u upotrebi
prirodnih resursa, te mogućnosti kompenziranja.
Alternativa koja finansira biološka istraživanja u okviru razvoja plana upravljanja, provođenje
studija za proširenje rezervata i obuku/opremanje šumskih rendžera je izabrana, jer bez nje
nije moguće efikasno dugoročno upravljanje i zaštita područja šumskih rezervata u
sadašnjim granicama, niti se može pristupiti planiranju njihovog proširenja. Mape ŠG Janj i
Lom su date u prethodnom poglavlju.
5.1.4 NP Una
Alternativa kod koje se ne bi provodile nikakve projektne aktivnosti na ovoj lokaciji je

najlošija. Nekontrolisana i neodrživa upotreba prirodnih resursa na ovom području bi se
nastavila, čime bi se stanje prirodnog okruženja, uključujući biodiverzitet, kontinuirano
degradiralo.
Druga alternativa je uspostava zaštićenog područja u skladu sa prijedlozima Studije

izvodivosti za NP Una (Elektroprojekt, 2005.). Dio ovog Nacionalog parka je planiran za
uspostavu ekološkog koridora prema susjednom NP Plitvice u Hrvatskoj. S ciljem podrške
lokalnom stanovništvu za razvoj novih, po okoliš prihvatljivih aktivnosti, u okviru projekta bi
bio uspostavljen i Inkubator eko-aktivnosti, kao i Centar za posjetioce. Ključna komponenta
projekta bi bila vezana za očuvanje riječne faune i podvodnog biodiverziteta (jedan od
prijedloga odnosi se na očuvanje vidre).
Uspostava zaštićenog područja bi sa stanovišta zaštite prirode i biodiverziteta bilo

najpovoljnije rješenje. Ipak, pri tome je neophodno uzeti u obzir broj lokalnog stanovništva ili
preduzeća kojima bi bilo uvedeno ograničenje u upotrebi prirodnih resursa, te mogućnosti
kompenziranja. U tom smislu treba razmotriti pozitivne efekte uspostave Inkubatora eko-
aktivnosti, kao i mogućnost upotrebe Programa malih grantova. U okviru ove alternative je
predviđeno i provođenje infrastrukturnih aktivnosti, uključujući opremanje kancelarijskog
prostora, obnovu i opremanje postojećih objekata u Kulen Vakufu s ciljem formiranja
Tumačkog centra za posjetioce i prostora za izučavanje, izgradnju kapija i rendžerskih
stanica na ulazu u NP, nabavku terenske opreme (aparati za gašenje požara, oprema za
komunikaciju, kamere, dvogledi) i transportnih sredstava (motocikli) za rendžere, radove na
poboljšanju osnovne infrastrukture - npr. označavanje i poboljšaje staza, izgradnju
osmatračnica životinja, platformi, izgradnju drvenih mostova i osmatračnica u blizini Une kod
Martin Broda i Štrbačkog buka, rekonstrukciju puteva i staza, te restauraciju malih riječnih
mlinova, u skladu sa prijedlozima Studije izvodivosti NP Una (Elektroprojekt, 2005.). Ova
studija takođe predlaže ponovno pokretanje parnog voza na relaciji Martin Brod – Kulen
Vakuf/Štrbački buk, kao okolišno prihvatljive alternative za transport turista u područje NP. U
kasnijim fazama bi bio moguće produžiti voznu liniju prema NP Plitvice. Ova projektna
alternativa je izabrana, jer bi omogućila zaštitu bodiverziteta uz održiv razvoj turizma na
području rijeke Une, a mogući negativni uticaji na okoliš su prolaznog, kratkotrajnog
karaktera i malog intenziteta. Mapa predloženog NP Una je data u prethodnom poglavlju.
5.1.5 NP Bjelašnica-Igman-Treskavica-Visočica
Alternativa bez provođenja projektnih aktivnosti na ovoj lokaciji je najlošija. Pri tome bi se
nekontrolisana i neodrživa upotreba prirodnih resursa nastavila, čime bi se stanje prirode,
uključujući biodiverzitet, kontinuirano degradiralo.
Druga alternativa je uspostavljanje nacionalnog parka na ovom području. Tačne granice

predloženog nacionalnog parka trenutno nisu utvrđene, ali se očekuje da će biti u toku
izrade Plana upravljanja Nacionalnim parkom i resursima. U okviru izrade plana upravljanja
će biti neophodno provesti razna istraživanja. Naglasak zaštite će biti na očuvanju pejsaža i
tradicionalnih načina korištenja zemljišta. Planirana je uspostava Inkubatora eko-aktivnosti,
koji će osigurati podršku lokalnom stanovništvu uz pažljiv pristup razvojnim aktivnostima,
kao i dva centra za podršku održanju tradicionalnih farmerskih tehnika, jedan u selu Lukomir,
drugi u Ledićima. Ovo područje je značajno i za rekreacione aktivnosti, uključujući skijanje.
Takve aktivnosti su kompatibilne sa prinicipima zaštićenog područja kategorije pejsažnog
parka, koja je takođe razmatrana, ali su mogući prolazni negativni uticaji na okoliš manjeg
intenziteta u toku izgradnje pratećih objekata, kao npr. hotelskih kapaciteta. Pri tome se
mora pažljivo razmotriti lokalno stanovništvo i/ili preduzeća kojima bi bilo uvedeno
ograničenje u upotrebi prirodnih resursa, te mogućnosti kompenziranja. U tom smislu treba
uzeti u obzir pozitivne efekte uspostave Inkubatora eko-aktivnosti, kao i mogućnost upotrebe
Programa malih grantova. Infrastrukturne aktivnosti u okviru ove alternative bi mogle
uključivati obnovu i opremanje jednog postojećeg objekta koji bi služio kao ured i Tumački ili
informacioni centar za posjetioce, izgradnju portirnica, postavljanje oznaka i informacionih
tabli, izgradnju i označavanje staza, označavanje granica zaštićenog područja, postavljanje
kontejnera za otpad, nabavku motornih testera, navaku protivpožarne opreme, uključujući i
kamion-cisternu i pumpe za vodu, navaku opreme za rendžere, instalaciju osmatračnica,
nabavku konja, izgradnju lovačkih koliba, kamp placeva na Rakitnici, nabavka terenskog
vozila, minibusa i nekoliko vozila sa sankama za snijeg, itd. Ova projektna alternativa je
izabrana, jer bi omogućila efikasnu zaštitu bodiverziteta i prirode uopšte, uz održiv razvoj
turizma na ovom području. Mogući negativni uticaji na okoliš su prolaznog, kratkotrajnog
karaktera i malog intenziteta, te su uveliko nadmašeni očekivanim sveukupnim
srednjeročnim i dugoročnim pozitivnim efektima. Mapa predloženog NP Bjelašnica-Igman-
Visočica- Treskavica je data u prethodnom poglavlju.
6. PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ ZA POSTOJEĆA ZAŠTIĆENA

PODRUČJA
Kao što je prethodno spomenuto, nekontrolisana i prekomjerna sječa šume, lov i ribolov,
prekomjerna eksploatacija pašnjaka, upotreba pesticida, kao i nepropisno odlaganje
opasnog otpada su prijetnje koje se trenutno u manjoj ili većoj mjeri javljaju na svim
razmatranim područjima i/ili u njihovom okruženju. Naročito osjetljiva šumska, planinska i
druga područja, kao i glavni vodotoci, prikazani su na mapama u dijelu 4.
Obzirom da tačne granice mogućeg proširenja postojećih zaštićenih područja, niti specifične
lokacije odvijanja pojedinih projektnih infrastrukturnih aktivnosti trenutno nisu poznate, uticaji
specifični za pojedine konkretne lokacije ili područja nisu mogli biti opisani u okviru ove
studije. Iz ovog razloga je korišten inegralni pristup u razmatranju mogućih uticaja. Gdje god
je to bilo moguće, u različtim dijelovima ovog dokumenta date su smjernice za okolišno
prihvatljiv pristup razvoju infrastrukture u okviru Projekta.
Intenzitet pojedinih uticaja zavisi kako od veličine i učestalosti pojave njihovih izvora, tako i
od osjetljivosti i „elastičnosti“ specifičnih predmeta uticaja. Identificirani pozitivni i negativni
okolišni i socijalni uticaji koje ovaj projekat može izazvati u postojećim zaštićenim područjima
su:
6.1 Uticaji na estetiku
Rekonstruirani, instalirani ili izgrađeni infrastrukturni objekati mogu svojim vizuelnim

karakteristikama narušiti estetiku krajolika. Ovo se može ublažiti pažljivim izborom što
neupadljivijih boja objektata, kao i sadnjom lokalno zastupljenih vrsta drveća oko objekata
(prirodne ograde).
6.2 Uticaji na tlo
Iako minimalnog obima, radovi instalacije infrastrukture, rekonstrukcije postojećih i izgradnje

novih objekata, npr. centara za posjetioce, kancelarija/upravnih objekata, osmatračnica,
toaleta, pristupnih puteva, staza ili oznaka, mogu prouzrokovati eroziju tla ili pojavu klizišta.
Da bi se ovo spriječilo, gdje god je to moguće, radove izgradnje novih struktura treba
provoditi na dijelovima koji su već od ranije izmijenjeni. Gdje god je to moguće, za korektivno
planiranje (nasipanje) zemljišta koristiti zemlju iskopanu u toku ostalih radova na istom
području. U slučaju neophodnosti radova krčenja i djelimičnog uklanjanja žbunja, drveća i
ostalog rastinja, ponovnom sadnjom istih vrsta biljaka nakon završetka radova treba u
najvećoj mogućoj mjeri vratiti teren u stanje što sličnije onom kakvo je bilo prije početka
izvođenja radova. Razlog za ovo je upravo činjenica da vegetacija stabilizira zemljište. U
slučaju potrebe veće lokalne koncentracije zahvata na tlu, gdje god je to moguće, treba
predhodno prostudirati geomorfološke karakteristike tla uz angažman stručnog osoblja. U
slučaju bilo kakvih dilema, provesti dodatno neophodno geološko ispitivanje terena.
Zbog upotrebe vozila, uređaja i opreme, kako u toku radova rekonstrukcije ili djelimične
izgradnje, tako i u toku kasnijeg redovnog korištenja, održavanja i upravljanja zaštićenim
područjima, može doći do povremenog prosipanja i curenja goriva, maziva ili drugih radnih
tečnosti. Slično tome, može doći i do prosipanja boja, lakova, bitumena ili rastvarača prilikom
izvođenja radova, ali i prilikom nepropisnog skladištenja ili rukovanja. Prosute tečnosti ovih
vrsta izazivaju zagađenje tla. Ova pojava se može spriječiti ili smanjiti na najmanju moguću
mjeru izgradnjom adekvatnih parkinga i garaža na betoniranim podlogama sa rubnim
kanalima za prihvat slučajno iscurenih maziva ili goriva, kao i natkrivenih skladišta za goriva,
maziva, boje, lakove i ostale tečnosti. sa sekundarnim dnom za prihvat prosutih tečnosti.
Objekti skladišta moraju biti stabilni u odnosu na maksimalne vjetrove i zemljotrese koji su
zabilježeni na datom području.
Uslijed korištenja stacionarnih motora koji troše tečno mineralno gorivo, uključujući i
generatore električne energije koji troše tečno gorivo, moguća je pojava prosipanja goriva na
tlo. Stoga, gdje god je to moguće, treba koristiti električnu ili solarnu energiju, ili ako to nije
moguće, gasovito gorivo.
Nepropisno odlaganje otpada, a naročito opasnog (npr. rabljenih maziva, iskorištenih

baterija i akumulatora za vozila, hemikalija za razvijanje i izradu fotografija, otpadne
ambalaže sa zaostatkom sredstava za čišćenje toaleta, otpadnih elektronskih i električnih
uređaja/dijelova – uključujući stare/neispravne TV i radio prijemnike, računare, štampače,
patrone, mašine za kopiranje, monitore, frižidere, itd.) od strane izvođača radova u toku faze
rekonstrukcije/izgradnje, ali i od strane osoblja uprave zaštićenog područja u toku redovnog
funkcioniranja zaštićenog područja, može proizvesti znatne negativne uticaje na tlo, a dalje i
vodotoke. Stoga je neophodno uspostavljanje i strogo pridržavanje plana upravljanja
otpadom. Pri tome se moraju odrediti mjesta odlaganja komunalnog i opasnog otpada, te
uspostaviti sistem prikupljanja i odvoženja na najbliža odgovarajuća odlagališta (npr.
postojeće ili buduće sanitarne deponije za regije Trebinje, Bihać, Sarajevo, Banja Luka) ili
predaje ovlaštenim operaterima za zbrinjavanje opasnog otpada.
Obzirom da uprave zaštićenih područja za radove redovnog održavanja na raspolaganju

moraju imati motorne testere, neophodno je obratiti pažnju na upotrijebljena maziva. Ova
vrsta mazivih ulja se pri radu testere neminovno gube (dijelom sagorijevanjem sa primarnim
gorivom u dvotaktnom motoru testere, a dijelom curenjem i raspršavanjem u okoliš) i
zagađuju tlo. Stoga se predlaže upotreba isključivo biorazgradivih mazivih ulja za ove
namjene. Ovaj pristup treba primijeniti i u slučaju podmazivanja motornih kosilica trave, u
slučaju da nije moguća upotreba električnih kosilica.
6.3 Uticaji na vodotoke i hidrološke karakteristike terena
Betoniranje ili popločavanje podloge, izgradnja ili obnova objekata, pristupnih puteva i staza
može izmijeniti režim oticanja kišnice u datom području (npr. oticanje niz bočne rubove puta
ili nagomilavanje u džepovima pored puta). Uticaje takvih promjena treba pažljivo
prostudirati i po potrebi primijeniti korektivne mjere, npr. ugradnjom adekvatnih drenažnih
kanala ili upotrebom poroznih elemenata za popločavanje umjesto nanošenja kompaktnog
betonskog sloja.
Prosipanje i curenje goriva, maziva, elektroizolacionih (transformatorskih ulja), boja, lakova,

rastvarača i drugih tečnosti pri upotrebi vozila, uređaja i opreme, kao i pri izvođenu raznih
radova, te neadekvatno odlaganje otpada, mogu dovesti do zagađenja površinskih i
podzemnih vodotoka. Ovi uticaji se mogu spriječiti ili minimizirati na način kako je to
objašnjeno u prethodnom dijelu teksta (Uticaji na tlo).
Intenziviranje posjeta i boravaka na području zaštićenog područja dovodi i do pojave većih

količina otpadnih sanitarnih voda koje uslijed sadržaja fekalija i sredstava za pranje mogu
zagaditi površinske i podzemne vodotoke. Zbog ovoga je neophodno obezbijediti
priključivanje odvoda otpadnih voda na najbližu kanalizacionu mrežu ili instalirati septičke
jame, uz redovno pražnjenje i odvoz otpadne vode do najbližeg kanalizacionog sistema.
6.4 Uticaji na zrak
Vozila i uređaji upotrijebljeni u toku infrastrukturnih radova dovode do emisija prašine i

gasovitih proizvoda sagorijevanja goriva u zrak. Nastanak prekomjerne količine prašine se
može izbjeći prskanjem vode po tlu za vrijeme radova. Negativni uticaj ispusnih gasova
vozila i uređaja može ublažiti što većom upotrebom uređaja na električni pogon, a gdje to
nije moguće, upotrebom gasovitih ili tečnih goriva najboljeg dostupnog kvaliteta (npr. diesel
gorivo sa minimalnim sadržajem sumpora).
Upotreba peći koje koriste lož ulje ili ugalj sa visokim sadržajem sumpora može dovesti do
znatnih emisija čestica, oksida azota, sumpora i drugih polutanata u zrak (odakle neki od njih
mogu biti dalje kišom transportovani do tla, površinskih ili podzemnih vodotoka, npr.
sumporna kiselina nastala adsorpcijom gasovitih oksida sumpora u kišnim kapima). Zato
gdje god je to moguće, za grijanje i kuhanje treba koristiti električnu ili solarnu energiju, a
gdje to nije moguće, drva za ogrjev nabavljena iz prihvatljivih izvora ili gasovito gorivo.
6.5 Uticaji na prirodu, biodiverzitet, staništa
Radovi rekonstrukcije i izgradnje infrastrukture mogu dovesti do djelimične štete na

vegetaciji, narušavanja migracionih ruta životinja, fragmentacija staništa, ranjavanja ili
ubijanja životinja vozilima. Uništavanje vegetacije treba svesti na najmanju moguću mjeru, a,
koliko je to moguće, nakon završetka radova provesti ponovnu sadnju izvorne vetacije na
dijelovima oštećenja. Gdje god je to moguće, radove izgradnje novih struktura provoditi na
dijelovima koji su već od ranije atrofirani ili izmijenjeni. Svi radovi moraju se provoditi u
skladu sa postojećim planovima upravljanja (gazdovanja) za data područja, u dogovoru sa
upravom svakog pojedinačnog zaštićenog područja, uzimajući u obzir sve specifičnosti (npr.
periode godine u kojima je osjetljivost flore i faune naročito visoka, posebno osjetljive
lokacije, zone različitih ograničenja, migracione puteve određenih vrsta, mjesta mrijesta ribe i
sl.). Naročito u slučaju izgradnje prilaznih puteva neopodno je razmotriti migracione rute
životinja, te po potrebi postaviti ograde oko puta u cilju sprečavanja kolizije vozila i životinja,
kao i izgradnju podzemnih prolaza ili mostova za potrebe prelaska životinja sa jedne strane
puta na drugu. Uprava zaštićenog područja treba dati instrukcije izvođačima radova o
ograničenjima brzine kretanja vozilima kroz područje za vrijeme izvođenja radova, a takođe
organizirati postavljanje saobraćajnih znakova upozorenja i ograničenja, te po potrebi
ugradnju ležećih policajaca u cilju smanjenja mogućnosti štete nanesene životinjama.
Ako se provodi elektrifikacija objekata unutar zaštićenih područja ili u okolnim tampon
zonama praćena instalacijom transformatorskih stanica, moguća je pojava curenja
transformatorskih ulja. Transformatori/transformatorska ulja sa sadržajem PCB
(polihloriranih ili polibromiranih bifenila, trifenila, terfenila) su izvor zagađenja iznimnog
intenziteta. PCB su kancerogeni spojevi i spadaju u zagađivače sa višestrukim i dugoročnim
kumulativnim efektom gomilanja u tkivima živih bića (Persistant Organic Pollutants). Nakon
što PCB iz prosutog ulja dospije do biljaka i vodotoka, konačno završava u tkivu životinja (a i
ljudi) koje takve biljke ili vodu konzumiraju. Zbog ovoga u slučaju instalacije
transformatorskih stanica treba koristiti isključivo transformatore, tj. transformatorska ulja bez
sadržaja PCB (<50 ppm). Neovisno od ovoga, neophodno je obavezno ispod stanica ugraditi
strukture (sekundarna dna) za prihvat eventualno prosutog transformatorskog ulja.
Neadekvatno skladištenje i upotreba goriva, maziva, boja, lakova, rastvarača i drugih štetnih
zapaljivih tečnosti, kako u toku radova rekonstrukcije i izgradnje, tako i u toku redovnog
finkcioniranja i održavanja zaštićenog područja, mogu dovesti do pojave požara koji mogu
rezultirati naročito štetnim posljedicama po biodiverzitet područja. Kako bi se to spriječilo,
neophodno je uvesti adekvatne mjere upravljanja ovim radnim tečnostima. U slučaju
izgradnje skladišta za takve materije, neophodno je instalirati protivpožarne aparate i

opremu u i oko objekta skladišta, te formirati sigurnosni pojas bez drveća i žbunja oko
objekta.
Pri izvođenju radova na rijekama (izgradnja mostova, regulacija obala i sl.) postoji
mogućnost narušavanja lokalnih staništa, npr, uništavanjem refugiuma određenih vrsta u
toplovodnim džepovima u zonama izvora termalnih voda. Kako bi se ovo spriječilo, prije
početka izvođenja radova, sve aspekte zahvata pažljivo razmotriti sa upravom datog
zaštićenog područja.
Buka nastala uslijed provođenja radova može uzrokovati uznemiravanje životinja, pa stoga
mora biti minimizirana i lokalizirana upotrebom zvučnih barijera. Raditi u toku vidljivog dijela
dana. Takođe treba razmotriti mogući uticaj buke uzrokovane redovnim saobraćajem na
putevima koji prolaze kroz zaštićeno područje ili u njegovoj neposrednoj blizini, te po potrebi
na naročito osjetljivim dionicama instalirati trajne zvučne barijere oko puteva.
U cilju miminizacije intenziteta i trajanja negativnih uticaja na biljni i životinjski svijet,

neophodno je prije početka izvođenja bilo kakvih radova zajedno sa upravom datog
zaštićenog područja izraditi plan sa optimalnim redoslijedom aktivnosti. Moguća je i pojava
negativnog uticaja na faunu uslijed instalacije prekomjerne električne rasvjete na područje
zaštićenog područja (svjetlosna polucija). Uprava zaštićenog područja treba ovo razmotriti
uz eventualne konsultacije sa stručnjacima za biologiju sa najbližeg univerziteta.
Poboljšanje mreže prilaznih puteva će prije svega omogućiti efikasnije upravljanje

zaštićenim područjima, te lakši pristup posjetiocima, ali će istovremeno stvoriti pretpostavke
za nepoželjne pojave, uključujući neadekvatan način saobraćanja kroz zaštićena područja
(veće brzine – uznemiravanje faune, sudari i gaženje životinja) i provođenje ilegalnih
aktivnosti sječe šume ili lovokrađe. Stoga je od ključne važnosti da se uspostavi efikasan
sistem nadzora i zaštite područja, uz eventulni angažman inspekcijskih timova, postavljanje
znakova za ograničenje brzine i ležećih policajaca.
Povećan broj posjetilaca području može rezultirati povremenim prekomjernim stvaranjem

buke, nehotičnim ili namjernim uznemiravanjem i nanošenjem štete životinjama i biljkama
(uključujući češću pojavu ubijanja ribe uslijed kolizije s čamcima na rijekama), bacanjem
otpada i većom opasnošću od nastanka požara. Negativni uticaj neadekvatnog odlaganja
otpada se može spriječiti ili ublažiti uspostavom efikasnog sistema upravljanja otpadom na
nivou cijelog područja. Mjere smanjenja opasnosti od nastanka i širenja požara ukjučuju
upoznavanje posjetioca sa opasnostima – verbalnim putem ali i postavljanjem informativnih
tabli i znakova zabrane bacanja zapaljenih predmeta, programe zaštite vegetacije
formiranjem barijera protiv širenja požara – pojaseva bez zapaljivog drveća i žbunja
(redovno održavanih), instalaciju protivpožarnih aparata (redovno održavanih, periodično
provjeravanih), te postavljanje buradi sa pijeskom na kritična mjesta. Preporučuje se
uvođenje registracije svih posjetilaca (turista), kao i sistema informiranja o zabranama i
ograničenjima na području zaštićenog područja (usmeno, putem znakova/informativnih
tabli), te mehanizama korektivnog sankcioniranja.
Mogući estetski uticaj novih ili renoviranih infrastrukturnih objekata na faunu treba ublažiti
upotrebom boja premaza za objekte sličnih bojama okruženja, kao i sadnjom lokalno
zastupljenog drveća oko objekata (prirodne ograde).
Ne očekuje se da će cjelokupni biodiverzitet ili određene specifične vrste, staništa ili

ekosistemi unutar projektnih ili okolnih područja biti predmetom značajnog negativnog uticaja
projektnih aktivnosti.
Efikasno upravljanje zaštićenim područjima i prirodnim resursima će znatno smanjiti

prekomjernu eksploataciju pašnjaka i šuma, nekontrolisan lov i ribolov, neadekvatnu
upotrebu pesticida i odlaganje otpada, te će srednjoročno i dugoročno doprinijeti održivijem
korištenju prirodnih resursa, te konačno očuvanju biodiverziteta na projektnim lokacijama.
6.6 Uticaji na korištenje zemljišta
Ograničenje/zabrana upotrebe standardnih sintetskih pesticida i đubriva na područjima

zaštićenih područja i u okolnim tampon zonama će umanjiti zagađenje tla i podzemnih voda.
U slučaju da uprava zaštićenog područja u nekim slučajevima dozvoli upotrebu
biorazgradljivih, manje štetnih prirodnih proizvoda za ove namjene u široj okolini zaštićenog
područja, identifikacija prihvatljivih sredstava se mora obaviti u konsultaciji sa stručnjacima
za poljoprivredu najbližeg univerziteta. Kako bi se osiguralo dosljedno pridržavanje ovih
ograničenja, uprava svakog zaštićenog područja će trebati provoditi periodičnu kontrolu, npr.
angažiranjem inspektora ili stručnog osoblja sa najbližeg poljoprivrednog fakulteta za
neposredne provjere na poljoprivrednim zemljištima, a po potrebi i instalacijom piezometara
za praćenje kvaliteta podzemnih voda na području ili u okolini zaštićenog područja. Ne
očekuje se da će projekat izmijeniti trenutni nosivi kapacitet zemljišta ili izazvati opterećenja
tla na područjima u okolini zaštićenih područja.
Sprečavanjem nastajanja i uklanjanjem postojećih ilegalnih odlagališta otpada, kao i kasnijim

uklanjanjem zaostalih mina sa područja pod formalnom zaštitom, pored sprečavanja
negativnih uticaja na tlo i podzemne vode steći će se uslovi za alternativno korištenje
zemljišta na datoj lokaciji.
6.7 Uticaji na stanovništvo i razvoj
Dovođenje pitke vode do objekata unutar zaštićenog područja može poremetiti

vodosnabdijevanje ostalih korisnika u širem području. Ovo zato mora biti obavljeno pažljivo,
uz konsultacije sa lokalnom komunalnom službom (ili Vodovodom), kako bi se osigurao
održiv način upotrebe pitke vode.
Ograničenja u korištenju zemljišta i prirodnih resursa mogu dovesti do gubitka prihoda ili
osnovnih sredstava za život lokalnog stanovništva. Ovaj negativni uticaj se može
kompenzirati novčanim naknadama ili pružanjem pomoći u identificiranju i pokretanju
alternativnih aktivnosti za sticanje prihoda. U okviru posebnog projektnog zadatka će za
potrebe ovog projekta biti razvijen tzv. Procesni okvir (Process Framework), čiji je cilj
određivanje principa učešća lokalnog stanovništva u implementaciji projekta, kao i
metodologije za identifikaciju mjera kompenzacije i kriterija podobnosti za kompenzacije
zajedno sa stanovništvom.
Zahvaljujući primjeni mjera efikasne zaštite vodotoka, tla i flore na postojećim, proširenim ili
novim zaštićenim područjima, očekuje se sveukupno pozitivan srednjoročni i dugoročni uticaj
projekta na zdravlje stanovništva koje živi na području ili u okolini zaštićenih područja.
Na osnovu socijalne procjene provedene od strane Prism Research (2005./2006), stanovnici

područja svih razmatranih zaštićenih područja i njihove neposredne okoline očekuju
pozitivne efekte uslijed poboljšanja kvaliteta prirodnih resursa kao rezultata održivijeg načina
upotrebe zemljišta, boljeg planiranja i upravljanja, a i zbog stvaranja novih mogućnosti
sticanja prihoda u vezi s razvojem turizma. I sama poboljšana infrastruktura (putevi,
vodosnabdijevanje, upravljanje otpadom) bi mogla doprinijeti preporodu lokalnih zajednica,
kao i smanjenju ili zaustavljanju odliva stanovništva. Takođe se očekuje stvaranje boljih
prilika za prodaju „organskih“ poljoprivrednih proizvoda i šumskih plodova eksploatiranih u

dozvoljenim granicama.
Inducirani razvoja naselja unutar ili u neposrednoj blizini zaštićenih područja može dovesti
do prekomjernog opterećenja okoliša u pogledu količina otpadnih voda, otpada, intenziteta
saobraćaja i drugih antropogenih uticaja na okoliš. Zbog toga je neophodno utvrđivanje
mehanizama po okoliš održivog razvoja konsenzusom stanovništva datih naselja, uprave
datog zaštićenog područja i nadležnih opštinskih organa.
Konačno, neophodno je naglasiti da sveukupni, kratkoročno, srednjeročno i dugoročno

pozitivni uticaj ovog projekta, čiji je glavni cilj očuvanje biodiverziteta i poboljšanje upotrebe
prirodnih resursa, uveliko nadmašuje navedene moguće negativne uticaje, od kojih je većina
lokalnog, kratkotrajnog ili prolaznog karaktera, kao i malog intenziteta. Ovi negativni uticaji
se uz dosljedno provođenje predloženih metoda ublažavanja mogu potpuno izbjeći ili svesti
na najmanju moguću mjeru. Postizanjem efikasnijeg upravljanja zaštićenim područjima i
prirodnim resursima će se u krajnjoj liniji dugoročno smanjiti i spriječiti emisije polutanata na
tlo, u vodotoke i zrak, a time i konačni negativni uticaj na floru, faunu, kao i ljude koji žive u
širem okruženju.
Većina negativnih uticaja koji se mogu javiti u toku faze rekonstrukcije, instalacije ili
izgradnje infrastrukture mogu se izbjeći ili značajno ublažiti osiguranjem doslijednog
poštivanja dogovorenih mjera zaštite okoliša od strane izvođača radova. Smjernice za takve
zaštitne mjere su date u prilogu Okolišne klauzule ugovora o izvođenju radova.
6.8 Proces trijaže za Program malih grantova
Za projektnu komponentu Program malih grantova se predlaže primjena slijedećeg procesa

trijaže za aktivnosti koje budu kandidirane:
1. Predlagač svake aktivnosti mora nadležnoj Jedinici za implementaciju projekta (JIP)

dostaviti:
- tehnički opis predviđene aktivnosti sa podacima o svim ulazno-izlaznim parametrima

od značaja za razmatranje uticaja aktivnosti na okoliš, a naročito kvalitativne i
kvantitativne podatke o vrstama korištenih sirovina, izlaznim proizvodima,
energentima, emisijama zagađivača u zrak, na tlo i u vodotoke, uključujući i čvrsti
optad, a u slučaju znatnih emisija i informacije o predviđenim mjerama za zaštitu
okoliša, uključujući upravljanje otpadom,
- informacije o predviđenoj lokaciji provođenja aktivnosti
- informacije o vremenskom okviru za pokretanje aktivnosti, a u slučaju faznog

pristupa podatke o predviđenom vremenskom okviru za svaku fazu
2. Po prijemu svih prijedloga aktivnosti, JIP razmatra svaku aktivnost u odnosu na sadržaj
ovog dokumenta Okolinske procjene/Okvirnog plana upravljanja okolišem, uz konsultacije sa
Upravom zaštićenog područja na čijem području ili u čijem okruženju je predviđeno odvijanje
predložene aktivnosti, a po potrebi i uz angažman dodatnih stručnjaka za biodiverzitet,
hidrologiju i zaštitu okoliša, u cilju razmatranja mogućih negativnih uticaja predložene
aktivnosti na okoliš. Pri tome se predložene aktivnosti moraju rangirati prema veličini uticaja,
tj. očekivanom intenzitetu, vremenu trajanja, i veličini područja uticaja na okoliš. Pri izboru
aktivnosti je pored ovog kriterija neophodno razmotriti i rangiranje prema očekivanom
pozitivnom ekonomskom efektu, pri čemu faktor okolišnog ranga mora biti dominantan kod
donošenja odluke. U slučaju nedoumica, JIP traži dostavljanje dodatnih podataka od

predlagača aktivnosti.
3. JIP obavještava sve predlagače aktivnosti, Upravu dotičnog zaštićenog područja i lokalni
ured Svjetske banke o rezultatima selekcije uz obrazloženje donesenih odluka, dajući pri
tome rok od 15 dana za dostavljanje eventualnih žalbi. Bilo koje pravovremeno dostavljene
žalbe se moraju razmotriti u roku od 7 dana od strane komisijskog tima sastavljenog od
predstavnika JIP i lokalnog ureda Svjetske banke. Nakon toga JIP ponovo obavještava
pojedinačne podnosioce žalbi o donesenoj odluci, a u slučaju uvažavanja žalbi i naknadnih
izmjena liste izabranih aktivnosti, obavještava o tome i sve ostale izvorne podnosioce
prijedloga projektnih aktivnosti, kao i Upravu zaštićenog područja.
7. OKVIRNI PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM
Predloženi okvirni plan upravljanja okolišem je primjenjiv na projekte na lokacijama ili u okruženju postojećih zaštićenih područja (ZP), kao i bilo
kojih budućih projektnih lokacija koje mogu biti utvrđene naknadno. Predviđene projektne aktivnosti su ukratko objašnjene u poglavlju Opis
projekta.
7.1 Plan mjera za ublažavanje uticaja na okoliš
Institucionalna
Projekat: Zaštićena šumska i planinska područja Trošak
odgovornost
Faza Predmet Mjere ublažavanja Komentar
Postaviti jasne znakove upozorenja i obavještenja oko

zone radova.
Aktivnosti u toku izgradnje mogu smanjiti nivo
Vremenski ograničiti radove na svijetli dio dana. Uključeno u troškove
Izgradnja opšte sigurnosti u saobraćaju, kao i ugroziti Izvođač radova
Po potrebi pronaći i označiti alternativne puteve izgradnje
sigurnost divljači
(obilaznice). Instalirati ležeće policajce i uvesti
ograničenje brzine na području i u okolini ZP.
Prema mogućnosti, koristiti zatvorene i pokrivene
kamione za transport materijala.
Prašina koja se generiše u toku aktivnosti Posipati vodu po tlu gdje se generiše prašina, ukloniti
Minorni / Uključeno u
Izgradnja izgradnje može biti štetna po okoliš i zdravlje višak materijala i očistiti lokaciju nakon završetka Izvođač radova
troškove izgradnje
ljudi i životinja radova.
Prema mogućnosti, koristiti zaštitne pokrivače ili zastore
za zone gdje se generiše najviše prašine.
Ograničiti aktivnosti izgradnje na svijetli dio dana.
Buka i vibracije uslijed radova izgradnje mogu Uspostaviti plan rada i/ili druga konkretna ograničenja. Minorni / Uključeno u
Izgradnja Izvođač radova
uznemiriti divljač Ako je potrebno, postaviti barijere i /ili prigušivače buke troškove izgradnje
na mašinama
Institucionalna
odgovornost
Novi objekti/infrastruktura mogu narušiti Koristiti neupadljive boje, postavljati živu ogradu oko
Minorni / Uključeni u Izvođač radova i
Izgradnja estetiku predjela i negativno uticati na životinje objekata. Instalirati tunele ili mostove za nesmetan prelaz
troškove izgradnje Uprava ZP
ili njihove migracione puteve divljači s jedne na drugu stranu novih puteva.
Treba biti uključeno u
troškove izgradnje. Izvođač radova.
Sav otpad generisan u toku izgradnje, uključivo i opasan
Procjena troškova: Okolinski inspektor
Nastali otpadni materijal je štetan po okoliš ako otpad, treba biti odložen na za to predviđenu deponiju ili
Izgradnja 1 KM/t*km za je nadležan da utvrdi
se ne zbrine na adekvatan način predat operateru ovlaštenom za zbrinjavanje opasnog
transport, pridržavanje svih
otpada.
50 KM/t za odlaganje zakonskih propisa.
otpada.
Periodično se treba pregledati stanje korištenih vozila i
opreme.
Propisno skladištiti maziva, gorivo, gorivo, boje,
razrjeđivač i ostale hemikalije, te pažljivo rukovati sa
njima.
Zagađivanje zemljišta i vodotoka uslijed
U slučaju izlijevanja/prosipanja potrebno je izolirati Minorni / Uključeno u
Izgradnja prosipanja/curenja goriva, maziva, rashladnih Izvođač radova
lokaciju i očistiti je. troškove izgradnje
sredstava, boja, razrjeđivača i bitumena
Potrebno je odrediti migracione puteve za sve hemikalije,
te spriječiti da u slučaju izlijevanja/prosipanja, dospiju u
okoliš.
Gorivo i maziva u mehanizaciji mijenjati izvan lokacije
radova, na za to predviđenim mjestima.
Koristiti ispravnu mehanizaciju. Gdje god je to moguće,
Ispusni gasovi iz opreme mogu zagaditi zraka i koristiti električnu energiju ili gorivo najboljeg
Izgradnja Minoran Izvođač radova
negativno uticati na floru i faunu raspoloživog kvaliteta.
Vremenski ograničiti radove
U toku iskopavanja, gomilanja ili nasipanja Pri iskopavanju, potrebno je pažljivo odrediti lokaciju Uključeno u troškove
Izgradnja Izvođač radova
iskopane zemlje može doći do erozije tla gdje će se odlagati zemlja (uzbrdo) izgradnje
U toku izvođenja radova može doći do Prethodno prostudirati karakteristike terena. Ugradnja Uključeno u troškove Izvođač radova i
Izgradnja
narušavanja hidroloških karakteristika terena korektivnih drenažnih kanala. izgradnje Uprava ZP
Institucionalna
odgovornost
Provesti geotehnička ispitivanja i analizu lokacije prije

počinjanja radova. Treba biti uključeno u Izvođač radova
Izgradnja Pojava klizišta uslijed izvođenja drugih radova
Pridržavati se pravila o sigurnosti tokom izvođenja troškove izgradnje Eksterni konsultant
radova.
Minimizirati površinu gdje se treba vršiti uklanjanje Procjena: 100-300
U toku izgradnje može doći do oštećenja drveća
Izgradnja vegetacije. Pri završetku radova potrebno je nadomjestiti KM/m2 za nadom. Izvođač radova
i vegetacije
svu uklonjenu vegetaciju. vegetacije
Prethodno prostudirati specifičnosti biodiverziteta na Izvođač radova i
Izgradnja Radovi mogu dovesti do oštećenja staništa Minoran
lokacijama radova Uprava ZP
Dovođenje pitke vode na lokaciju ZP može Prethodne konsultacije sa Upravom ZP i komunalnim Izvođač radova i
Izgradnja Minoran
poremetiti vodosnabdijevanje ostalih korisnika preduzećem Uprava ZP
Iako je to malo vjerovatno, postoji mogućnost
da se u toku rada otkriju pojedinačne ili Zaustaviti sve radove na lokaciji, te kontaktirati policiju,
Nikakav
Izgradnja masovne grobnice, eksplozivne naprave, civilnu zaštitu ili druge organe vlasti. Organiziratii Izvođač radova
ili minoran
iskopine ili objekti od kulturno-historijskog uvođenje neophodnih mjera zaštite lokacije.
značaja
Registracija i adekvatno informiranje posjetilaca.
Povećan broj posjetioca može dovesti do Uvođenje mjera sankcioniranja.
uznemiravanja životinja, nanošenja štete Uvođenje sistema upravljanja otpadom, instalacija Uključen u redovne
Funkcioniranje ZP Uprava ZP
biodiverzitetu, nepropisnog odlaganja otpada i dovoljnog broja kontejnera za otpad. Spajanje ispusta operativne troškove
generiranja većih količina otpadnih voda otpadnih voda na najbližu kanalizacionu mrežu ili
instalacija adekvatnih septičkih jama.
Povremeno intenziviranje saobraćaja uslijed Ograničenje brzine na području ZP, instalacija ležećih
Uključen u redovne
Funkcioniranje ZP većeg broja posjeta može uznemiriti divljač ili policajaca, zaštitnih ograda i zvučnih barijera na Uprava ZP
operativne troškove
dovesti do njenog ranjavanja i gaženja kritičnim mjestima.
Institucionalna
odgovornost
Efikasan plan upravljanja ZP. Periodično provjeriti stanje

korištenih vozila i opreme. Propisno skladištiti maziva,
gorivo, gorivo, boje, razrjeđivače i ostale hemikalije, te
pažljivo rukovati sa njima.
U slučaju izlijevanja/prosipanja potrebno je izolirati
Upotreba vozila, opreme i materijala tokom
lokaciju i očistiti je. Potrebno je odrediti migracione Uključeno u redovne
redovnog rada i održavanja može uzrokovati
Funkcioniranje ZP puteve za sve hemikalije, te ugradnjom sekundarnih operativne troškove i Uprava ZP
zagađenja zraka, tla i vodotoka, te uznemiriti ili
prihvata spriječiti da u slučaju izlijevanja/prosipanja, troškove održavanja
nanijeti štetu flori i fauni
prodru u okoliš.
Gorivo i maziva u mehanizaciji mijenjati na za to
predviđenim mjestima. Koristiti električnu energiju u
najvećoj mogućoj mjeri ili kvalitetna goriva niskog
sadržaja sumpora
Upotreba neadekvatnih goriva za grijanje i Koristiti koliko je to moguće električnu ili solarnu Uključeno u redovne
Funkcioniranje ZP kuhanje može prouzrokovati emisiju štetnih energiju za ove namjene. Ukoliko o nije moguće, koristiti operativne troškove i Uprava ZP
gasova u zrak drvo za loženje nabavljeno iz prihvatljivih izvora. troškove održavanja
Uspostaviti sistem upravljanja otpadom (sakupljanje,
Korpe za otpad:
Nepropisno odlaganje čvrstog otpada može tretman, odlaganje, ponovno korištenje).
Funkcioniranje ZP 10-30 KM/kom Uprava ZP
uzrokovati zagađenje tla i vode Instalirati dovoljan broj korpe/kontejnera za otpad na
(procjena)
ključnim lokacijama.
Uključeno u redovne
Pojava sporadičnih ilegalnih aktivnosti na Uprava ZP,
Funkcioniranje ZP Efikasan sistem upravljanja ZP. operativne troškove i
području ZP rendžeri
troškove održavanja
Neodgovarajuća upotreba pesticida u okruženju Efikasan sistem upravljanja ZP. Uključeno u redovne
Uprava ZP,
Funkcioniranje ZP ZP može prouzročiti zagađenje tla i vodotoka, te Ako dozvoljeno od strane Uprave ZP, upotreba prirodnih, operativne troškove i
rendžeri
naškoditi flori i fauni biorazgradljivih supstanci troškove održavanja
Identifikacija alternativnih, okolišno prihvatljivih Kompenzacije moraju
Ograničenja upotrebe prirodnih resursa mogu Utvrditi nakon Jedinica za
aktivnosti sticanja prihoda. biti utvrđene u skladu sa
Funkcioniranje ZP negativno uticati na životni standard lokalnog određivanja tačnih implementaciju
Novčane kompenzacije za gubitak prihoda. Procesnim okvirom za
stanovništva projektnih aktivnosti projekta
Program malih grantova. učešće stanovništva.
Inducirani razvoj naselja može rezultirati većim Utvrđivanje mjera održivog razvoja konsezusom Uprave
Funkcioniranje ZP Minoran Uprava ZP
opterećenjem na okoliš ZP, nadležnih opštinskih organa i lokalnog stanovništva.
7.2 Plan monitoringa/nadzora
Faza Koji će se parametri Gdje će se parametri Kada će se parametri Zašto će se parametri

Kako će se parametri nadzirati Trošak Odgovornost
nadzirati nadzirati nadzirati nadzirati
Sigurnost učesnika u Minoran

Opšta sigurnost u Prema žalbama okolnog Redovno u toku radova Izvođač radova,
Na lokaciji radova saobraćaju, radnika, Uključen u
Izgradnja saobraćaju, sigurnost stanovništva, nadzorom - svakodnevno ili po Nadzorni organ
i oko nje osoblja ZP, sigurnost troškove
divljači saobraćanja potrebi ZP
životinja izgradnje
Minimiziranje
Minoran
Svakodnevno ili po zaprašivanja okoliša i
Vizuelno, kod pojave iritacije Uključen u Izvođač radova,
Izgradnja Generisanje prašine Na lokaciji i oko nje potrebi u toku izvođenja iritacije disajnih puteva
disajnih puteva troškove Nadzorni organ
radova radnika, osoblja ZP i
izgradnje
životinja
Minoran
Uznemirenost divljači Svakodnevno ili po
Na lokaciji radova Slušno, redovnim obilaskom Minimizacija Uključen u Izvođač radova,
Izgradnja uslijed nastale buke i potrebi u toku izvođenja
i oko nje šire lokacije uznemiravanja divljači troškove Nadzorni organ
vibracija radova
izgradnje
Minoran
Minimizacija narušavanja
Narušenost estetike U toku izvođenja Uključen u Izvođač radova,
Izgradnja Na lokaciji radova Vizuelno estetike, uznemiravanja
predjela radova troškove Nadzorni organ
divljači
izgradnje
Vizuelno, putem potvrda o Zaštita tla, podzemnih i
zbrinjavanju otpada, potvrda sa površinskih voda, estetski Uključen u
Propisnost upravljanja Redovna svakodnevna Izvođač radova,
Izgradnja Na lokaciji deponije o primitku otpada ili razlozi, sprečavanje troškove
otpadom kontrola Nadzorni organ
od operatera ovlaštenih za štetnih uticaja na floru i izgradnje
zbrinjavanje faunu
Treba biti
uključeno u
Vizuelna inspekcija.
troškove
Prosipanje goriva, U slučaju čestih i velikih Vizuelna inspekcija
Zaštita okoliša od izgradnje;
maziva, rashladnih Na lokaciji i oko prosipanja, treba izvršiti dnevno u toku radova. Izvođač radova,
Izgradnja zagađenja, bezbjednost troškovi
sredstava i drugih lokacije detaljnu laboratorijsku analizu Laboratorijska analiza Nadzorni organ
radnika dodatnog la-
štetnih tečnosti medija na lokaciji prosipanja po potrebi.
boratorijskog
kao i podzemnih voda.
ispitivanja cca
500-1000 KM
Portabl
Emisije u zrak iz Zaštita biodiverziteta,
Čulna inspekcija, mjeračima instrumenti za Izvođač radova,
Izgradnja korištene mehanizacije i Na lokaciji i oko nje Sedmično u toku radova zdravlja radnika i osoblja
kvaliteta zraka mjerenje emisija Nadzorni organ
vozila ZP, zaštita kvaliteta zraka
cca 3000 KM

Zaštita tla, podzemnih i Minoran;

Erozija tla, odroni i Vizuelno, geotehnička Vizuelna inspekcija površinskih voda, Ispitivanje: Izvođač radova,
Izgradnja Na lokaciji radova
sedimentacija ispitivanja dnevno tokom izgradnje sigurnost radnika i cca. Nadzorni organ
izgradnje 500-1500 KM
Narušenost hidroloških Na lokaciji radova i Zaštita staništa i Izvođač radova,
Izgradnja Vizuelno Redovno u toku radova Minoran
karakteristika terena oko nje biodiverziteta Nadzorni organ
Zaštita konfiguracije
Po potrebi u toku Izvođač radova,
Izgradnja Pojava klizišta Na lokaciji radova Vizuelno terena i staništa, sigurnost Minoran
radova Nadzorni organ
ljudi
Minoran,
Uklanjanje vegetacije i
Na lokaciji i oko Vizuelno, fotografisanje Prije i poslije radova na Očuvanje prirodnih uključen u Izvođač radova,
Izgradnja naknadno
lokacije lokacije prije i poslije radova izgradnji resursa, estetski razlozi troškove Nadzorni organ
ozeljenjavanje lokacije
izgradnje
Minoran,
Na lokaciji i oko Svakodnevno za uključen u Izvođač radova,
Izgradnja Narušenost staništa Vizuelno Očuvanje staništa
lokacije vrijeme radova troškove Nadzorni organ
izgradnje
Pronalaženje grobnica,
Zaštita kulturnog
iskopina ili objekata od Na lokaciji i oko Izvođač radova,
Izgradnja Vizuelno Redovno u toku radova naslijeđa, lokacija nestalih Zanemariv
kulturno-historijskog lokacije Nadzorni organ
osoba
značaja
Uznemirenost,
ranjavanje i gaženje
Redovno u skladu sa Uključen u
životinja, narušenost Zaštita biodiverziteta,
Funkcioniranje Na lokaciji i oko Planom upravljanja ZP, redovne
biodiverziteta, Vizuelno sprečavanje zagađenja Osoblje ZP
ZP lokacije po potrebi za vrijeme operativne
nepropisno odloženi okoliša
intenziviranja posjeta troškove
otpad, povećane
količine otpadnih voda

Uključen u
redovne
operativne
Vizuelno, senzorima za troškove; trošak
Zagađenje zraka, tla, Sprečavanje zagađenja
Funkcioniranje Na lokaciji i oko mjerenje emisija u zrak, po Redovno u skladu sa instalacije
vodotoka, oštećenja okoliša, zaštita Osoblje ZP
ZP lokacije potrebi monitoring kvaliteta Planom upravljanja ZP piezometara za
flore i faune biodiverziteta,
podzemnih voda monitoring
podzemnih
voda: cca 1000
KM/kom
Uključen u
Funkcioniranje Ilegalne aktivnosti na Na lokaciji i oko Redovno u skladu sa Zaštita biodiverziteta i redovne
Vizuelno Osoblje ZP
ZP području ZP lokacije Planom upravljanja ZP okoliša operativne
troškove
Jedinica za
Konsultacijama sa Prije početka bilo
Narušenost životnog implementaciju
Funkcioniranje Na lokaciji i oko stanovništvom u skladu sa kakvih projektnih Zaštita životnog standarda Uključen u
standarda lokalnog projekta, Lokalni
ZP lokacije Okvirnim procesom učešća aktivnosti i naknadno u lokalnog stanovništva projektni budžet
stanovništva monitori, Odbor
stanovništva toku funkcioniranja ZP
za monitoring
Razna opterećenja Uključeno u
Funkcioniranje okoliša uzrokovana Na lokaciji ZP i oko Vizuelno, praćenjem kvaliteta Očuvanje okoliša i Uprava/osoblje
ZP induciranim razvojem njega podzemnih voda
Kvartalno
biodiverziteta
operativne ZP
naselja troškove
7.3 Institucionalno jačanje
7.3.1 FBIH
Kadar potreban za efikasno provođenje mjera ublažavanja uticaja i monitoringa treba

uključivati Jedinicu za implementaciju projekta (JIP) FBiH, Osoblje Sektora za šumarstvo pri
Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uključujući i Federalni
šumarski inspektorat u slučaju kategorije zaštićenog prirodnog područja i nacionalnog parka,
ili osoblje nadležnog kantonalnog Ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u
slučaju zaštićenog pejzaža i spomenika prirode, Upravu/osobolje dotičnog zaštićenog
područja i rendžere (u toku radova rekonstrukcije ili izgradnje i Nadzorni organ), osoblje
Šumskih preduzeća Sarajevskog, Unsko-sanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, uz
povremeni angažman kantonalnih ili opštinskih inspektora nadležnih za pitanja zaštite
okoliša, poljoprivrede ili šumarstva, te po potrebi stručnog osoblja sa Univerziteta u
Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Zenici ili Bihaću. Za provođenje monitoringa uticaja na
stanovništvo, kao i efikasnosti mjera kompenzacija u skladu sa Okvirnim procesom (Proces
Framework) za ublažavanje negativnih uticaja na stanovništvo za ovaj projekat, predlaže se
izbor „Lokalnog monitora“ (LM) iz populacije stanovništva pod uticajem projekta za svako
naselje unutar zaštićenog područja ili u neposrednom okruženju, ili barema jednoog LM za
grupu naselja. LM trebaju zajedno izabrati JIP, Uprava svakog zaštićenog područja i
predstavnici svih naselja na teritoriji ZP ili u njegovom okruženju. Pored ovoga treba za
svako ZP oformiti po jedan Odbor za monitoring sastavljen od predstavnika JIP, lokalnog
ureda Svjetske banke, Uprave zaštićenog područja, lokalnih (opštinskih) vlasti, stanovika
sela i glavnih lokalnih NVO. Odbori za monitoring (OM) trebaju biti bazirani pri Upravama
zaštićenih područja (kontakt telefon, fax, itd.).
7.3.2 RS
Kadar potreban za efikasno provođenje mjera ublažavanja uticaja i monitoringa treba

uključivati Jedinicu za implementaciju projekta RS, osoblje Ministarstva poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede RS, Inspektorata pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede RS, te Agencije za uzgoj i selekciju u stočarstvu i Agencije za pružanje
stručnih usluga u poljoprivredi pri ovom ministarstvu, Upravu/osoblje zaštićenog područja i
rendžere (u toku radova rekonstrukcije ili izgradnje i Nadzorni organ), osoblje preduzeća
Srpske šume, uz povremeni angažman opštinskih inspektora nadležnih za pitanja zaštite
okoliša, poljoprivrede i šumarstva, te po potrebi stručnog osoblja sa Univerziteta u Banjaluci,
Istočnom Sarajevu ili Bijeljini. Za provođenje monitoringa uticaja na stanovništvo, kao i
efikasnosti mjera kompenzacija u skladu sa Okvirnim procesom (Proces Framework) za
ublažavanje negativnih uticaja na stanovništvo za ovaj projekat, predlaže se izbor „Lokalnog
monitora“ (LM) iz populacije stanovništva pod uticajem projekta za svako naselje unutar
zaštićenog područja ili u neposrednom okruženju, ili barema jednoog LM za grupu naselja.
LM trebaju zajedno izabrati JIP, Uprava svakog zaštićenog područja i predstavnici svih
naselja na teritoriji ZP ili u njegovom okruženju. Pored ovoga treba za svako ZP oformiti po
jedan Odbor za monitoring sastavljen od predstavnika JIP, lokalnog ureda Svjetske banke,
Uprave zaštićenog područja, lokalnih (opštinskih) vlasti, stanovika sela i glavnih lokalnih
NVO. Odbori za monitoring (OM) trebaju biti bazirani pri Upravama zaštićenih područja
(kontakt telefon, fax, itd.).
Za oba Entiteta utvrđene su slijedeće potrebe jačanja:
a) Nabavka opreme
Vrsta opreme Količina Jedinična Ukupna cijena Izvor nabave

(#) cijena (KM) (KM)
Oprema za 1 komplet 3000 3000 inostrani
analizu kvaliteta
zraka
Piezometri za 3-5 1000 3000 - 5000 Lokalni
monitoring po Z.P. po Zaštićenom
podzemnih voda području
(uključujući cijenu
instalacije)
b) Obuka i usluge konsultanata
Vrsta obuke: - Obuka o mjerama zaštite okoliša

- Obuka o domaćim zakonskim odredbama i standardima
- Obuka o okolišnom monitoringu
Učesnici: - Ključno osoblje Uprava Zaštićenih područja koje bi dalje
vršilo sekundarnu obuku rendžera
- Lokalni monitori
- Jedinice za implementaciju projekta (koordinacija)
Svrha obuke: Osposobljavanje za efikasno upravljanje i monitoring Z.P.
Trajanje obuke: Dva do četiri segmenta, svaki u trajanju 2-3 dana.
Datumi početka i
kraja:
Mjesto Zavisi od broja učesnika. Možda bi najbolje bilo imati jedan
održavanja: program u BiH , u nekoj centralnoj lokaciji u odnosu na projektne
lokacije, npr. Sarajevo, Zenica ili na mjestu iz kojeg je registrovan
najveći broj učesnika.
Institut ili Lokalne organizacije i konsultanti sa adekvatnim iskustvom.
organizacija koja Po potrebi, strani stručnjak.
obavlja obuku:
Teme obuke: - Značaj očuvanja biodiverziteta i okoliša
- Zahtjevi primjenjivih zakona
- Mjere zaštite okoliša, uključujući bezbjedno rukovanje,
skladištenje i upotrebu radnih materijala, održavanje
opreme, protivpožarne mjere, postupanje u incidentnim
situacijama
- Važnost monitoringa i kako ga provoditi
Metode obuke: Obuka treba biti organizirana tako da sadrži teoretska predavanja,
ali da se pri tome fokusira na aktivnom učešću polaznika i njihovoj
interakciji, u kombinaciji sa specifičnim primjerima iz prakse. Ovaj
grupni pristup polaznike bi trebao stimulirati da implementiraju
stečeno znanje, a sama metodologija bi se koristila kao osnov za
razvoj budućih koncepata obuke.
Materijal za Za vrijeme obuke preporučuje se distribucija jednostavnih
obuku: publikacija o temama obuke.
Troškovi obuke
Cijena (KM)
Opis Uz korištenje usluga Uz korištenje usluga
lokalnih konsultanata (2) stranih konsultanata (2)
Predavanja 3000 6000
Literatura za distribuciju 500 500
Iznajmljivanje prostorije / 1000 1000
tehnička podrška
Prenoćište (ako potrebno) 50 / učesnik x 20 = 50 / učesnik x 20 =
1000 1000
Osvježenja 500 500
Ukupna godišnja cijena: 6000 9000
c) Neophodno je razviti i implemetirati provedbene propise Zakona o zaštiti prirode kojima će

biti regulisana problematika zaštićenih područja.
d) Za postizanje efikasnije zaštite biodiverziteta i bolje planiranje razvojnih aktivnosti

preporučuje se slijedeći pristup:
- stalna podrška istraživačkim aktivnostima, naročito biološkim,

- bliska saradnja entitetskih JIP, kao i uprava zaštićenih područja sa područja oba
Entiteta, uspostava koordinacionih tijela na nivou BiH
- gdje je to moguće, teritorijalno povezivanje susjednih zaštićenih područja unutar BiH,
te
- promoviranje regionalizacije povezivanjem zaštićenih pograničnih područja u BiH i
susjednim zemljama.
Vremenski raspored aktivnosti
Aktivnost Datum početka Trajanje Krajnji

datum
Mjere ublažavanja Početak implementaciuje mjera ublažavanja je datum
Aktivnosti monitoringa početka građevinskih aktivnosti ili datum početka rada
(nadzora) ZP. Datum kraja za fazu izgradnje je 10 dana po
završetku radova ili dok se eventualna zagađenja ne
uklone iz tla ili voda. Početak aktivnosti monitoringa je
vezan za datum početka radova, a kraj u fazi igradnje
je mjesec dana nakon završetka radova ili nakon
uklanjanjanja eventualnih zagađenja iz tla ili vode.
Datum početka aktivnosti monitoringa za fazu rada ZP

je datum početka projektnih aktivnosti na datoj lokaciji
ili datum početka rada ZP u slučaju novih ZP. Krajnji
datum: nije primjenjivo obzirom da se ne očekuje
zatvaranje ZP. Učestalost monitoringa je navedena u
tabeli Okolišni monitoring.
Aktivnosti obuke Obuku treba provesti barem dva mjeseca prije
efektivnog početka implementacije projektnih
aktivnosti.
7.4 Institucionalni aranžmani
Efikasan monitoring nije moguć bez jakog učešća lokalnog stanovništva. Zato stanovništvo
sa područja ZP ili neposrednog okruženja treba motivirati da obavještava LM o bilo kakvim
uočenim prekršajima ili uticajima na stanovništvo ili okoliš u vezi projekta. Svaki Odbor za
monitoring (OM) treba imati 2-4 redovna godišnja sastanka za analizu svih aspekata
implementacije projekta na osnovu jasno utvrđenih indikatora uspjeha. Dodatni vanredni
sastanci se trebaju organizirati po potrebi. Predloženi mehanizam monitoringa i izvještavanja
se može prikazati slijedećom okvirnom shemom:
OM
hitnislučajevii
(predstavnici JIP,
lokalnog ureda SB,
redovno izvještavanje Opštine, LM,
LM Uprave ZP,
kvartalno
glavne lokalne NVO
(sastanci 2-4x godišnje)
ZP korektivna mjera
(instrukcija za
akciju)
pojedinačni
stanovnici Uprava
ZP
implementacija
korektivne mjere
PRILOZI
PRILOG 1 - Okolišne klauzule ugovora sa izvođačima radova rekonstrukcije ili

izgradnje
Većina negativnih uticaja u toku faze izgradnje ili demontaže mogu se izbjeći ili značajno
ublažiti osiguranjem dosljednog poštivanja dogovorenih mjera zaštite okoliša od strane
izvođača radova. Takve zaštitne mjere, sročene u formi okolišnih klauzula ugovora o
izvođenju radova, trebaju sadržati najmanje slijedeće stavke:
1. Sve aktivnosti se moraju izvoditi u skladu sa važećim primjenjivim zakonskim odredbama

koje se tiču zaštite okoliša.
2. Provoditi neophodne mjere zaštite prirodnih staništa ili drugih područja od posebne
važnosti. Ovo mora uključivati mjere minimizacije uništavanja postojeće vegetacije na
lokaciji izvođenja radova ili u njenoj okolini, kao i naknadno nadomještanje uništene
vegetacije.
3. Provoditi adekvatne mjere zaštite objekata od kulturno-historijskog značaja.
4. Kamp za smještaj radnika mora biti lociran u dogovoru sa Upravom Zaštićenog područja.
5. Način upotrebe pitke vode iz javne mreže snabdijevanja vodom mora se dogovoriti sa
Upravom ZP i nadležnim lokalnim preduzećem (gradski vodovod).
6. Sa Upravom ZP i lokalnim vlastima neophodno je dogovoriti i upotrebu prilaznih puteva

gradilištu. Ovo uključuje preciziranje glavnih i alternativnih puteva, kao i režim saobraćanja.
7. Vremenski raspored svih radova mora biti određen u dogovoru sa Upravom ZP. Ukoliko
za to ne postoje posebne prepreke, potrebno je sve aktivnosti izvoditi u redovnim dnevnim
intervalima za vrijeme svijetlog dijela dana.
8. Sav građevinski otpad, uključujući iskopani materijal, mora biti propisno zbrinut. Ovo
uključuje odlaganje na lokalnu deponiju, kao i upotrebu iskopane zemlje za zatrpavanje
eventualnih rupa, kanala i sl. na drugim lokacijama. U slučaju odlaganja otpada na deponiju,
potrebno je čuvati potvrde o predaji otpada. Spaljivanje građevinskog otpada na području ZP
je zabranjeno. Po završetku svih radova, izvođač je obavezan u potpunosti ukloniti sve
generirane otpadne materijale sa lokacije, te ih odložiti na za to propisno mjesto.
9. Izvođač radova dužan je koristiti ispravnu i adekvatno održavanu opremu, uređaje i vozila.
Ukoliko se za pogon opreme ili uređaja koristi diesel gorivo, potrebno je koristiti gorivo
najboljeg dostupnog kvaliteta, tj. sa niskim sadržajem sumpora.
10. Izvođač radova mora uvesti efikasne mjere sprečavanja prosipanja i curenja goriva,
maziva, rashladnih sredstava, bitumena, boja, lakova, rastvarača/razređivača i drugih radnih
tečnosti, kako u toku rada, tako i pri transportu i skladištenju takvih tečnosti. U slučaju
pojave prosipanja ili curenja na tlo, neophodno je zagađeni dio zemljišta odvojiti u cilju
sprečavanja dalje migracije prosute tečnosti. Odvojeni dio (zagađenu zemlju) potrebno je
odložiti na propisno odlagalište. Strogo se zabranjenuje spaljivanje prosutih tečnosti.
11. Ukoliko se utvrdi da je to neophodno, izvođač je dužan pribaviti opremu za mjerenje

emisija polutanata (oksida sumpora, azota, čvrstih čestica) iz opreme, uređaja i vozila u
zrak, te provoditi redovno mjerenje u dogovoru sa Upravom ZP.
12. Izvođač radova mora sve radnike upoznati sa mjerama minimizacije stvaranja buke i
prašine u toku radova.
PRILOG 2 – Zabilješke sa javnih rasprava
8. LITERATURA
1. Bjelčić Ž. et al., ANUBiH, Posebna izdanja, knjiga XI – Odjl. Pri. i matm. nauka,
knjiga, 1969; 3: 91.
2. Cvijović M.M., Redžić S. , Glasnik Zem. Muz. U Sarajevu, 1988.
3. Dizdarević M. Zbornik refereata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija prirodnih i
društvenh vrijednosti sliva rijeke Une. Bihać, 1991; 6: 87.
4. Fukarek P., ANUBiH, Posebna izdanja, knjiga XI – Odjl. Pri. i matm. nauka,
knjiga, 1969; 3: 107.
5. Fukarek P., ANUBiH, Posebna izdanja, knjiga XI – Odjl. Pri. i matm. nauka,
knjiga, 1969; 3: 189.
6. Lakušić R. et al. ANUBiH, Posebna izdanja, knjiga XI – Odjl. Pri. i matm. nauka,
knjiga , 1969;
7. Lakušić R. et al. Zbornik refereata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija
prirodnih i društvenh vrijednosti sliva rijeke Une. Bihać, 1991; 6: 15.
8. Lakušić R., Kutleša L. Zbornik refereata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija
prirodnih i društvenh vrijednosti sliva rijeke Une. Bihać, 1991; 6: 115
9. Lakušić R., Redžić, S., Glasnik CANU, Prirodne nauke, 1989;
10. Lakušić R., Redžić, S.. Zbornik referata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija
prirodnih i društvenh vrijednosti sliva rijeke Une. Bihać, 1991; 6: 25.
11. Mehanović S. ANUBiH, Posebna izdanja, knjiga XI – Odjl. Pri. i matem. nauka,
knjiga, 1969; 3: 293.
12. Pavlović B. Zbornik refereata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija prirodnih i
13. Redžič S. et al.. Zbornik refereata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija prirodnih
i društvenh vrijednosti sliva rijeke Une. Bihać, 1991; 6: 81.
14. Redžić S. et al. . Godišnjak Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, 1984, 39:
15. Redžić S. et al. 1983-86. Vegetacijska karta BiH. Listovi Jajce 4. Biol. Inst. Univ.
U Sarajevu.
16. Redžić S. et al., Bilten Društva ekologa BiH, A., 1988; Sarajevo
17. Redžić S., Annali di Botanica , 2002.
18. Redžić S., Annali di Botanica, 1999.
19. Stefanović V. Zbornik refereata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija prirodnih i
20. Stefanović V. Zbornik refereata i rezimea Naučnog skupa Valorizacija prirodnih i
21. Šilić Č. , Glasnik Zem. Muz., PN, NS., 1992-95; 31: 323.
22. “OKVIRNA VODOPRIVREDNA OSNOVA“,Javno Vodoprivredno preduzeće
„Vodoprivreda Bosne i Hercegovine –Zavod za vodoprivredu,Sarajevo 1994.god.
23. Hidroenergetska rješenja slivova u Bosni i Hercegovini, Energoinvest,
Energoinženjering, Higrainženjering, Sarajevo, April 1990. god.
24. “Katastar akumulacija u BiH.“ENERGOINVEST,Higrainženjering,Sarajevo,April
1982.god.
25. Vodne snage Une i Sane,Elektroprojekt,Sarajevo 1959.god.
26. Studija o mogućnosti izgradnje HE Rmanj manastir na rijeci
Unac,Energoinvest,Energoinženjering,Higrainženjering,Sarajevo 1986.god
27. Nacionalni okolišni akcioni plan ,2002.

28. Studija izvodivosti Igman-Bjelašnica-Treskavica Visočica (2001.)
29. Studija izvodivosti za NP Una - Elektroprojekt, 2005.
30. Plan upravljanja za NP Sutjeska za period 2003-2012. (2002.)
31. Studija ŠG Janj i Lom - Dr. Zoran Maunaga i dr. (2001.)
32. Nacrt dokumenta Socijalna procjena za projekat zaštićenih šumskih i planinskih
područja, Prism Research, 2006.

Okolisna Procjena - Projekat Zasticenih Sumskih I Planinskih Podrucja (UnEncrypted !!!)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Okolisna Procjena - Projekat Zasticenih Sumskih I Planinskih Podrucja (UnEncrypted !!!)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROJEKAT ZAŠTIĆENIH

ŠUMSKIH I PLANINSKIH PODRUČJA

- NACRT FINALNOG IZVJEŠTAJA-

Sarajevo, decembar 2006.

Ovaj dokument je izrađen za Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije

Stručni tim za izradu studije

Verner Huseljić, dipl. inž. hem. tehn.

Tim studije izražava zahvalnost Jedinici za implementaciju projekata za šumarstvo RS,

6.6 Uticaji na korištenje zemljišta ................................................................................ 52

Ovaj Okvir okolišne procjene/Plan upravljanja okolišem, izrađen u skladu sa zahtjevima

Premda različitog intenziteta, u svim razmotrenim projektnim područjima su prisutne prijetnje

__________ za Republiku Srpsku. Komentari učesnika javnih rasprava su uzeti u obzir u

Prirodni šumski resursi i biološka raznolikost Bosne i Hercegovine su među najbogatijim u

Projekat se sastoji od slijedećih komponenti:

• Komponenta 1 - Fizičko unaprjeđenje postojećih zaštićenih područja i uspostava

• Komponenta 2 - Jačanje kapaciteta na lokalnom, entitetskom i državnom nivou za

• Komponenta 3 - Stvaranje alternativnih prilika za izdržavanje lokalnog stanovništva

Na osnovu očekivane sveukupne vjerovatnoće i veličine mogućih okolišnih uticaja, ovaj

- da se analizira politika, zakonski i administrativni okvir relevantan za uspostavu i

Zasnovan na podacima o šest prioritetnih projektnih lokacija i utvrđenim okolišnim aspektima

2.1 Administrativni okvir

Okolinsko upravljanje u Bosni i Hercegovini (BiH) nije institucionalizovano na državnom

2.2 Zakonodavstvo o procjeni uticaja na okoliš

Procedura procjene uticaja na okoliš u FBiH je određena federalnim Zakonom o zaštiti

Prethodna procjena uticaja na okoliš

Investitor podnosi Federalnom ministarstvu (u daljem tekstu: Ministarstvu) zahtjev za

• opis projekta sa informacijama o lokaciji, namjeni i veličini pogona i postrojenja,

Ministarstvo dostavlja zahtjev i pripadajuću dokumentaciju ostalim nadležnim organima

Studija o uticaju na okoliš

Sadržaj Studije o uticaju na okoliš u FBiH utvrđen je Pravilnikom o pogonima i postrojenjima

Pogoni, postrojenja i aktivnosti za koje Federalno ministarstvo utvrđuje potrebu za

Ministarstvo u prethodno navedenom Pravilniku, utvrđuje listu pogona i postrojenja za koje je

Odobravanje studije o uticaju na okoliš

Na osnovu Rješenja o odobravanju Studije o uticaju na okoliš investitor dobija Okolinsku

Učešće javnosti i pristup informacijama u postupku procjene uticaja na okoliš

Ministarstvo je dužno u skladu sa čl.36. Zakona o zaštiti okoliša osigurati učešće

Konačno, treba imati na umu da trenutno federalno zakonodavstvo propisuje proceduru

Relevantni okolišni zakoni kantonalnog nivoa

o Zakon o zaštiti okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona (Službene novine

2.3 Ostali relevantni zakoni

Zakon o zaštiti prirode (Službene novine br. 33/03)

Zakon o prostornom uređenju (Službene novine FBiH 52/02)

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službene novine FBiH, Br. 2/98)

Prema članu 21 ovog zakona, ispuštanje štetnih i opasnih materija na poljoprivredno

Pravilnik o maksimalnoj dozvoljenoj količini štetnih i opasnih materija u zemljištu i metode

Ovim pravilnikom su definirane štetne i opasne materije, uključujući i mulj od tretmana

Zakon o šumama (Službene novine FBiH, Br. 20/02)

Zakon o vodama FBiH (Službene novine FBiH, Br. 18/98)

Zakon o zaštiti voda (Službene novine FBiH 33/03)

Zakon o komunalnim djelatnostima (Službeni list SR BiH Br. 20/90)

Ovim zakonom se uređuju “komunalne djelatnosti od posebnog društvenog interesa” (Član

Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH br. 33/03)

U skladu sa ovim zakonom osnovan je Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog

2.3.2 Ostali relevantni zakoni kantonalnog nivoa

- Zakon o prostornom uređenju Hercegovačko-neretvanskog kantona (Službene/Narodne

- Zakon o komunalnoj djelatnosti Hercegovačko-neretvanskog kantona (Službene/Narodne

Zakon o zaštiti prirode (Službeni glasnik RS, br. 50/02)

Zakon o uređenju prostora (Službeni glasnik RS, br. 84/02 i 14/03)

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službeni glasnik RS, br.14/04, 22/04 i 49/04)

Ovim zakonom uređuju se zaštita, korištenje, unapređivanje i uređenje poljoprivrednog

Zakon o šumama (Službeni glasnik RS, br.66/03)

Ovaj zakon određuje šumskoprivredna područja i uspostavu katastra šuma, te regulira

Zakon o lovstvu (Službeni glasnik RS, br.4/02)