INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

SAOBRAĆAJNI FAKULTET TRAVNIK

Zagađenje i zaštita od buke

SEMINARSKI RAD

Predmet: Ekologija u saobraćaju

Mentor: Prof. Krsto Mijanović Student: Nejla Delibašić S-19/18

 SADRŽAJ

1.UVOD..................................................................................................................................................3
2.0 OPĆENITO O BUCI KAO ŠTETNOM FAKTORU LJUDSKOG ZDRAVLJA..................................................4
2.1. Utjecaj buke na čovjeka...................................................................................................................4
2.2. Klasifikacija buke.............................................................................................................................6
3.0 MJERENJE I MJERNI POSTUPCI PRI DOKAZIVANJU BUKE KAO FAKTORA ŠTETNOSTI.........................9
3.1 Standardi za mjerenje buke..............................................................................................................9
3.2 Mjerenje buke, postupci...................................................................................................................9
3.3 Tipovi mjeraša nivoa buke prema tačnosti mjerenja......................................................................11
3.4 Princip rada mjerača buke..............................................................................................................12
3.5 Mjerenje buke, postupci.................................................................................................................13
4.0 ZAKLJUČAK.....................................................................................................................................17
5.0 LITERATURA....................................................................................................................................18

2
1.UVOD

Buka je jedan od ključnih permanentnih zagađivača životne i radne okoline u današnjem

dobu. Ključno ju je detektirat,analizirat te minimalizirat.
U današnjem dobu,velike industrijalizacije te komercijalizacije svega oko nas pa i
ljudskog okoliša, kako radnog tako i životnog veliku ulogu igra spoznaja o problemima
zagađenja te borbe protiv istoga.
Stoga je neophodna vrlo visoka spoznaja i svijest o štetnostima,njihovim učincima te
njihovoj sanaciji i implementaciji novih tehnologija i tehnika koje bi to svele na što je
moguće prihvatljiviji i manji udio.
Jedan od tih velikih štetnosti po čovjeka i njegov okoliš jest i buka.
Uz nesmetanu uporabu modernih pomagala i rješenja tehničke prirode,kao što su
npr.zvukomjeri.
Buka može bit uspješno anulirana i svedena na razumne mjere također i u radnoj okolini
čovjeka kao što su pogoni ili mjesta samog rada,što je propisano takodjer zakonima i
normama.

3
2.0 OPĆENITO O BUCI KAO ŠTETNOM FAKTORU LJUDSKOG ZDRAVLJA

2.1. Utjecaj buke na čovjeka

Razvojem tehnologija,ljudskog napredka u svim pogledima buka je dobila svoj obol na

način da je velikim dijelom razvitka upravo ona štetni produkt.
Pa tako buka se pojavljuje u više pravaca odnosno izvora iste,intezitetom i konstantnosću
nastajanja.
Prvenstveno je problem izražen u velikim ubranim i visokoindustrijaliziranim područjima
kao i proizvodnim te svim ostalim pogonima. Svjetska zdravstvena organizacija(WHO)
je na osnovu izvršenog velikog broja istraživanja i analiza donije procjenu,
Prema kojoj je gornja granica neštetnosit buke u osmosatnom radnom vremenu pojedinca
75dB(A).
Iznad ove granice rizik oštećenja zdravlja se značajno uvećava.
Prema preporukama iste organizacije kućna buka nebi trebala prelazit razinu od
45dB(A),a buka tjekom noći 35dB(A)
Buka utječe ovisno i kontinutetu te količini izloženosti na čovjeka te njegovu okolinu na
nekoliko uobičajnih načina te ih možemo definirati kao bolesti ili oboljenja;
*fizičke prirode
*psihičke prirode
*socijalne prirode
Što u konačnici šteti samom pojedincu ali i društu u cjelini,obzirom da je pojedinac
potreban društvu u vidu svog rada.
Pa tako možemo govoriti o;
* oštećenu sluha
* smetnje pri komunikaciji
* uznemiravanje
* umor
* slaba koncentracija
* slaba produktivnost pojedinca
Sve ove navedene činjenice i pojmovi su većinom produkt zagađenja od buke koja dolazi
od industriskog razvoja planeta te do spoznaje da se treba pristupit analizi,zaštiti te
smanjenju buke na razini podnošljivih jedinica.
Jaka buka kroz dulje vrijeme može izazvati stalno oštećenje sluha,odnosno organa
unutarnjeg uha kod čovjeka.
Ako dođe do takvog oštećenja posljedice su trajne i nepopravljive.

4
Rizik oštećenja sluha ovisi o karakteristici same buke.
Na organ sluha buka djeluje poraživanjem simpatičkog dijela autonomog živčanog
sustava.
Da bi analizirali buku i njen problem,potrebno je krenuti od primača iste buke iz prostora.
A to je čovjek,te njegova anatomija što konkretno predstavlja slušni organ,tj uho.
Presjek slušnog organa/uha dat je na Slici 1.
Iz slike je vidljivo da se uho sastoji od tri osnovna dijela;
Vanjskog uha
Srednjeg uha
Unutarnjeg uha
Zvuk u uho ulazi kroz ušni kanal i preko dlačica,koje se nalaze u unutarnjem uhu te
pretvaraju u signal i živčane impulse koje mozak potom analizira i dekodira.

Slika 1. Presjek uha čovjeka (wikipedija.org )

Uslijed visokog intenziteta buke može doći do oštećenja dlačica koje se nalaze u ušnom
kanalu i do trajnog gubitka sluha.
Buka također utječe na cirkulaciju krvi u organizmu,potiče stres i ostale psihološke
probleme kod čovjeka.
Industrijska buka je često povezana s drugim problemima te sa industrijskom okolinom i
zagađenjem zraka.
Sve to skupa utječe na zdravlje i raspoloženje čovjeka koa pojedinca ili radnika.
Buka također povečava rizik sigurnosti jer otežano ili nikako možemo primit signalna
upozorenja zvukom.
Možemo navesti još neke aspekte štetnog utjecaja buke na čovjeka kao što su;
*Proširenje zjenica

5
*Utjecaj na hromone
*Ubrazan rad srca
*Povišena razina adrenalina
*Utjecaj na rad unutarnjih organa čovjeka
*Ujtejcaj na želudac i trbuh
*Utjecaj na mišićna vlakna
*Suženje krvnih žila
*Ostalo

2.2. Klasifikacija buke

Problem zaštite od buke može se prikazati kao sustav koji se sastoji od tri osnovna dijela;
Izvor-------Put širenja-------Prijemni prostor,odnosno ugrožena osoba.
Prema tome buku možemo klasificirati odnosno podijeliti prema nekoliko varijabli i
segmenata njenog nastajanja i djelovanja u prirodi i okolišu.
Dakle prema utjecaju i prema nastajanju buke odnosno vrsti buke.
Stoga možemo reći da su 3 kategorije utjecaja buke:
Utjecaj na zdravlje ljudi
Uz iznimku izrazito jakih razina zvuka (buke), kod kojih može
doći do direktnog oštećenja sluha, teško je dokazati vezu
između uzroka i posljedice. Djelovanje smetnje nastale bukom
varira od čovjeka do čovjeka i znatno ovisi i o neakustičnim
aspektima.
Socijalni utjecaji buke
Među socijalne utjecaje buke spadaju smetnje u komunikaciji i promjene stava u
socijalnom
ponašanju opterećenih (buci izloženih) ljudi.
Ekonomski utjecaji buke
Često se troškovi buke ne mogu na osnovi nepostojeće tržišne cijene izraziti brojkom, što
vodi do toga, da ih prikazujemo kao eksterne troškove.

Prema vrsti buke,odnoso nastanku;

1-Buka koja se stvara u prostoriji u kojoj smeta.

6
2-Zračna buka koja se prenosi izvana ili iz druge prostorije u prostoriju u kojoj smeta.
3-Vibracijska buka, koja se u prostoriji u kojoj smeta prenosi preko građevinskih
konstrukcija.

Sve prikazano na slici 2. gdje možemo vidjeti razne izvore buke u ljudskom prostoru i
izvan njega.

Slika 2. Podjela izvora buke prema nastanku (repozitorij.vuka.hr)

7
 Slika 3. Izvori buke (repozitorij.vuka.hr)

3.0 MJERENJE I MJERNI POSTUPCI PRI DOKAZIVANJU BUKE KAO

FAKTORA ŠTETNOSTI

8
U današnjem vremenu postoje normirane metode buke i kriteriji za ocjenjivanje buke te
napredni uređaji i mjerni instrumenti za očitavanje iste.
Brzi razvoj informatičkih tehnologija i računala omogućava brzo i pouzdano
proračunavanje i analiziranje postupaka zvučne zaštite.
Propisima i nromama definira se prihvatljivo stanje buke za svaku konkretnu sredinu na
temelju postavljenih kriterija kao što su zaštita sluha i zdravlja uopće,utjecaj na zamor i
na proizvodnost rada, čujnost zvučnih signala, razumnost govora, potrebu za mentalnim
usredotočenjem,odmorom,rekreacijom i mirnim snom. Propisi su međutim na neki način
uvijek kompromis tri značajek,humanih-tehničkih i ekonomskih mogućnosti.

3.1 Standardi za mjerenje buke

Najvažniji standardi u području mjerenja buke obuhvaćani su standardima

• IEC (International Electrotechnical Commission) i

• ISO (International Organization for Standardization),

pri čemu je IEC nadležan u području konstrukcije instrumenata, a ISO u području mjerne
tehnike, eksperimentalnih uslova, mjernih parametara i njihovih granica te rezultata
mjerenja.

3.2 Mjerenje buke, postupci

Prije samog mjerenja buke, potrebno je:

1. Znati zašto je potrebno mjerenje buke (Tehnički pregled, ispunjenje minimalno
tehničkih uvjeta, zapisnik inspekcije i slično) i u kojem vremenu (dan, večer ili noć).
2. Prostor u kojem se provodi mjerenje buke je potrebno što bolje zračno izolirati i
udarno izolirati
3. Da svi izvori buke koje želite imati na određenom mjestu, budu u tom predivđenom
prostoru u ispravnom stanju i da se mogu isključiti ako je potrebno
4. Da ukoliko neki izvor buke zahtijeva stručnog operatera, osigurate nazočnost osobe

9
koja je u mogućnosti rukovati strojem
5. Najaviti mjerenje buke najbližim korisnicima tog prostora.

Atest buke

Kada je mjerenje buke u pitanju, znamo da postoje dvije vrste mjerenja koje ulaze u to,
akustička mjerenja i mjerenja zvučne izolacije između prostorija.
Akustička mjerenja razine buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, a u svrhu:
1. ishođenja minimalno tehničkih uvjeta za određene vrste gospodarskih djelatnosti, za
dnevne i/ili noćne uvjete rada
2. dokazivanja ispunjenja mjera zaštite od buke po završetku izgradnje objekta, –
puštanja u rad infrastrukturnih/gospodarskih objekata
3. verifikacije provedbe mjera zaštita od buke na otvorenom prostoru, – nadziranja buke
gradilišta u skladu sa zahtjevima Zakona o zaštiti od buke
4. utvrđivanja osnovnih razina buke nužnih za izradu studija utjecaja na okoliš
5. nadziranog i nenadziranog praćenja stanja razina buke u okolišu.

Mjerenje zvučne izolacije između prostorija i međukatnih konstrukcija, što obuhvaća:

1. zračnu zvučnu izolaciju između prostorija
2. udarnu zvučnu izolaciju međukatnih konstrukcija
3. Ugradnja i podešavanje elekroničkog limitatora buke za ograničenje izlazne snage
pojačala

Mjerenje buke okoliša

Najviše dopuštene ocjenske razine buke u dB:
1. zona, zona namjenjena odmoru, oporavku i liječenju
-za dan: 50; za noć: 40
2. zona, zona namijenjena samo stanovanju i boravku
– za dan: 55; za noć: 40
3. zona, zona mješovite, pretežito stambene namjene
– za dan: 55; za noć: 45
4. zona, zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem
– za dan: 65; za noć: 50
5. zona, zona gospodarske namjene (proizvodnja, industirja, skladišta, servisi)
– Na granici građevne čestice unutar zone – buka ne smije prelaziti 80 dB
– Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči

10
Mjerenje buke u stanu
Najviše dopuštene ekvivalentne razine buke u dB
Zona 1., za dan: 30; za noć: 25
Zona 2., za dan: 35; za noć: 25
Zona 3., za dan: 35; za noć 25
Zona 4., za dan: 30; za noć: 40
Zona 5., za dan: 30; za noć: 40
-Stalna ili isprekidana buka (npr. grijanje, pumpe): 25
– Kratkotrajna ili kolebajuća buka (npr. dizala, ispiranje WC): 30

Mjerenje buke u ugostiteljskom objektu

Objekti u kojima se pružaju ugostiteljske usluge i obavlja se ugostiteljska djelatnost
mogu u zatvorenom prostoru izvoditi glazbu najviše ekvivalentan razine od 65 dB.
Objekti koji rade noću, u kojima se pružaju ugostiteljske usluge ili se obavlja
ugostiteljska djelatnost, smiju izvoditi glazbu najviše razine od 90 dB, a srednje vršne
razine od 100 dB.

3.3 Tipovi mjeraša nivoa buke prema tačnosti mjerenja

Mjerači nivoa zvuka prema IEC 651-1979 i IEC 804-1985 , svrstavaju se u

četiri grupe:

• Tip 0, laboratorijski referentni standardi namijenjeni za kalibraciju drugih

metara, mjerača nivoa zvuka.

• Tip 1, precizni metri mjerači nivoa zvuka za opću namjenu ,općenito na

terenu gdje se traže prcizna mjerenja.

• Tip 2, mjerači opće namjene za upotrebu na terenu i za snimanje

podataka nivoa buke za dalju analizu frekvencija.

• Tip 3, israživački mejrač zvuka koji služi za određivanje uslova okoline

po pitanju buke.

Prema složenosti mjerači buke se dijele na:

11
• Najjednostavnije mjerače buke ili dozimetre koji se koriste za mjerenje

buke

• Analizatore nivoa buke koji se koriste u dijagnostičke svrhe

3.4 Princip rada mjerača buke

Mjerač buke je mjerno sredstvo koje reagira na zvuk slično kao čovjekovo uho i daje
objektivna reproduktivna mjerenja zvučnog nivoa. Zvučni signal se pretvara u električni
signal pomoću mikrofona visokog kvaliteta. Signal je slab pa se mora pojačati da bi se

očitao na instrumentu. Poslije prvog pojačanja signal prolazi kroz korektivni filter.
Poslije daljeg pojačanja signal je toliko jak da da otklon na instrumentu. Efektivna
vrijednost signala je određena u detektoru efektivne vrijednosti. Očitana vrijednost je
nivo zvuka u dB. Signal zvuka može se dobiti sa izlaznog utikača i vodi na vanjske
instrumente kao što su

magnetofoni, dozimetri buke ili pisači. Efektivna vrijednost, RMS, je specijalan oblik
matematičke srednje vrijednosti. Važna je jer direktno zavisi od energije zvučnog signala.
Detektor vršne vrijednosti može da se ugradi ako se želi određivanje vršnih vrijednosti
impulsnih signala.

12
 Slika 4. Extech SDL600 uređaj za mjerenje razine zvuka (zir.nsk.hr)

3.5 Mjerenje buke, postupci

Svrha mjerenja buke je postizanje pouzdanih,tačnih i iscrpnih podataka koji će na pravi

način stvoriti sliku o situaciji u vezi s bukom koja će biti pouzdana osnova budućeg
proučavanja.

13
Neki praktični postupci koji se moraju znati da bi se pristupilo mjerenju buke su:

1. Mikrofon kojim se mjeri, u dužem vremenskom razdoblju, mora biti postavljen na

stalak na visinu 1,2 - 1,5 m (Slika 5.).

Slika 5. Položaj mikrofona iznad tla (zir.nsk.hr)

2.Ukoliko se mjerenja vrše na vanjskom prostoru, da bi se minimizirala refleksija buke

od objekta, mjerni instrument mora biti odmaknut minimalno 3,5 m od objekta, a 1 do 2
m ispred fasade objekta (Slika 6).

Slika 6. Položaj mikrofona u vanjskim uvjetima (zir.nsk.hr)

3.Kada se mjerenja buke vrše u zatvorenom prostoru položaj mjernog instrumenta se

određuje od zida odmaknuto 1 m, a od prozora 1,5 m, kako je prikazano na Slici 7.

14
 Slika 7. Položaj mikrofona u prostoriji (zir.nsk.hr)

4.Operator koji mjeri buku može utjecati na rezultate mjerenja, i to negativno, pa se

preporuča da se mjerenja vrše tako da instrument bude na stalku, bez prisustva operatora.

5.Položaj operatera u odnosu na izvor zvuka poželjan je kako je prikazano na Slici 8.

Slika 8. Položaj operatera (zir.nsk.hr)

6.Kod mjerenja u realnim, stvarnim, uvjetima otežano je određivanje položaja

instrumenata pri mjerenju buke izvora, pa se primjenjuje pravilo:
a) za zaštitu organa sluha, uha - mjerni instrument se postavlja u visinu prirodnog
položaja uha,
b) mjerenje nivoa buke izvora - mjeri se u slobodnom polju,
c) mjerenje direktne i reflektirane buke.

7.Postupak određivanja ukupnog nivoa buke iz više izvora provodi se sljedećim

redoslijedom:
a) izmjeriti nivo buke svakog izvora,
b) naći razliku ta dva izvora,
c) razliku nanijeti na apscisu i podići vertikalu na korekcijsku krivulju,
15
d) očitanu vrijednost korekcije pribrojiti većem nivou buke.

4.0 ZAKLJUČAK

U današnjem dobu kada nam prijeti velika globalana problematika zagađenja i njenih
produkata štetnosti po ljude i ljudski okoliš,kako radni tako i prorodno/stambeni.

16
Ljudi su postali svjesni svih izvora štetnosti i kako se protiv istih uspješno boriti te ih
sanirati na najjednostavniji i brži način te što efikasniji.
Stoga jedan veliki segmet te štetnosi je i predmet ovog rada,buka kao takva.
Ovdje je u ovom radu izvedeno jedan dio segmenta cijelog stručnog,analitičkog i
tehničkog aspekta buke i borbe za njenjo smanjenje i dovođenje u razinu podnošljivu za
ljude.
Možemo reći,buka je jedan od glavnih psihofizičkih incijatora problema kod ljudi i danas
je raširena u gotovo sve urbano-industrijalizirana područja kako kod nas,tako i u
svjetskim okvirima,pogotovo je to izraženo u razvijenim zemljama i područjima.
Kroz analizu doveden je zaključak da se buku uspješno može minimalizirat prilikom
projektiranja,adaptiranja bilo životnog bilo radnog prostora oko nas.
Uz pomoć državne regulative i tehnološkog napredka buku je apsolutno je moguće stavit
pod razumnu kontrolu,ali njoj se treba posvetit potrebnu pažnju i izdvojit određena
financijska sredstva.
Stoga je od velikog značaja,ljudska svijest o samoj problematici buke.

Prema analizi postojećeg stanja buke u životnoj sredini u cilju zaštite od buke u
narednom periodu treba preduzeti sljedeće:
• obezbijediti periodični i namjenski monitoring buke u cilju utvrđivanja uticaja na okoliš
i zdravlje ljudi,
• sprečavanje nastajanja buke na mjestu nastanka,
• raspored i lociranje potencijalnih izvora buke izvršiti u skladu s namjenom prostora i
Zakona o zaštiti od buke,
• izvršiti propisnu zvučnu izolaciju industrijskih pogona i poslovnih objekata u blizini
stambenih zona i naselja u cilju što efikasnijeg smanjivanja nivoa buke u okolišu,
• obezbijediti propisnu zvučnu izolaciju novih objekata u skladu s namjenom prostora i
objekata,
• postavljanje zvučnih ograda i barijera,
• redovno održavanje mašina i uređaja koji stvaraju buku u cilju što većeg smanjivanja
intenziteta buke,
• ograničavanje rada za izvore koji u stambenoj zoni izazivaju buku veću od graničnih
vrijednosti tokom noći i u dane vikenda i praznika,
• izraditi mape buke postojećih izvora buke,

5.0 LITERATURA

17
[1.]Trbojević N. Osnove zaštite od buke i vibracija. Karlovac : Veleučilište u
Karlovcu, 2011.
[2.]Ingemansson, Stig. Zaštita od buke - Načela i primjena. Zagreb : ZIRS - Zagreb,
1995.
[3.]Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu, NN 46/08.
[4.]Mlinarić M. , Mjerenje i zaštita od buke u proizvodnom prostoru
[5.] dr. sc. Zoran Veršić, dipl.ing.arh.,Stručno usavršavanje ovlaštenih arhitekata i
ovlaštenih inženjera,XII. tečaj 10. i 11. veljače 2012.
[6.] dr. Nermina Zaimović-Uzunović, Mjerna tehnika
[7.] Kantonalno ekološki plan ZE-DO kantona, dr. Goletić Š.
[8.]Wikipedia.org
[9.]Internet

18
POPIS SLIKA

Slika 1. Presjek uha čovjeka………………………………………………………………………………….5

Slika 2. Podjela izvora buke prema nastanku…………………………………………………….….7

Slika 3. Izvori buke…………………………………………………………………………………………….….8

Slika 4. Extech SDL600 uređaj za mjerenje razine zvuka……………………………………..13

Slika 5. Položaj mikrofona iznad tla…………………………………………………………………….14

Slika 6. Položaj mikrofona u vanjskim uvjetima…………………………………………………..14

Slika 7. Položaj mikrofona u prostoriji…………………………………………………………………15

Slika 8. Položaj operatera……………………………………………………………………………………15

19