‘SLUZB SOCWALISTICKE FEDERA) => 438, Na osnovu él. 5. { 18. Zakona 0 kreditaim poslo vima 3 inovemsivom (*Sluzbent list SFRSe, br. 20/66), Saveana lavrsno vijede donost ODLUKU (© DOPUNL ODLUKE 0 KORISTENTU INOZEMNIH XCDITA RADI OSIGURANJA SREDSTAVA ZA DO- VRSENSE ODREDENIH INVESTICIONIH OBJEKATA 1. U Odluct © koriStenju tuozemnih, kredita radl osigucanja sredstava.za dovesenje odredenih investi Gionih objekata (oStufbent list SFRIe, br. 33/67) u tavki 1. stav 2 na kraju odredbe pod 4, tatka se zam~ Jenjuje tadkom 1 rarerom i iza toga dodaju se tri nove odredbe, koje wlase: 98) »Rade Kontars, Zagreb; ©) sElektrosrbijae, Beograd; ‘D »Severs, Subotiea« 2, Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavijivanja u +Sluzbenom lisia SFRJ¢. Rp. br. 125 Beograd, 9 listopada 1968. Saverno leveine vilege Predsjednik, ‘Mika Spiliak, v. t. $89. Na osnovu, Gana $2. stav 4. Osnovnog zakona 0 pitti na radu (Slubben| ist SPRJ«, br. 15/65 1 2,60), u suglasnosti sa saveznim sekretarom za pe= ‘vredu, Saveznl savjet za rad propisuje PRAVILNIK © ZASTITL NA. RADU U GRADEVINARSTVU 1. OPCE ODREDBE tan 1. ‘Ovim praviinticom propisuju se posebne miere normativi faitite na radu koji se primjenjuja pri tt Rodenju tadova iz oblast! gradevinarstva, Radovi iz oblast gradevinarstva ne obubvatafu radove koji se izvode u pogonima ilt pomoénim ra Aionicama na gradiliftu { na drugim mjestima, radt pripreme, prerade i obrade gradevnog materijala itt gradevinskih elemenata kojl se ugraduju u gradevin- ske objekte. tan a, Na orudims za rad, uredajima 1 drugim sredstv!- ma za rad koji se koriste u gradevinarwtvu provode Teo | tr” gagrebacka pivovara t tvorniea si2d2 dugred se mjere 1 normativi predvideni ovim pravilnthom, ‘kao | opée mjere { normativi propisant Pravilntkorn opéim mierama 1 normativima zaitite na radu na opin ea radT uretojima (Siutbent Ist SRI, b- Il, MJERE I NORMATIVE ZASTITE NA RADU 1, Uredenge graditista Clan 3. Gradiliite mora bit; uredeno tako da je omogu~ Geno nesmetano 1 sigurno tzvodenje svih ‘radova tx Sana I. ovog. pravilnika. Gradilfte mora biti osi- gurano ‘od pristupa osoba koje nisu zaposlene na radii, © uredenju gradililta 1 radu na gradilistu te vodae radova:sastavlja.poseban elaborat, Koji u po- Bledu zaitite na radi obuhvaéa alijedete mjere: 1) osiguranje granica gradilista prema okolint; 2) uredenje { odriavanje saobragajnica (protazi, putov, Zeljeznice 1 31); 3) olredivanje miesta, prostora 1 na8ina razmjed- tain I dakladistenja gradevnog materijal 4 lzgradnju i uredenje prostora za tuvanje op snog materijala; 5) nagin transportirania, utovarivanja, istovari- vanja { deponiranja raanih ‘vrsta gradevnog materi Jala 1 teSkihy predmeta; 6) natin obiljefavanja odnosno osiguravania ops nih mesta | ugrozenih prostora na gradilistu (opa- ssne zone); 7) natin rada_na milestima gdje se pojavijula stetnt plinovi, prasina, para, odnosno gdje mote nas- fatt vatra f drugo; . 8) uredenje elektrifnih tnstalaclja za pogon t osvietijenje na. pojedinim mjesiima na gradilistu; 9) odredivanje vrste 1 smjeftaja gradevinskiby strojeva L postrojenja | odgovarajuéa osiguranja obricom na Tokaciju_ eradilitta; 10) odredivanje vrste { nafina izvodenja grade vinskil ke 11) natin za8tite od pada s visine fli w dubinu; 12) odredivanje radaih mjesta na Kojima postost povesana. opasnost po Zivot 1 zdravije radnika, kao Piste {_koliine polrebnth osobnih zaititnih sredsta~ ‘va odnosno zastitne opreme; 18) mjere 1 aredstva protupotarne zadtite na gra~ atsta; 1M) izgradnju, uredenje 1 odrlavanle sanitarniii Bvorova na gradiiitty; 18) organiziranje prve pomoti na gradililtu; 18) po potrebi, organiziranje smjeStaja, prehra prijevoen radnika ‘na gradilibte 1 sa gradilista; aauiezStrana 858 — Bro} 42 SLU2BENI LIST SFRI ‘Srijeda, 16. istopada 1968, 17) druge neophodne mjere za zaltitu osoba na radu, Clan 4, odenje radova. na_gradility smije se otpotett tex ead je gradiliste uredeno prema odredoama ovog pravilnika, Clan 5. Sav materijal, uredaji, postrojenja 1 oprema po~ ftrebn! za izgradnju investiclonog objekta odnosno. za Livodenje odredenog rada na gradilisia. moraja lad se ne upotrebljavaju biti slozen! tako da je omogu- Gen lak pregled | nesmelano njihovo rufno ill meha- nizirano ‘uzimanje bez opasnostt od rusenja { slitno. Na gradilistima na Kojima ne postoji mogutnost za uskladistenje gradevnog materijala_u_potrebnim Kolitinama, dozvoljeno je dopremanie materijala sa mo u kolitinama koje se mogu sloziti bez zakreava- nije prilaza { prolaza | bee opasnosti od rufen{a, Clan 6, Pomotne pogone na gradilitu, kao tesarske, sto- Jarske, bravarske i druge Tadionice, u pravilu, tre- tba smjeftath izvan. opasnin. zona na gradiliétu, Ako to nije moguée, moraju se predvidjeti 1 osiguraii od- Sovarajuce mjere zltite na Fadu radnika Koji rade tim’ pogonima, ‘Ako su, pomoéni pogoni na gradiliftu teradeni w jelini Iii djelomieno od. zapaljivog materijala, mora- fu se na gradilistu poduzeti potrebne mjere za 228 itu’ od potara, shodno postojetim propisima, lan 7, Da bi bili osigurani odgovarajuéi radni uvjeli u zatvorenim rednim prostorijama, moraja se poduzetl abtltne miere radi smanjenja’ Stetnog djelovanja: plinova’I”pare, visoke ilt niske temperature, viage, rafine, otrova, atmosferskog pritiska, buke { vibra cija, eksplozife plinova, svih vrsta zraéenja, kao | os- talih Stetnosti, { njthovog svodenja na granice dopus- tene postojecim propisima 9 zaititi na radu odnosno Jugoslavenskim standardima, Za radove Koji se vrte u slobodnom prostoru pod nepovoljnim klimatskim, ‘atmosferskim it drugim uutjecajima, ‘radna_organizacijasvojim opéim akiom odreduje mjere zastite na radu 2a osiguranje potteb= nih radnih uvjeta | predvida koristenje odgovaraiu- &b oscbnih zattitnin’ sredstava odnosno opreme pri vvrlenju ti radova. Clan 8. Na svakom novom gradilista moraju se jof pride potetka gradevinskih radova osigurati higijensko-sa- nitarni uredajl: zahodi, umivaonich, instalacije za pitku vodu, prostorije 2a boravak radnika za vrifeme ‘vremenskit nepogoda u toku rada J 2a sufenje mokre odjeée 1 drugo, u skladu s posiojecim propisima 0 zaltitt na radu. Cran 9, Na svakom gradiliStu mora se organtairati ‘odg0- varajuéa i efikasna slutba prve pomedi za vrienie Ihitne intervencije pri povredama radnika na radu. Zavisno of stupnja opasnosti, broja radnika, 1o- Kaclje gradilista i njegove udaljenosti od 2dravstve- nih ustanova, uvjeta 2a smjefiaj povrijedenih rad- nika 1 drugo, na gragilitu moraju se osigurati po- trebna sanitama { druga sredsiva { odgovarajute strtino osoblje za pruzanje prve pomotl, 2. Zemljanl radovt Clan 10, PH irvodenju zemijanih radova na dubint veto) 04,100 cm moraju se poduzely zastiine mieze prot rulenja zemijanih maslaga sa botnih ‘strana } protiv obrufavanja iskopanog materijal Ragno otkopavanje zemlje mora se i2voditi odo= 240 nanite. ‘Svako. potkopavanje Je Zabranieno. Kopanje zemlje na dublnt veto} 09 100 em mora se izvodity pod Kontrolom edzedene osobe, Cian 11 Pri matinskom Yopanju zemlje, rukovalae stro~ jem ill poslovoda radova moraju voditi Taeuna sie Rurnostiradnika Koji rade ispred ili olto stroja 2a {skop zemlje, Clan 12, ‘Tesorskt radovi na. podgradivanju 1 razupiranja Sskopa moraju. se izvodit Cian 13, Ako se iskop zemlje visi na miestu gdje postoje instalacije.plina, elektrike, vode iit drugo, radov! na Iskopu moraju se vr po uputama 1 pod nadzorom strufne osobe odredene ‘sporazumom izedu organi zacija Kojima pripadaju odnosno koje odriavaja, te Snstalactje I lnvodata radova. “Ako se u toku iskopavanja naide na instalacie, radovi se moraju obustaviti dok se ne osigura ad: or iz stavar 1. ovog @lana. Clan 14. Prije vrsenja Iskopa zemlje ill téenja zemljom zetrpanth Jama, bunara, Kanala 1 drugog, mora se prethodno,‘provjeriti da’ 1! eventualno nema ugliié= og moncksida odnosno drugih stetnlh, zapaljivin ill eksplozivnih plinova, Clan 15, Za silaienje radnika uw iskop 1 IzlaBenje iz Isko~ a moraju. se osigurati Gvrste iestve tolike dudine a prelaze iznad rubs Iskopa 2a najmanje 7 em, ‘Umjesto Hestava iz stava 1, ovog élana mote se predvidjeti i farada odgovarajucih stepenica fil ram= Bi, ako je time osigurano krelanje radnika i za\vri= Jeme eborina, Clan 16, Ako se iskop zemlje vrii miniranjom, radovi ¢ moraju t2voditl prema postojetim propisima o min! ten 17, Prije potetka rada na iskopu zemlje, a uvifek poslije vremenskih nepogoda, mrazeva ‘ili otapanja Snijega 1leda, rukovoditac iskopavanja mora pre- Sledati stanje tadova J, po potrebi, poduzetl odgova- ajuée za8titne mjere protiv opasnosti od obrugavania, bbotnih strana iskopa. Kopanje rovova t kancla Clan 18, Iskop zemlje u dublin! od 100 cm (za temelje, ka= nale isl) moze se vrliti I bez razupiranja, ako 10 twrstota ‘zemlje dozvoljava. Iskop zemlje u dubint veto} od 100 cm smije se vrSitt samo uz paslepeno osiguravanje botnih strana Iskopa. Ramupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bbotne strane Sskopa uredene pod kulem unutrasnjegBrijoda, 16, Ustopada 1968, ‘trenja tla (prirodal_nagib terena) u, Kom se_tskon esta! pa etatnom "kopanit do dubine ‘vete od Cian 19, Rovovt 1 kanall_moraju se tzvoditi w toliko) sl- inj, koja omoguéule nesmetan rad na. razupiranju otaih strana, kao I red racnike wnjima, Naimanja sitina ‘rovova.odaosno kanala dubine do 100 em edreduje se slobodno, Pri dubint preko {oo em, fitina fova odnosno Kanata mora biti folika da cista Sirina rova odnosno Kanala nakon izvrlenog Tamupiranja bude najmanje. 60 em. lan 20, Drvo 1 drugi materiia! kos se_pri_iskopavanj upotrebliavaju za razupiranje boénih strana rovova f"kanala. moraju po. svojo} vrstogl { dimenzijama odgovarati surat {ojo su namijentent, shodno posto etim tehnitikim propisima odnosno "fugosiavenskim Slandardima, Tazupiranje rovova { kansla mora odgovaratt geofizieklm osobinama, rastresitostt | pritisku tla u Kome se veil Iskop, kao 1 odgovarojucem statickom proracunu. Tekopani materijal tz rovova i Kanala mora se odbacivatl na follku udaljenost od Tuba iskopa da ne Postofi motuenost obrufavanfa tox materijala u iskop. Raamak izmedu pojedinih elemenata opiate stra- nna Iskopa mora se odrediti tako dase sprijett os'- panje zemlje, au skladu s osobinama tla iz stava 2 ovog lana, Clan 21 Oplata za podupiranie botalh strana iskopa (cov, Ikenal, jama) mora Talaziti najmanje za. 20 em izncd uba ‘iskopa, da bi se sprijetio” pad materijala sa ferenau iskop.. Pri iabacivanju zemlje tx iskopa, sa dubine pre= ko 200 em moraju. ce upotrebljavati "medupodovi po= Totenl na posebne poduplrate, Medupodovi se ne smi- jit opterecivat; kolltinom iskopanog materiiala vecom ‘0d odredene, § Kojom mora radnik biti upoanat prile ‘pofetien rada,{-moraja imati Ivitnu zaStita visoi ajmanje 20 em, ‘Skidanje opiate { zasipanje iskopa mora se vr Sts po uputl {pod nadzorom struéne osobe, Alco bt ‘vadenje oplate mogio ugrozitl sigurnost radnilea, op= Tata se mora ostavitl u iskopu, Sredstva za spajanje 1 utveSCivanje dijelova po~ dupiraéa, kao sto. su klinovl,-okovl, vijel, Gavli, Bice Tskigno, moraju odgovaratl ‘vagetim jugoslavenskim stundardima, Cain 2, E ‘Ako s¢ {skop zemlje 2a nov objekt vr8i do dubl~ ne Veco od dubine temelja neposredng postojeteg Objeltia, takay Tad mora se vrSil) po Dosebnom pro= Jeeta, uz oslguranje mjera zastite na radu 1 mera za osiguranje susjednog objekta, Clan 23, Pri matinskom Kopanju iskopa mora se voditl ratuna 9 stabilnost! stroja Prillkom mafinskog kopanja fskopanu zemlju treba odlagatt na udaljenosti koja ne ugrotava sta~ Diinost strana {skopa, ako po lzvrSenom Iskopu tre- ba erfitt { druge radove u tskopa. Rubov! Iskopa smiju se opteretivatt strojevima iif drugim teskim Uredajima samo ako su poduzete mjere protiv obru- Bavanjauslijed taketh opteretenja. Clan 24, ‘Ako se u tovove { kanale neramprtih strann is kopa poladu eijevt, vodovi 1 alitno, na miestima na SLUZBENT LIST SFRI Bro} 42 — Strana 659 olima Jo neophodan pristip radntka na. dno is Tadi vrlenjapotrebnil tadava na. tim ‘eljevima, vor dovina t al, botne strane Tova odnosno kanale’ mo foja at, w poftebno} Brim. onraty od. obretavanta Eetupiranfem™ ako. ge predvideno a ‘lan 20, atav 3 ovo pravlinia Sirokt tskopt clan 28, Nagib bofnth strana tirokih fskopa odredule se prema odredbi Clana 16. stay 2 ovog pravilnika, Tkop! 2a usjeke s eaajeke pri gradnii putova t slicno smisa_se lavediy samo’ ta denovu odgovara= juceg projekta, Cian 26, Putovt 1 rampe za odvofenje materijala moraju. odgovarati tvrstoe! terena 1 prijevannim sedstwima. Nylbov nagib ne smife biti veh og 40M, Utovarivanje materijala pomoéu utovarivata {lt drugog stedstva_mehantzacije na tereino vorilo ne smnije se Writ! preko kabine vozlla, ako ta kablna nl- Je zattiéena of mehanitkog oBteGenja. Clan 27, Podupiranje botnih strane Sirokih { dubokih ts. kopa, iea0 | izvodenje sijeoth zidova (ragata), mora ‘se vriiti po planovimna { prethodnim proratunirha, vo est ratdina a. moguénosti prodoravode 4 povedanih pritisaka W aldovima iskopa ill zagata, Clan 28, Ako_se iskop veil u bili! gradevioskih 1 éru~ ath objekata, Koji mogu utjecsti na izvodenje rado- Yar ovi tadovi moraju se Vtlilt us osiguranje mjera lana 22, ovog. pravilnika. Kopanje bunara, fehtova t jama Ctan 29, Kopanje bunara, fshtova i jama, ber obzira na njthova namJentt odnosno upotrebu, kao 1 tadovi na popravkw { tiseenja bunara 1 fahtova, moraju se vi- ENT pod nadzorom odredene strutne osobe. Indusirijski bunari | Aabtovi smiju se (zvoditt st mo na asnovil projelcta, koji obuhvaéa t odgovarajuee imjere zaftite na radu Clan 30, Prife ulaska u bunar, taht {li Jamu mora se pret hodno provieriti da se u njime ne nalaze opasnt pli ov Ako se utvrdi prisustvo takevin plinova, silazake adnikau bunar, faht ill jamu mote se dorvolit tee posiije otklanjaija th plinova { provieravania da Ela plinova nema. Provjeravanje_prisustva opasnth plinova 1 njiho- vo olidanjanje vii odredena strutna obs, Clan a. Pl kopanju bunara, fabtova { Jama w bili we Lenape evorniGkin pins clevavode, Readske Of Heaho Industsioke kanallace tno, rovilu tre- Ber revitetl onicno. pnen spa png. Pe feeavadle: primate kin pinava.w bunt, Rising ican cbaverno vest odredena stuns coobe edgovaraulaysnetodama t ardsieima. Clan 32. Kopanje { rarupiranje strana bunara, Sahtova tlt fama mora se visit na osnovu statitkog proratunaBtrana 860 — Broj 42 SLUBENI LIST SFRY Srijeda; 16. Histopads 1968, 1 projekta, Kofi audrl 1 odgovarajuse mjere sattite na radu. Clan 33 Radnie{ Ko}! rade a bunarima, Bahtovime { Jama ma moraju imati zaétitni pojas sa Konopeern za 12- ‘Viatenje I signsinim Konopeem za davanje signals UW alutaja opasnosti, Cian 34, Radi zaitite radalka Koj! rade na dou bunara, Hobta I] jame od materijala Koji pada iz naprave za invlatenje iskopane zemlje, mora se. postavill 29 ititna nastretnieg aa visini od najmanje 200 cm od dna Iskops, Clan 35, ‘Ako se pel kopanju bunara, fahte fi Jame kor!= ste betonski ili metalnl obruéi za. potkopavanje, vic ina petkopa ne smije bit veéa od 20cm, Clan 56. Radi spretavanja _padanja_materijsla u_bunar, et ily jamu, mora se po opsegu Tuba. postaviti puna zaititna ograda visolza Rajmanse 100 cm. Kao zaitiina ograda mote posiviiti | 2id bunara fi Jame, s tim da se,on prt eventualnom odronjava- ‘ju mora stalno dozidivatl, Clan 27, Silazenje na dno bunara, fahta iit jame | t2lafe- nje u kotart naprave 2a laslatenje materijela, zabra~ njeno Je. Clan 38, Cele odnosno vitla 2a Izviatenje | spuitanie ma. ferijala mora u_pogledu zaititain mjera odgovaratl postojecim propisiina o zafliti na radu ex dizalicema, Clan 29, Ako se kopanje bunora, Sahtova fll fama vit miniranjem, moraju se, osim mjera zailite na radu Predvidenih postojetim’ propisima o miniranju, pri- Injenjivati 1 ove mfere: 1) palienje mina smije, se vrSity samo pomoéu lextrithog uredaja ta ‘povrsine teren Poms 2 prije ulaska uw bunar, daht itt jamu poslje mi- nirenja mora se prethodno irvrsiti provietravanje 1 rovleravanje da nema plinovaw nary, fan 3) prije nastavijanja radova poslije minirania ‘reba provieritistanje botnih. strana bunara,.fahta Ai fame, radi uklanjanja eventusine opasnosti od obrufavansa, Cian 40, Uklanjanje oplate | podupis: fa pri o2idivansu bu- nara, dahtove Di ama tora’ se vidi odo favice ostepeno, sa napredovanjem ozidivania, li tako da ne bute uarfena stabiinost preostalog’ podupirant. Ako se radovi fr stava 1, ovog élana vile u si kom materifalu, oplatase ne smije vaditi, nego 9 ‘mora waidat 3. Zidarsk; radowi Cian 41, Pil postevtianju_profila. 1 obtjeravanju pravea zteva pom Hen, morose se na fice w costae im Tarmacima postavit ebojena’upoworenfa ii dra- ‘fe uotljive ozake, . a : * Clan 42. Prilazt { prolart 2a ava radna mjesta ne kofima te vrle zidarsid radovi moraja biti lavedent tako a 2 po pjima mogu bez smetnje Kretall radnie! t pre= ‘ositl { prevoutl material. Ostavijanje materijala { drugih stedstava za rad ‘a prolezima i mjestima’ Ko)a za to nisi odredena, tabranjeno Je. Slaganje materijala uz radna mjesta smije se vriti samo w kolitinama koje odgovaraju nosivost 1 velitini raspolotivog prostora, Visina nasiaga mora odgovarati vrstt materijala I ne smile prelaiti visind koja bi ugrodavala stabiinost materljala odnosng pro= uuzrokovala rafenje slodenog materijala { time dovela uw opasnost radnike, Rod sa vaprom | pripremanie 2buke Cian 43, Korito 22 gatenje vapna mora ‘se nalazitl pored vapnene jame I mora bit} ogradeno na mestima na ojima_postoji opasnost da radnik kes asi vapao adne uw! vapnent jarmu, Vapnena Jama mora biti ogradena tvrstom og~ radom visine najmanje 100 cm sa strane kojom pro laze radnicl, ‘Mjesto Kod vapnene Jame sa koga se vadi ga eno vapno mora imati radai pod t bift osigurano protiv pada radnike, a, po potrebl, 1 osigurano evree fom ogradom, Alat za gafenje vapna I an vadenje gatenog vap~ nna mora bit} opremijen dugim drveriim drékom. radi zaitite rednika ‘od prskanja I isparavanja pel mifeta~ ju i vadenju vapna, Cian 44, Hidratirano vapno uw ambaladl mora se uvatl u suhim prostorijama, ‘radi bezopasnog_ prenodené ‘na mijesto upotrebe (Korite za gatenje). Posude fl naprave 2 rutno prenofenje tbuke ‘moraju bit} podeteni za lak prijenot #buke, bez pro~ sipanja, Ukupna telina Zbuke | posude ne smije pre- Inzitt 20 kg ‘po radniku-muskareu odnosno 18 ke DO redoiieu-ten il omlading, Gratenje u tskapima Clan 45, potreban za gradenje w iskopima_(te- ‘mei, kanall, okna i sl) ne smije se slagall na Tubove Iskopa ili mjesta gdje bl rufenje materljala moglo rouzrokovati opasnost za radnike u iskopu, Sputtanje materijala mora se vrSiti pomotu na- Prava Gljebovt, Hievel) tlk pomotu transportaih sred- Slava (transporter. dizalice Isl), zavieno od. vrste, oblika { teline materilala Sputtanje tetih gradevinskih elemensta mora se itl 8 radnicima obutenim za takve poslove, pod nadzorom odredene ‘strutne osobe, Gradenje tznad terena Cian 46, Gradevinski | drugi radovi na prizemnim agrada- ma 1 u unutraSnjost{ viSekatnih objekata visokim do 450 cm iznad terena odnosno iznad poda medukatne kkonstrukelje, mogu se. tzvoditi s upotrebom pomog ih skela fil Nestava wz verivanje radnika, ako fe uz oriftense takvih sredstava moguée lavoditi te rado= ‘ve bez opasnosti za Zivot radnika,Siijeda, 16. Ustopada 1968 Grodevinskt 1 drugt radowt na objektima vie im od 450 cm iznad terena odnosno poda medukat- ne konstrukelje, moraju se izvoditi ur koriGtenje od~ Govarajucih skelz il) ma drugl podesan I siguren atin, tan 47, Ako pri radovima iz Sana 48. ovog_ pravilntka postoli moguénost da radniel-padnu. izvan objekta, Moraju se postavitl odgovarajuce zatitne nastretnt fe tako ‘da visina sa Koje se mote pastl ne prelazi 300 cm, # radniet se moraju vezatl odgovarajuéim za- ‘itaim’polasom. ‘Ako se pri radovima na otvorenim rubavima ka tova, balkona, terasa {de zastitna ograda {2 oprav- danth tazloga ne moze postayiti ill ako. su_radovl Koil se vrse na takvim mjestima manjeg opsega ili keratkoirajn, radniel koji vee te poslove moraju itl za. vrijeme ‘rada_privezani pomocu zaétitnog po}asa Mkonopea duzine najvise 190 em, Chan 48, lenju zidova zidanje sa radne skele tll vvrsi se do visine od najvise 150 em od oda skele ili tla, ‘Opeke, Zbuka | drugi potreban materijal moraju nna radaim mjestima T uz radno mjesto zidara da bu- u ‘uredno, Favnomjerno { stabilno slozent, Chan 4 Zidarske i ostale gradevinske radove na_visint I na mjestima ‘na Kojima postoji opasnost od pada uu dubinu, smiju vrsiti samo kvaliffeirant zidart i gra~ Sevinskd radnicl, Koji su zdravstveno sposobni za Ta dove na visinl. Gradenje twornigkth dimnjake Ctan 50, Gradenje, rekonstrukcija, montata tlt popravake visokog tvornigkog dimnjaka’smije se vrSitl samo na fosnovu dokumentacije, koja sadréi i odgovarajuce mmjere zaitite aa radu. Clan 51. Gradenje novih { rekonstrukeiju 1 popravike pos tojetih visoicin tvornitkin dimnjaka smiju vrSitl samo otobe kvalificirane za takav rad, { to pod neposred- nim nadzorom odredene strutne osobe. adniei Kol grade ill montiraju visoke tvornit. ke dimnjake moraju biti zdravstveno sposobnl za r8~ dove na visial Prije pofetka radova na, gradenju, rekonstrulceift, montafi ill popraveima visoki tvorni@kih dimnjaka, Fadniei moralu BIU podvrgnutl specijalisti¢hom lijet- itkom pregledu radi-utvrdvanja njihove 2dravstves he sposobnosti za rad aa visini, Clan 52, ‘Visoki tvornitkt dimnjaci, moraju imatl stguran pristup za penjanje na dimnjak odnosno silazake aa Simnjska pri gradenju | popravelma | 2a odriavanje aimnjaka, Liestve 2a penjanje na dimnjak odaosno silazake sa dimnjaka moraju imati pretke od okruglog feljeza Dromjera od najmanje 18 mm, na medusobno} ver~ ‘Ukalno} udaljenosti Koja ne amije iznositi vise od 300 mm, Sirina Jjestava mora bitt najmanje 450 mm, ‘8 udaljenost pretke od zida mora biti 160 mm, Prva_pretka estava za penjanje sa vanfske strane dimnjeka mora biti ugradena na visinl od 300 cm lznad terona, SLUBENT LIST SFRI Bro} 42 — Strana 861 Na Westvama za penjanje na tvornlékt dimnjake ‘moraju seu razmacima od najvige 500 em ugraditt ddvostrukt Tukov{ a razmakom od 200 mm — za Ted fu zaititu odnosno 2a odmaranje. pr peniani Ili Siladenju, Udaljenost izmedu.stedine pretaka za. pe- sBjanje (azedine lukova 7a lednu zastitu treba da lanai fod 800 do. 300 mam, ‘Na zidanim i betonskim dimnjacima na Kojima ‘su pretke 2a penjanje 1 iukov za lednu zastitu ugea- dent u zd dimnjaka, mora se ugraditi €elitns zagtt- no ule za privezivanje pri penjanju odnosno sila denju, ZaStitno uke te stava 5. ovog lana ne mora se postavijati ato Je ledna zailita eijelom duginom le stava postavijena na takvim razmacima da ne pom Stoji opasnost da radaike padne nauznak, Cran 33. Tenad_prolaza_odnosno radnih mjesta oko dim- pjaka u gradenju mora se postaviti nastresnica za za- Sti radnika ‘od alutajnog pada materijaia odnosno alata, sa visine ‘Ako ‘se dimnjak gradi sa_mjegove unutratnje strane, mora se na svaiih 200 cm visine postaviti rad- nna platforma, Koja ujedno sludi i kao 2astita od pada materijala. Gratenje svodova tukove Cian 54, Gradenje svodova { lukova smije se trvoditl sa mo na osnovu planova {sa kvalificiranim zidarima oli moraju bit ‘upomati aa opasnostima koje lm prijete pri tim radovima, ‘Uklanjanje podupirata 1 oplata oft slubl za gra denje avodova { Tukova smije se vrsitl samo po na Youu" rukovodiocagradilista I pod njegovim nad- ‘Montata stepeniea Clan 38, Montata stepenica amlje se vrSiti samo na omo- vu planova za montadu t pismenib uputstava projek- tanta, Za vrijeme montade stepenica, njihova upotreba za prolazake mora se sprijeeit pomocu odgovarajucth Dranika, 4. Tesarskt radovt Clan 56, Ottra sjotiva tesarskog alata (sjekire, pile, diifeta { alifno) moraju_prl prijenom biti na podesan natin pokrivena, radi zaltite radnika od povredivanja, Clan 31 Rukovanje strojevima {it ‘mehaniziranim alatom za obradu drveta na gradilista smije 68 povjeriti sa- mo kvalifeiranim ll obutenim radnicima upozna- im ea opasnostima koje im prijete prt radu sa stro- Jevima Ill mehaniziranim alatom, Clan 58, Grada posllje svakog koriStenja na gradilista mo- ra so pregledati, otistitt od avala, ostataka olova 1 Gr. ft lozit Tako uredena smije’ se upotrebljavatl aa nove tesarske radove. Osiguranje prijetara Cian 2, Vinal, prijelant 1 prolast eo objekta w grade ju Mnorsja bid eabticent od pada ‘materiale Se ¥i-Btrana 962 — Bro} 42 sfne zaititnim naitrefnieama taradenim tako da_mo- #8 ladrdat! pad materijala 1 sprijeciti njegovo od Janje { rasipanje po okolin. Vising raitiine nastzefnice od ta, u pravilu, ne ‘mmije bit! manja od 220 em. Rampe { kos! priest 1 protact Cran 60, Rampe 4 Kost prilazl 1 prolazi (trepne)_moraju iti faradeni od evrstog i zdravog mater.jain | odraavant sa cljelo vrijeme gradenja w ispravnom stanju. Postay- ene rampe, Kost prilaai | prolazi moraju biti prile upetrebe | u toku radova ptegiedan! od rukovodioca Fadova ili druge odredene osobe. Rampe { kosi prilazi i prolazi sastaviieni od vi- te elemenata, moraja djelovat! kan ‘jelina 1 biti po- Sopris tako da se sprije€) prekomjerni ugib odnosno Yuljanye, ‘Mosnice (fosne), kao 1 ostali element! rampl | ko- aim prilaza { prolaza (nosaci 1 dr). moraju se dobro meduscbno i‘ cfelini pritvrstiti' za svoje podloge ‘odnosna estonce. Ako se rampe 1 kos! prilazl | prolaat upotrebtia- valu aa prijenos materijala, njthova Srna ne sme Dill manja od €0 em, Nagib rampi i kosth prilaza § biti vedi od Ait, Truzetno pri gradenfu. stambenth objekata_na~ gb ramp! kosih prilaza 1 prolaza iz stava 8. ovog Giana moze bit! vetl, u 2avisnosti od visine Kata Rampe, kos! prilazi { prolazi na gornfo) povzéint morajur imatl prigvricene Tetvice dimenaije 26% 48 mmm u jednakim razmacima do majvise 35 em. Rampe, Kosi prilazi 1 prolaz) na visini veto} of 4300 cm tenad tla ednosno pada etsie ili skele, mora~ Ju Bill ogzadent Evrsiom ‘zaétiinom cgredomm visine iajmanje 100 em, prolaza ne smije Cian 61 Rampe, kosi prilsel 5 prolaa} morafu se postave ati odnomo patlenjatl na évrsle nosate.izradene prema postojetin proplsima aa drvene nosece. kon Brukeije | predvidenom opteretenj. Naslanjanje rampl i kosih prilsza 4 protaza_ na estabiine elemento objekia w gradnji sina gomile miaterisin, zabranjeno fe. Cian 02 Rampe, kos! prilaai { prolaal moraju se odriav £v lspravnom stanjut povremeno titi od prom tog materia, Mota ka mien na any oe raju' se posipattpileskom ili ma Srogi atin” oeigde all od izania 2 = Ottetene { nedovrtene rampe, Rosh prilaa protazd ve smifu ae keris. Liestve Cian 69, Liestve koje ae upotrebivaiu za pristup ma skele‘t sino, moraja prelanti Tub peda a kool mt hastonjene. najmanje. 28713 cm, miereno wertkalne 8 pod, Strane drvenih Ijestova morafa bith iz teas matin od codsbrancedrveta. Presi. strene more cegovaratl dutini ToplereéeniaHestove Pretke drvenih Yestava.moratu itt od tendog ela, cknigion ii kvadrainog presjela 1 usadene SLU2BENI LIST SFRI Srijeda, 16, listopada 1968, fl urezane w strane. Sirina Vestava izmedu strana mora biti najmanje 43 cm. Razmake izmeda. rubova Precaka ne smije biti veel od 32 em, Ljestve dude od 400 cm moraju se osiguratt | Je Yeanim utezIma Clan 68. Ljestve koje se postavijaja_na_glatku odnosno Miizavu turdu podiogumoraju bith na donjem rae 3u opremfjene posebnim osloncima (papute, | 31), ko= SL sigurno spretavaju kilzanje, a po potrebi na gor injerm kraju — { kukama za zakativanje. Pri postavijanju Wjestava mora se voditi rae tuna 0 Kutu nagiba Yestava, da bl se sprijedilo pre- komjerno savijanje strana, tom Jjestava ily klizanje Yestava po. podtozt Zabranjona je upotreba Yestava sa prevkama pric kovanim avlima za sirane, Kao i Ijeslava sa. polom Henim if medosiajucim preckama i drugim ottecee njima (napukla strana il pretka t sl) tan 65, Dvokrake Yestve moraju bitl osigurane_protiv prekomjernog razmnicanja krakova pomocu terste ve e lemedu krakova (lance, kals, Cvrsto ute 1 sl). Donji krajevi (oslone’) dvokrakih Hestava, moraja bit; opreraljent posebnim osloncima ‘paputama 1 s)), radi spretavanja klizanja po podtoz! Redni pod Can 66. ‘Svakj radni pod (platforma 23 rad 1 $1) postave jen na visint veto} od 100 cm mora bili tzrafen od uur drugu i polo wono na evFste nosace. Wdnog poda mata odgovaraty privodi po= ‘se na njemu vréi, ali ne smije bit manja od 0 cm ako se na podu vi8i rad bea slaganja it pr premanja materia, Ako se na radnom podu odlate materijal, veil pripremanje materijala ill postavljaja nogeri 1 slitno, Brinu radnog poda treba odreditj tako da za krelas je radnika po njemi bude slobodnog prostora na manje 60 cm. Dimenzije elemenata radnog poda moraju odgo= varatl predvidenom maksimainom opteretenju poda. Clan 67, ‘Ako nastavak dasaka radnog poda nije izveden u istom nivou nego polaganjem dasaka Jedne na di v, mora ena tasiava dasaka priévrstiti trosutneta Ietviea, radi spretavanja spoticanja radnika 1 olakéa- Bja prelaska ‘kolica pritikom pr Cian 68. ‘Ako se redni pod postavlja uza 2id objekta 1 na ‘isint veto) od 100 em znad ta lh poda prostorije, Tu putes pod ne anije bit alen od isa vike od Cian 69, Prenolenje, prevofenje i slaganje _grodevnog materiialn | telih gradevinskih elemenata na radnim Sav potreban materijal na rednom podu_ mora bitl uredno slofen { rasporeden prema predvidenc} nosivost! | opteretenju poda. Za radne podove postav= ene na visin! veto} od 200 em, nosivost | opteretenie oda moraju biti na ogradi pode uotljivo obiljelenl lots, natpis uw bof! ia).Srijeda, 16, lstopada 1968, Zaltitne ograde Clan 10, Sva radna miesta na visini veo} of 100 cm tx- nad terena iit poda, kao I ostala mfeata (prijetazl, prolaci Ist} na gradilists | na gradevinskom objek~ Tavs koji se mote pasti, moraju Bitl ogradena Gre tom zastitnom ogradem visiae najmanje 100 em. ZaStitna ograda mora bitl izradena od zdravor. A neotlegenog arveta Ill drugog, podesnog: material Razmake | dimenzije stupiéa I ostalih elemenata ofr: fde moraju odgovarati horlzontalnom opterecenj W& Tukohvalu ograde od najmanje 80 kp'm, Visina zaitiine ograde ne smije biti manja od 100 em, mjereno od tla Razmak. elemenata, popune raititne ograde ne treba da bude vel! od S0-cm. Pr} dnu zastitne ogra Ge (oa. radnom_ pod, skeli 1 dr) mora se_postavitl ung iviena238iita (daska) visine najmanje 20 em, Umjesto uzduine popune of dasaika (kotjenska zaStita), za, popuna 2a8tiine ograde mode se koristitl Hana inreza sa olvorima okaca od najvise 2 X 2 em. Za raititne ograde vetlh duzina 1 s vetim opte- reéenjima {za ograde na velikim visinama moray Se laradili odgovarajuéi nacrti 1 stati¢hi proratunl, ‘Ako se zaititna ograda zhog prirode posia mora tok rade, privtemeno ukfoniti, radniel na takvim Fadnim miestima moraja bitl privezant za zastitne Dolsseve T tad se mora vrsiti pod nadzorom odredene Strubne osobe na gradiistu, ZaStitd otvora Clan 1, Olvorl w medukatnim konstruketfama gradevin~ skog objekta ednosno a radoim platformama, prila- Zima | prolazima koji she 7a_prolazak radnika il Za prencsenje. materiiala, 7a vsjeme rada kao 1 2 ‘Vtieme prekida tada, moraju se ograditi Evrstom o- Eradom visine najmanje 100 cm sa strana koje nisu Dotrebne za prolazale radnika | prenogenje materijala Mrioku fada, odnosno sa svih strana za vrfjeme pre- ida Fada Otveri Koji ne slu’e za svrhe iz stava 1. ovog ana moraju bit! staing pokrivent Evrstim poklon~ cem ugradenim na otver tako da se me mou cat, dimenzioniranisa 24 predvidena opteretenja, 0% lima, Otvori u zidovima do visine of 100 em od poda ‘odnosng, radnog poda moraju se opremiti zaStitnora eradom odnosno adgovarajugom popunom. Pritazi Sahtovima za liftove 1 drugo wu objektt moraju se narotita osigurati protiv pada radnika dubing, Chan 72, Otwori famedu drventh, betonskib, Zetjemih t drugih nosata medukatnih. ll krovnih konstruketia moraju se na mjesta Tada il} u okolint radnih mjeste fosigurali radnim platformama it prijelasima sa tvt= stom zaititnom ogradom na strant na_ Kojo} prijett ‘opasnost od pada uw dubloy, ‘Ako olvore {x slava 1. ovog tana nije mogute osigurati predvidenim platformama odnomo prijela~ ima (montazna gradnja { sl), tspod radnih mjesta moraju se postaviti odovarajuée prihvatne mrete ne ubini ne vedo} od 300 em, SLU2BENT LIST SFRY Bro} 42 — Strana 968 a 5. Skele Clan 78. _ Pod skelama, w smisiu ovog pravilnika, podramte muijraly on pono konirincis Noe A fenje radovau_gradevinarstva na visind veto) od 190 em Tanad tle Cran 4 Skele moraju biti gradene 1 postavilene prema planovima ‘koji sadrie: dimenzije skele 1 svi njenib Saslaynih elemenata, sredsiva 2a medusobno spa} nje_sastavnih elemenata, natin pritvrééivanjaskele 2a objekt odnosno ile, najvete dopusteno optereéenje, iste materijala { njthov kvalitet, statitki, provagum ToseGih elemenata, kao 1 uputstvg za montafu 1 de- montadu skele,, ‘Za tipske skele, a atestom 0 sigurnost! 1 upo- trebifivesti skele, dokumentacija tz tava 1. ovog Elana daje se u opsegu koji osigurava polpunu sigur- nos! radnika na radu. ‘Dolumentacija It at 1, 1 2 ovog Sana mora bist ovjerena potpisom projektanta skele odnosno od- govorne osobe na gradilista, L_mora se Guvati do de Tontaze ‘akete na gradiistu, Chan 78, ‘Skele mogu postavijatl, prepravifatl, dopunia~ vvati i demontirati samo atrutno obuent radaiel, zdrav= itveno sposobat za rad na visinl, 1 to pod nadzorom fodredene steuéne osobe na gradiliftu, Clan 78, ‘Ako se pri postavijanju okele naide ma eleletet®= ne vodove ily druge prepreke, osoba tz Blane 78. ovoe Draviinika mora obustaviti rad { poduzeti kod nad- eine orfanizactje mere za iskljutenje struje od- nose uiklanjanje prepreka. Clan 7, Za verivanie pojedinih elemenata skele smiju s@ uupotrebljavati samo tipska sredstva ill sredstve pred- Widena Jugoslavensiim standardima @avll, vile Klanfe, spojnice 1 drugo). ‘Verivanjem poledinih elemenata skele u konstruke tivna cieling ne smije se umanjivatt njthova pred- videna. nosivost. Clan 7, Blementi poda skele (daske, limene ploge 1 dru- go) ‘moraju. se. prije upotrebe patijivo. pregledat SBtecent odnosno dotrajal! element{ ne smiju se vere ivail pod skele "Blement{ ‘poda_moraju_u_potpunostt tapunjavatl prostor tamed noseeih stupova skele i, “Udatlenost poda akele of ida objekta ne smije bist veéa of 20 em. Cista Sirina poda akele, ne smife bitl mana od 20 em. Cian 79, Zaltitoa ograda na skell_ mora odgovarati_ od- redbama Gana. 70, ovog pravilnika, ‘auzetng od odredbe alana 70, stav 4. ovog pen vilnika, Kod grade metalnih skela razmak tzmeda lemenata popune ne smile biti vet od 38 cm. Clan 80, Na avaki kat skele mora biti tzgraden siguram ppristup odnosno stlazak. ‘Ako se ra pristup na aval Kat skele, kortste prilad on! moraju odgovarati odredbama Glana 60. Ovog pravitatks,Strana 864 — Bro} 42 Ako se za pristup na svaki kat skele koriste Westve, one moraju odgovarati odredbama lana 63 ovog braviinika, ten Skela_na_gradevinskim objektima _postavijena nneposredno pored. ili lznad saobratajnica mora bitt na vanjsko} strani po cijeloj dulint 1 visini prekl= vena ‘pokrivatima (trska, juta, gusta metalna mrela Al) ‘koji, spretavaju padanjé materijala uw dubinu. Cian 92, Ispravnost skele mora se provjeravati od strane osobe iz Glana 75. ovog_pravilnika najmanje Jedan« But miese’no, a naratito poslije vremenskih nepogo- 4, prepravaka, oftetenja i slitno, Provieravanje ispravnosti skele upisuje se 1 kon- troinu “knjigu skele, uz ovjeru odredene osobe na radii, Skete na nogerima Clan 83, Nogarl na koje se postavija radni_pod morafir bitt lzradeni tako da_mogu aa sigunoda. podnositi vertikaina 1 horizontalwa opterecen)a, Nastavijanje nogu nogara smije se vrliti elemen- fima Istog presjeka, uz povezivanje odgovarajuéom vvezom, Povetavanje visine nogara podmetanjem ope- ka, Klinova i drugih provizomih. predmeta, nije do pultens. ‘Ako je debijina daske radnog poda nejmanie 50 mm, razmak nogara ne smije biti veti od 200 cm (mjerenio od osovine do oeovine nosata nogers). Clan 4 Skele na nogarima mogu se postavijatl Jedne 42- nad druge najvite u dva reda, # tim da visina poda gornje skele ne prelaai 400 em ‘od podloge na. kojol Hoje nozer!, Noge akele na nogarima’ morajy ee letvama, pa- putama i sno osiguratl ed uzdutnog odnosng po- Dreinog pomicanja na podloai na koju se postavijaju. Cian 85. NNogeri smiju se postaviati smo na dvrsta 1 vor dora podlog’. Nepropismo nepraviient Ili elteten samiju Se tpotrebljavat Postavijanje skele na nogerima na viseSe 1 Kon Aolng seele, zabrarieno de Postavianje diales {i drug tetkh urate naprava na. redol pod akele Tk nogarimna Rife doe pteno, ako ‘poseonim staitkim proraturom © proc Jektom nie’ drukelye predvidenn nogari ne ‘Skele na Lestvame Cian 96, Za lake gradevinske radove na odttavenju 1 po- Prgvcima obithata dbukanje. Nretnje 1 drut ele Tadov), upottebom maith kollinn paterfale, mow ‘se koristit] skele na lestvama, steers Liesive 2a nolenje radnog poda skele moraju lt faradene od 2dravog drveta:t imati dobro terse ene ‘odnosno.usadene pretke od Wwrdog drveta, ost. furene leljenim zategaina hoje Evra vera obje Nasiavtjanje Yjestava well ae same pomoty pre- ‘ova “duzine ‘najmanje” 160\ em, "Kol Ye esgtan stim zategama, SLU2BENI LIST SERS Srijeda, 16. listopada 1968, Konzolne skele Cian 87, Konzolna (zbotens) skela amije we postavijatt samo za vrsenje lakiih gradevinekih radova, ako po- oi’ mogunes! sigurnogutvridenja Skee. cbjekt DI njegova Konstrukefju't ako je to erlezima t proves Ganima’dokazano, Nosa8l konzolnih akela_moraju biti od zdravog A neostetenog materijala (drvo ill metal), Upotreba dasska (fosn!) 2a nosaéke Konzolne ske- le, nije dozvoljena. Cron 28, Na konzolno} akeli mora se na vidnom mjesta fetaéi upozorenje 0 ‘brojuosoba 1 tezini inalerijala Kojima se skela smile opteretii, ‘Skele na stupovima Cran 89, Udaljenost jzmedu nosetih stupova skele ne stu ovima mora odgovarati dimenzijama stupova | pred Videnom opteretenju skele, all ne smije biti veta od 250 cm kod idarskih skela (na novogradnjama), nit vveta od 350 em kod skela za popravke | odriavanse Postojedih gradevinskih objekata, ako. slatiékim ‘pro- ‘atunom odnosno projektom skele nije druktije od redeno, Cron 90 Promjer oblog drvenog, stupa skele na_stupovl- ‘ma ne smije na gornjem dijelu biti manjt od 80 mon, Podloga stupova mora biti uredena tako da one- ‘moguéuje™ njibova horlzontalna 1 vertikalna pomic ‘eanje. Nastavijanje stupova moze se vriiti pomoéu_pre- Klopa dutine najmanje 200 em, ‘uz sigurno poveaivac nje odgovarajutim sredstvima (klanfama dr). Gomfi kraj stupa mora dopirat! i2nad predvide- ne (na novogradnji) odnosno postojece nastretnice objekta (popravel { odr¥avanje) {mora bill vezan 28 vodoravnu greda pritvrééenu za objekt Kod mstava dviju skela na uglu jednog grade vinekog objekta, ugaon! stup sa vanjske strane ske- Je more da bude Udvostruten 1, po potrebl, ukopan w zemiju, Cuan a1, Uadutne grede moraju biti polotene vodoravno uz stupove ili‘na grede nosata (konzole) | moraju: Bi # Evrsto vezane za. njih. Spojna miestaproduzen’ 1 veze uzdubnih greda siniju se i2voditl samo ined tupova {Ii na nosatima polotenim preko slupova, Popretne grede skela moray imatl Isti presiek 4 moraju biti "polotene na uzduane grede na istim ‘udaljenostima, Kod jednorednih skela na. stupovima, Popretne arede moraju ae oslanjat na aid w dudini (04 najmanje 20 em, Upotreba dasaka xa popretne nosate, umjesto ‘Breda, zabranjena, Visese skete isn 92, Visege skele smifu se koristit! smo za redove Ba popravelma 1 odréavaniu. gradevinekih objekete. Inuzetno, visete skele smiju se upotrebljavati 1 am ‘yrlenje iakéih zidarelcih radova’(fessda 1 alitno).Srileda, 16. listopada 1968, SLUZBENT LIST SFRI Bro 42 — Strana 068 Cian 93, Viseta skola smije se Koristit ako mi nosed (r= vene grede {ll Seliénl protil) koji stule ra nosenje Sdnosno vielanje visege skele polofen! pod pravim Jovtem nazid objekta { ako su ispunjent ostall uvjeti fe Clana 87, ovog.pravitnila, Upotreba vreta sa pi Jalom.1 nagomilavanje Kakvog drugog nekompakinog materijela, radi optereéenja 1 odréavanja ravnotete nosaéa vise¢e skele, zabranjeni su, Clan’ 94, ‘Sui elementi Koll slute za vezivante 1 ubvridiva- nfe viseée skele za nosate na objektu, moraju itl [eradent od. atestiranog materijala | dimenzionirant ‘prema najveter dozvoljenom optereéenju visete skele. ‘VieSanfe radnog poda viseée skele za nosaée mo~ ra ge viilil sa dva noceta { dva sigurosna (eaititna) ‘elitna ubeta istih presjeks, Celigna noseéa { sigurnosna (eaStitna) lad vise- in skela moraju u pogledu izrade { evaliteta materi- fala odgovarati_vazecim Jugoslavenskim standardima. ‘Sigurnosno {zaititno) ule mora biti na gornjem ‘raja dobro prigvrsteno za nosate visete skele, ana donjem kraju usidreno wu tlo. Hvatatl (matke), pritve- Bteni na. Krajevima radnog poda skele, moraju bitt lzveden! tako da vrsto zahvate (uklijelte) slgurnosno zaititne we usiutaju da mosete ule skele popust! it pukne. ‘Najvete dozvoljeno optereéenje noseteg, {sigur nosnog Gaililnog) wela ne smije prelaxiy 1/10 Jatine nna kidenje uleta, Clan 98. Cokrei 1 nosefa lad na viseéim skelama morsju u pogledu zaltinih mjera odgovarati odredbama pO- Stojetin propisa o zadtlt; na radu sa dizalicama 1 omo- Bueavatt nesmetano { Jako dizanje 1 spuitanje skele, Cekrel iz siava 1. ovog lana moraju biti pri- tvrdeni za nosey konsirukeiju skele Zeljeznim ve~ zama, koje prolaze do ispod radne platforme a koje fu odoado dobro pritvrSéene i osigurane. ‘Kotnice Gekrka visete skele moraja DIM pode- Jone za drtanje najveteg dorvoljenog optereéenie skele (letina radne platforme 32 udt 1 mae ), sa Koeflcljentom sigurnosti od najmanje 18. Cian 96, Prije upotrebe viseéa skela mara se, isptatl po- iusnim statidkim 1 dinemittm optereéenjem, Pokusno statitko opteretenje visete akele rll ‘te teretom veeim 28 50% od maksimalne nosivostt ‘skele, sa ravnomjerno 5a nim teretom na rad~ fom podu tako da se platforma podigne na visinu (0d 0 cin iznad tla sa zadrEavanjem na to} visinl naj- tmanje 10 minuta, a potom se spustt na to 1 prove. Favajuse-eventusine deformaciie a onetruksit Hele Polcusno dinamitiko opteretenje visete skele vril se teretom 2a 10% votim od maksimelne nosivestt {ako da se akela podigne od tla do najvise tatke di- zanja, a potom se spustl, ‘© lavréenom Ispitivanfu iz at. 2.1 3. ovog lane posllje svakog promjeftan)a 1 ponovnog postavijen} Uisoée skele na objeltu, mora se voditi uredna evi- ‘enelja u kentrolno) Knjizt visete skele, uz ovjeru od- Fedene strutne osobe na gradilift. Clan on. ‘Radnl pod visee skele mora bitt sx rvihi strane ograden tvrstom 1, u pravilu, puno tzvedenom abe tlinom ogradom visine najmanje 100 em. ‘Ako se za popunu ograde koriste uzdutne pretke (metaine Sipke) i évzsta Ziana mreta, radnt pod mora {mail najmanje 20 cm visoku punu Wvitan za {ita (daska, lim) radi spretavanja padanja materijala AU alata sa’ poda visete skele. ‘Na ogradl viseée skele mora se pritvrstit! plo&l- ca sa podacima 0 najveéo} dozvolfeno} nosivosti ske- Ye odredeno) od protzvedata akele. Clan 96. Za pojedine Isk¥e 1 kratkotrajne radove ma ta- sadama ‘gradevinskih objekata smiju se, umjesto vi- see skele, izuzeino upotrebljavatl 1 druge naprave, Kao: pokretne fasadne skele, posebne Kosare { slitno, ‘Ove Raprave 1 koSare moraju biti évrsto gradene 1 oslgurane od pada odnosno prevrtanja. Cian 99. Za vrijeme jateg vietra mora se rad na viseto} i obustavit { skela spustitt na tlo Ill osigurat! od ihanja vezivanjem za objekt ili na drugi podesan nadia, ‘Usrotent prostor na tu tspod viseée skele more se ograditi zadtitnom ogradom sa upozorenjem ne ‘opasnost od eventualnog pada materijala. Noseée skela Cian 100, Noseée skele 2a lzvodenie betonskih, armirano- betonskih t sliénih radova (kele za nolenje oplata), kao | skele za oblaganle fesada, zidova 1 platona ka- menom 1 drugim materijalom, ‘ne amiju se Koristtt ko u svemu nisu izgradene prema odredbama ‘lana ‘7 ovog pravilntia. Postavijene skele i stava 1. ovog Sana moraju te za viijeme nofenja predvidenog optereéenja I iz- Vodenja. radova pregledat!, narotitu painju treba ‘bratitt na. elemente vera i oslonaca (klanfe, podupl- rat, ukruéenja 1 drugo). ‘ako se za podupizage Korlstt obla grada, njihov promjer ne treba da bude manji od 80 mm. Kvalltet materljala upotrijebijenog za izradu nosedihskela mora u svemu odgovarali vatetim ju- ‘goslavenskig standardima. Clan 101. Podupiralt oplate 22 betoniranje nosetih plota Ut betonskdh Mosaéa mogu se sastavijatl od najvise dva Komada drveta, # atim da mjesto sastavka ne smaije iti u srednjo} treéint duline podupiraéa. ‘Vern nastavka podupirata ix stava 1. ovog flank mora odgovaratl postojecim tehniékim propisime. ‘Bro} nastavijenth poduplenta zx podupirante op- late betonske plote ne smije prelazitt polovinu, @ od ‘noeeée betonske grede — 1/3 wlupnog broje potreb- ais poduplrata, Clan 102. PH demontatt noseéihn poduplrata oplate z= be- tonsie plote odnosno grede, osim nosetih podupiraéa rmoraju se postavilt zastitnt podupirat!, rad! osigure- ja od eventunlnog rusenia, Broj 1 respored zattltnih poduplrata odreduje 9° projektom. Clan 103. PH postavijaniu,nosee skele za podupiranje + plate na visinl veto} od 300 em imad terena, treba, Bo potrebl, postavit! zaftitne pribvatne skele, mreft Patno. ‘Vitenje pojedinatath kratkotrajnthi radova, na nosetim skelama iz stave 1. ovog élana ber postav+Strana 060 — Bro} 42 SLU2BENT LIST SFRI Srijeda, 16. Ystopada 1968, anja za8titnih prihvatnih skela, mrete 4 slitno, smi- fe se {zuzetno dopustitl, all uz obavezno verivanje rednika, Clan 104, Skidanje oplate 1 demontata nosete skele ne smije se ievoditi bez plsmenog naloga izfanog od od= edene struene ovobe ‘a gradilidt, Zaltitne nastretnice 4 zaHtitne prihvatne skele Clan 105, Zaltime nastrefnice 1 zatliine prihvatne skele ‘moraju biti izradene 1 postavijene tako dau potpuc nosti zaétiéuja radnike od pada u dubinu 1 od pada= znja materijala, alata 1 drugih predmeta ea visine. Zabtitne nastreinice i prihvaine za8titne skele ‘oraju se postavijati do najvise 300 em ispod miesta izvodenja radova odnosno eventualnog padanja mate: rijala, Sirina zabtitne nastretnice odnosno za8titne pri- hivatne skele odreduje se zavisno od vertikalne udalje~ Dosti imedu skele 1 mjesta pada, 1 treba da iznosi 72 udaljenost! od 200 cm najmanje 130 em, a 20 ude enosti od 800 em najmanje 150 em, Clan 106, Kod vilekatnth objeksta ne smije se vrSiti de- montaéa zaititne nastretnice odnosno zastitne prihe Yatne skele dok se ne izgradi nova na odgoverajico} ‘daljenost!, Gradevn! materijal koji Je napadso na zaititnu astreinieu odnosno zaititny prihvatnu skelu mora se redovno uklanjatt Cten 107, ‘Ako pri radovima na visini ne postoji moguénost vpotrebe prihvatnih skela, a rad te ne vr8i pojedinat= no (pri gradenju industeiiskih objekata sa halam: Gvoranama 1 slifno), moraju se Ispod.ugzofenth rad? nuh _mJesta, postavit! mrefe 2a prihvatanje radnika, slugaju pada. Prolazak radnike ispod mre¥e mora se, po potrebl, opranitit{ it} zabraniti, ako postojl opastiost probifa~ nja mrete uslijed pada materijala odnomo radnika, Metatne skele Cian 100, Metsine skete mogy se postaviiat! 1 upotrebtia- vali sama ‘a shladu» predvldenom ‘sniehom toa bomovudokumentacije fe ana 7a. ovog’ peveue, sett! io! eta oe Elita ape, geek apie | Evorne were I drug) moraje BIT oe usobio’ vast wexan! w stabmu' Jedeatoene ee Struktivna ellinu Element! metatnih skela, w pogtedu oblika, dl= pense t Kwallteta materijols, morafu edgovarel Wal fetim fugostavensiim standard . Cian 109, Za sastavilanje metalnih skela smiju_se upotre- Dijavatl samo ravne i neostetene Eeliene eijevl, tapos vil drugi elements, ‘Svald element metaine skele mora se prije uera= ivanje u skelu detalino pregiedsti, Rdom ina Graal in ofte€ent clementi metalnih skela ne amiju ae ‘ugradsvat, Cran 110, Vertikaint nose! Stapovi_metatne skele morafu Diti polodent na posebne elemente skele (eslonel, papuc 20), pritvriéene na ravnu podiogu skele (gredice, be- ton, plota 1 drago). ‘Svi_vertikalnj Stapovi stupova skele moreju itt a wzdutnom 1 popretnom praveu.vezani } uevsscent omotu dijagonsinih veza postavijenih pod kutem od 45° u oba pravea, Udaljenost tzmedu nosetih vertikalnih stapova Odreduje se projektom skele zavisno od predvidenih opteretenja I visine akele, ian 111, Pri sastavijanju metalnih skela mora se sa sastav. zim dijelovima, a narotito sa spojnicama (évorista) 2a Medusobno spajanje stapova, pailjive postupati, Kod spojnica sa vijeima, 2atezinje’ vijala mora se visit pomotu momentnih kljugeva odnosno prema uputl Proizvods Zateranse vijaka spojnica metalne skele nastaviie= im Kijutevima “pometa jovi 1 sitne), eabranjee Vertikalnost { horizontalnost telitnih Sapova mo- 7a se provjeravati u toku postavijenja skele 1 nakon zavrletica skele, Clon 112, Samostojeée metalne skele 1 metatne skele ti Je visina veea od objekta u gradnjj ili dragog objek ia uw neposrednoj blizinl skele, moraju bit zasticene fod udara groma_ po postojetim tehnitkim propisima. 6 Radovi na betoniraniu Clan 113, Betonski radov! veéeg opsega na visinama tu ubinama (hidrocentrale, brane, Visokogradnje i dru 0) mogu se lzvoditl samo sa strutno obutenim I Brarstenepotobnim fauna, wpornat ora. ‘snostima pri tim radovima, 1 pod nadzorom edredene strutne osobe ma. gradiist, Cian 114, Prije podetka betoniranja svi oltrl yrhov! iti m= fbovi sredstava 2a scajanje. pofedinih dijelova. skele @avll, spone, fice i drugo), Kost vite iz oplate 1 drus ih dijelova’ drvene onstrukelje skele 2a betonira= ‘je, moraju se podviti I pokriti, Cian 118, Sa radovima na betoniranju smije se poteti tek Po provieravanju od strane odredene strutne osobe fa gradilifty je li noseéa skela propisno lzradena 1 Jesu It tevrtent avi potrebni prethodn! radovl Clan 116, Nasiino skidanje (tupanje) oplate pomoéa diza- Mce Hi drugih uredaja, nije dopustens, Pr Klizanfu 1 skidanju oplate pomoéu posebniti uredaja 2a dizanje (dizalice Tirfor 1 #1) zabranieno fe stajanje radnika na napravi 28 prihvatanje oplato ‘aonice 1 al). 1. Pripremange 1 terada armature ten 117, MetsIne Bipke ra izradu armature, kao 1 gotova armatura, moraju bitt pregledane 4 prema dimenzija= ma sloiene na gradilistu tako da rad s ajima ne prom BarokuJe opasnost za radnike. Ispravijanie, sletenje, savijanje 1 ostall radovl ‘pa obradi Hipkt ‘za armatuiru mora se visiti na naro= Eito za to odredenom mjestu na gradilistu, = odgove- Fajuéim wredajima, napravama 1 ‘slalom {uz poduzi-Seljeda, 16. listopada 1968, manje odgovarajudih zaititnih mjera predvidenih po- Siojetim propisom o zaStiti na radu pri preradi 1 ob- radi metala, Sa polaganiem armature smije se otpoteti tek pose fzvrenja mjera iz GL 114.1 18, ovog pravile 8, Radovt na krovovima Ctan 118, Radove na krovovima smiju ve8itl samo radnicl za to sleuGno osposobljent | zdravstveno sposobnt za rad na visinama, Osiquranje radnika od pada sa krova, u pravilu, vill se privezivanjem radaika na zattiini pojas { zal- Eitno we, ili pomoga pribvatnih skela, keo t drugim mjetama'w zavisnost od vrste krova Cian 119. anu exgvorina pokrvenim slonitom, Limam { sli~ nim pokrivatima (ndustrijskl krovovi), Koll ne pod= nose veéa oplerotenja, moraju se prije potetka radova Drovest! posebne mjere radi spretavanja loma krovnog, Doksivata { pada radnika u dubinu, Na ravnim krovovima { krovovima s padom, po- keivenim pokrivatima [z-stava 1. ovog Gana (indu- strijake hale 131), moraja se postavitl sigurn! prijelazi, rolaz] I radne piatforme 2a siguran rad pri poli bia krova 1 drugim gradevinskim radovima ng Krovi Prijelazt i radne platforme iz stava 2. ovog flane ‘morajit bit Siroki najmanje 80 em, a po potrebi snab- jeveni i évestom zastiznom ogradom. Sujetlarnici { olna sa stakl ji tebe ienad industrijskib. | dru Storija, moraju bill Imad ravaine krove. Pri &i3Genju snijega Ill odrfavanju krova kod svje- tlarniica t okana iz stava 4. ovog lana moraja se po- Guzati zaftitne mlere 2a osiguranje radnika od even tualnog propadanja. Cran 120. Svi industrijsk krovovt, ber obaira na njthov oblik 1 vrstu pokrivaéa, moraju imat{ siguran pristup | stal~ ne sigurne prijelaze (metalne Yestve, rampe 1 slitno) Prostor ispod krova odnosno odgovarajuél prostor ‘oko objekta mora biti osiguran od pristupa osoba koje fpisu zapoglene na gradilistu. 9. Montaine gratenfe Clan 121 ‘Montazno gradenje smije se izvoditt samo na 03- rnovul posebao fzradenog programa. Program Iz stava 1. ovog Sana mora sadr2avati 1 miere zaitite na radu pri svim radovima koji gine montaénu gradnja(p% l2radi | opremanju_pojedinih Trontagnin dijelova, wovaru 1 istovaru montaznin clemenata, dizanju, namjestanju | ugvréeivanja: mon- {ainih elemnenata, obrad! | doradi veé ugradeni mon- Aeinih elemenata’ na objekta 1 drugo). Montano gradenie na gradilitu smile se izvoditl samo pod neposrednim nadzorom odredene strutne ‘osobe na gradilist. Clan 122, Obi { dimenzije montatnih elemenata moraju bit ‘podefeni 2a lako { sigumo prenofenje do miesta ugra~ Givanja 1 2a sigueno prievséivanje na objekta. Prilikom prijenosa_nekvalitetno tzradenth kao 1 apuklh ill'na drugi na€in obtetenth montaéoih ele- SLUZBENI LIST SFRY Bro) 42 — Sirana 667 menata, kao 1 prilikom rukovanja takvim elementima ‘moraju’ se poduzell posebne mjere zaftite na radu. Clan 123, Montano gradenje smije se lzvoditl samo uz upo~ trebu odgovarajuéih. | za ty svrhu podeienih meha- niziranih transporinih sredstava, Kao | uredaja za dl- Zanje, prenoienje 1 spuitanje montainih elemenata, Clan 124 Sastavijanje 1 pritvriéivanje montainih elemenata 1 druge montane radove na objektu smiju vrliti samo ‘tobe tdravstveno sposobne za rad na visinama, koje Euius to Tstrutno copocobliene 2a vzlenje montanih Opremanje, transport i montaza elemenata Clan 125, Svalel montafnl element mora bit! na odgovara~ ju€i nadin, vido I podesno obiljeten, u skladu sa pro- ‘gramom montaznog gradenja. Osim te ozake, na ele- ‘mentu mora bit! oznaten 1 datum izrade i teZina ele- ‘menta U kilogramima. ‘Montaini elementi na gradili8ta moraju biti ured~ ne {prema programu montate sloen na odretenom mest. Clan 126. Svaki montana! element mora, osim metalnih dije- tova. za ugradivanse 1 pritvricivanje elemenata na objektu, imatl pomotne melalne dijelove koji omogu- Gavaja sigumo prenofenje { ugradivanje elemenata na rmjesta montage Geuke i siién0). Clan 127. ‘Transport elemenata od miesta njihove tzrade do gradilitia odnosno mjesta ugradivanja mora bit. or Ganiziran tako dase montaini elementi mogu ber 23- Stoja ugradivatl u objekt bez zalrpavanja gradilitta, Utovar, prijevor | Istovar montatnih elemenata gradilista amie se vrSlti samo odgovarajucim {is Bravnim prijevornim sredstvima, uz primjenu zaStit- Rin miera propisanih Praviinikom o.zadtiti na radu pr utovaru terela u tereina motorna voclla { Istovara fereta lz takvin vorila (oSlusbent list SFRS«, br. 17/68). tin 198, Zakativanje elemenata za kuku 1 njthovo otkati~ vanje sa kuke dizaliee pri ulovaru montaznih eleme- hata u prijevorna sredstva (motorna | druga vorila) { Sstovard montadnih elemenata iz prijevoznih sredstava U pravily, treba vrliti ber penjanja radnika na prije- Yorno stedstvo odnosno na elemente, Za vrijeme spustanja { dizanja montsénih eleme- ata na motorne vorilo pomocu dizalice, vorat ne smije iti w kabin! voila Za vrijeme dizanja, prenoSenja | spuitanja mon- tatnog elementa na vorilo, signalist ne smije stajati na vail Clan 129. Veradivanie svakog pojedinog montsénog elemen= tau gradevinski objekt mora se vriitl po odredenoim edu, prema programu montaznog gradenja Moria clemenaia vies. ate ng Olek smije potell prije nego sto ae osigura prilaz na (bomogna stubifte sa sigumom ogradom slitno) Ugradivanje tefkih montatnih clemensta (plota, grede I drugo) mnije se vrSiti samo po pretbodnofStrana 868 — Bro} 42 SLU2BENI LIST SFRI oan Serge ESTs Seas TE ES TEST STITT TEST SEESETETESTTRT SE ETETESTET ETT TTT Eee eee Brijeda, 16. listopada 1968, pripremi pomognih sredstava za prenotienje, postav- Hanje i uévsitivanje uh elemenata ‘na objekiu (er~ Movi, okvirt za prijenos 4 arugo). Pomotna sredstva iz stava 3. ovog Sana moraju se prije upotrebe pregledati a, po polrebi, 1 ispitall na eretenie. Cian 330, Pri prenoienju, postavijanyu 1 prifvriéivaniu sv kog pojedinog montsinog clementa na objekt, osoba koja daje makove dizaliteru (signalist) i dizaligar mo- Taji padljivo pratlti put montaznog elementa do mjesta Ugradivanja kao 1 rad montera na postavijanfa f ut ‘vritivanju tog elements, Monter iz stava 1, ovog Yana mora jeviti poseb- xnim_znakom signalisti odnosno dizalitara da je ope racija prenoSenja 1 ugradivanja elementa u objekt zavrsena, Cian 131, Dijelovi armature koji izlaze ix elementa nakon iz~ Spey ponte kel mol prourahoval zane: ete ipovredivanje radnila moraju sena podesan natin otkloniti (odsijecanjem, savijanjem 1 siénc). Otvori w podovima $ zidovima kalova na Kojima se Fadi moraju se pokriti Evrstim poklopelma i ogradi! aaBtitnim ogradama, ‘Ako se pri montadi elemenata Koriste Hiestve, one moraju odgovarati odredbama ti, 63. do 65, ovog pra vilnika 1 biti osigurane od Kdizanja, Clan 132, Pri izvodenju montainth radova na objektu edie postoji moguénost pada. radnika, odredena osoba, na gradhisia duina je primijeniti odredbe #1. 108. do 107. Qvog pravilnika a, po potrebi, {'vezivanje radnika 128 Minin opasagem { UZetom. Cian 193, ‘Ako se spajanje armature } drugih metsinih dif Jova montaznih elemenata vrli pomots plinskog il elektritnog zavarivanja, primijenit ée ge zallitne mere ropisane Pravilnikom o zattlli na radu {0 tehni¢iim mierama 2a razvijate acetilena 1 acetilenske stanice GSlasbeni list SFRJe, br. 6/67, kao 1 drug! postojedt ‘tehnitkd propist, 10, Gradevinsko-zanalski radovi tan 194, Tavodati gradevinsko-zanatskih 1 drugih. montat- ppih radova na gradiligtu (opreme, instalacije | slitno) 4 orgenizacija koja gradi investiciont objekt odnosno Savestitor, sporazumno osiguravaju provodenje satilt- ih mjera na radu kao odgovorna’ osoba za njihove Drovodenje na gradilisua, ‘Ako odgovorna osoba iz stava 1. ovog flana pri- mijefi da izvodaé gradevinsko-ranatskih ill drugih Montainih radova ne primjenjuje pojedine zastitne mere pri svom radu, zabranit ¢e mu daljnji rad dok ne provede te mjere zallite, UL. Rusenje objets Clan 135, Za rulenje objekta ill nekog niegovor dijela, bez jbzira da il se rusenje vrii rutno, pomocu siojeva i miniranjem, mora se prethodno izraditi odgovarafudl ‘Program radova I mjera zattite na rady, zevisno od $epis oblekta 1 stupnja epstnostl koje pi tom radu Cian 136, Prije potetka rufenja mora se ugroteno podrutie ‘eraditi zabtiinom ogradom il osigurati na odgovars judi natin, zavisno od natina rusenja. Zatlite ugeoles hog podrutja mora trajati do zavréetka radova na Tuc fenju. Cian 137, Rufenje objekta smije se vrlili samo s radnicima strudno osposobljenim 1 obuéenim 2a odnosn! natin Tudenja { pod neposrednim {stalnim nadzorom odre Gene strutne osobe na radilistu, Clan 138, Rutno rulenje objekta mora se Szvoditi postepeno odougo nani¥e. Pojedini dijelovi aidova 1 dimnnjacl ne ‘smiju se ostavijati neporusen!, nego se moraja rusitl Istovremeno ¢ ostalim dijelovima objekta. Rutenje medukatne odnosno tavanske Konstruke fle smije otpotetl tek po Tusenju 1 uklanjanja.svih Poruéenih dijelova tznad mivoa te konstrukeije. Rugno rufenje slobodno stojeteg zida (obimnk 1 Dregradni ald, ograda, stup 1 sliéno) smije se izvoditl samo pomotu’ odgovarajuélh radnih,skela. Rufenje zidova potkopavanjem, zabranjeno je. Clan 129, Demontirane grede, nosadi 5 drugi test it) gloma:- ti dijelovi Konstrukelje smiju se sa objekta uklanjatl ‘Qxinosno spuftatt samo pomotn odgovarajucih naprava ML uredaja (eke, dizatica, rampa t drugs), Uklanjanje rastresitog { pratinastog materijala sa mufevine na flo smije se vriitl samo pomocu potpuno okrivenih drvenih korita, kroz metaine limene eijevl Ali na drug! natin kost spretava direnje prasine. Pri rufenju vitekatnih objckata prikuplianje poru- ‘denog materijala na pojedinim katovima, zabranjeno je. Clan 140, ‘Ako se rufenje objekla odnosno njegovih dijelo- va veil pomoéu strojeva (traktor-gusjeniéar | drugo), stro) se mora nalaziti na udaljenosti koja je najmanje 3418 put veta od visine objekta odnosno dijela kost se rus Jagina na Kidanje %eliSnog uieta pomogu koga se Prenosi vutna snaya potrebna za\rufenle.objeltiy mora biti najmanje triput veta od vutne mage stroia. ‘Vutna maga stroja mora se na povrlint: objekia dnosno mfegovog dijela kojt se ruSi (zi. stup I crago) Prenositi ravaomjerno. pomotu podmetnutih dasa, Breda | slltno. Invatenje zatrpanih betonskih stupova, feliénih nosaga i drugih dijelova objekia tx rufevine pomoca strojeva bez prethodnog oslobadanje od ostalog, poru= tenog materijala, zabranjeno je. Koriitenje traktora-totkaia 2a rugen{e $l} izvl Benje tetkih ‘dijelova gradevinskog objekts, zabranj no je. tan 141, Pri rufenju pojedinih dijelova {lt ctjelog grade vinskog objekta miniranjem, primjenjuja se nostoletl Propisi o zaftitnim mjerama’ pri rukovanju ekeploziv= him sredstvima { miniran}u. 12, Gradenje putova Can 142, ‘Ako se prt gradenju putova vrli rufno lskopavae nje zemlje, moraju se pri tom radu primjeniivatl ak tine miere iz Gana 10. ovog pravilnika,qc) Seieda, 16, Hstopada 1908, Imjera predvidenth 'u élant 11, ovog praviatka, pri mjenfivall 1 zadtitne mjere na’ strojevime predvi vim pravilnikor. Prilikom zeroijanth radova pri_gradenju_putova pomocs mehianitiih sredstava (buldoter, skreper, grel= 4der, planer 1 drugo), rukovanje strojevima smije se povjeriti_ samo radnicima strutno obutenim 22. taj Ponao tuparnatim s opasostos koje peje pr tom Chan 143, Prt gradenju potpornih zidova { propusla sa str= rim nagibom visine vee od 10 m, morals 78 do- premanje ‘kamena 1 drugog gradevnog materijain Yaraditi odgovarajuce ustave (kaskade), Cian 144, Ako se runt prijevor materijala vrsi vagonetima po radnom kolosijeku (dekoviljskt kolosijek) preko skela Grivremeni mostovD, skele moraju biti Evrsto iztra~ Gene { Kolosijek osiguran of Iskliznuéa vagoneta prl Prelaskit preko miib. Ako Je kolosiiek izgraden pod adorn, vagonett moraju imal Kobnice, ‘Pri ruénom prijevons materijalavagonetima a radnom kotosijeks, bezina vagonela ne smije biti veéa fod 15 ke na. sat 'Ractni Kolosijek mora se odrdavatt stalno u isprav- ‘nom stanju za saobraéa} Clan 148, Pri popravku putova preko Kojih se u tol rado~ Gaobrata} ne. prekida,moraju se poduzeli mjere da ge radnict na @ijelu puta koji je u gradenju za- tite od vorila, Ut svrhu dip puta (polovina, puta) ora ‘se zatvoriti 1 obiljeuit woeijivim sacbratajnim ‘makovima ‘Na jako frekventnim saobraainicama (auto-put, suveemeni put, ullea | drugo), gdje se saobraca} ne imofe saavim obustaviti, moraju se postavill na oba Kkraja dionice koja se popravija Euvari koll ée upra\ Yati saobeagajem na polovint dionice, naimmjence w oba pravea, Clan 148, Drobilige moraju se postavijati na Wvrsto kameno, ‘betonskco ili drveno postolje { za njega bit dobro pri- Serigene, : ‘Alo. Je drobilica polivena,nastrefnicom, njena visina.ne_smije biti manja od 200-em innad gornjeg Enbazita drobilice ‘Cilindrigna sia, elevator! i Konvejeri moraju biti Aobro uevzSéeni na poscbnim postoljima ili za kon~ strukeljut pogona drobilice Cian ut ‘Ako se pripremanje kamena — tuéenca vrli w ‘posebnom pogonu (drobilice, sita — gragulatori, ele- Natori {tansporter), moraju se izmedu pojedinih luredaja ostavilt prolazi Sirok: najmanje 100 em, apo potreb! postaviti' | radne platforme za odrZavanje 1 Popravak th uredaja. ‘Stepentee i radne platforme oko uredaja za pre~ radu Kamena na visin! veto} od 100 em od poda mo- Taju imati Evrele ograde visoke najmanje 100 em. Cian 18. Cisgenje 1 podmazivanje svi uredaja za drob- Hen‘e i pripfemanje kamena smiju se vriili samo Kad su strojevi zaustavijent Clan 149, Na drobilicama Kamena i drugim uredajima 2a pripremanje tufenca (cilindriGna 1 druga sia, konve- SLU2BENI LIST SFRI Bro) 4 — Strane 068 Jerl, elevator! { drugo) moraju bit istaknute upute o zaititnim mjerama, a u samom pogonu pripremanja Kamena'—'Tuputa' 6 prvo} pomofi 1 autajy povrede Cian 150, od dzobilie kariena treba zaMtit'radnika of ‘skalanja kamena tr Gljstl drobiliee, od zahvala por Eonskog remena drobicm od zahvats Ianca elevator, Spada ns hatanae a elevator Konvejet {od as famed Konatrukelje arabic. “abranjeno Je staat nepostedno Kod otvora dro- sues haceaie mene feat rake fae adi vadenja zagievijenog kamena, Za odglaviivanie Enmena fa era paseo hikes vant Otvor za ubaclvanje Kamena. mora biti osiguran vest radnom plaformom, sa opeadom viskom tajmanje 10 om, Clan 151, Radnlel Koil rade neposredno na drobillet_ mora ju itl zaltigent od Kamene prasine regplratorima fit Pollevanjem amena vodom, iao t zaltnim nanta- Koristenie zaititaih nacfari mora se redovno kon seoliras Cian 152, Material oli se koristl pri asfaltiranjuputova (oitumen, ‘katran i drugl derivati_natte) smiju se zagrijevali samo u posebnim zatvorenim sudovima. Zagrijevanje materiiala tz stava 1, ovog tana w gtyorein sudovina, ber obzira na mento upotrebe, zabranjeno ie. Clan 153. Kotlovi uredaja xn zagrijevanje astaltnih masa moraju mati poklopee, “radi spretavanja prskanja te mase { tzbijanja potara, Za poslufivanje Kotla odnosno: uredaja_moraiu: biti postavijene radne platforme sa évrstom zaftiinom ogradom. Podesnim razmjeftajem vie uredaja za zagri~ jevanje 1 mijefanje asfaltne mase na gradiistu, mo- ta se onemoguélti prenoSenje odnosno sirenje potara 4; eksplozije s fednog, uredaja na drugi. Clan 154, Lobiste peéi Kotla mora biti zaitigeno, tako da je nemoguée irbijanje plamena iz Tobiita napolie Vorilo na kome je ugraden kolao za zagrijevanje astaltne mase mora itl opremljeno.sigurnim. koénl= fama, Clan 156. Zahvatanje vrele rastopljene astaltne mase smtje se vifili samo pomoéu 2a to Inradenth posuda. Vrela rastopijena asfaltna masa smije se preno- siti Samo tu posebno lzradenim posudama sa. poklop- ima, Ove posude ne smiju se prepunjavatl Clan 156. COtvor Kotla za punjenie vapnenim bragnom, sare fgstom tufenea t smolom na ufedaju za kubanje 1 mi Jesanje asfaline mase mora mati zaftitni poklopae, Fadi epretavanja Sirenja prasine | steinth plinova. Uredalt tz stava 1. ovog lana moraju imati govarajuée naprave za odvodenje plinova, dima 1 pra- Hing iz neposredne okoline radilita,Spells Strang 810 — Broj 42 SLU2BENI LIST SFRI Brijeda, 16. Ustopada 1068, Cian 187, Premazivanje ! kvalen{e valjka 2a ravianje falta vril se pomotu narotita za to tzradene naprave Zabranjeno je da radnik lduti tspred motornog valjka za ravnanje isti premazuje | kvasi, Cian 158, Zapaljena asfalina masa u sudovima ne smije se irnsiti-vodom, Sredstva za galenje zapaljene astaline mase (pt fesek, cerade 1 arugo) moraja se unaprijed pripremitt Vatajati na raspolaganju w blizial radova, Radnici koji rade sa zagetianom asfaltnom masom ‘moraju biti obufeni u gasenjuzapaljenih astaltnih amola. Cen 189, Asfalterske radove smiju vr8itl samo sdravetveno sposobne i za te radove posebno obutene | opremljene ‘onobe, Za osobe iz stava 1. ovog Gana mora se na radi~ uta osiguratt topla voda sa umivanje pose zvrse= ‘og rade. 18, Gradenje mostova, Kesonskt radovt Cian 160, Pri pneumatiskom fundiranju stupova za mosto~ vve, keson! po svojo} Konstrukelti, u pogleda sigut- host}, moraju odgovarat{ suvremenim ‘tehnidkim ‘do atignuéima, Unutrafnja tupliina ‘kesona (kesonska omora) oora imatl visinu od najmanje 220 m, sa bijelo okre- Senim zidovima radi bolje vidljivost. Kesonska komo- Fa mora biti na odgovarajuél natin oavijetijena, Ako Keson Ima elektritno osvjetijenje, elektritna Instala- ‘ja mora biti osigurana, da ne dode do paljenia ek- splocivnih smjeea (Se izrada) ako. poste}! opamost od eksplozivaih plinove, Clan 101, Pretkomora ili zratna komora kesona treba da ima zapreminu od najmanje 25 m* i visinu od ‘naj- manje 15m, Radna temperatura u komor! 1 pretkomor] Kesona ‘mora biti umjerena 1 statna { kontzolirana odgovar Sudim termometrima, Radi odrdavanja uvjeta tz stava 2. ovog tana treba lett Korisliti podesne zaklone od sunca, (mokre vreée I'drugo), a zimi — elektriéne grijalice I litho, Clan 162, Kompresor za snabdijevanje kesona zrakom pod pritiskom, “mora imati automatski slgumosn!, veniil 2a sigumo zatvaranje dalinjeg dovoda zraka Sim se ostigne granitni pritisak predviden 2a rad ui keson. Ako se za pogon Kompresora Koristi elektritna ‘eneralja, mora postojati rezervni_ kompresor za Cit fe pogon Koristi motor $ unutrafnjim sagorijevaniem. Dovodna cijev Komprimiranog 2raka mora na vom ulazu w keson imatl automatsi ventil 2a sigur ho zatvaranje w slutaju kvara na kompresoru. Za Kontrolu zratnih pritisaka uw kesonsko} Ko- mori { pretkomer{ moraju se fzvana postaviti mano- ‘metrs. Keconske komora { pretkomora moraju {mati ure~ @aje za telefonsku 1 signalizacion veo (svjetlosna BL vudna) sa vanjskim svijetom odnosno odredenom, ovobom na gradilitty. Prije, potetka avalog rada u Kesonu mora_bitl Sepitana tspravnost.instalacije 2a dovodenje.‘zraka 1 algmalizacionih uredaja. Cian 168. ‘Kompresori 2a stvaranje zratnog pritiska w ke- sonu 1 elektriéni agregat 2a pogon 1 osvielljenie esona, u pravilu, postavijaju se na obali, a u l2uzet ‘nim slutajevima na ploynom objekta, Svi uredaj! potrebni za nesmetan rad wu kesonut ‘moraju imatl rezervne dijelove. Popravel uredaja 1 instalacije 2a odravanje od- redenih pritisaka, ‘pri Kojima se remete tf pritisci W toku rada u kesonu, ne smiju se lavoditi Clan 164, Stepenice koje vode u radnu koinora moraju bitt Aovoljno diroke { uvijek dobro osvijelijene elektriénim convjetijenjem. Za sluta} kvara osvietijenja svaki rad ‘nike mora imati ruénu elektritna. lampu, Za eventus fing izvlatenje radnika iz kesona mora bill priprem= eno odgovarajute tvrsto ute, tan 165. Zrak Koji se ubacuje u keson mora biti svied { Gist, Za svakog radnika zaposlenog u Kesona mora 68 osiguratl najmanje 30 m* zraka na sat, U toku rada, 8 narotito za vrijeme betoniranja, moraju se. vrlitt ‘snalize zraka radi utvrdivanja kolléine ugljitnog dio kkalda 1 drugih Stetnih plinova w zreku radne komore 4 pretkomore, Pri radovima u poroznom. material ‘Ri u zemijisiu » organskim primjesama, treba osiguratl Jaku venillactiu. Atmostersid zrale temperature fznad 25°C i Ispod 10°C mora se umjetno hiaditi odnosno sagrijevati Clan 166. Prelazak radnika iz slobodne atmosfere normal- ‘og pritiska u zratnu odnosno radnu komoru * odre- denim zratnim pritiskom iznad normalnog. pritiska (uatpritisak), P obeatno, mora ce VIE padljive | pre= ‘ma odredbama lana 167. ovog pravilnika. Clan 187. Pri ulastar radnika w radnit kemoru: 1) am natpritiskom u radno) komor! do 1 atmoste- re, vrijeme zadréavanja radnika w_pretkomor! odnos- zo vrijeme za izjednatenje natpritisaka u pretkomorl J radno} Komori ne smije biti kraée od 8 miauta; 2) sa natpritiskom u radno) komorl izad 1 ate ‘mostere, vrijeme zadrtavanja radnika wu pretkomort odnosno vrijeme za izjednatenje natpritisaka u pre Komort 1 radno} Komori produlava se"za po 30 selcan- 4 (poslije isteka @ minuta) 2a svaku daljnju desetinu (2 atm) natpritiska iznad 1 aimostere, Pritisak mora se povetavati postepeno 1 ravno- lero uw vremensklm’ intervalima iz siava 1, ovOg Clan 168, Pri tzlasku radnika iz radine komore: 1) sa natpritiskom u radno} Komori do 1 atmosfe- re, vrljeme zadrfavanja radnika u pretkomorl odnos- ‘bo vrijeme za izjednatavanje natpritisaka u radne) ko ‘morl { pretkomort ne smnije bith kraée od 10 minutay 2 sm natpritiskom wu radnoj Komori tamad 1 at- mosfere, vrijeme zadréavanjaradnika w_pretkomorl Odnosno vrijeme za izjednatavanie natpritisaea w rad- Bo} Komor! 1 pretkomor! produsava se za 2 minutaSrijeda, 16. Ustopade 1968, (poolije tsteka 10 minuta) za svaku daljnfu desetina (2 atm) natpritiske iznad 1 atmostere, Pritisale mora se smanjivatl postepeno 1 ravno- rierno a vremenskim Intervalima te slava 1, ovo lana. Vrijeme za dovodenje natpritiska u pretkomort, nna normalan pritisale ne smije biti krage od: 5 minuta za natpritisak do 08 atm, 10 minuta za natpritisak do 10 atm, 24 minuta za natpritisak do 12 atm, 28 minuta za natpritisak do 1,4 atm, 32 minuta za natpritisak do 1,6 atm, 36 minuta za natpritisak do 18 atm, 40 minuta za natpritisak do 20 atm Cian 169, Za ravnomfero 1 postepeno roguliranje pritiska 4 81, 167. | 168, ovog pravilnika odgovorna Je posebns fodredena osoba na gradiliStu, koja u tu svrhu kon~ frolira.pritisak na ‘manometra { satu postavijenim uM pretkomor!, Reguliranje pritiska mora se Tegistr!~ all odgovarajuéim barografima. Vrijeme odredeno za regullranje pritiska u prete Komori mora biti Jasno oznateno na plot istalmuto} u pretkomorl. Tmena svih osoba koje su sifle u ke~ Son, kao { porebno odredenog rukovaoca zraine ko- ‘mare, moraja bill apisana { Istaknuta na plo8l ispred ‘Kesona, Istt takay popls mora se predall | evidentitaru, tan 170, Osobe Kofe rade u Kesonu ne smiju prije polaska 14 komora preopteretivati Zeludae ni pit} alkoholna ida, U kesonu se ne smile puBit Po inlasku Iz kesona radnik se mora utoplitt t prijedl u zagrijanu procioriju posebno izgradenu u Bll- Zini kesona, rad! odmora od 0,8 do 2 sata | dobltl top Jo bezalkcoliolno pige po preporuel lijebnika, ‘Ako se na radniku primijete simptom! tzv. keson ke bolesti (bolovi ui aglobovima, u Zelucu ill u_gru diina, svrab Kote, aoremija kote, vrioglavica, glavo~ bolja, povraéanje, srtane tegobe, krvarenje na, Kobi i ie nosa 1 slit), radnik 2 mora unijet! u dekom= ‘Presiont, komoru I staviti pod 2rani pritisak do nivoa Pednog kesonskog pritska, gdje Ge ostatl do presta kkosimptoma obeljenja. Iza toga Dritsak Ge se. smi nit za po 0 atm u toku dvostrukog { trostrulcog ‘Vromenskog intervala predvidenog za normalno sma llvanje pritska 2ralca, U rato Komoru Kesona ne smije él vetl bro} soba nego sto je 28 bu Kornoru odredeno, Clan a7. Rukovanje uredajima 2a komprimiranje zraka 2 kkeson smile se povieriti samo narotito obutenim os0~ Bama koje a8 uposnate # tehnikom rukovanja keson- aakiny uredajima kao | 4 naginom za prulanje prve omoél osobama oboljelim od povetanja zratnog pri- Hiska (kesonska’ bolest. tan 372, Gradiliste mora Imati { sredstva za prufanie pr- vve pomoéi (boce a Kisikom, pulmotori | druga odgo- varajuéa oprema za umjetno disanje), U neposredno} Diizini Kesona mora so osigurati 1 porebna prostorija: za odmor radnika Koja se mote zagrijevatl. Uz ova ‘prostorija mora Did! prostorija za umlvanje | pranje oplom vodom, kao { odjel za smiesta) { subenje vied ne odjece. U blizint ovih prostorlja mora se nalazitl ekomprestont ureda} (dekompresiona komora) za DO ‘novno stavijanje radnika pod pritisak radne komore, ‘W slutaju pojave simptoma Kesonske bolest. SLU2BENT LIST SFRY Bro} 4 — Strana #7t Cran 178, Na Kesonskim radovima pod povetanim zrafnim pritiskom mogu se zapoiljavatl samo osobe tjelemo otpuno zdrave, Kesonskt radnicl kojl su odsustvovall Vite od dva dana sa rada, kao 1 poslije svakog bolo Vanja, moraju se Podvrgoull ponovnom. tjetatékom pregledu prije nego sto nastave rad uw keson, Radnicl Kojl prvi put stupaju na rad u kesont moraju_ se poslije specijalistitkog lijecniting pregleds odvrgnutt pokusnem ispitivanju za rad pod. pritis- Kom lmad normalnog pritiska, pri €emu se povetava- je. pritiska ‘veil opremo u vremensiim razmacima od najmanje 1 min. za 0, atm pritiska, Pod takvim Fednim pritiskom novi radnike mora ostati i ladreatl ‘najmanje jedan sat, Tspitivanje well se u dekompre- slono} Komorl Radnicl tg stava 2, ovog Sana smiju ostall na edu prvog dana samo polovinu odredenog. radnog vremena, drugog I treteg radnog dana po 2/3 radnog vremena, a tek Getvrtog dana, ako se nisu pojavila ni Kkakva obotlenja il simptom{ kesonske bolesti, mow rovest] eijelo odredeno radno vrijeme. Simptomt Ke~ ‘ovih radnilea tutvedusu ge lljetnitkim pregledom svakednevno w to- ku trajanja pokusnog ispitivan} Clan 174, Radnike u kesonu mote bez prekida raditt najvite Hest tedana, a lzvzetno dva_mjeseca, Poslije vos vremena mora so radnikw dat! odmor ill rad na alo Dodnom graku za onoliko vremena koliko fe. trajao radu Reon, COsobe koje imaju gnoini katar u nos, upalis sred= ‘jeg una, ofteten bubnilé, Kao 1 osobe Kojima su obo- Bell organt 2a disanje fi Krvotok i KoJe su, sklone pita Mi gojazosti, 1 osobe sterile od 40 godina ne ‘miju radity w kesdnu pod zratnim prtiskomn. Pobljanje Hpova makarama > Clan 175, Prt pobljanju fipova pomoéu makara, pomicanie ppostolja ‘makara smije se viliti samo sa. spuitenim Tuallem, Premjettanje makara zajedno sa fipor, 1 Gozvoljeno, Pel vefenju popravka na glavi Sipe, mall ‘mora DIM prievriéen za svoje vodice, ‘Makarama koje rade pomotu eksploziva ill mo- tornim malcarama 2a pobljanje Sipova smije rukovat! ‘samo sirutna ovoba obufena za taj posao, U blizint iesta pobtjanfe fipova ne smiju se nalaziti, osim ru Kovacea makarama I rukovaoca pobijanjem Sipova, ganje odgovarajuéa osobna zastiina sredstva 1 os00- ‘Hu za3titna. opremu, zavlano od vrate opasnost\ odno= sno Stetnostl, prema odzedbi Glana 3, siav 2. tatiea 12. ovog pravilnik Clan 249, Za radove u vod! Ill na vlaz{ radnict moraga ima {1 nepropustljivu obuéu, a po potrebl t odjeéu koja ne ropustavodu, Clan 250, Za radove na otvorenom prostoru {pod utjecajem atmosfersith neprilika, radnfcima se. moraju stavill na raspolaganje osobna zastiina sredsiva odnosno op= Fema za zailitu od Stetnth posljediea (kigna kabaniea, anda, rukaviee) TIT, ZAVRSNE ODREDBE Clan 251. : Danom stupanja na snagu ovog pravilnike pres taju vant 2) Praviltle 9 higijonskim 1 tehniticim zaititnim mjeramau gradevinarstvu (sslusbent list FNRI, be. S099; 2) Pravilnik 0 tchnitkim { zdravstveno-tehnitkim zaititnim mjerama pri gradenju pulova, mostova 1 fe= SSeS EEOC ee OPE ETE CEE EEE CEE