Professional Documents
Culture Documents
Izdvajanje Imovine Iz Privrednog Drustva Putem Statusne Promene Ili Unosom Nenovcanog Uloga U Kapital Zavisno
Izdvajanje Imovine Iz Privrednog Drustva Putem Statusne Promene Ili Unosom Nenovcanog Uloga U Kapital Zavisno
33
Oba postupka sprovode se u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, i u oba slučaja nastaje novo privredno
društvo. Međutim, razlikovaće se neposredni vlasnici novoosnovanog društva. U slučaju statusne promene,
vlasnik novoosnovanog društva biće lice koje je vlasnik društva deljenika. Na primer, ako je vlasnik društva delje-
nika fizičko lice, to lice postaje vlasnik društva nastalog izdvajanjem. S druge strane, unosom imovine postojećeg
društva kao nenovčanog uloga u kapital društva, uspostavlja se odnos matično–zavisno pravno lice, što znači da
je postojeće društvo neposredni vlasnik novoosnovanog društva.
Dakle, neposredni vlasnik će se razlikovati, s tim da je jasno da je novoosnovano društvo u oba slučaja pod kontrolom
istoga lica – osnivača postojećeg društva. Pritom, posmatrano s aspekta ukupnih efekata oporezivanja dobiti koju će
ostvarivati novoosnovano društvo, navedena razlika nema nikakav uticaj (detaljnije u tački 7. ovoga teksta).
Izbor povoljnije alternative zahteva analizu nekoliko poreskih aspekata, uvažavajući specifičnosti svakog
konkretnog slučaja. Poreske implikcije najviše zavise od toga koja imovina je predmet prenosa tj. da li je reč
o prenosu nepokretnosti (zemljišta i/ili objekata) ili je predmet prenosa oprema. U praksi, predmet ovakvih
prenosa obično su nepokretnosti, pa se u nastavku teksta bavimo upravo takvim slučajem. Naime, kod prenosa
nepokretnosti nameću se pitanja u pogledu kapitalnog dobitka, poreza na prenos apsolutnih prava i poreza na
imovinu u tzv. statici, što nije slučaj sa opremom2. Osim toga, treba utvrditi poreski tretman s aspekta PDV-a, pre
svega u pogledu (ne)mogućnosti primene člana 6. stav 1. tačka 1) Zakona o PDV-u, a treba sagledati i primenu
pravila o transfernim cenama.
Ukoliko se u konkretnom slučaju ispostavi da nema značajnih razlika u pogledu oporezivanja (što je moguće da
se dogodi), bitna činjenica jeste vreme potrebno za sprovođenje razmatranih opcija. Naime, statusna promena
neminovno traje dva do tri meseca (uz obavezu obaveštavanja poverilaca), dok se osnivanje zavisnog društva
može sprovesti za svega nekoliko dana.
1
tekstu ne razmatramo slučajeve klasične kupoprodaje ili besteretnog prenosa imovine jer su takve opcije jednostavne i u većini sluča-
U
jeva poreski nepovoljnije u odnosu na one koje su tema teksta.
2
Predmet oporezivanja porezom na prenos apsolutnih prava jeste samo prenos prava svojine na motornom vozilu, plovilu i vazduhoplo-
vu (osim u propisanim slučajevima), dok oprema nije predmet oporezivanja porezom na imovinu u tzv. statici, a nije ni osnov utvrđiva-
nja kapitalnog dobitka i gubitka.
IZDVAJANJE IMOVINE IZ PRIVREDNOG DRUŠTVA PUTEM STATUSNE PROMENE
Posmatrano sa računovodstvenog aspekta, dužem od deset godina, naš savet je bio da se imovina
postoje razlike u pogledu načina knjiženja i uticaja sa kojom se nastavlja delatnost izdvoji putem statusne
na kapital, odnosno rezultat. U slučaju statusne promene izdavajanje uz osnivanje u novo društvo, a da
promene smanjuje se kapital društva deljenika, dok se udeo u postojećem društvu proda. Usled primene
se u slučaju osnivanja zavisnog društva menja struk- poreskog izuzimanja u pogledu kapitalnog dobitka,
tura imovine (umesto npr. nekretnine koja je preneta, sve je sprovedeno uz veliku poresku uštedu, odnosno
priznaje se učešće u kapitalu), uz eventualno prizna- bez bilo kojih poreskih obaveza.
vanje dobitka ili gubitka ukoliko je prenos izvršen po
vrednosti različitoj od knjigovodstvene. U oba slučaja U drugom slučaju, zbog zahteva banke, postojala je
niko nema obavezu sastavljanja vanrednog finansij- potreba da investitor i izvođač radova ne bude isto
skog izveštaja, ali razlika postoji u pogledu obaveze pravno lice, pa je nametnuta potreba da se posto-
konsolidovanja finansijskih izveštaja (zavisno društvo jeća parcela (na kojoj će se graditi objekat) izmesti u
se uključuje u krug za konsolidovanje). drugo društvo, tako da postojeće društvo bude izvođač
radova a novoosnovano investitor. U konkretnom
Inače, kao i obično u našem slučaju, povod za objav- slučaju analiza je pokazala da je postupak bolje spro-
ljivanje ovoga teksta jesu analize koje smo radili za vesti unosom nenovčanog uloga, a ne statusnom
klijente, što znači da je sve zasnovano na realnim promenom. Međutim, napominjemo da bi u nekim
okolnostima. drugim okolnostima zaključak mogao da bude druga-
čiji. U tom smislu, nezavisno od objašnjenja koja
U jednom slučaju, vlasnik društva (fizičko lice) slede u ovom tekstu, savetujemo da se u svakom
pronašao je kupca za proizvodni deo svoje firme, dok konkretnom slučaju zatraži savet od profesionalaca!
je deo imovine želeo da zadrži i sa njom nastavi drugu
delatnost. Imajući u vidu da je bio ispunjen uslov u U nastavku dajemo retrospektivu svih implikacija, a
pogledu neprekidnog vlasništva nad udelom u periodu zatim i detaljnija objašnjenja.
Nema razlike u poreskom tretmanu. Prenos je ili izuzet od oporezivanja uz primenu člana 6. stav
PDV
1. tačka 1) Zakona o PDV-u ili oporeziv, odnosno oslobođen PDV-a u skladu sa opštim pravilima.
Porez na prenos Prenos je izuzet od oporezivanja i ne postoji Primenjuje se poresko oslobođenje, ali postoji
apsolutnih prava obaveza podnošenja poreske prijave. obaveza podnošenja poreske prijave.
Nema razlike. U oba slučaja društvu iz kojeg se izdvaja tj. prenosi nepokretnost prestaje poreska
Porez na imovinu u
obaveza, dok poreski obveznik postaje novoosnovano društvo, pa postoji obaveza podnošenja
tzv. statici
poreskih prijava.
Postoji povezanost između društava u smislu Postoji povezanost između društava u smislu
Transferne cene i člana 59. ZPDPL, ali transakcija prenosa člana 59. ZPDPL, a i vrednost transakcije
povezanost lica imovine nema uticaj na poreski bilans prenosa imovine treba uporediti sa cenom u
prenosioca. skladu sa principom „van dohvata ruke“.
Vanredni finansijski
Nema razlike. Nijedno društvo nema obavezu sastavljanja.
izveštaj
Konsolidovanje
Postoji obaveza da se zavisno društvo uključi u
finansijskih Ne postoji obaveza konsolidovanja.
krug za konsolidovanje.
izveštaja
pkt // POREZI I RAČUNOVODSTVO // oktobar 2018 // broj 10
35
Vlasnik novog Lice koje je vlasnik postojećeg društva Postojeće društvo postaje matično, a novo
društva deljenika. društvo ima status zavisnog pravnog lica.
Dužina trajanja
Dva do tri meseca. Nekoliko dana.
postupka
Obaveštavanje
Da. Ne.
poverilaca
Administrativni
Nešto veći u slučaju statusne promene, ali iznosi nisu materijalno značajni.
troškovi
1. UTICAJ NAČINA SPROVOĐENJA vlasnika, ali ta dva društva međusobno neće biti
povezana kapitalom. To znači da neće postojati
PRENOSA IMOVINE NA VLASNIŠTVO odnos matično–zavisno pravno lice (ne postoji
NAD KAPITALOM NOVOOSNOVANOG obaveza sastavljanja konsolidovanih finansijskih
DRUŠTVA izveštaja), ali će dva društva imati status povezanih
Detaljna objašnjenja o vrstama i načinu sprovođenja lica u smislu člana 59. Zakona o porezu na dobit
statusnih promena dali smo u zasebnom tekstu u pravnih lica.
ovom broju časopisa, pa u nastavku ističemo samo
najvažnije za potrebe ovoga teksta.
U slučaju unosa nenovčanog uloga u kapital
Statusnom promenom se društvo (prenosilac/deljenik) društva, osnivač i neposredni vlasnik no-
reorganizuje tako što na drugo društvo (sticalac) vog društva jeste postojeće društvo čija se
prenosi imovinu i obaveze, dok njegovi članovi u tom imovina prenosi, dok je vlasnik postojećeg
društvu stiču udele, odnosno akcije. Svi članovi društva društva indirektni vlasnik novog društva. S
prenosioca stiču udele, odnosno akcije u društvu obzirom da su dva društva povezana kapi-
sticaocu srazmerno svojim udelima, odnosno akcijama talom, to ih čini povezanim licima u smislu
u društvu prenosiocu, osim ako se svaki član društva pravila o transfernim cenama, ali i u smi-
prenosioca saglasi da se statusnom promenom izvrši slu propisa iz oblasti računovodstva. Naime,
zamena udela odnosno akcija u drugačijoj srazmeri uspostavlja se odnos matično–zavisno prav-
ili ako koristi svoje pravo na isplatu umesto sticanja no lice, pa nastaje obaveza konsolidovanja
udela, odnosno akcija u društvu sticaocu. finansijskih izveštaja u skladu sa Zakonom
o računovodstvu.
Izdvajanje uz osnivanje jeste statusna promena
kojom se društvo deli tako što prenosi deo svoje
imovine i obaveza na jedno ili više novoosnovanih Kao što se vidi, oba analizirana načina prenosa
društava. Pritom, društvo koje se deli tj. iz kojeg se imovine za posledicu imaju nastanak novog
izdvajaju imovina i obaveza po sprovedenoj statusnoj privrednog društva. Međutim, razlikuju se nepo-
promeni, nastavlja da postoji. sredni vlasnici. Osim toga, statusna promena je
postupak koji traje dva do tri meseca i podrazu-
Nakon sprovođenja ove vrste statusne promene meva niz radnji koje treba preduzeti u postupku
postojaće dva privredna društva koja će imati istog pred Agencijom za privredne registre (npr. obave-
IZDVAJANJE IMOVINE IZ PRIVREDNOG DRUŠTVA PUTEM STATUSNE PROMENE
Kao što je ranije u tekstu objašnjeno, u slučaju osni- U slučaju statusne promene izdvajanje uz osnivanje,
vanja novog društva unosom nenovčanog uloga, vlasnik društva osnovanog kao rezultat statusne
uspostavlja se odnos matično–zavisno društvo, što promene biće lice koje je ujedno i vlasnik društva
podrazumeva obavezu uključivanja zavisnog društva deljenika. U skladu sa tim, dobit koju društvo ostvari
u konsolidovani finansijski izveštaj u skladu sa propi- bila bi neposredno raspoređena osnivaču uz obavezu
sima iz oblasti računovodstva. U slučaju statusne plaćanja poreza na prihode od kapitala u skladu sa
promene takva obaveza ne postoji jer dva društva Zakonom o porezu na dohodak građana (ako je reč o
nisu povezana kapitalom. fizičkom licu).
Posmatrano iz ugla prenosioca, računovodstveno U slučaju unosa imovine kao nenovčanog uloga,
evidentiranje unosa imovine kao nenovčanog uloga vlasnik zavisnog društva je postojeće društvo koje
u novoosnovano privredno društvo podrazumeva prenosi imovinu. Prenos dobiti zavisnog društva na
reklasifikaciju u okviru aktive, tako što se imovina račun rezidentnog matičnog društva nije predmet
isknjižava, a priznaje se učešće u kapitalu u okviru oporezivanja bilo kojim porezom. Istovremeno, prihod
računa 040 – Učešće u kapitalu zavisnih pravnih po osnovu dobiti zavisnog društva koji će matica iska-
lica. Eventualna razlika između vrednosti po kojoj zati u svom Bilansu uspeha izuzima se iz oporezive
je imovina uneta i njene knjigovodstvene vrednosti, dobiti koja se utvrđuje u poreskom bilansu. Dakle,
priznaje se kao dobitak ili gubitak u okviru računa epilog je da po tom osnovu neće postojati poreske
670, odnosno 570. obaveze. Pritom, kada matično društvo bude izvr-
šilo isplatu dobiti osnivaču (fizičkom licu), postojala
U slučaju statusne promene, u poslovnim knjigama bi obaveza plaćanja poreza na prihode od kapitala u
društva deljenika suština računovodstvenog eviden- skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana.
tiranja jeste isknjižavanje imovine i obaveza koje se
prenose na novo društvo, po knjigovodstvenim vred- Prema tome, zaključak je da – posmatrano s aspekta
nostima. U visini razlike između knjigovodstvene oporezivanja dobiti koju će ostvariti novoosnovano
vrednosti prenete imovine i obaveza vrši se smanjenje društvo – nema nikakvih razlika između razma-
kapitala društva deljenika, što znači da nema uticaja tranih alternativa.