Infomatika (Knjiga Za Srednje Skole) PDF

INFORMATIKA
za drugi razred gimnazija

Ud!benik na bosanskom jeziku
septembar 2008. godine
Realizovali: Jikkyo Shuppan.Co.Ltd, u saradnji sa

Japanskom agencijom za me"unarodnu saradnju (JICA),
a po ugledu na japanski ud!benik „Informatika B”
6$'5ä$-
U V O D .......................................................................................................................................................................16
U V O D N O PO G L AV L J E : N Aâä,927,,1)250$&,-6.2'58â792 ............................................................17
3RQDãDQMHXLQIRUPDFLMVNRPGUXãWYX ...............................................................................................................17
1) Odgovornost primaoca informacije .............................................................................................................................. 17
2. MoUDOLRGJRYRUQRVWXLQIRUPDFLMVNRPGUXãWYX ...............................................................................................19
PO G L AV LJ E 1. RJ EâAVA NJE PR O B L E M A I K O M PJU T E R .............................................................................20
DIO 1. äIVOT I INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE ...........................................................................................................20
2) Razvoj mobilnog telefona ............................................................................................................................................ 20
3) Razvoj TV-a ............................................................................................................................................................. 21
2. Karakteristike kompjutera ............................................................................................................................21
1) 5D]OLNHL]PHÿXNRPSMXWHUDLþRYMHND ........................................................................................................................ 21
2) Nedostaci ................................................................................................................................................................. 24
3) 7HKQRORJLMDNRMDVHSULEOLåDYDþRYMHNX ...................................................................................................................... 25
DIO 2. R-(â$9$1-(352%/(0$, .25,â7(1-(KOMPJUTERA .......................................................................................28
2) 3URFHGXUDUMHãDYDQMDSUREOHPD.................................................................................................................................. 29
2. 5MHãDYDQMHSUREOHPDNRULãWHQMHP .................................................................................................................30
PO G L AV LJ E 2. PR E DSTAV L J A NJ E I N F O R M A C IJ A I K O M PJU T E R .............................................................34
DIO 1. KAKO PREDSTAVITI INFORMACIJE U KOMPJUTERU ........................................................................................34
1. Analogno i digitalno ....................................................................................................................................34
2) Digitalizacija ............................................................................................................................................................ 35
2. %LWLNROLþLQDSRGDWDND .................................................................................................................................38
1) âWDMHELW" ................................................................................................................................................................. 38
2) .ROLþLQDLQIRUPDFLMD ................................................................................................................................................. 39
DIO 2. DIGITALNO PREDSTAVLJANJE NUMERIýKIH VRIJEDNOSTI I ZNAKOVA .............................................................40
1. Binarni broj i dekadni broj ...........................................................................................................................40
1) 9H]DL]PHÿXELQDUQRJLGHNDGQRJEURMD .................................................................................................................... 40
2. 2GQRVL]PHÿXELQDUQRJLKHNVDGHNDdnog broja.......................................................................................................... 41
2. 3UHGVWDYOMDQMHQXPHULþNLKYULMHGQRVWL]QDNRYD ...........................................................................................42
1) Predstavljanje cijelog broja ....................................................................................................................................... 42
3) ,]UDþXQDYDQMHNRULãWHQMHPNRPSOHPHQWDEURMD .......................................................................................................... 44
4) Predstavljanje realnih brojeva ...................................................................................................................................... 45
5) Predstavljanje znakovnog podatka............................................................................................................................. 46
DIO 3. DIGITALNI PRIKAZ ZVUKA I SLIKE ................................................................................................................48
2) Interval uzimanja uzoraka ......................................................................................................................................... 49
2. Predstavljanje slike ......................................................................................................................................50
3. 3ULND]JUDILþNLKSRGDWDNDLSRNUHWQHVOLNH ....................................................................................................52
1) PriND]JUDILþNRJSRGDWNDLSRNUHWQHVOLNH .................................................................................................................. 52
DIO 4. KOMPJUTERSKI SISTEM .................................................................................................................................54
1. /RJLþNDRSHUDFLMD ........................................................................................................................................54
2) I operacija (AND), ILI operacija (OR) i negacija (NOT/NE) .................................................................................... 55
2. /RJLþNRNRORLIXQNFLMHNRPSMXWHUD ...............................................................................................................57
1) /RJLþNRNROR .......................................................................................................................................................... 57
2) Konfiguracija kompjuterskog sistema........................................................................................................................ 58
3) Operacije ................................................................................................................................................................. 58
PO G L AV LJ E 3. O B R A D A ,1)250$&,-$.25,âT E NJ E M K O M PJU T E R A ..................................................62
DIO 1. ALGORITAM ...............................................................................................................................................62
1. âWDMHDOJRULWDP" .........................................................................................................................................62
2. Osnovna struktura algoritma .......................................................................................................................65
1) Algoritam.................................................................................................................................................................... 65
2) Primjeri jednostavnih algoritama............................................................................................................................... 66
3. 3UHWUDåLYDQMHLVRUWLUDQMH .............................................................................................................................71
2) Sortiranje metodom razmjene ................................................................................................................................... 74
ODLOMAK 2. SAVJETI ZA OBRADU INFORMACIJA ....................................................................................................77
1. 1DSRPHQH]DREUDGXLQIRUPDFLMDNRULãWHQMHPNRPSMXWHUD ............................................................................77
1) Primjer savjeta za predstavljanje informacija ............................................................................................................. 77
2. 6DYMHWL]DSURFHVNRULãWHQMDSURJUDPD]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD ...................................................................79
1)Primjer savjeta za metod predstavljanja informacija ...................................................................................................... 79
2) Primjeri savjeta za proceduru obrade ......................................................................................................................... 80
3) 6DYMHW]DSREROMãDQMHRSHUDWLvne efikasnosti .............................................................................................................. 80
4) Savjet za kreiranje grafikona ..................................................................................................................................... 81
!"
PO G L AV LJ E 4. M O D E L I R A NJ E I SI M U L A C IJ A ...............................................................................................86
DIO 1. K$.25,-(â,7,352%/(0 .............................................................................................................................86
1. Modeliranje/Kreiranje koncepta ..................................................................................................................86
3) Svrha modeliranja .................................................................................................................................................... 87
4) Klasifikacija modela ...................................................................................................................................... 87
5) Modeliranje.............................................................................................................................................................. 87
2. Si mulacija ...................................................................................................................................................90
2) Simulacija ................................................................................................................................................................ 90
3) Pregled i provjera ispravnosti modela ........................................................................................................................ 92
4) Upotreba .................................................................................................................................................................. 92
DIO 2. METOD MODELIRANJA ................................................................................................................................95
1. Fenomen koji se privremeno mijenja ............................................................................................................95
2. )HQRPHQYMHURYDWQRüH ............................................................................................................................... 102
DIO 3. KOMPJUTERSKA SIMULACIJA ....................................................................................................................... 107
1. Fenomen koji se mijenja vremenski ............................................................................................................ 107
2) Kada je brzina promjene proporcionalna kumulativnoj dozi?.................................................................................. 108
3) Kada je brzina promjene proporcionalna razlici ciljne vrijednosti i kumulativne doze?.............................................. 109
2. )HQRPHQYMHURYDWQRüH ............................................................................................................................... 111
8SRWUHEDVOXþDMQRJEURMDXSURJUDPX]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD .............................................................................. 111
6LPXODFLMDPRGHODYMHURYDWQRüH .............................................................................................................................. 112
3. Si mulacija poretka ................................................................................................................................... 115
PO G L AV LJ E 5. UPO T R E B A I K R E I R A NJ E B A Z E PO D ATA K A ..................................................................... 120
DIO1. BAZA PODATAKA I PRETR$ä,9$1-(,1)250$&,-$ .......................................................................................... 120
1. âWDMHED]DSRGDWDND" ................................................................................................................................ 120
2) Funkcije baze podataka........................................................................................................................................... 121
2. Vrste baza podataka ................................................................................................................................... 122
2) Klasifikacija u zavisnosti od oblika informacije ....................................................................................................... 124
3) Klasifikacija prema vrsti medija .............................................................................................................................. 125
4) Historija baze podataka........................................................................................................................................... 125
3. 3UHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMD .......................................................................................................................... 126
3UHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMDLSURJUDP]DSUHWUDåLYDQMH................................................................................................ 126
3) 3UHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMDSRPRüXNOMXþQHULMHþL .................................................................................................... 127
4) 6LVWHPSUHWUDåLYDQMDSRPRüXNOMXþQHULMHþL ............................................................................................................ 128
5) 0HWRGDSUHWUDåLYDQMD .............................................................................................................................................. 129
DIO 2. KREIRANJE BAZE PODATAKA ..................................................................................................................... 130
1. âWDMHUHODFLRQDED]DSRGDWDND"................................................................................................................. 130
1) Funkcionisanje programa baze podataka ................................................................................................................. 130
2) Struktura relacione baze podataka ........................................................................................................................... 130
2. Dizajn relacione baze podataka ................................................................................................................. 133
3. Kreiranje relacione baze podataka ............................................................................................................. 136
2GUHÿLYDQMHRVQRYQHWDEHOH .................................................................................................................................... 136
2) Unos podataka........................................................................................................................................................ 138
3) Povezivanje tabela ................................................................................................................................................ 139
4) Kreiranje upita...................................................................................................................................................... 140
5) Ekranski formulari za unos podataka ....................................................................................................................... 142
6) .UHLUDQMHL]YMHãWDMD ................................................................................................................................................. 142
7) 3UHWUDåLYDQMHSRGRGUHÿHQLPXYMHWRP.................................................................................................................... 143
PO G L AV LJ E 6. I N F O R M A C IJS K E T E H N O L O G IJ E I '58â792 .................................................................. 145

DIO 1. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE KOJE POD5ä$9$-8 '58â792 ......................................................................... 145
1. Informacijska komunikacija ....................................................................................................................... 145
2) Komunikacija i protokol ......................................................................................................................................... 146
3) IP adresa i ime domena ........................................................................................................................................... 147
4) WWW ................................................................................................................................................................. 147
2. 0MHUHQMHNRQWURODSRPRüX ....................................................................................................................... 149
3) Razmatranje sigurnosti ......................................................................................................................................... 150
4) Primjer mjerenja / kontrole ..................................................................................................................................... 151
DIO 2. INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE PRILAG2Ĉ(1(.25,61,.8 ............................................................................. 153
1. Sigurnost ................................................................................................................................................... 153
2) 0MHUHVLJXUQRVWLSURWLYQHSUHGYLÿHQLKVLWXDFLMD........................................................................................................ 156
2. Upotrebljivost ............................................................................................................................................ 157
2) .RULVQLþNRRNUXåHQMH.............................................................................................................................................. 158
3) Koncept upotrebljivosti .......................................................................................................................................... 159
#"
DIO 3. U7-(&$-,1)250$7,ý.,+ TEHNOLOGIJA NA INFOR0$&,-6.2'58â792 .......................................................... 161
1. 3URPMHQDGUXãWYDåLYRWD .......................................................................................................................... 161
3UREOHPLXLQIRUPDFLMVNRPGUXãWYX ............................................................................................................... 162
1) /LþQLSRGDFLLSULYDWQRVW ......................................................................................................................................... 162
3) 5D]OLþLWL efekti informatizacije ................................................................................................................................ 165
PO G L AV LJ E 7. K O M PJU T E RS K A PISM E N OST .............................................................................................. 167
Funkcije programa za rad sa radni m tabelama ................................................................................................. 167
,]UDþXQDYDQMH«««8QRVIRUPXOH]DL]UDþXQDYDQMHXNXSQRJ]ELUD............................................................................. 167
Sortiranje i ekstrakcija ................................................................................................................................................... 168
3URJUDPLUDQMHSRPRüXSURJUDPVNRJMH]LND ...................................................................................................... 172
Autorsko pravo / net-etiketa pitanja i odgovori ................................................................................................. 174
Autorsko pravo pitanja & odgovori ................................................................................................................................ 174
Net-etiketa Web-stranice Pitanja&Odgovori ................................................................................................................... 175
9DåHüL ]DNRQL ................................................................................................................................................. 176
Zakon o autorskim pravima ........................................................................................................................................... 176
Imovinska prava literarnog djela. ................................................................................................................................... 177
Kazna ........................................................................................................................................................................... 177
=DNRQRQHRYODãWHQRPSULVWXSX ..................................................................................................................................... 179
Jedinice koje se koriste za informaciju .............................................................................................................. 180
Druge jedinice ............................................................................................................................................................... 181
2EUD]ORåHQMHYDåQLKSRMPRYD ........................................................................................................................................ 182
PO G L AV LJ E 8. L ISTA G L AV N I H M A K R O N A R E DB I ...................................................................................... 193
Lista funkcija ................................................................................................................................................... 195
Funkcije programa za rad sa radnim tabelama ................................................................................................................ 195
/RJLþNHIXQNFLMH ........................................................................................................................................................... 196
6WDWLVWLþNHIXQNFLMH ........................................................................................................................................................ 197
)XQNFLMH]DWUDåHQMHLUHIHUHQFLUDQMH ............................................................................................................................... 198
0DWHPDWLþNDIXQNcija .................................................................................................................................................... 198
"
$"
Uvodno poglavlje
"
Svijet simulacija
Simulacij a r aspodjele pritiska nove
JHQHUDFLMHVXSHUVRQLþQLK aviona
Simulacij a dLQDPLþNRJSURWRNDzraka,
vodenih str ujanj a i razdvojene topografije
Cumulus
oblak
Simulacij a IHQRPHQDGLQDPLþNH Vodopad

globalne visine
Tsunami presje k
Pre ko Tihog okeana
Utjecaj
vode na
tlo
Z emljotres nastao na
REDODPDýLOHD
Tsunami je
Simulacij a GLQDPLþNRJ stigao do obale
kuglastog fenomena Sanri ke za 22
sata i izazvao
pre ko 1000
åUWDYD
3ULEOLåDYDQMH
binarnih zvijezda
3RþLQMXVHURWLUDWL
Spojene su
Simulacij a vibracije neboder a

prouzro kovane zemljotresom
%"
Uvodno poglavlje
"
Svijet simulacije ãLULVHRGmakrosvijeta,

RNROLQHLGUXãWYD do univerzalnog svijeta i
mikrosvijeta.
6LPXODFLMDNXüH
âHWQMDYUWRP
Najprije, dizajniramo
NXüX
Simulacija prikaza
prostorija
Molekularna simulacija Dizajn i simulacija boje

RGMHüHLPDWHULMDOD
%LRORãNL film
Carbon C60 i
atom litijuma
Simulacija oblaka
pijeska nastalog od
automobilskih
guma
6LPXODFLMDRSWHUHüHnosti pod
WHåLQRPVQLMHJD
Simulacija boje / kombinacija materijala
&"
Uvodno poglavlje
"
H istorija medija Razmjena poruka i pohranjivanje informacija se odvija

putem medija."0HGLMMHULMHþNRMDLPDUD]OLþLWD]QDþHQMD
XNOMXþXMXüi informacijsku opremu i metode.
Razvoj medija
30. st. p.n.e 196 g. p.n.e Oko 1450. 1890.

Papirus 5RVHWWD3ORþD Gutenbergova PDãLQD]D Kamera
ãWDPSDQMH
U starom Egiptu koristio se 2YRMHELRSRþHWDNDQDOL]H 2PRJXüHQRMHãWDPSDQMH 2PRJXüHQRMHVQLPDQMH

papirus od koga je kasnije tajnih egipatskih simbola. YHOLNHNROLþLQHLQIRUPDFLMD fotografija.
nastao papir.
2PRJXüHQMHSULMHQRV
informacija
Drevna vremena
Dimni signali Morzeov telegraf Belov telefon MarkoniMHYEHåLþQLVWURM
2PRJXüHQSULMHQRV 2PRJXüHQSUijenos 2PRJXüHQDGLUHNWQDJRYRUQD 2PRJXüHQDNRmunikacija

informacija. LQIRUPDFLMDSRPRüXVWUXMH. komunikacija. koja koristi elektrotalase.
()*+,-./0
Pascalov kalkulator (OHNWULþQLNDONXODWRU MARK I ENIAC
Kalkulator kao oruÿHNRMH 1DSUDYOMHQMHSUYLHOHNWULþQL Elektronska kalkulacija Prvi kompjuter na svijetu

RPRJXüDYDVDELUDQMHLWG kalkulator ABC na svijetu. RPRJXüHQDSRPRüXUHOHMVNRJ napravljen od katodnih cijevi,
tipa kompjutera. UHOHMDRWSRUQLNDLSUHNLGDþD
'"
Uvodno poglavlje
"
Edisonov gramofon Magnetna traka Mediji sa direktnim pristupom

Snimanje na Magnetni disk 23"
magnetnu traku Videorekorder
2PRJXüHQRVQLPDQMH]YXND 2PRJXüHQRVQLPDQMHYHOLNHNROLþLQH 2PRJXüHQRVQLPDQMHLVOXãDQMHQD

]YXþQLKLYLGHR]DSLVD proizvoljnoj lokaciji.
Radio TV Internet Digitalno emitiranje Japan

emitiranje emitiranje
SAD Japan 1MHPDþND Japan
2PRJXüHQRHPLWLUanje zvuka i slike. Pojavio se ARPANET koji je bio 0RJXüQRVWLVWRYUHPHQH

prethodnik Interneta. komunikacije i emitiranja.
EDSAC Mikrokompjuter PC PC u Japanu
Prvi kompjuteU³YRQ Prvi 4-bitni mikroþLSQD Pojavio se prvi PC Aldea. 2PRJXüHQRREUDÿLYDQMH

Neumann´ arhitekture koji je svijetu. UD]OLþLWLKLQIRUPDFLMDQD
mogao pohranjivati program. PC-u.
1"
Uvodno poglavlje
"
Informacije prenesene bojom
Tri svojstva boja

Boje se mogu klasificirati na osnovu tri svojstva: tona boje, bistrine i hromatizacije.
x Nijanse boja
2YR VH RGQRVL QD ³QLMDQVH´ NDR ãWR VX
crvHQD åXWD ]HOHQD SODYD L OMXELþDVWD
.UXJIRUPLUDQQDQDþLQGDVHSRVWDYOMDMX
nij anse boje u k rug tako da varij acij a
QLMDQVHERMHWHþHJODWNR7RVH]RYHÄNUXJ
ERMH³.
Osnovne boje od kojih se Sekundarne boje

PLMHãDQMHP GRELMDMX GUXJH Elementi boje od kojih je svaka dobijena
boje QDVWDOD PLMHãDQMHP GYLMH SULPDUQH ERMH NRMH
2VQRYQL HOHPHQWL NRML þLQH GUXJe boje VXVPMHãWHQHGLMDJRQDOQRMHGQDRGGUXJH.
"
PLMHãDMXüLVHXRGUHÿHQRPUD]PMHUu.
Tople
56789/"
6OLþQHERMH Komplementarni parovi boja Tople i hladne boje

Ovo se odnosi na susjedne boje u
Boje koje u krugu stoje jedna naspram 7RSOHERMHVDGUåHFUYHQNDVWHWRQRYHWDNRGDRQDMNR
krugu nijansi boja2YHERMHL]UDåDYDMX
druge. Efekt koji boje stvaraju: jedna " RVMHüD HQHUJLMX 2YH ERMH VH L]GYDMDMX QD
LK JOHGD
sklad i stapanje. VWUDQLFL+ODGQHERMHVDGUåHSODYNDVWHWRQRYHWDNRGD
ERMD VH L]GYDMD NRULVWHüL GUXJX NDR
RQDM NR LK JOHGD RVMHüD VWDELOQRVW 3RJRGQH VX L ]D
pozadinu. pozadinu stranice.
4"
Uvodno poglavlje
"
K ontrast i intenzitet boj e

Kontrast predstavlja stepen koliko je 3RUHÿHQMHNRQWUDVWD
boja svijetla ili tamna. Intenzitet
SUHGVWDYOMDVWHSHQMDVQRüHERMH
Svijetla boj a
postaje svjetlij a na
tamnoj podlozi
Visoko
K
t 3RUHÿHQMHLQWHQ]LWHWD
Intenzitet ERMH PRåH
r biti nizak ili visok,
zavisno od susjedne
a boje. Kada je intenzitet
ERMH X SR]DGLQL QLåL RG
s
boje predmeta,
intenzitet boje predmeta
t
PRåHL]JOHGDWLMDþL nego
ãWRXVWYDULMHVWH
Nisko
Nisko Intenzitet Visoko
Slike prenesene bojama

%RMHSRVMHGXMXQHãWRãWR NRGOMXGLL]D]LYDHPRFLMHVOLNHNRMHVX]DMHGQLþNHVNRURXFLMHORPVYLMHWX
6 GUXJH VWUDQH LVWD ERMD PRåH ELWL VKYDüHQD QD SRWSXQR GUXJL QDþLQ ]DYLVQR RG ]HPOMH UDVH LOL
kulture.
Strast, veselje, napetost,

Plemenitost, gracioznost,
C rvena aktivnost. /MXELþDVWD
tajnovitost.
Zdravlje, vitalnost, aktivnost,
Stabilnost, poniznost.
1DUDQGåDVWD radost. 6PHÿD
9HVHORVWåLYDKQost, zadovoljstvo, ýLVWRWa, neokaljanost, pravednost,

äXWD Bijela
QDGXEXGXüQRVW. ERåDQVWYHQRVW.
6PLUHQRVW PLU RSXãWDQMH 1HPLU VDPRüD SRWLVNLYDQMH
Zelena priroda. Siva nervoza.
+ODGQRüD LQWHOLJHQFLMD VUHüD

Kazna, smrt, zlokobnost, strogost.
Plava mir. C rna
:"
Uvodno poglavlje
"
Sunce Znak za toalet
U Japanu - Crveno 8-DSDQXPXãNDUFL± SODYRDåHQH- crveno

U Evropi - äXWR 8(YURSLRELþQRQHPDUD]OLNHXERML
=QDþHQMHERMDSULND]DQRFUWHåLPDLVLPEROLPD
JIS (Japanski industrijski standardi) definira boje koje se koriste na znakovima.
Crveno Zabrana äXWR Oprez
Oprez ± Klizava
1H]DJDÿXMWH
SRYUãLQD
Plavo Uputstvo Zeleno Sigurnost
7LãLQD ,]OD]]DQXåGX
!;"
Uvodno poglavlje
"
O B R A D A SL I K A
,]UDåDYDQMHERMH
Slika u bRMLQDHNUDQXVHL]UDåDYDNRULãWenjePLPLMHãDQMHP tri osnovne boje: crvene, zelene i
plave.DRãWRMHGROjHSULND]DQRNDGDMHLQWHQ]LWHWVYDNHERMHSRGHãHQGDEXGHQDGYLMHYULMHGQRVWL
LOL îî ERMD PRåH ELWL L]UDåHQR .DGD MH LQWHQ]LWHW VYDNH ERMH SRGHãHQ GD EXGH
vrijednosti od 0 do 255, [î 777, ERMDPRåHELWLL]UDåHQR
äXWD Crvena Bijela Grimizno-OMXELþDVWD
Zelena Plava
Crna
R AST E RS K A I V E K T O RSK A G R A F I K A
Rasterska grafika je WHKQLND NRMD VH L]UDåDYD
NRULãWHQMHP NYDGUDWQLK WDþNLFD =ERJ WRJD
NDGD MH SRYHüDWH SRYHüDYDMX VH L WDþNLFH
Bitmap grafika" SRND]XMXüL FLN-FDN LYLþQX OLQLMX JXEL VH
RãWULQD SULND]D 2YD WHKQLND PRåH L]UDziti
fine nijanse i gradaciju.
3:1 Zoom 24:1 Zoom
9HNWRUVND JUDILND MH WHKQLND NRMD VH L]UDåDYD

Vektorska grafika PDWHPDWLþNL NDR NROHNFLMD WDþDND OLQLMD NULYLK L
poligona. 2YD WHKQLND QH PRåH RVLJXUDWL fini
prelaz nijansi boja. Kvalitet vektorske slike se
]DGUåDYDþDNLNDGDMHSRYHüDWHLOLVPDQMLWH
3:1 Zoom 24:1 Zoom
!!"
Uvodno poglavlje
"
Digitalizacija sli ka
Originalna slika (analogna slika)
Visina
âLULQD
Originalna
slika je Crvena Zelena Plava
UDãþODQMHQD
u3
primarne
boje svjetla.
"
Uzorkovanje
Kvantizacija
Digitalna slika
!#"
Uvodno poglavlje
"
AUTORSKA PRAVA I MORAL
.UãHQMHDXWRUVNRJSUDYD
.UãHQMHDXWRUVNRJSUDYD .UãHQMHDXWRUVNRJSUDYD
.RSLUDQMHL]YMHãWDMD Kopiranje sa Web-stranice Javno emitiranje muzike na
Dokument koji je napraYLRYDãSULMDWHOMLPDDXWRUVNRSUDYR.RSLUDQMHL Kada kopirate tekst ili sliku sa Web-stranici
SUHGDYDQMHEH]QMHJRYRJQMHQRJRGREUHQMDGRYRGLGRNUãHQMDDXWRUVNRJ Web-VWUDQLFH ]D YDãX ]DGDüX
SUDYD 1DUDYQR QLMH SRåHOMQR NRSLUDWL JD þDN L DNR GRELMHWH itd. ,neophodno je navesti autora i
1H PRåHWH MDYQR HPLWirati
njegovo/njeno odobrenje. URL Web-stranice, datum kada ste
QHãWR NRSLUDOL itd. Pretvaranje da ste muziku bez odobrenja .UãHQMHDXWRUVNRJSUDYD
=ERJ WRJD ãWR mogu GD SURþLWDP GDWRWHNX sami napisali tekst neke druge osobe tekstopisca, kompozitora i
koju moj prijatelj planira da preda, kopirat GRYRGLGRNUãHQMDDXWRUVNRJDSUDYD L]YRÿDþD 2YLP VH NUãL SUDYR Kopiranje softvera
üXGDWRWHNXEH]RGREUHQMDLSUHGDWLMH XPQRåDYDQMDDXWRrska prava i
pravo javnog emitiranja. Softver je literarno djelo i za
.RSLUDW üX WHNVW VD QHNH
QMHJRYR NRULãWenje morate imati
Web-stranice i predati ga
3RãWR PL se ova licencu. Kopiranje softvera bez
SUHWYDUDMXüL VH GD sam ga
SMHVPD PQRJR VYLÿD RGREUHQMD GRYRGL GR NUãHQMD
sam napisao.
SXVWLW üX VYLPD GD MH autorskih prava.
VOXãDMX 1HRYODãWHQSULVWXS 1HRYODãWHQSULVWXS
Vau, ovaj softver je
dobar! Kopirat üX JD ]D 1HRYODãWHQ SUijenos elektronske Dobijanje lozinke
svoj kompjuter.. SRãWHODåQRSUHGVWDYOMDQMH
Rok za EtLþNL QLje dozvoljeno slati Upravljanje lozinkom korisnika
predavanje rada mailRYH SUHWYDUDMXüL VH GD VWH GLUHNWQR MH SRYH]DQR VD ]DãWLWRP
neko drugi. Kada ste se logovali YODVQLãWYD L SULYDWQRVWL NRULVQLND
je istekao
NRULVWHüL NRULVQLþNL ,' L OR]LQNX Zbog toga se njima mora savjesno
XSUDYOMDWL ,QIRUPLVDQMH WUHüH VWUDQH
druge osobe bez odobrenja te
o ID-u korisnika ili lozinki drugog
Ja sam mislio da RVREHWRVHVPDWUDQHRYODãWHQLP korisnika bez odobrenja, je
je rok sutra. pristupom. zabranjeno jer je usko povezano s
Nastavnik mi je
QHRYODãWHQLPSULVWXSRPLND]QHQRMH
poslao takav mail. Da budem iskren,
djelo.
ja sam je poslao.
Probat üX GD OL MH OR]LQND
QMHJRY URÿHQGDQ 2K XVSLR
sam se ulogovati.
Svima üu pokazati
ovaj znak.
.UãHQMH DXWRUVNRJ L WUJRYDþNRJ

prava
Javno emitiranje ani miranih Napravit üX QRYRJRGLãQMX
likova na Web-stranici þHVWLWNXVIRWRJUDILMRPNRMXVDP
/LNRYL REOLFL VOLNH L åLYRWLQMH slikao nedavno. Nisam joj rekao,
NDR ãWR VX OLNRYL L] FUWDQLK ali bit üH2.
ILOPRYD ]DãWLüHQi su zakonom. Mogu dobiti poklon samo ako
.DGD åHOLWH GD bilo koji od njih odgovorim na ovaj upitQLN %Dã
bude dostupan javnosti na super!
Web-stranicama, PRUDWH WUDåLWL
odobrenje.
.UãHQMHSRUWUHWVNRJSUDYD =ORXSRWUHEDOLþQLKSRGDWDND =ORXSRWUHEDOLþQLKSRGDWDND

Distribucija fotografija 2WNULYDQMH OLþQLK SRGDWDND PostavljanjH OLþQLK SRGDWDND
odgovaranjem na upitnik na Web
.DGD NRULVWLWH IRWRJUDILMX YDãHJ 6DGDüHPHVYLXSR]QDWL.
prijatelja bez njegovog/njenog Kada odgovarate na Web-upitnik,
odobrenja i distribuirate je /MXGL ãLURP VYLMHWD PRJu
LWG YDãL OLþQL SRGDFL PRJX ELWL pregledati informacije na Web- Ko je stavio sve ikone
velikom broju ljudi, to dovodi do zloupotrebljeni. Kada dajete svoje Aktivnosti u svrhu promjene postavki XNDQWX]DVPHüH"
NUãHQMD SRUWUHWVNRJ SUDYD stranici. Neki ljudi mogu biti i
OLþQH SRGDWNH PRUDWH SD]LWL GD OL zlonamjerni. Zbog toga, podaci
Uvijek je neophodno dobiti je Web-stranica pouzdana ili ne, ,]PMHQDVDGUåDMDVLVWHPVNHGDWRWHNH
RGREUHQMD þDN L NDGD VH UDGL R SR NRMLPD VH SRMHGLQDF PRåH
itd. identificirati ne bi trebali biti
vDãHPSULMDWHOMX 1HVPLMHWHPLMHQMDWLSRVWDYNHVLVWHPVNHGDWRWHNHQDXUHÿDMXNDRãWRMH
dostupni.
3&NRMLVHRELþQRNRULVWLEH]RGREUHQMDYODVQLNDkompjuterDþDNLNDGD
se postavke mogu promijeniti.
!$"
Uvodno poglavlje
"
Biometrija (biometrijska identifikacija)
Biometrijska identifikacija MH WHKQRORJLMD NRMRP VH RVWYDUXMH YHULILNDFLMD LGHQWLWHWD NRULVWHüL
IL]LþNH NDUDNWHULVWLNH NDR LQIRUPDFLMH ]D GRQRãHQMH RGOXNH 2VREH VH LGHQWLILNXMX QD RVQRYX
YMHURGRVWRMQRVWLSURþLWDQLKSRGDWDNDMHGLQVWYHQLKNDUDNWHULVWLNDWLMHOD2YRMHDXWHQWLþan metod kod
kojeg VHODåLUDQMHULMHWNRGRJRGLXSRUHÿHQMXVDNRGQLPEURMHPLOR]LQNRP
Tehnologija M etod
Prednosti Nedostaci
vjerodostojnosti vjerodostojnosti
Otisak Uzorak otiska prsta 9LVRND WDþQRVW 3VLKRORãNL RWSRU NRUisnika. Ne
prepoznavanja. PRåH VH SUHSR]QDWL NDGD MH
Jeftino / malo. RWLVDNSUVWDXORãHPVWDQMX
Iris .UXåQL GLR RNR RþQH 8WYUÿLYDQMH .OLQLþND historija GXåLFH RND MH
GXåLFDRND MDEXþLFH vjerodostojnosti bez poznata. PsihRORãNL RWSRU
kontakta. Visoka korisnika. Skupo / veliko.
WDþQRVW
prepoznavanja.
7HãNRVHIDOVLILFLUD.
3RORåDMYHQD 8]RUDN SRORåDMD YHQD 8WYUÿLYDQMH Oprema je srednje velika.
itd. vjerodostojnosti je
visoko i bez
kontakta.
Lice Oblik crta lica, boja, 8WYUÿLYDQMH Stopa prepoznavanja je niska.
pozicija i oblik oka, vjerodostojnosti bez =DYLVL RG ãPLQNH SODVWLþQH
nosa, usta itd. NRQWDNWD 0RJXüH L RSHUDFLMH RGMHüH IL]LþNRJ
u pokretu. Manje VWDQMD SRORåDMD VYMHWOD
otpora. starenja.
0UHåQMDþDRND Uzorak krvnih kapilara 9LVRND WDþQRVW 6NXSRYHOLNR0RåHVHRãWHWLWL
PUHåQMDþHRND prepoznavanja. zdravlje oka.
TeãNRVHIDOVLIFLUD.
Zvuk Uzorak glasa 8WYUÿLYDQMH 0RåH VH XNUDVWL LOL IDOVLILcirati.
vjerodostojnosti bez Efekt starenMD L JUDILþNLK
kontakta. VPHWQMLXUHÿDMD
Nacrt 2EOLN YHOLþLQD UXNH Visoka WDþQRVW 3VLKRORãNL RWSRU NRULVQLND
otisak dlana prepoznavanja. Skupo / veliko.
Rukopis Pritisak pri pisanju, Manje otpora. 1H PRåH VH SUHSR]QDWL DNR
brzina 9LVRNDWDþQRVW QHPDWH DXWHQWLþDQ SULPMHUDN
rukopisa.
DNA Bazna sekvenca DNA 7DþQRVW 3RWUHEDQGXåLYUHPHQVNLSHULRG
prepoznavanja je ]DXWYUÿLYDQMHYMHURGRVWRMQRVWL
veoma visoka.
!%"
Uvodno poglavlje
"
Vjerodostojnost 8WYUÿLYDQMH YMHURGRVWRMQRVWL VH Lzvodi
otiska prsta SRUHÿHQMHP SR]LFLMH L VPMHUD EUD]GD
krDMQMHWDþNHWDþNHJUDQDQMDLWGotiska
prsta s registrovanim podacima.
7DþNDJUDQDQMD
.UDMQMDWDþND
'XåLFDRND 'XåLFD RNDLPUHåQMDþD VHUD]OLNXMH NRG

" svake osobe. Verifikacija se izvodi
VQLPDQMHPRYLKX]RUDNDLSRUHÿenjem sa
Dio koji nije skriven

kapkom itd.
Iris 0UHåQMDþD
-DEXþLFD
Snimite prst i dlan Prst Vene

Poloåaj vena
infracrvenim zracima Kamera
WH GHWHNWXMHWH SRORåDM
vena. Verifikacija se
L]YRGL SRUHÿHQMHP
ovog uzorka sa
registrovanim
Izvor svjetla
podacima. infracrvenih zraka
infrared rays
SnLPDQMHSRORåDMDYHQD
NRULãWHQMHP svjetla
Vjerodostojnost snimka glasa
Oblik talasa zvuka"

Frekvencija (kHz)
Lice
Spektar zvuka
Analizira sliku lica sa CCD
kamere itd. i otkrivaju crte lica. Kada se zvuk
Verifikacija se izvodi analizira mjerenjem
SRUHÿHQMHP WLK FUWD OLFD VD vremena i
frekvencije za
registrovanim podacima. RGJRYDUDMXüX
horizontalnu i Spektar zvuka govornika A Vrijeme n(sec)
Verifikacija vertikalnu osu
uzorka glasa,
Frekvencija (kHz)
Oblik talasa zvuka

spektar zvuka
postaje uzorak koji
se razlikuje.
Verifikacija se Spektar zvuka
Otkrivanje Otkrivanje Registr. podaci L]YRGL SRUHÿHQMHP
SRORåDMDOLFD WDþDNDFUWDOLFD ovog uzorka sa
registrovanim
podacima.
Spektar zvuka govornika B Vrijeme n(sec)
!&"
Uvodno poglavlje
"
Uvod
PodruþMD LQIRUPDWLþNH NRPXQLNDFLMH NDR ãWR VX ,QWHUQHW L PRELOQD WHOHIRQLMD YHRPD VH EU]R
razvijaju. InIRUPDWLþNR-NRPXQLNDFLMVNDRSUHPDNRULVWLVHX PQRJLPREODVWLPD QDãHJGUXãWYDQSU
HOHNWULþQLXUHÿDMLXGRPDüLQVWYXNRMHNRULVWLPRXVYDNRGQHYQRPåLYRWX
8 ³,QIRUPDWLFL %´ L]XþDYDt üH VH WHKQRORJLMD ]DVQRYDQD QD NRQFHSWX LQIRUPDFLMD L
PRJXüQRVWLPD ]D UMHãDYDQMH SUREOHPD ,]XþDYDt üH VH SUHGVWDYOMDQMH LQIRrmacija, karakteristike
NRPSMXWHUD UMHãDYDQMH SUREOHPD NRULãWenjem kompjutera, metode za opisivanje informacija,
GLJLWDOQD WHKQRORJLMD L QDþLQL SUHGVWDYOMDQMD VOLND L ]YXND 3RWRP üH VH L]XþDYDWL L nDþLQ QD NRML
kompjuter REUDÿXMH LQIRUPDFLMH WH PHWRGe modeliranja i kompjuterske simulacije, osnove baze
podataka kao i njihovo kreiranje.
S druge strane, postoje problemi izazvani zloupotrebom Interneta i digitalne tehnologije.

Zbog toga je potrebno uSR]QDWL VH VD RYLP SUREOHPLPD L QDXþLWL ãWD VX WR KXPDQ-friendly
WHKQRORJLMHWHKQRORJLMHNRMHSRPDåXOMXGLPDXVYDNRGQHYQRPUDGX
U daljem tekstu usvojit üHWH VWDYRYH R åLYRWX X LQIRUPDFLMVNRP GUXãWYX LPDMXüL QD XPX
YDåQRVWLQIRUPDFLMVNRJPRUDOD
1DGDPR VH GD üHWH VWHüL ]QDQMD R RVQRYDPD LQIRUPDFLMD SRVWDWL þODQRYL LQIRUPDFLMVNRJ
GUXãWYDVDGREULPPDQLULPDLGDüHWHSRPRüLXVWYDUDQMXVLJXUQRJLERJDWRJGUXãWYD
!'"
Uvodno poglavlje
"
Uvodno poglavlje: 1Dã åLYRW L LQIRUPDFLMVNR

GUXãWYR
Razvoj infoUPDFLMVNH L NRPXQLNDFLMVNH WHKQRORJLMH SRWSXQR MH L]PLMHQLR QDã åLYRW 1DJOL UD]YRM
WHKQRORJLMHGRYHRMHGRPRPHQWDXUD]YRMXGUXãWYDNDGDQDþLQLOMXGVNHLQWHUDNFLMHVDPDãLQDPD]D
REUDGXLQIRUPDFLMD]DKWLMHYDMXQDãXQDURþLWXSDåQMX U ovom poglavlju razmiVOLPRRWRPH³âWDMH
WRQDãWD, kao pojedinci, WUHEDGDREUDWLPRSDåQMXXLQIRUPDFLMVNRPGUXãWYX"´
3RQDãDQMHX LQIRUPDFLMVNRPGUXãWYX
1) Odgovornost primaoca informacije

Internet i mobilni telefoni postali su komunikacioni mediji dostupni velikom broju ljudi.
2PRJXüHQa je komunikacija putem e-mailD NDR L SUHWUDåLYDQMH LQIRUPDFLMD L XþHQMH SXWHP
Web-VWUDQLFD=ERJUD]YRMDLQIRUPDFLMVNHLNRPXQLNDFLMVNHWHKQRORJLMHQDãåLYRWMHSRVWDRODJRGQLML
LVDGDPRåHPRGRüLGRNRULVQLKLQIRUPDFLMDSUHWUDåXMXüL:HE-stranice.
U isto vrijeme, informacije dostupne putem Web-VWUDQLFD PRJX VDGUåDWL SRJUHãQH LOL
SULVWUDVQHLQIRUPDFLMHSDþDNãWHWQHLRSDVQH=ERJWRJDSULPDRFLLQIRUPDFLMD moraju provjeriti da
li je informacija WDþQDLVDPL, LOLX]QHþLMXVWUXþQXSRPRü, procijeniti vjerodostojnost informacije do
NRMHVXGRãOLQD:HE-stranici.
"
"""""""""""" "
"
"
Slika 1. E-uþHQMHXþHQMHSRPRüX mobilnog telefona i PC-a )
!1"
Uvodno poglavlje
"
2) 2GJRYRUQRVWSRãLOMDRFDLQIRUPDFLMH
3ULNXSOMDQMHLQIRUPDFLMDMHPRJXüHREDYLWLSRPRüXYLãHUD]OLþLWLKPHGLMDNDRãWRVXQRYLQH
UDGLR79LNQMLJH3UHNR,QWHUQHWDPRåHPRSUHQRVLWLLOLSrimati informacije putem e-maila, mailing
liste, Web-stranice i elektronske oglasne table.
E-mail se moåH NRULVWLWL ]D NRPXQLNDFLMX V RGUHÿHQLP SRMHGLQFLPD mailing lista VH PRåH
koristiti za prijenos i primanje informacija za/od grupe ljudi, elekt ronska oglasna tabla VH PRåH
koristiti za prijHQRV L SULPDQMH LQIRUPDFLMD ]DRGQHRGUHÿHQRJ EURMD NRULVQLND D Web-stranica se
XJODYQRP PRåH NRULVWLWL ]D SUijHQRV LQIRUPDFLMD SUHPD QHRGUHÿHQRP EURMX NRULVQLND Neophodno
MH UD]XPMHWL NDUDNWHULVWLNH ,QWHUQHWD L LVNRULVWLWL LQIRUPDFLMVNX RSUHPX NDR ãWR VX SHUVRQDOQL
kompjuter (PC) i mobilni telefon.
S druge strane, DNRVXPHGLMLNRMLSUHQRVHLQIRUPDFLMXUD]OLþLWLNDRQSUQRYLQHL79, i metode
opisivanja informacija su, WDNRÿHr, UD]OLþLWH .DGD VH LQIRUPDFLMD SUHQRVL NRULVWHüL ,QWHUQHW
QHRSKRGQRMHRGDEUDWLRGJRYDUDMXüLPHWRG]DSUijenos informacije i imati shemu nDþLQDL]UDåDYDQMD
zavisno od karakteristika tog medija komunikacije.
Mi, NDRSRãLOMDRFL, PRUDPRREUDWLWLSDåQMXQDSUijHQRVWDþQLKLQIRUPDFLMD]DãWLWXSULYDWQRVWLL
autorskih prava.
Slika 2. 3UHWUDåLYDQMHNQMLJDNRMLPDMHSHULRG]DãWLWHDXWRUVNLKprava istekao (elektronska biblioteka)
!4"
Uvodno poglavlje
"
0RUDOLRGJRYRUQRVWXLQIRUPDFLMVNRPGUXãWYX
-HGQDRGNDUDNWHULVWLND,QWHUQHWDMHDQRQLPQRVW3UHGQRVWDQRQLPQRVWLMHãWRPRåHWHUHüLELOR
ãWDMHUQLVWHXGLUHNWQRPNRQWDNWXVDGUXJLPD1SU, anonimni e-mail je SULKYDüHQSXWHPÄVDYMHWD]D
SUREOHPH³ upravo zbog toga. Razlog zbog koga je Internet postao popularan nije samo zbog
razvoja informacijskih tehnologija QHJRL]ERJPRJXüQRVWLDQRQLPHNRPXQLNDFLMH
,QWHUQHWRP VH LQIRUPDFLMH PRJX EH]EULåQR i anonimno prenositi, ali ipak mnogi problemi koji su
SRYH]DQL V NUãHQMHP OMXGVNLK SUDYD L QDUXãDYDQMHP SULYDWQRVWL NDR ãWR VX L]UD]L NRML NOHYHWDMX
GUXJXRVREXLOLL]UD]LNRMLSRGVWLþXUD]OLNHLQIRUPDFLMHNRMHVXãWHWQH]DGMHFXLXþHQLNHWHFXUHQMH
OLþQLK SRGDWDND GRJDÿDMX VH NDR SRVOMHGLFD anonimnosti 3RG RNULOMHP DQRQLPQRVWL MRã XYLMHN VH
GRJDÿDMXNULPLQDOQDGMHODSRþLQMHQDXF\EHUVSDFHuNDRãWRMH³ODåQRSUHGVWDYOMDQMH´
Mi, NRML åLYLPR X LQIRUPDFLMVNRP GUXãWYX bismo trebali koristiti QRYH PHGLMH NDR ãWR VX
IQWHUQHW L PRELOQL WHOHIRQL =ERJ WRJD MH YDåQR SUDYLOQR UD]XPMHWL LQIRUPDFLMVNX WHKQRORJLMX L
SRãWRYDWL]DNRQHLVLVWHPHLQIRUPDFLMVNRJGUXãWYDLSUHSR]QDWLYDåQRVWLQIRUPDFLMVNRJPRUDOD
2G QDV VH QDURþLWR ]DKWLMHYD GD ]QDPR GD RGJRYRUQRVW ]D SULPOMHQH informacije stoji na
primaocu i da imamo moralnu odgovornost za informacije koje prenosimo.
8 NULPLQDOQD GMHOD SRþLQMHQD X YLUWXHOQRP VYLMHWX XEUDMDMX VH NUãHQMH ]DNRQD QHRYODãWenog
pristupa kompjuteruSUHNUãDMQHRYODãWHQRJNRULãWHQMDkompjuterskih ili elektromagnetnih zapisa, te
SUHNUãDMLXYH]LVDQHRYODãWHQLPNRULãWHQMHPkompjuterskih PUHåD
1DþLQLSUDYLODSRQDãDQMDNRULãWenja Interneta
- 1HYULMHÿDWLQHGLVNULPLQLUDWLOMXGHLOLSUHQRVLWLODåLLNOHYHWH
- 1HRGDYDWLOLþQHSRGDWNHGUXJLKOMXdi.
- 1HQDUXãDYDWLSULYDWQRVW.
- 1HQDUXãDYDWLSUDYDLQWHOHNWXDOQRJYODVQLãWYDLDXWRUVNDSUDYD
- 0LVOLWHRRNUXåHQMXJGMHSULPDODFåLYLRELþDMLLNXOWXUD]HPOMHLHWQLþNDSULSDGQRVW
- Kada primite informaciju, analizirajte vjerodostojnost informacije.
!:"
Poglavlje 15MHãDYDQMHSUREOHPDLkompjuter
Poglavlje 1. R jeãavanje problema i kompjuter

Dio 1. äLYRWLLQIRUPDFLMVNHWHKQRORJLMH
Trenutno se informatizacija promovira X UD]OLþLWLP SRGUXþMLPD GUXãWYD X] SRGUãNX GLJLWDOQLK
tehnologija. Razvoj digitalnih tehnologija ima veliki utjecaj na ljudVNL åLYRW L UD]YRM GUXãWYD X
cjelini.
1. Razvoj informacijske opreme

1) Oprema koju koristimo za dobijanje informacija
.RULVWLPR VH UD]OLþLWLP LQIRUPDFLMDPD NDR ãWR VX EURMþDQH YULMHGQRVWL ]QDNRYL ]YXNRYL L
VOLNHL]åLYRWDOprema koja obraÿuje, prenosi ili prevodi ovakve informacije zove se informacijska
oprema. Postoje razliþite vrste informacijske opreme kao ãto su: kompjuter, mobilni telefon i
digitalna kamera.
2YD LQIRUPDFLMVND RSUHPD MH PDQMD L ODNãD SUHQRVLYRVW MH SREROMãDQD D QDþLQ Qjenog rada
QDVWRML VH SURPLMHQLWL V DQDORJQRJ WLSD QD GLJLWDOQL WLS NRML REUDÿXMH LQIRUPDFLMH WDNR ãWR LK
digitalizuje.
Slika 1. Informacijska oprema koja promovira VPDQMLYDQMHYHOLþLQHLGLJLWDOL]DFLMX

5XþQLkompjuter (PDA: Personal Digital Assistant )
2) Razvoj mobilnog telefona

0RELOQLWHOHIRQMHLQIRUPDFLMVNDRSUHPDNRMXNRULVWHPQRJL0HÿXWLPDQDORJQLWLSPRELOQRJ
WHOHIRQD QLMH ELR SRJRGDQ ]D OLþQH UD]JRYRUH LOL UD]JRYRUH RG YHOLNH YDåQRVWL MHU VX SRVWRMDOH
VPHWQMH QHSRåHOMQL ãXPRYL LOL VH VDGUåDM WHOHIRQVNRJ UD]JRYRUD JXELR 2YL SUREOHPL VX ULMHãHQL
SUHODVNRP QDGLJLWDOQLWLSDUD]OLþLWLSRGDFLNDRãWRVX]QDNRYL L VOLNHVDGDVH PRJXUD]PMHQMLYDWL
uz dodatak zvuka.
Npr., usluga dostupnosti InteUQHWD NRULãWHQMHP PRELOnog telefonD RPRJXüLOD MH NRULãWHQMH
e-maila i Web-stranica. Neki mobilni telefoni mogu se koristiti kao digitalne kamere (fotoaparati), a
neki od njih imaju i funkciju TV telefona kako biste mogli razmjenjivati videozapise.
1DRYDMQDþLQVHPRELOQLWHOHIRQUD]YLMDRRGÄPRELOQRJWHOHIRQD]DUD]JRYRU³GRÄPRELOQRJ
WHOHIRQDNRMLVHNRULVWL³LUD]YLRVHGRDODWDNRMLVHPRåHNRULVWLWLDNRVWHXSRNUHWXPRELOQLDODW
6RYRPSURPMHQRPSURPLMHQLRVHLVWLOåLYRWD
20
äHOLP GD SUHWUDåLP

mapu ovog dijela
koriãWHQMHP
Interneta.
"
3RQDãDQMH
Budite svjesni potrebe iskljXþHQMDPRELOQRJWHOHIRQDXSRMHGLQim situacijama zbog njegovog
utjeFDMDQDHOHNWURQVNXRSUHPXPHGLFLQVNXRSUHPXXUHÿDMHXDYLRQX
3) Razvoj TV-a
TV je promijenjen sa analognog na digitalni tip i sa digitalnim emitirDQMHP RPRJXüHQL VX
slika i zvuN YLVRNRJ NYDOLWHWD L PRJXüQRVW XVOXJH YHOLNRJ EURMD NDQDOD 0RJXüH MH LQWHJULVDWL
UD]OLþLWHSRGDWNHNDRãWRVXYLGHR]YXN L]QDNRYLWDNRÿHr MH PRJXüH
prikazati direktne sportske prijHQRVH XþHVWYRYDQMH X NYL]X NRULVWHüL
funkciju dvosmjerne komunikacije L QDUXþLWL SURL]YRG NRML VH
SRMDYOMXMH QD SURJUDPX X WRP WUHQXWNX 7DNRÿHr se promovira razvoj
WHKQRORJLMH NRMD PLMHQMD SR]LFLMX LOL VPMHU LQIRUPDFLMH NRMX YL åHOLWH
vidjeti ili preniMHWL 1D RYDM QDþLQ QDã åLYRW SRVWDMH VYH ODJRGQLML
evolucijom od jednosWDYQRJ ³JOHGDQMD´ 79-a do dvosmjernog
³NRULãWenja TV-D´LQWHUDNFLMH
2. Karakteristike kompjutera
1) 5D]OLNHL]PHÿXNRPSMXWHUDLþRYMHND
Da li je þovjek osloboÿen svih poslova ako posjeduje kompjuter? Razmislimo o
karakteristikama kompjutera i njegovoj YH]LVDþRYMHNRP
9MHåED 3UHEURMWHNROLNRSXWDVHSRMDYLRRGUHÿHQL]QDN
1DSUDYLWH JUXSH RG SR XþHQLND L XSRUHGLWH RSHUDFLMX SUHEURMDYDQMD RGUHÿHQLK ]QDNova koji se
pojavljuju u tekstu L]PHÿXkompjutera LþRYMHND
Procedu ra
,VSLãLWHWHkst na VWUDQLFX$IRUPDWDRNR]QDNRYDXSURJUDPX]DREUDGXWHNVWDLRGãWDPSDMWH
NRSLMH=DWHNVWPRåHSRVOXåLWLOLWHUDUQLWHNVWVD:HE-stranice.
3RGLMHOLWH XORJH XþHQLN RSHUDFLMD QD NRPSMXWHUX XþHQLND RSHUDFLMD NRULãWHQMD ãWDPSDQRJ
materijala i XþHQLNLVSLWLYDQMH
Upitnikom odredite samo jedan proizvoljan znak.
2VRED ]DGXåHQD ]D ãWDPSDQL PDWHULMDO QH SLãH QLãWD QD SDSLUX L EURML RGUHÿHQH ]QDNRYH X WHNVWX
2VRED]DGXåHQD]DRSHUDFLMXQDkompjuterXEURMLRGUHÿHQ]QDNNRULVWHüLIXQNFLMXSUHWUDåL/zamijeni
REUDGHULMHþL.
8SRUHGLWHEURMHYHEU]LQXEURMDQMDLWDþQRVW
=DPLMHQLWHXORJHWDNRGDVYDNRPRåHXUDGLWLRSHUDFLMXQDkompjuteru LELWLXXOR]LLVSLWLYDþD
21
Funkcija zamjene
Kada se znak u potpunosti zamijeni s nekim drugim znakRPNRULãWenjem funkcije zamijeniti

na kompjuteru, koliko se znakova zamijeni vidi se poslijH ]DYUãHQH RSHUDFLMH (koliko postoji tih
RGUHÿHQLK znakova).
Nominalna oznaka za velike jedinice

Osnovna jedinica kapaciteta podataka je B (byte).
1024 = (210)B = 1KB
1024 KB = 1MB
1024 MB = 1GB
1024 GB = 1TB
6YDNDMHGLQLFDVHþLWD.NLOR0PHJD*JLJDL7WHUUD
Mjerna jedinica prijenosa podataka mijenja se svakih 1000 puta (=103), i 1000 puta se zove k (kilo).
Nominalna oznaka za male jedinice

Nominalna oznaka male jedinice se mijenja za svakih 10 -3 D MHGLQLFH VHNXQGH VH RGUHÿXMX QD
sljHGHüLQDþLQ
1s (second) =1000ms
PV V
V QV
1ns=1000ps
6YDNDMHGLQLFDVHþLWDPPLOOLPLFURQQDQRLSSLFR
1. K arakteristike kompjutera
[1] Velika brzina
Brzina obrade podataka kompjutera je veoma velika. Neki personalni kompjuteri urade jedan
SURUDþXQ]DPLOLRQLWLGLRVHNXQGHȝV$EU]LQDREUDGHSRGDWDNDJRGLQX]DJRGLQRPSRVWDMH
VYHYHüD
22
9Hü]DYUãLR"
=DYUãHQR
>@ýXYDQMHSRGDWDND
Kompjuter PRåH PHPRULVDWL YHOLNX NROLþLQu podataka, a PRåH ih memorisati na vanjskoj
PHPRULML X] YHü XJUDÿHQ XUHÿDM ]D PHPRULMX 1SU, PRJXüH MH PHPRULVDWL RNR VHGDP VWRWLQD
milijardi jedno-ELWQLK]QDNRYDNDRãWRVXDOIDQXPHULþNL]QDFLQDMHGQRP&'-ROM-u.
Oh, gdje sam SjeüDP VH L QRYLQD
ostavila L]SURãOHJRGLQH
pozajmljenju
"
knjigu?
"
[3] Identitet rezultata

Kompjuter GRELMH LVWL UH]XOWDW VYDNL SXW NDGD VH SRQDYOMD LVWL SURFHV 0HÿXWLP, ako dobije
SRJUHãQDXSXWVWYDGRELMHVHSRJUHãDQUH]XOWDW7R]QDþLGDQLMHPRJXüHGRELWLWDþDQUH]XOWDWDNRMH
GDWSRJUHãDQQDORJþDNLDNRkompjuter XUDGLWDþQXNDONXOaciju.
Odgovor je
Ä³ 2K
VDGMHÄ"
Uvijek
Ä³
"
>@2Süa svestranost
Kompjuter PRåH L]YRGLWL UD]OLþLWH UDGQMH NRULVWHüL UD]OLþLWH SURJUDPH 6 MHGQLP SHUVRQDOQLP
kompjuterom (PC-om), npr. mRåHWH NUHLUDWL GRNXPHQWH X :RUGX SUHWUDåLYDWL :HE-stranice i
QDSUDYLWL PDSX NRULVWHüL SURJUDP ]D UDG sa radnim tabeODPD .RULãWenje personalnog kompjutera
(PC-D]DUD]OLþLWHDSOLNDFLMHQDRYDMQDþLQ]RYHVHRSüa svestranost.
23
2) Nedostaci kompjutera
[1] Prepoznavanje uzoraka
7HKQRORJLMDNRMDSURYMHUDYDQRYHREOLNHJUDILþNLKLDXGLRSRGDWDNDVpodacima memorisanim
u kompjuterXNRMLVHSUHSR]QDMXSRPRüXQMLKRYLKRVRELQD]RYHVHprepoznavanje uzora ka.
Ljudi imaju sposobnost procjene informacija ako je informacija koja im dolazi iz oka ili uha
MDVQD 0HÿXWLP NDGD kompjuter primijeni istu stvar, SUHVXÿXMH SRUHÿHQMH NDUDNWHULVWLND
informacijskih uzoraka. Zbog toga, ako karakteristika ne odgovara uzorku informacije, kompjuter je
PRåGDQHüHSUHSR]QDWLQDSUDYLQDþLQ
>@0RüL]UDåDYDQMD
S obzirom na to da kompjuter QH PRåH PLVOLWL QL RVMHüDWL NDR OMXGL RQGD VH RQ QH PRåH
VDPRVWDOQRL]UDåDYDWL
Pjevajmo
veselo !
"
[3] K reativnost
Kompjuter QHPRåHVDPRVWDOQRVWYDUDWL
Ne mogu je
napraviti bez
Ovo je novi uputstva.
pronalazak!
"
Ovo je "
OHWHüD
lopta.
"
24
>@6SRVREQRVWUDVXÿLYDQMD
Kompjuter MH SRJRGDQ ]D SULNXSOMDQMH LOL DQDOL]LUDQMH YHOLNH NROLþLQH SRGDWDND DOL LSDN QH
PRåHGRQLMHWLNRQDþQXRGOXNXQDRVQRYXWLKSRGDWDND
)XQNFLMD]DPMHQHSULREUDGLULMHþLNRMDVHNRULVWLQSUL]YRUQRVHNRULVWLOD]D]DPMHQXMHGQRJ
QL]D]QDNRYDVGUXJLPQL]RP]QDNRYD0HÿXWLPNDGD]DPLMHQLWHVYDNLDrugar" s "Prijatelj", desit
üHVHSURPMHQDLNRGSUHRVWDOHWULULMHþLLDNRWRQLVWHQDPMHUDYDOL2YRSRND]XMHGDkompjuter PRåH
L]YUãLWL]DPMHQXDOLLSDNQHPRåHSURFLMHQLWLGDOLMHWDDNFLMDELODQDPMHUD
3RJUHãQRSUHSR]QDYDQMHPRåHELWLXNOMXþHQRXUH]XOWDWREUDGHkompjutera, morate znati da nije sve

XYLMHNWDþQR
3) 7HKQRORJLMDNRMDVHSULEOLåDYDþRYMHNX
Nedavno je predstavljen mali kompjuter koji nema poWHãNRüDXSUHSR]QDYDQMXX]RUDND zbog

SREROMãDQMD EU]LQH REUDGH SRGDWDND PHPRULMVNRJ NDSDFLWHWD kompjuterD L SREROMãDQMD VLVWHPD
]DNOMXþLvanja. Ovim se tehnologija koja digitalizuje otisak prsta, iris oka, karakteristike glasa
stavlja u praktiþnu upotrebu 8WYUÿLYDQMH YMHURGRVWRMQRVWL LGHQWLWHWD RYLK IL]LþNLK NDUDNWHULVWLND
zove se biometrija.
Kako bi se realizovala intelektualna znanja þRYMHNDSRWUHEQHVXVOMHGHüHIXQNFLMH

Prirodna obrada jezik - PRåHUD]JRYDUDWLVþRYMHNRPQDHQJOHVNRPLOLMDSDQVNRPLWG
,]UDåDYDQMH]QDQMD- þXYDQMHLQIRUPDFLMDGRELMHQLKSULMHRSHUDFLMHLOLWRNRPRSHUDFLMH.
$XWRPDWVNRUDVXÿLYDQMH- L]YRÿHQMHQRYRJ]DNOMXþNDNRULVWHüLSULNXSOMHQHLQIRUPDFLMH.
0DãLQVNRXþHQMHSULODJRÿDYDQMHQRYRMRNROLQLRWNULYDQMHLOLSUHGYLÿDQMHX]RUNDRSHUDFLMH.
Trenutno se promovira LVWUDåLYDQMH X NRPH kompjuter preuzima informacijski proces koji provodi
þRYMHN. Razvojem YMHãWDþNH inteligencije ]D SURPRYLVDQMH RSüHJ SURFHVD SXãWD VH YLãH RG MHGQRJ
kompjuterD GD EXGH GMHOLPLþQR RGJRYRUDQ ]D VORåHQH LQIRUPDFLMVNH SURFHVH NRMH SURYRGH OMXGL, a
isto tako je aktivan i prRFHVSURYRÿHQMDVYDNRJNRPSMXWHUD QDXVNODÿHQQDþLQ
4) 'YLMHWDþNHJOHGLãWD
ýHVWRVHQDÿHPRXVLWXDFLMLORãHDNRXUDGLPORãHDNRQHXUDGLP1SUOLMHN]DJODYREROMX
je veoma HILNDVDQPHÿXWLPQHJDWLYQRXWMHþHQDåHOXGDF
1D RYDM QDþLQ MH XNOMXþHQ YLãH RG MHGQRJ HOHPHQWD L RGQRV QLMH NRPSDWLELODQ NDR VLWXDFLja
NDGD SRNXãDYDWH QHãWR SREROMãDWL L QHãWR GUXJR PRUD ELWL åUWYRYDQR To se zove balansiranje/
trade-off.
âWD MH RQGD VD VLWXDFLMRP NDGD NXSLWH kompjuter? UopüHQR ãWR VH YLãH SRYHüDYD VQDJD
funkcionalnosti kompjutera LFLMHQDVHSRYHüDYDDNDGDMHFLMena manja i funkcionalnost je manja.
8 RYRP VOXþDMX QLMH PRJXüH ]DGRYROMLWL REMH WDþNH JOHGLãWD IXQNFLMX L FLMHQX D SRWUHEQR MH
XVSRVWDYLWLUDYQRWHåXPHÿXQMLPD0RUDWHPLVOLWLQDSURJUDPLSURFLMHQLWLKRüHWHOLåUWYRYDWLMHGQX
od stavki ili obje pomalo5D]PRWULPRSULPMHUHRYHGYLMHWDþNHJOHGLãWD
25
[1] Odnos sigurnosti i operativnosti
KompjuterVNL VLVWHP L PUHåD LPDMX GYLMH WDþNH JOHGLãWD VLJXUQRVW L RSHUDWLYQRVW 'D EL VH
L]JUDGLR VLJXUDQ L SRX]GDQ VLVWHP QD SULVWXSX PUHåL SULSUHPDMX VH PMHUH VLJXUQRVWL NDR ãWR VX
XQRãHQMHOR]LQNH]DSULVWXSSRVWDYOMDQMHKDUGYerskog ili softverskog firewalla NDNRELVHVSULMHþLOR
QHRYODãüHQRXSDGDQMHVSROMDLFXUHQMHLQIRUPDFLMDL]QXWUD0HÿXWLPDNRVHL]JUDGLVLVWHPXNRPH
MH QDJODãHQD VDPR VLJXUQRVW SURFHGXUD ]D NRULãtHQMH PUHåH SRVWDMH QDSRUQD MHU PRUDWH XQLMHWL ,'
korisnika i ponegdje OR]LQNX SD VH RQGD NRULVQLFL åDOH 3URFLMHQLWH GD OL MH SRWUHEDQ YLVRN VWHSHQ
sigurnosti ili jednostavan operativni sistem, L RQGD QDSUDYLWH VLVWHP LPDMXüL X YLGX UDYQRWHåX ove
dvije karakteristike.
Mnogo pitanja... /DNRMHXüL8NUDVWüXGDWRWHNH Nema provjere,

Neuredno je. i prepraviti Web-stranicu, i... EDã ]JRGQR
Mogu odmah
koristiti
kompjuter.
"
Dobro se
þXYD QH
mogu provaliti.
"
>@.ROLþLQDSRGDWDNDLVDGUåDMLQIRUPDFLMD
Ako se slika ili audio]DSLVSUHWYRULXGLJLWDOQXLQIRUPDFLMXNROLþLQDSRGDWDNDMHPQRJRYHüD

XSRUHÿHQMXVDNROLþLQRP]QDNRYQLKSRGDWDND.DRSRVOMHGLFDWRJDSRWUHEQD MH PHPRrija velikog
NDSDFLWHWDGDELVHLQIRUPDFLMHVDþXYDOH0HÿXWLPNDSDFLWHWPHPRULMH LPDRJUDQLþHQMHDFLMHQD MH
YHüDãWRMHNDSDFLWHWYHüL
.ROLþLQD SRGDWDND RGJRYDUD YHOLþLQL GDWRWHND 1D VOLFL LVSRG NROLþLQD SRGDWDND VH UD]OLNXMH
RNR SXWD L]PHÿX dvije fotografije, ali informacija da se ptica nalazi na zemlji je prenesena.
0HÿXWLPERMD]HPOMHLWG., MHSRWSXQRGUXJDþLMDRGRQHQDRULJLQDOQRMIRWRJUDILMLWDNRGDVHVDGUåDM
LQIRUPDFLMDNDRãWRMHVKYDWDQMHJRGLãQMHJGREDVIRWRJUDILMHPRåHVKYDWLWLQDUD]OLþLWQDþLQ
Procijenite da li je potrebno 100%-no preslikavanje slike ili audiozapisa da bi se informacija

prenijela L RQGD NDGD QD VDGUåDM LQIRUPDFLMH NRMX åHOLWH SUHQLMHWL QH XWMHþH, ako postoji, mala
degradacija. MRåHWH li provesti proces kako biVWHVPDQMLOLNROLþLQXSRGDWDNDLWG
26
Velika 765 KB .ROLþLQD Mala 8 KB

podataka
"
" "
Mislim da je ova slika dovoljno jasna da
VH YLGL ãWD MH QD QMRM MHU MD üX VDPR
GL]DMQLUDWLSULMHORPþDVRSLVD
"
,VNRULVWLW üX Rvu sliku za

IRWRJUDYXUXþDVRSLVDWDNRGD
PL MH SRWUHEQD ãWR SUHFL]QLMD
fotografija.
"
9MHåED]DNUDMGLMHOD
1. 3URQDÿLWHSULPMHUGYLMHWDþNHJOHGLãWDXVYDNRGQHYQRPåLYRWXSULNRULãWenju kompjutera.
2. 5D]JRYDUDMWHNDNYLVOXþDMHYLSRVWRMHXVOMHGHüLPSULPMHULPD
- 6OXþDj koji je bolje prepustiti kompjuterXDQHþRYMHNX;

- 6OXþDMNRMLMHEROMHSUHSXVWLWLþRYMHNXDQHkompjuteru.
3. 6DþXYDMWHVOLNXVDåLPDMXüLMHNRULVWHüLSURJUDP]DREUDGXVOLNDLSURYMHULWHNDNRNYDOLWHWVOLNH
VODELXSRUHÿHQMXVDRULJLQDOQRP
27
Dio 2. 5MHãDYDQMHSUREOHPDLNRULãtenje kompjutera

8 VYDNRGQHYQRP åLYRWX VXVUHüHPR VH VD VLWXDFLMDPD NDGD PRUDPR ULMHãLWL UD]OLþLWH SUREOHPH
3RVWRMH UD]OLþLWH PHWRGH L PMHUH ]D UMHãDYDQMH SUREOHPD 8 RYRP SRJODYOMX REMDVQLt üHPR GD MH
upotreba kompjutera jedna od efektnijih mjera.
1. .DNRULMHãLWLSUREOHP"
1) 5MHãDYDQMHSUREOHPD
6XRþDYDPR VH V UD]OLþLWLP SUREOHPLPD X åLYRWX. äLYLPR SURQDOD]HüL RGUHÿHQH RGJRYRUH ]D
VYDNLSUREOHPþDNLDNRQLVPRWRJDVYMHVQL1DRYDMQDþLQL]QDODåHQMHUMHãHQMa za neke probleme,
te QMLKRYRL]YUãDYDQMHLSUDüHQMH zove se UMHãDYDQMHSUREOHPD
âWD üHPR
*GMHPRJXRWLüL pripremiti za
s ovim festival kulture?
novcem? "
" äHOLP MHVWL
jeftinu i ukusnu
hranu!
"
28
2) 3URFHGXUDUMHãDYDQMDSUREOHPD
=D PHWRG UMHãDYDQMD SUREOHPD SRWUHEQH VX UD]OLþLWH YMHãWLQH ]DYLVQR RG NDUDNWHULVWLND
prREOHPDDOLVHXSURFHGXULXRSüeno provodi REMDãQMHQMHSUREOHPDVDNXSOMDQMHLQIRUPDFLMD
SULSUHPD DQDOL]D LQIRUPDFLMD SUHJOHG SURFMHQD UMHãHQMD L LPSOHPHQWDFLMD L QRYL
SUHJOHGUMHãHQMD
.RUDNREMDãQMHQMHSUREOHPD
5D]MDVQLWHSUREOHPNRMLUMHãDYDWH
- 6YUKDUMHãDYDQMDSUREOHPD
- A naliza sastava problema
- A naliza ograniþHQMD
K orak 2. (sakupljanje informacija)
Sakupite informacije potrebne za

UMHãDYDQMH SUREOHPD REMDãQMHQLP X
Povratna informacija
koraku 1.
.RUDNXUHÿLYDQMHDQDOL]Dinformacija)
Sredite sakupljene informacije u koraku
NRULVWHüL WDEHOH L GLMDJUDPH
A nalizirajte sakupljene informacije
L]UDþXQDYDMXüL XNXSDQ L SURVMHþDQ
rezultat, proporciju i napravite grafikone
.RUDNSURYMHUDSURFMHQDUMHãHQMD
1DSUDYLWH UMHãHQMH ]DVQRYDQR QD

dobijenim informacijama/ analiziranim u
koraku 3. i procijenite ih. K ada niste
zadovoljni procjenom vratite se na kora k
od 1 do 3.
.RUDN LPSOHPHQWDFLMD UMHãHQMD i

provjera)
PrimiMHQLWH UMHãHQMH GR NRMHJ VWH GRãOL X

NRUDNX L ULMHãLWH SUREOHP 3URFijenite
primiMHQMHQL VDGUåDM L LVNRULVWLWH JD ]D
sljHGHüHUMHãDYDQMHSUREOHPD.
29
2. 5MHãDYDQMHSUREOHPDNRULãWenjem kompjutera
8 VYDNRGQHYQRP åLYRWX veoma þHVWR NRULVWLPR LQIRUPDFLMVNX RSUHPX. Kada kupujemo opremu,
SRVWDYOMDPRQHNROLNRVWDQGDUGDNDRãWRVXSHUIRUPDQVHFLMHQDLXSRWUHEOMLYRVWNDNRELsmo napravili
SUDYLL]ERU5D]PLVOLPRRSURFHVXRGOXþLYDQMDNDGDNXSXMHPRãWDPSDþ
9MHåED 2GOXþLYDQMHRNXSRYLQLPRGHODãWDPSDþD
6DYMHW XþHQLND MH GRQLR RGOXNX GD NXSL ãWDPSDþ ]D ãWDPSDQMH VQLPOMHnih fotografija digitalnim
fotoDSDUDWRP3RNXãDMWHRGDEUDWLmodel.
K oncept
3UDWLWH SURFHGXUX REMDãQMHQMD SUREOHPD SULNXSOMDQMD LQIRUPDFLMD SULSUHPH DQalize
LQIRUPDFLMD SUHJOHGD SURFMHQH UMHãHQMD L SURYRÿHQMD L SRQRYQRJ SUHJOHGD UMHãHQMD L WR X
fazama.
Procedu ra 1. 5D]MDãQMDYDQMHSUREOHPD
Kako biste razjasnili problem, raspravljajte o uvjetima koji moraju biti zadovoljeni da bi se
NXSLRãWDPSDþ
.XSRYLQD ãWDPSDþD-
Zahtjev za kupovinu
- Rezolucija
- Rok za kupovinu
10. oktobar 'D VH PRåH NRULVWLWL za
- Cijena natpise na oglasnoj tabli
- 7HNXüLWURãNRYL
210 KM ili manje
WUHEDMXELWLãWRPDQML
- Mora imati 2 USB veze
Procedura 2. Prikupljanje informacija
K oncept
,VNRULVWLWHLQIRUPDFLMHGRNRMLKVWHGRãOLSURFMHQMXMXüLREMHNWLYQRVWLWG na dobrovoljnoj osnovi.
3RãWR VX uvjetL ]D UMHãDYDQMH SUREOHPD REMDãQMHQL, postaje jasno koja informacija je
neophodna.
6DYMHWXþHQLNDSRNXãDYDVDNXSLWLNDWDORJHL]SURGDYQLFD kompjuterske opreme ili s Interneta kako
biste þXOLGHWDOMHRGNRULVQLNDNRMLYHüLPDMXLVNXVWYDVDSUHGORåHQLPPRGHOLPDãWDPSDþD
0RJXüH MH VDNXSLWL EURMþDQH SRGatke koji se lako porede sa Web-stranicom, katalogom ili
SURL]YRÿDþHP
30
G lediãte
Imajte u vidu da taþke koje odgovaraju proizvoÿaþu mogu biti naroþito naglaãene ili je utisak
pod utjecajem slike, fotografije ili ilustracije.
S druge strane, na Internetu, kupci i ljudi koji planiraju kupovinu istog proizvoda ponekad
LPDMXYH]XSUHNRRJODVQHWDEOH3URFMHQHVHRELþQRSUH]HQWXMXL]UD]OLþLWLKXJORYDJOHGLãWDNDRãWR
MHFLMHQDVWYDUQHNXSRYLQHLSRUHÿHQMHVDGUXJLPPRGHORP.DRXWLVDNVWYDUQRJNRULãWenja od strane
korisnika, informacijD NRMD VDGUåL QH VDPR SR]LWLYQH HOHPHQWH QHJR L QHJDWLYQH HOHPHQWH NRML VH
ponekad prenesu.
K oncept
9DåQo je sakupiti informacije s Web-VWUDQLFH VD NRMH VX GRVWXSQD REMHNWLYQD SRUHÿHQMD
PHÿXWLP RJODVQX WDEOX QD NRMRM VX PLãOMHQMD PQRJLK NRULVQLND PRåHWH VPDWUDWL XRSüeno
objektivnom, þDNLDNRVDGUåLPLãOMHQMDNRMDQLVXREMHNWLYQD
Procedu ra 3. Prip rema / analiza informacija

.ROLþLQDVDNXSOMHQLKLQIRUPDFLMDMHYHOLND.DRSRVOMHGLFDWRJDPRåHVHGRJRGLWLGDSRWUHEQH
informacije ostanu zakopane u neSRWUHEQLP LQIRUPDFLMDPD LRGQRVPHÿX LQIRUPDFLMDPD PRåHELWL
nejasan. Zbog toga je neophodno pripremiti i analizirati sakupljene informacije
1. 3ULSUHPDSURL]YRGD]DSRUHÿHQMH
6X]LWHEURMSURL]YRGD]DSURFMHQXQDRVQRYXVDNXSOMHQLKGRNXPHQDWDNDRãWRMH prikazano u
Tabeli 1. i uporedite tri modela.
2. %RGRYDQMH]DNDUDNWHULVWLNHMHSULRULWHWQLIDNWRUSURL]YRGDNRMLVHXSRUHÿXMX
1DSUDYLWH SRSLV NDUDNWHULVWLND ]D SRUHÿHQMH ãWDPSDþD NRULVWHüL SURJUDP ]D UDG VD UDGQLP
tabelama s funkcijom kalkulacije i napravite analizu na osnovu te tablice.
Napravite grupe od po dvije osobe koje procjenjuju svaki model i dvije osobe koje ocjenjuju
karakteristike procjene.
Procjenu izvode dvije osobe, odvojeno. Analizirajte 3 modela po svakoj karakteristici i dodijelite
3 boda, 2 boda i 1 bod za 1. mjesto, 2. mjesto i 3. mjesto, odvojeno. Na kraju, saberite bodove
procjene dvoje ljudi.
Kao dodatak ovim RSHUDFLMDPDLVSLãLWHRGOXNXRRFMHQMLYDQMXSURFMHQHXWDEHOX
Tabela 1. Popis karakteristika Tabela 2. Tabela procjene

Karakteristike Napomena Karakteristike Model Model Model Ukupno
procjene procjene A B C
Rezolucija Da li je RGãWDPSDQD slika Rezolucija
dovoljno kvalitetna
Cijena Odgovara li planiranom Cijena
SURUDþXQX
Upotrebljivost 0RåHOLJDVYDNRNRULVWLWL Upotrebljivost
3RWURãQL .ROLNLVXWHNXüLWURãNRYL 3RWURãQL
materijal materijal
Procedu ra 4. 3UHJOHGSURFMHQDUMHãHQMD
3RPQRåLWHXNXSQXRFMHQX]DVYDNXWDþNXVDSURFHQWRPERGRYDQMDLNRULVWLWHMHNDRNRQDþQX
WDþNXSURFMHQH]DWDMSURL]YRG,]UDþXQDMWHYULMHGQRVWVYDNHNDUDNWHULVWLNH]DVYDNLSURL]YRGLGRELt
üHWHXNXSDQ]ELU2YHRSHUDFLMHPRJXVHLVSUREDWLVUD]OLþLWLPYULMHGQRVWLPDDNRNRULVWLWHSURJUDP
za rad sa radnim tabelama. Bit üH RPRJXüHQ SULODJRGOMLY RGJRYRU DNR VH SRYHüDMX NDUDNWHULVWLNH
procjene.
2YLP UH]XOWDWRP 6DYMHW XþHQLND RGOXþXMH GD NXSL PRGHO & þLMD MH XSRUHÿHQD SURFMHQD QD
QDMYLãHPQLYRX7DþNDQDNRMXWUHEDREUDWLWLSDåQMXMHVWHGDmodel C, þLMDMHXSRUHÿHQDSURFMHQDQD
QDMYLãHPQLYRX, QLMHQDQDMYLãHPQLYRXNDGDVHMHGQRVWDYQRVDEHUHSRMHGLQDþQDSURFMHQD
31
K oncept
9DåQRVW SURFMHQDSRMHGLQDþQHNDUDNWHULVWLNH LVYDNRJSURL]YRGD, da biste RGOXþLOLNRML PRGHO

odabrati, PRåHELWLSURmjenjiva.
Isto taNR PRJXüH MH SURPLMHQLWL SURFHQt bodovanja rasporeda procjene proizvoda unaprijed
LPDMXüL X YLGX SULRULWHW QSU UH]ROXFLMD MH SRVWDYOMHQD QD ERGRYD D FLMHQD QD ERGRYD
PHÿXWLPQHULMHWNRGRÿHGRNRPSOLNDFLMHSULSURFMHQL
Prema WRPHPRJXüHMHL]EMHüLNRPSOLNDFLMXRGYDMDQMHPSURFMHQHLYUHGQRYDQMD,VWRWDNRMH
PRJXüH SURPLMHQLWL YULMHGQRVW YUHGQRYDQMD EH] PLMHQMDQMD SURFMHQH WDNR ãWR üHPR RGYRMLWL RYH
stavke.
32
Procedura 5 ,PSOHPHQWDFLMDLSUHJOHGUMHãHQMD
RjeãHQMHSUREOHPDMHSULYUHPHQR]DYUãHQRSURYRÿHQMHPSODQDLSURFMHQRPUH]XOWDWD3ODQGD
VH NXSL ãWDPSDþ NRML MH RYGMH REUDÿHQ SURFMHQD üH ELWL SURYHGHQD kroz stvarnu kupovinu i
NRULãWHQMH ,PDMWH X YLGX GD QLMH PRJXüH ODNR ]DPLMHQLWL ãWDPSDþ V GUXJLP ãWDPSDþHP ili kupiti
QRYL PRGHO $NR VKYDWLWH GD VWH SRJULMHãLOL SRVOLMH NXSRYLQH QHRSKRGQR MH QDSUDYLWL SODQ ãWR MH
PRJXüHEUåH
0RGHONRMLMHSRJRGQLML]DWXVYUKXPRåGDVHSURGDMHLSRQLåRMFLMHQLSULMHQHJRãWRQDUXþHQL
ãWDPSDþGRÿHXYDãHUXNH$OLDNRSRþQHWHUD]PLãOMDWLRWRPHQLMHGDQPRGHOQHPRåHWHNXSLWLGD
vam traje zauvijek.
K oncept
Isto tako je potreban koncept donoãenja odluke poslije nekih ispitivanja da bi se problem rijeãio.
Rasp rava
Neki problemi mogu biti manje uspjeãno rijeãeni ako su provedeni onako kako su planirani
zavisno od samog problema. U ovom sluþaju vaåno je traåiti uzrok i poþeti ga koristiti za rjeãavanje
sljedeüeg problema. 2YDMSXWãWDPSDþPRGHOD&MHNXSOMHQLNRULãWHQRGVWUDQH6DYMHWDXþHQLND
7URãNRYLSRWUHEQL ]DNRULãWenje.
(2) Specifikacija za povezivanje kompjuterDLRSUHPHNDRãWRMHãWDPSDþ
A psolutna referenca i relativna referenca
.DGDNRULVWLWHYULMHGQRVWXMHGQRMüHOLML]DNDONXODFLMXXSURJUDPX]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD
SRVWRMH PHWRGH L]UDåDYDQMD SR]LFLMH üHOLMH SRPRüX UHODWLYQH SR]LFLMH YLÿHQH L] üHOLMH JGMH MH
L]QHVHQUH]XOWDWNDONXODFLMHUHODWLYQDUHIHUHQFDLPHWRGL]UDåDYDQMDWDNRGDVHQHSURPMHQMLYDüHOLMD
SULND]XMHVWDOQREH]RE]LUD QDüHOLMXXNRMRM MHSULND]DQUH]XOWDWNDONXODFLMHDpsolutna referenca).
Za apsolutnu referencu, stavite $ prije prikazivanja kolone i broja reda da budu nepromjenjivi (ili
kolone i reda ili jednog od to dvoje).
A1 relativna referenca
$A$1 apsolutna referenca
A$1 or $A1 apsolutna referenca samo zDNRORQXLOLUHGPMHãRYLWDUHIHUHQFD
9MHåED]DNUDMGLMHOD
1DSUDYLWHUDGQLOLVW9MHåEHNRULVWHüLSURJUDP]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD
Provjerite kako se procjena odabranog modela mijenja kada se vrijednost vrednovanja mijenja.
Zamijenite modele A, % L & VD VWYDUQLP SURL]YRGLPD L DQDOL]LUDMWH WDþNH L YUHGQRYDQMH GRGDMXüL
dvije nove karakteristike procjene i provjerite koji model je odabran.
'RGDMWHMHGDQPRGHOPRGHOLPD$%&LDQDOL]LUDMWHWDþNHSURFMHQHþHWLULPRGHODLSURYMHULWHNRML
model je odabran.
33
Poglavlje 2. Predstavljanje informacija i kompjuter
Poglavlje 2. Predstavljanje informacija i

kompjuter
Dio 1. Kako predstaviti informacije u kompjuteru
Svakodnevno koristimo digitalnu opremu kaR ãWR MH GLJLWDOQL IRWRDSDUDW L &'-plejer. U ovom
poglavlju nauþLt üHPR RUD]OLFLL]PHÿXDQDORJQRJ i digitalnog i osobinama digitalizacije. 8þLt üHPR
RMHGLQLFLLQIRUPDFLMHLNROLþLQLLQIRUPDFLMD
1. Analogno i digitalno
1) 5D]OLNDL]PHÿXDQDORJQRJLGLJLWDOQRJ
=D NROLþLQH LQIRUPDFLMD NRMH NRULVWLPR X VYDNRGQHYQRP åLYRWX SRVWRML ÄDQDORJQR³ NRMe se
koristi za stalnu koliþLQXNDRãWRMHWHåLQDGXåLQDWH ugao, LÄGLJLWDOQR³NRMHNRULVWLPR]DGMHOLPLþQX
NROLþLQXNDRãWRMHEURM]DNRMLMHVWDOQDNROLþLQDUD]JUDQLþHQDXRGUHÿHQLPLQWHUYDOLPDNDRãWRMHVDW
LPMHUDþEU]LQHSULND]DQEURMHPLYHOLþLQRm.
2SUHPDNDRãWRMHVDWLOLPMHUDþNUYQRJSULWLVNDNRULVWHREMHYUVWHSULND]DDQDORJQLLGLJLWDOQL
SULND]1SUVDWVGLJLWDOQLPSULND]RPSRND]XMHWDþQRYULMHPHGRNQDDQDORJQRP VDWXQH
PRåHPRYLGMHWLWDþQRYULMHPHMHUVHGUXJDND]DOMNDXYLMHNNUHüH6GUXJHVWUDQHDNRåHOLPRYLGMHWL
NROLNR PLQXWD RVWDMH GR GRODVND YR]D SRWUHEQR MH L]UDþXQDWL ³YULMHPH GRODVND YR]D ± trenutno
YULMHPH]DVDWVGLJLWDOQLPSULND]RPPHÿXWLPVDVDWRPNRMLLPDDQDORJQLSULND]PRåHWHYL]XHOQR
procijeniti koliko jHYUHPHQDSURãORDNROLNRRVWDOR6OLND
Imam samo oko 7

minuta da stignem Sad je 8:23:15,
na voz u 8:30. ,PDPMRã«XK«
" "
Slika 2. Analogni prikaz i digitalni prikaz
ƔDigitalno
Ovo je rijeþkoja je nastala od rijeþi digit ãto znaþi cifra.
34
2) Digitalizacija
1. Pretvaranje sli kovnog pri kaza u digitalni
Zamislimo slikovni podatak koji ima 9 polja, 3 kolone x 3 vrste (Slika 3). Kada se obojeni dio
i bijeli dio ovog slikovnog podatka zamijeni sa "1" i "0" i prikaåe u horizontalnoj liniji, on postaje
"011101010". Sa ovom operacijom PRåHWHYLGMHWLGDMHVOikovni podatak digitalizovan.
Horizontalno
Digitalizovan postavljen
Slika 3. Pretvaranje slikovnog prikaza u digitalni
Zatim, kakva vrsta slikovnog prikaza ima vrijednost "101010101"? Sa ovom informacijom
PRJXüHMHODNRUHNRQVWUXLVDWLVOLNRYQLSULND]
Koja je to vrsta
JUDILþNRJ
Kada je poredan 3x3 oblika?
Slika 4. Rekonstrukcija slikovnog prikaza
,VWRWDNR NDGD VH SDQHO SRGLMHOL QD YLãH YUVWD L NRORQD PRJXüH MH L VORåHQLML VOLNRYQL SULND]
digitalizovati i precizno predstaviti.
3UHGVWDYOMDQMHEURMDSRPRüXGYDEURMDL]RYHVHSUHGVWDYOMDQMHEURMDXELQDUQRPEURMþDQRP
VLVWHPXDEURMSUHGVWDYOMHQNRULVWHüLELQDUQLEURMþDQLVLVWHP]RYHVHELQDUQLEURM
9MHåED
Vrijednost "1000101010001000101010001"pretvori u panel od 5 vrsta x 5 kolona.
2. 3UHWYDUDQMH]YXNDXEURMþDQL]DSLV
Razmislimo kako se digitalno snima zvuk. Zvuk je talas. Zvuk bubnjeva oscilira kroz zrak i ta
RVFLODFLMDGRSLUHGRQDãLKXãLMX2YDM]YXþQLWDODVVHSUHWYDUDXYLVRNL L QLVNL QDSRQ LVQLPDVH QD
CD itd...(1) âWRMH]YXNYLãLYLãDMHLDPSOLWXGDLL]OD]QLQDSRQSRVWDMHYHüL
Slika 5. ZYXNLHOHNWULþQLVLJQDO
%XEDQM ĺ 9LEUDFLMDNUR]zrak ĺ0LNURIRQĺ(OHNWULþQL signal
6QLPDQMH HOHNWULþQLP VLJQDORP MH GLUHNWQD SURPMHQD QDSRQD SURPMHQD PDJQHtnog polja je
analogno snimanje)(2)DVQLPDQMHSUHWYDUDQMHPXEURMþDQXYULMHGQRVWi "1" je digitalno snimanje. (3)
35
Npr., provjerite napon oblika talasa DQDORJQLVLJQDONRMLMHDQDORJQLHOHNWULþQLVLJQDOJRUQML

dio Slike 6). Horizontalna osa prikazuje vrijeme, a vertikalna osa prikazuje vrijednost napona. Ako
je vrijednost napona YHüD SRVWDYOMD VH QD ³´, a DNR MH PDQMD RG RGUHÿHQRJ VWDQGDUGD na ³´.
'LJLWDOQL QDSRQ MH PRJXüH SUHWYRULWL X REOLN WDODVD GLJLWDOQL VLJQDO NDR "011100100" (donji dio
Slike 6).
Analogni signal
Digitalni signal
Slika 6. Analogni signal i digitalni signal
2SUHPDNRMDSUHWYDUDRVFLODFLMX]YXþQLWDODVXHOHNWULþQLVLJQDOMHmikrofon.

2YRMHPDJQHWQLPHKDQL]DPNRMLSULYODþLåHOMH]R
(3) Snimanje na kasetu je analogno snimanje, a muzika sa CD-a i MD-a (mini disk) je digitalno
snimanje.
3) Osobine digitalizacije
8SRWUHEDGLJLWDOQHRSUHPHNDRãWRVXPX]LþNL&'-ovi, MD-RYLLPRELOQLWHOHIRQLMHVYHYHüD
Prednosti digitalizacije:
>@0RJXüHMHXNORQLWLãXPNRMLVHVDGUåLXDQDORJQRPVLJQDOXRPHWDMXüLãXP.
,]YRUQLREOLNWDODVDQDSRQDNRGGLJLWDOQRJVLJQDODMHEURMþDQDYULMHGQRVWLWDNRGDMH
PRJXüHLVSUDYOMDQMHãXPDGRQMLGLR6OLNH.RGDQDORJQRJVLJQDODWDODVQLREOLNQDSRQDSRVWDMH
L]REOLþHQ DNRãXPSRVWRMLLQLMHPRJXüHprovesti obnavljanje, jer je oblik izvornog signala nepoznat
NDGDSRNXãDWHXNORQLWLãXPJRUQMLGLR6OLNH
Izvorni oblik talasa

Analogni signal 2EOLNWDODVDVDãXPRP
Ako je signal iskrivljen,
vrijednost koja se ispravlja
je nepoznata.
Digitalni signal
Ako je signal iskrivljen,
vrijednost koja se ispravlja
je "0" ili "1", tako da se
PRåHLVSUDYLWL
Slika 7. Obnavljanje digitalnog signala
36
>@0RJXüQRVWVPDQMHQMDNROLþLQHSRGDWDND
0RJXüH MH VPDQMLWL NROLþLQX SRGDWDND SR RGUHÿHQLP SUDYLOLPD NDR ãWR MH SUHGVWDYOMDQMH
$$$$$$NDR$1DRYDMQDþLQNRPXQLNDFLMDLQIRUPDFLMHMHODNãDSXWHPVDåLPDQMD 1)
>@=YXNLVOLNRYQLSULND]LWGPRJXVHREUDGLWLQDLVWLQDþLQ
Zvuk i slikovni prikaz itd. PRJXVHREUDGLWLNDREURMþDQDYULMHGQRVWELQDUQRJEURMDLOL
QDLVWLQDþLQ
Slika 8. 'LJLWDOL]DFLMDUD]OLþLWLKLQIRUPDFLMD
(1) Ovo je procHVNRMLPVHVPDQMXMHNDSDFLWHWSRGDWDNDDVDGUåDMLQIRUPDFLMHRVWDMHQHL]Pijenjen.
Osobine digitalizacije
- 'HNRPSUHVLMDVLJQDODMHODNDULMHWNRGRÿHGRJUHãNH.
- 0RJXüHMHVDåLPDWLSRGDWNHLODNRSUHQLMHWLLQIRUPDFLMX.
- 0RJXüHMHREUDGLWL]QDN]YXNLVOLNXQDLVWLQDþLQ.
37
2. %LWLNROLþLQDSRGDWDND
1) âWDMHELW"
=DPLVOLWHVOMHGHüH"Da, Ne" igru s 32 karte od 2 do 9 pripremljenih karata za igru.
-HGQD RVRED SRVWDMH LVSLWLYDþ L RQ/ona odabere jednu kartu i pogleda je. Druga osoba postaje
iVSLWDQLNLRQRQDSRJDÿDNDUWXNRMXMHRGDEUDRLVSLWLYDþRYHLJUH
,VSLWLYDþPRåHRGJRYRULWLVDPR'DLOL1HQDSLWDQMHLVSLWDQLND
4'DOLMHERMDNDUWHFUQD"«'D
Q2 "Da li je znak pik?" «'D
4'DOLMHEURMQHSDUDQ"«1H
Q4 "Da li je brRMLOLPDQMH"«1H
Ispitanik ,VSLWLYDþ
Da li je boja crna? Da « 1
Da li je pik? Da « 1
Da li je broj neparan? Ne « 0
!"#$%#&'#()*&#+#%$%#,"-&'. Ne « 0
Slika 9 " Da, Ne" igra
Kada se ova pitanja ponavljaju, dobije se odgovor.
Ɣ%LWELW
7R]QDþLMHGQDFLIUDELQDUQDFLIUDELQDUQRJEURMD
38
2) .ROLþLQDLQIRUPDFLMD
U "Da, 1HLJULPRåHWHYLGMHWLGDOLMHNDUWDFUQDLOLFUYHQDRGJRYDUDMXüLQDSLWDQMH4'D
OL MH ERMD FUQD" L PRJXüH MH VX]LWL RGJRYRUH QD SRORYLQX 0RJXüH MH VX]LWL RGJRYRUH QD
îîî VD SLWDQMD 7R ]QDþL GD MH PRJXüH VX]LWL RGJRYRUH QD L] kombinacija
îîî X]RUDND
Za odgovore ovih alternativnih pitanja, ako su "Da" i "Ne" postavljeni na "1" ili "0" i
SULND]DQL UHGRP RGJRYRU ]D MHGQR SLWDQMD PRåH VH SULND]DWL NDR DRGJRYRUL QD þHWLUL SLWDQMD
mogu se prikazati kao"1100" i oni poVWDMXEURMþDQDYULMHGQRVWbinarnog broja. Informacija za jedan
odgovor zove se NROLþLQDLQIRUPDFLMH RGELWD.ROLþLQDLQIRUPDFLMDSLWDQMDMHELWDLNROLþLQD
LQIRUPDFLMDVHSRYHüDYDDNRVHSRYHüDYDLEURMRGJRYRUD
.DRãWRMHJRUHSUHGVWDYOMHQR, ELQDUQLEURMNRMLVH]DSLVXMHSRPRüXGYDEURMDLPRåH
predstavljati sljHGHüDVWDQMD
Za 1 bit, 21=2=2 uzorka

Za 2 bita, 22 î X]RUND
Za 3 bita, 23 îî X]RUDND
Za 4 bita, 24 îîî X]RUDND
Za 5 bita, 25 îîîî X]RUND
Za 6 bita, 26 îîîîî X]RUND
Za 7 bita, 27 îîîîîî X]RUDND
Za 8 bita, 28 îîîîîîî X]RUDND
1L]RGELWD]RYHVHEDMWE\WHEDMWE\WHPRåHSUHGVWDYOMDWLX]RUDNDVWDQMD
%LWLNROLþLQDLQIRUPDFLMD
ELWPRåHSUHGVWDYOMDWLGYDVWDQMDLNROLþLQDLQIRUPDFLMHMHELW
n ELWDPRåHSUHGVWDYOMDWLn VWDQMDLNROLþLQDLQIRUPDFLMHMHn bita.
.DGD MHNROLþLQD LQIRUPDFLMD YHOLND PRJXüH MHSUHGVWDYOMDWL PQRJRVWDQMD PHÿXWLP YMHURYDWQRüD
realizovanja tog stanja postaje 1/(broj stanja koja se mogu realizovati).
9MHåED]DNUDMGLMHOD
.ROLNRNRPELQDFLMDVHPRåHQDSUDYLWLSRPRüXSDQHODRG NRORQH[YUVWH".ROLNRELWDMHNROLþLQD
informacije?
.ROLNDNROLþLQDL]UDåHQDXELWLPDMHSRWUHEQD za predstavljanje 26 znakova engleskog alfabeta?
.ROLNDNROLþLQDL]UDåHQDXELWLPDMHSRWUHEQD ]DL]ERUSLNRYHãHVWLFHRGNDUWHRGGR NDUDWD
za "Da, Ne" igru?
39
Dio 2. Digitalno predstavljanje numeriþkih vrijednosti i

znakova
U ovom poglavlju nauþLt üHPR kako kompjuter predstavljD LQIRUPDFLMH NRULVWHüL PHWRGH
SUHGVWDYOMDQMDQXPHULþNLKYULMHGQRVWLL]QDNRYD
1. Binarni broj i dekadni broj

1) 9H]DL]PHÿXELQDUQRJLGHNDGQRJEURMD
1XPHULþND YULMHGQRVW NRMX NRULVWLPR X VYDNRGQHYQRP åLYRWX MHVWH GHNDGQL EURM NRML VH
predstavlja SRPRüX FLIDUD RG GR 6 GUXJH VWUDQH QXPHULþND YULMHGQRVW NRMX NRULVWL kompjuter
predstavljena je binarnim brojevima koji koristi samo cifre 0 i 1.
9MHåED 3URYMHULWHYH]XL]PHÿXELQDUQRJLGHNDGQRJEURMD
3RNDåLPRGDMHEURMELQDUQLEURM
O dgovor
.DNR ELVPR GRãOL od dekadnog broja GR ELQDUQRJ EURMD SRGLMHOLWH GHNDGQL EURM VD L GRüL
üHWH GR RVWDWND 3RVWXSDN QDVWDYLWH VYH GRN UH]XOWDW GLMHOMHQMD EURMHP GYD QH SRVWDQH 'HNDGQL
broj 11 i binarni broj 1011 predstavljeni su kao (11)10 i (1011)2,
1 Pretvaranje (11)10 u binarni broj
Ostatak
Donja cifra
Gornja cifra
dobijamo (1011)2.
2 Pretvaranje (1011)2 u dekadni broj
(1011)2 î3î2î1î0
îîîî
=8 +0 +2 +1
=(11)10
.RGGHNDGQLKEURMHYDþLWDVHKLOMDGXMHGDQDHVWPHÿXWLPNRGELQDUQLKEURMHYDþLWDVHMHGDQ
nula jedan jedan" s lijeva na desno.
ƔEURMQD
20=1
100=1
Svaki broj na 0 postaje 1, ali 00 nije definisano.
40
2. 2GQRVL]PHÿXELQDUQRJLKHNVDGHNDGQRJEURMD
Binarni broj je manje razumljiv kada se broj cifara SRYHüD=DWRSRVWRMLPHWRGRJUDQLþDYDQMD

EURMDRGQLåHFLIUH]DELWDLSUHGVWDYOMDVHMHGQLP]QDNRP]DVPDQMLYDQMHEURMDFLIDUD2YDPHWRGD
se zove heksadekadni broj i predstavlja se sa ukupno 16 znakova; brojevima od 0 do 9 i slovima
od A do F.
Veza izmeÿu dekadnog broja, heksadekadnog broja i binarnog broja je pokazana u tabeli 1.
Ovom metodom, dekadni broj "29" je predstavljen sa "0001 1101" kao binarni broj i "1D" kao
heksadekadni broj.
Binarni broj 0001 1101

Heksadekadni broj 1D
î1'î0 îî 10
Tabela 1 9H]DL]PHÿXGHNDGQRJELQDUQRJLKHNVDGHNDGQRJEURMD
Dekadni Binarni Heksadekadni

broj broj broj
0 0000 0
1 0001 1
2 0010 2
3 0011 3
4 0100 4
5 0101 5
6 0110 6
7 0111 7
8 1000 8 Cifre binarnog broja, dekadnog broja, heksadekadnog broja
9 1001 9
10 1010 A
11 1011 B
12 1100 C
13 1101 D
14 1110 E
15 1111 F
9MHåED
Pretvorite sljHGHüHGHNDGQHLELQDUQHEURMHYHXELQDUQHRGQRVQRGHNDGQHEURMHYH
(1) (18)10 (2) (25)10 (3) (00101010)2 (4) (10011001)2
Pretvorite sljHGHüH KHNVDGHNDGQH EURMHYH L ELQDUQH EURMHYH X ELQDUQH RGQRVQR KHNVDGHNDGQH

brojeve.
(1) (4F)16 (2) (7C)16 (3) (01101110)2 (4) (10000110)2
41
2. 3UHGVWDYOMDQMHQXPHULþNLKYULMHGQRVWL]QDNRYD
1) Predstavljanje cijelog broja

U kompjuteru VH QXPHULþNH YULMHGQRVWL PRJX SUHGVWDYOMDWL kao cijeli i realni brojevi. Npr..
3-ELWQL SR]LWLYQL FLMHOL EURM PRåH SUHGVWDYOMDWL QXPHULþNH YULMHGQRVWL RG 2 do (111)2. Dekadni
EURMQXPHULþNHYULMHGQRVWLRG do 7 su prikazane Tabela 2(a). 3ULPMHULFLMHOLKEURMHYDXNOMXþXMXüLL
negativne brojeve su prikazani u Tabeli 2(b).
Tabela 2. Predstavljanje cijelog broja

(a) Bez koda (b) S kodom
8QXWUDãQMLSULND] Vrijednost cijelog 8QXWUDãQMLSULND] Vrijednost cijelog
broja broja
000 0 100 -4
001 1 101 -3
010 2 110 -2
011 3 111 -1
100 4 000 0
101 5 001 1
110 6 010 2
111 7 011 3
&LMHOL EURMHYL PRJX ELWL R]QDþHQL LOL QHR]QDþHQL WM PRJX LPDWL SUHG]QDN LOL - ). Za
UHJLVWURYDQMHR]QDþHQRJFLMHORJEURMDXkompjuteru kRULVWLVHSUYLELWSRVPDWUDMXüLVlijeva na desno,
a u ostatku smMHãWDPRQXPHULþNXYULMHGQRVW.DGDVHSULND]XMXQHJDWLYQLFLMHOL EURMHYLNDåHVHGD
VXSULND]DQLXQRWDFLMLSRWSXQRJNRPSOHPHQWDR]QDþHQEURM
Znak broja
%URMþDQDYULMHGQRVW
(kodni dio)
Slika 1. Prikaz cijelog broja
2) Predstavljanje u notaciji potpunog komplementa

5D]PLVOLPRREURMDþXNRPHVHEURMþDQDYULMHGQRVWSRYHüDYD ]DMHGDQNDGDVHRNUHüHXVPMHUX
ND]DOMNHQDVDWXDDNRVHRNUHüHVXSURWQRRGND]DOMNHQDVDWXEURMþDQDYULMHGQRst smanjuje za jedan.
(Slika 2). Za dekadni broj na Slici 2(a), "00" je minimalna vrijednost a "99" je maksimalna
YULMHGQRVW.DGDXNOMXþXMHPRQHJDWLYQHYULMHGQRVWLEURMDþVHRNUHüHXVPMHUXVXSURWQRPND]DOMFLQD
VDWX]DNRULVWHüLNDRSRþHWQXYULMHGQRVWEURMþDQDYULMHdnost smanjena je za 1 i dobija se broj
³ŃRMLVHWUHWLUDNDRQHJDWLYQDYULMHGQRVW7RMHVWMHDMH-1.
Na primjer, kada se -2 prikazuje kao cijeli broj potpunog komplementa, taj broj moåe biti
izraþunat kao 100-2=98 i 98 je negativna vrijednost broja -2.
Za binarni broj, "001" je 1 i "111" je -NDRãWRMHSULND]DQRQD6OLFLEQDLVWLQDþLQLSULND]
NRMLXNOMXþXMHQHJDWLYQXYULMHGQRVWMHSULND]DQX7DEHOLE
$NRåHOLPRSUHGVWDYLWL binarni broj u notaciji potpunog komplementa, UDþXQDQMHVH L]YUãDYD
QD LVWL QDþLQ NDR L ]D GHNDGQL EURM. Npr. komplement broja (010)2 VH PRåH L]UDþXQDWL kao
(1000)2-(010)2=(110)2, i (110)2 pokazuje negativnu vrijednost -(010)2.
42
(a) Dekadni broj
(b) Binarni broj
Slika 2. Koncept prikaza komplementa
.RPSOHPHQWELQDUQRJEURMDPRåHWHL]UDþXQDWLQDVOjHGHüLQDþLQ
[1] Zamijenite 0 i 1 svake cifre
(010)2 je zamijenjen u (101)2
[2] Dodajte 1
(101)2 i (001)2 dobit üHWH2
Rezultat
.DNRGRüLGRNRPSOHPHQWDELQDUQRJEURMD"
Zamijeni 1 i 0 svake cifre i dodaj 1.
9MHåED Provjerite predstavljanje cijeloga broja kompjuterom

Kada je cijeli broj predstavljen sa 4 bita, predstavi sljHGHüLEURMGHNDGQLPEURMHP
(1) Pozitivni cijeli broj
0 011
(2) Negativni cijeli broj
1 110
43
O dgovor
( 3RãWR MH SR]LWLYDQ EURM NRGQL GLR MH L SRND]XMH SR]LWLYDQ EURM 'R QXPHULþNH YULMHGQRVWL VH
dolazi kako je prikazano dole,
î2î1î0=2+1=3 i prava vrijednost je 3.
3RãWRMHQHJDWLYDQEURMNRGQLGLRMHLSRND]XMHQHJDWLYDQEURM
(1000)2-(110)2=(010)2
î2î1î0=2
1DNRQãWRVPRL]UDþXQDOL, stvarna vrijednost je -2.
(1) Predstavljanje cijelog broja u kompjuteru je 16 bita, 32 bita itd.
3) ,]UDþXQDYDQMHNRULãWenjem komplementa broja

Za ljude je lako razumljivo prikazivanje nHJDWLYQRJ EURMD NRULVWHüL NRG NDR ãWR MH -2",
PHÿXWLP NUXJ operacija postaje komplikovan u samom kompjuteru. Pogledajmo primjer kada se
operacija oduzimanje pretvara u VDELUDQMHNRULãWenjem komplementa broja.
9MHåED ,]UDþXQDYDQMHNRULãtenjem komplementa broja

,]UDþXQDMPR-2 koristeüLNRPSOHPHQWEURMDLL]UDþXQDMPo (111)2-(010)2.
O dgovor
1 ,]UDþXQDYDQMHGHNDGQRJDEURMD
-2 je 10-2=8 kada je prikazano komplementom broja.
Onda, broju 7 dodamo komplement 8, rezultat se prikazuje kao:
(7+8)-10=5
2 I]UDþXQDYDQMHELQDUQRJEURMD
-(010)2 je (1000)2-(010)2=(110)2 kada je prikazano komplementom broja.
Onda, dodamo (111)2 i komplement broja (110)2 rezultat se prikazuje kao:
((111)2+(110)2)-(1000)2=(1101)2-(1000)2=(101)2
9MHåED
3URQDÿLWHYULMHGQRVWLNada je cijeli broj prikazan sa 4 bita.
(1) (2)
0 110 0 110
,]UDþXQDMWHVOjHGHüHGHNDGQHEURMHYHNRULVWHüLNRPSOHPHQWEURMD
(1) 15-6 (2) 72-24
,]UDþXQDMWHVOjHGHüHELQDUQHEURMHYHNRULVWHüLNRPSOHPHQWEURMD
(1) (011)2-(001)2 (2) (111)2-(101)2
44
4) Predstavljanje realnih brojeva
Realni broj prikazan na kompjuteru u pokretnom za rezu sastoji se iz tri dijela: kodnog dijela
(dio za znak broja), eksponenta i v rijednosti mantise. Za 32-bitno predstavljanje broja (4 bytea),
za kodni dio je rezervisan 1 bit, eksponent 8 bita, i vrijednost mantise 23 bita. Realni broj se
SUHGVWDYOMD GHFLPDOQRP WDþNRP SRVWDYOMHQRP QD SRþHWNX GLMHOD UH]HUYLVDQRJ za vrijednost
mantise (Slika 3).
Kodni dio Eksponent Vrijednost mantise
Slika 3. Predstavljanje realnih brojeva
Ovdje je prikazan koncept decimalnog broja u pokretnom zarezu. Npr., EURM PRåH
ELWL SULND]DQ NDR î3, gdje je "0.123456" vrijednost mantise,"10" je baza, a"3"
predstavlja vrijednost eksponenta. (Slika 4).
Predstavljanje realnog broja u pokretnom zarezu; Ako je broj cifara vrijednosti mantise veliki,
sve cifre ne mogu biti prikazane (Slika 5). Sa 32-bitnim realnim brojem, pouzdan broj cifara (broj
vDåQLKFLIDUDMHRNRGRFLIUL RGSRþHWNDGHNDGQRJEURMDLYLãHFLIUL ne mRåHELWLSULND]DQR
123.456 i 0.123456x103
ima istu vrijednost
vrijednost mantise baza eksponent
Slika 4. Prikaz pokretnog zareza (interni prikaz kompjutera)
2YDMGLRQLMHWDþQR
prikazan.
Slika 5. %URM]QDþDMQLKFLIDUD
.DR ãWR MH SULND]DQR, pomjeranje decimalnog dijela realnoga broja zove se predstavljanje u
pokretnom zarezu.
(2) Ustvari, to je binarni broj.
3UHGVWDYOMDQMHUHDOQLK EURMHYDXUHJLVWUXRGüHOLMH-bitnom) je predstavljanje jednostruke
WDþQRVWL D X UHJLVWUX RG üHOLMH -ELWQRP GYRVWUXNH WDþQRVWL 8 RYRP VOXþDMX UHJLVWURYDQMH
broja u pokretnom zare]X VH YUãL X GYD UHJLVWUD 6DGUåDM SUYRJ UHJLVWUD RGJRYDUD MHGQRVWUXNRM
WDþQRVWLDXGUXJRPUHJLVWUXVHQDOD]LSURGXåHQDPDQWLVD
9MHåED 3ULNDåLWH X SRNUHWQRP ]DUH]X UHDOQRJ EURMD NRML LPD LVWL IRUPDW NDR ãWR MH
prikazano na Slici 4.
45
5) Predstavljanje znakovnog podatka

U dDQDãQMLP kompjuterima, DOIDQXPHULþNL ]QDFL L VLPEROL VH SUHGVWDYOMDMX ELQDUQRP ULMHþL
GXåLQHELWDE\WH'DNOHMHGQLPEDMWRPE\WHPRåHPRSUHGVWDYLWL 8=256 tipova znakova.
Zna kovnih kodova LPD UD]OLþLWLK 3RVWRML shift JIS kod, JIS kod, EUC za japanski jezik i
8QLFRGH NRML RGJRYDUD ]QDNRYQLP VLVWHPLPD ãLURP VYLMHWD .RG QDV VH NRULVWL VWDQGDUG 8QLFRGH
varijanta UTF-NRMDMHQDMSRJRGQLMD]DNRGLUDQMHSUHWHåQRODWLQLþQRJWHNVWD
Npr., sa znakovnim kodom prikazanim u TDEHOLVYDNL]QDNVHSUHGVWDYOMDQDVOMHGHüLQDþLQ
Broj "0" kao znak: (0011 0000)2 (30)16
Slovo "A": (0100 0001)2 (41)16
Slovo "a": (0110 0001)2 (61)16
K odovi za zapisivanje zna kova

Osim brojeva, sva slova abecede (i velika i mala), interpunNFLMVNL ]QDNRYL SD þDN L ]QDN ]D
razmak te znak za prelazak u novi red PRJXVH]DSLVDWLX]SRPRüL7RMH]DSUDYRLobavezno jer
kompjuter pamti podatke samo u obliku 0 i 1.
'DQDVVH]DNRGLUDQMH]QDNRYDQDMþHãüHNRULVWLNRGSR]QDWSRVYRMRMNUDWLFL ASC I I þLWDMDVNL
LQDþH NUDWLFD RG $PHULFDQ 6WDQGDUG &RGH IRU ,QIRUPDWLRQ ,QWHUFKDQJH ,VSUYD MH WR ELR VWDQGDUG
SAD-DDOLMHNDVQLMHXWYUÿHQLNDRPHÿXQDURGQLVWandard pod nazivom ISO-7. Broj ]QDþLGDVH]D
kodiranje koristi 7 bitova, odnosno 1 bytHVWLPGDMHNUDMQMLOLMHYLELWVORERGDQ8ELWRYDPRJXüH
je pohraniti 27 UD]OLþLWLK]QDNRYDãWRMHVDVYLPGRYROMQRGDVHSRKUDQHVYL]QDNRYLVWDVWDWXUH
Kodove pojedinih znakova nalazimo u tabeli:
Bitovi
bitovi
b6b5b4
b3 b2b1b0
000 001 010 011 100 101 110 111
0000 NUL DLE SP 0 @ P ` p
0001 SOH DC1 ! 1 A Q a q
0010 STX DC2 " 2 B R b r
0011 ETX DC3 # 3 C S c s
0100 EOT DC4 $ 4 D T d t
0101 ENQ NAK % 5 E U e u
0110 ACK SYN & 6 F V f v
0111 BEL ETB ` 7 G W g w
1000 BS CAN ( 8 H X h x
1001 HT EM ) 9 I Y i y
1010 LF SUB * : J Z j z
1011 VT ESC + ; K [ k {
1100 FF FS , < L l |
1101 CR GS - = M ] m }
1110 SO RS . > N ^ n ~
1111 SI US / ? O _ o DEL
46
Kodove VPMHãWDPRSRãemi: bitovi kolone bitovi reda

tabele tabele
b7 b6 b5 b4 b3 b2 b1 b0
bitovi ASCII znaka
(2) U ASCII kodu (American Standard Code for Information Interchange) DOIDQXPHULþNL ]QDFL L
simboli se predstavljaju binarnom rijeþi duåine 7 bita. Dakle moåemo predstaviti 27=128 tipova
znakova
(3) 2 bajta mogu predstavljati 216 (65536) tipova znakova.
9MHåED
3UHGVWDYLWHVYRMHLPHKHNVDGHNDGQLPEURMHPNRULVWHüL]QDNRYQLNRGL]WDEHOH
9MHåED]DNUDMGLMHOD
1 3URQDÿLWHEURMNRMLPRåHELWLSUHGVWDYOMen 4-ELWQLPR]QDþHQLPFLMHOLPEURMHP
2 3URQDÿLWH YULMHGQRVWL þLMH MH SUHGVWDYOMDQMH FLMHORJD EURMD -bitni cijeli broj predstavljen
dekadnim brojem.
(1)
(2)
8 WDEHOL VX GDWD VORYD V RGJRYDUDMXüLP 8&6-2 kodom, UTF-8 zapisom i sa HTML oktalnim i
decimalnim zapisom.
47
Dio 3. Digitalni prikaz zvuka i slike

U 2. dijelu VPR QDXþLOL GD VH ELQDUQL EURM SULND]DQ SRPRüX L NRULVWL X kompjuteru za
RSLVLYDQMH EURMþDQH YULMHGQRVWL L ]QDND U ovom dijelu nauþit üemo da se zvuk i slika mogu
predstaviti binarnim brojem na isti naþin.
1. Predstavljanje zvuka
1) Od analognog do digitalnog
=YXN PRåH ELWL SULND]DQ SRPRüX ELQDUQRJ EURMD 3URYMHULPR NDNR VH DQDORJQL SRGDFL
pretvaraju u digitalne podatke uzimanjem uzoraka, kvantizacijom i kodiranjem kako je prikazano na
Slici 1. i Slici 2.
Analogni Uzimanje 45"-6%1"7%&"# Kodiranje Digitalni

podaci uzoraka podaci
Slika 1. Digitalizacija zvuka
(1) A nalogni podaci

Zvuk je analogni oblik talasa. Kada horizontalna i vertikalna osa predstavljaju vrijeme i
amplitudu oblika talasa, analogni oblik talasa je kontinuirani kvantitet i za vrijeme i za amplitudu
oblika talasa.
(2) Uzimanje uzora ka

2JUDQLþDYDQMH REOLND WDODVD ]D RGUHÿHQR YULMHPH L njegovo prekidanje zove se uzimanje
uzora ka, DWDþND NRMD VH L]GYRML ]RYH VH WDþND Xzor ka. Interval koji se posmatra zove se period
uzor ka2EOLNWDODVDSRGVMHüDQDRULJLQDOQLDQDORJQLREOLNWDODVDNDGDMHSHULRGX]RUNDNUDüL
(3) K vantizacija
Isto tako oJUDQLþHQMHDPSOLWXGH oblika talasDXRGUHÿHQLPLQWHUYDOLPDLGROD]DN GRQXPHULþNH
vrijednosti najbliåH YULMHGQRVWL WDþNL X]RUND se zove kvantizacija. Za kvantizaciju, oblik talasa
SRGVMHüDQDRULJLQDOQLDQDORJQLREOLNWDODVDNDGDMH LQWHUYDONRML VHRGUHÿXMHNUDWDN1D6OLFL je
REOLN WDODVD RJUDQLþHQ QD QLYRD RG GR PHÿXWLP DNR VH RJUDQLþL QD QLYRD RG GR
NROLþLQD SRGDWDND NRML VH REUDÿXMX VH SRYHüDYD D JUHãNH VH VPDQMXMX 5D]OLND L]PHÿX RULJLQDOQH
analogne vrijednosti pri kvantizaciji zove se NYDQWL]DFLMVNDJUHãND
(4) K odiranje
0LMHQMDQMH QXPHULþNH YULMHGQRVWL GR NRMH VPR GRãOL X]LPDQMHP X]RUDND L NYDQWL]DFLMRP
binarnim brojem zove se kodi ranje. Npr., kYDQWL]DFLMRP SUYD WDþND X]RUND SRVWDMH D SXWHP
kodiranja postaje 010 binarni broj.
Amplituda Amplituda 7DþNDX]RUND
Vrijeme
Vrijeme
48
Amplituda Amplituda
Vrijeme Vrijeme
Slika 2. Proces prebacivanja analognih podataka u digitalne podatke (primjer kvantizacije 3 bita)
(1) Zove se AD pretvaranje (Analogna/Digitalna pretvaranje). Suprotno, pretvaranje digitalnih

podataka u analogne podatke zove DA pretvaranje (Digitalna/Analogno Pretvaranje).
(2) Ovo je vrijednosWRJUDQLþHQDRGUHÿHQLPLQWHUYDOLPD
$NR MH REOLN WDODVD RJUDQLþHQ QD QLYRD WR MH -bitna kvantizacija, a na 16 nivoa 4-bitna
kvantizacija.
2) Interval uzimanja uzoraka

Razmislimo na koliko nivoa treba izdijeliti interval uzimanja uzoraka u sljedeüHP SULPMHUX
Frekvencija je broj oscilacija za 1 sekundu. Npr., ako je frekvencija 50Hz, oblik talasa prikazan na
VOLFL D SRMDYOMXMH VH SXWD X VHNXQGL 0HÿXWLP NDGD MH WDODV RG +] GLJLWDOL]RYDQ L DNR MH
frekvencija uzorka koja pokazuje broj uzetiKX]RUDND]D MHGQXVHNXQGX+]VDPRVHQDMYLãLGLR
WDODVDPRåHX]HWLNDRX]RUDN6lika 3(b)).
Zbog toga, da bismo uzeli uzorak dna, bar dva puta, neophodno je uzeti uzorak 100 puta (uzeta
frekvencija 100+]LOLYLãH]DMHGQXVHNXQGX6lika 3(c)).
Vrh
Amplituda
Amplitude
Amplituda
Vrijeme
Frekvencija
Frekvencija uzorka Frekvencija uzorka
(a) Talas (b) Uzimanje uzorka od 50Hz (c) Uzimanje uzorka od 100Hz
Slika 3. Efekt intervala uzimanja uzoraka
9MHåED
.DGDGLJLWDOL]XMHWH]YXNVYHãWRPRUDWHXUDGLWLMHVWHX]HWLX]RUDNRG>N+]@LOLYLãHSRVekundi.
5D]PLVOLWH]DãWRMHWRWDNR
>6DYMHW@=QDPRGDMHJRUQMDJUDQLFDIUHNYHQFLMHNRMXþRYMHNPRåHþXWL>N+]@
49
2. Predstavljanje slike
1. Slika u boji
.RGGDQDãQMLKkompjutera slike u boji su prikazane kombinacijom nijansi tri osnovne boje,
R (red-crvena), G (green-zelena) i B (blue-SODYD 0LMHãDQMH WLK ERMD SRYHüDYD VYMHWORVW L ERMD VH
SULEOLåDYDELMHORM2YRVH]RYHGRGDWQRPLMHãDQMHERMD.
Kada je svaka od R, G, B predstavljena sa 8 bita, prikaz 2 8î8î8 îî256 = 16777216
boja je omRJXüHQ (Slika 4). Ovo MH GRYROMDQ EURM ERMD NRML þRYMHN PRåH SUHSR]QDWL, True color
(24-ELWQD ERMD L SRJRGQD MH ]D SULND] IRWRJUDILMH LOL GUXJH VOLNH þLML MH EURM ERMD YHOLN D ERMH VX
VORåHQH6OLNDSULND]XMHGLMDJUDPUDVWDYOMHQQDQLMDQVHWULRVQRYQH boje.
8 bita x3
Slika u boji
Slika 4. Informacija o slici
Lijeva slika je slika rastavljena na nijanse tri

primarne boje. Iznad je prikazan dio oblaka
crvenih elemenata kada je svaka RGB
kvantizovana na 256 nivoa.
Slika 5. Tri osnovne boje slike u boji
6 GUXJH VWUDQH NRG ãWDPSDþD X ERML ERMH VX SULND]DQH NRPELQRYDQMHP nijansi boja tri
osnovne boje , C (cyanogen), M (magHQWDL<\HOORZåXWD%RMDSRVWDMHWDPQLMDPLMHãDMXüLRYH
boje i SULEOLåDYDse crnoj. To se zove PLMHãDQMHERMDoduzimanjem osobina tri osnovne boje.
3UDNWLþQRQH]DYLVQDFUQD.WLQWDVHNRULVWL
50
2. Digitalizacija
1D LVWL QDþLQ NDR L ]YXk, slika se predstavlja u binarnom zapisu sa "0" i "1". Metoda
digitalizacije fotografija i slika je u osnovi ista kao i digitalizacija zvuka. Slika se digitalizuje tako
ãWR VH SRYUãLQD VOLNH SRGLMHOL OLQLMDPD X PUHåX NYDGUDWLüD-piksela (pixel) da bi se uzeo uzorak
pozicije i kvantizacija nijansi tri osnovne boje. -DVQRüDVOLNH]DYLVLRGEURMD piksela, i prikazuje se
rezolucijom (Slika 6). Kvalitet slike zavisi od rezolucije (Slika 7).
pikseli
âWR YLãH SLNVHOD EROMD
je slika.
Slika 6. Slika i pikseli
Rezolucija 480x480 Rezolucija 32x32 Rezolucija 16x16 Rezolucija 8x8

Slika 7. Uzimanje uzorka slike (razlika slike zavisi od rezolucije)
Za kvantizaciju slike QDMEOLåD YULMHGQRVW FLMHORJ EURMD QLMDQVL GRELMH VH MHGLQLFRP SLNVHOD ]D
svaku od tri osnovne boje. Broj kvantizacije, koji je sastavni dio boje slike, pokazuje kolika je
MDþLQDVYLMHWORJLtamnog. To je ton slike.
85"9"#(*&"# 85"9"#(*&"# 85"9"#(*&"# 85"9"#(*&"#

2+:#-%&"-;%#;%5'# <#-%&"-;%#;%5'# =#-%&"-;'#;%5'# 2#-%&"-;'#;%5'#
Slika 8. Kvantizacija slike ( razlika slike zavisi od tona)
-HGQRERMQDVOLND VHSULND]XMHVMHQþHQMHPSLNVHOD LVOLNDSRVWDMHNYDOLWHWQLMDDNR MH VMHQþHQMH

visokog nivoa. Jedan piksel je prikazan s dvije nijanse sive (1 bit) i 8 nijansi sive (3 bita), crne i
ELMHOH .ROLþLQD SRGDWDNDRG QLMDQVL VLYH SRVWDMH WURVWUXNR YHüD RGRQH RG QLMDQVH VLYH L VOLND
postaje realnija.
1DMPDQMDWDþNDNRMDNRQILJXULãHVOLNX]RYHVHSLNVHO
(2) Broj podjela po horizontali i veUWLNDOLL]UDåDYDUH]ROXFLMXLMDVQRMHGDüHNYDOLWHWVOLNHELWLEROML
ãWRMHUH]ROXFLMDYHüD
5H]ROXFLMDãWDPSDþDLOLVNHQHUDMHEURMSLNVHODSRLQþX-dpi (dot per inch) (oko 2.5 cm).
(3) Ovo je slika prikazana nijansiranjem crne i bijele.
51
3. Prikaz JUDILþNLKSRGDWDNDLSRNUHWQHVOLNH
1) 3ULND]JUDILþNRJSRGDWNDLSRNUHWQHVOLNH
0HWRGD NRMD REUDÿXMH VOLNX QLMDQVLUDQMHP SLNVHOD RSLVDQD X SUHWKRGQRP GLMHOX ]RYH VH
rasterska grafi ka. S druge strane, metoda predstavljanja slike koja koristi osnovne grDILþNH
HOHPHQWHNDRãWRVXSUDYDFUWDLVNULYOMHQDFUWDNUXJLþHWYRURXJDRLNRMDMHRSLVXMHVSHFLILNDFLMRP
koordinata zove se vektorska grafika.
1SU NDGD FUWDWH NUXJ QHRSKRGQH LQIRUPDFLMH VX NRRUGLQDWD FHQWUD NUXJD SUHþQLN NUXJD
ERMD XQXWUDãQMRVWL NUXJD ERMD L GHEOMLQD NUXåQH OLQLMH .DGD SULND]XMHWH JUDILþNL SRGDWDN NROLþLQD
SRGDWDNDVHVPDQMXMHDNRNRRUGLQDWHVQLPDWHNDRQXPHULþNXYULMHGQRVWLQIRUPDFLMH
Kod pokretnih slika SRNUHWLVXL]UDåHQLVXNFHVLYQRPVPMHQRPSRMHGLQDþQLKVOLNDXQL]Xgdje
VYDNDSRMHGLQDþQDVOLNDSUHGVWDYOMDGMHOLüSRNUHWD1SUPRJXüH MHSULND]DWL QHSRNUHWQXVOLNXNDR
SRNUHWQX VOLNX SULND]XMXüL QHSRNUHWQH VOLNH QHSUHNLGQR NDR LVSUHNLGDQX DQLPDFLMX -HGDQ GLR
SRNUHWQHVOLNH]RYHVHIUDPHVOLþLFD%URMIUHMPRYDVOLþLFD u jednoj sekundi zove se brzina slike, i
R]QDþDYDVHNDRfps. Slika na TV-u i videu je oko 30 fps.
5DVWHUVNL WLS 3URJUDP NRML SUHGVWDYOMD VOLNX SRUDYQDYDQMHP SLNVHOD NRULVWHüL LQIRUPDFLMX
piksela.
9HNWRUVNL WLS 3URJUDP ]D FUWDQMH JUDILþNRJ REOLNa. Postoji program za crtanje koji uglavnom
NRULVWLOLQLMHNRMHSUHGVWDYOMDMXVOLNXNRULVWHüLLQIRUPDFLMXNRRUGLQDWD
2. .ROLþLQDSRGDWDNDLVDåLPDQMH
.ROLþLQDSRGDWDNDMHGQRERMQLKVOLNDLVOLNDXERMLQLMDQVH sive i 8 nijansi sive prikazani su u
Tabeli 1, SUHWSRVWDYOMDMXüLGDMHSULND]EURMDSLNVHODî
7DEHOD.ROLþLQDSRGDWDNDLVOLND
Jednobojna slika (2 nijanse sive) 1x640x480=307200 bita = 38400 bytes
Jednobojna slika (8 nijansi sive) 3x640x480=921600 bita = 115200 bytes
Slika u boji (8x3)x640x480 = 7372800 bita = 921600 bytes
=DWLPL]UDþXQDMWHNROLþLQXSRGDWDNDVOLNHLSRNUHWQHVOLNH
9MHåED ,]UDþXQDMWHNROLþLQXSRGDWDNDVOLNHLSRNUHWQHVOLNH
.ROLND MH >%@ NROLþLQD SRGDWDND -ELWQH VOLNH X ERML þLMD MH UH]ROXFLMD î WDþDND" $NR
napravite pokretnu sliku koja prikazuje ovu sliku kao nepokretQX VOLþLFD SR MHGQRP PLQXWX pri
brzini slike od 30 ISVNROLNDMHNROLþLQDSRGDWDND>0%@"
R G B 8x3 bita
320 taþDND
240 bita
1 sekunda
30 slika
52
O dgovor
3RãWRMHVOLNDXERMLVYDNLSLNVHOLPD ELWD>%@NROLþLQX podataka WDNRGDMHNROLþLQDSRGDWDND
îî >%@
.ROLþLQD SRGDWDND VOLþLFH QHSRNUHWQH VOLNH MH >%@ NROLþLQD SRGDWDND RNYLUD MH
î >%@ 3RãWR VHNXQGD þLQH MHGDQ PLQXW NROLþLQD SRGDWDND je
î >%@
8VOXþDMX>0%@ 2 >%@ >%@NROLþLQDSRGDWDNDMHRNR>0%@
.ROLþLQDSRGDWDNDSRNUHWQHVOLNHMHYUORYHOLNDWDNRGDVHNRULVWLWHKQRORJLMDVDåLPDQMDda bi
VH VPDQMLOD YHOLþLQD SRGDWDND SUDWHüL RGUHÿHQD SUDYLOD 2EQDYOMDQMH VDåHWLK podataka zove se
ekstenzija (dekomp resija, rekonst rukcija, ekspanzija3RGDFLVHPRåGDQHüHYUDWLWLXRULJLQDOQL
]DSLVãWRüH]DYLVLWLRGPHWRGHVDåLPDQMDPHÿXWLPSRGDFLVHPRJXSURãLULWLQDQLYRNRMLQLMHWROLNR
ORãXRGQRVXQDRULJLQDOQHSRGDWNH
(1) 6DåLPDQMH NRMLP VH VDåHWL SRGDFL PRJX REQRYLWL X SRWSXQRVWL NDR RULJLQDOQL SRGDFL ]RYH VH
VDåLPDQMH EH] JXELWDND D VDåLPDQMH NRMLP VH SRGDFL QH PRJX X SRWSXQRVWL REnoviti zove se
VDåLPDQMHVJXELcima.
=D VDåLPDQMH VOLNH X ERML -3(* -RLQW 3KRWRJUDSKLF ([SHUWV *URXS NRULVWL VH PHÿXQDURGQD
standardna metoda kodiranja nepokretne slike u boji.
Formati datoteka i njihovi nastavci

3RVWRMH IRUPDWL GDWRWHND SULVXWQL X DSOLNDWLYQLP SURJUDPLPD L UD]OLþLWL IRUPDWL NRMH PRJX
REUDÿLYDWLPQRJLSURJUDPL FormaWGDWRWHNHVHXRSüeno identifikuje nizom znakova koji su dodati
na kraju imena datoteke.
Format datoteke Nastavak imena datoteke

Prisutna aplikacija doc, xls, jtd, pdf etc.
Tekst txt, csv, htm etc.
Slika bmp, jpg*, gif*, png* etc.
Zvuk wav, mid, wma*, mp3* etc.
Film avi, wmv*, mpg* etc.
9MHåED]DNUDMGLMHOD
1. Poslije izvedene 4-bit-ne kvantizacije ]D WDþNH X]RUND ]YXND $ GR , provedimo kodiranje.
0HÿXWLPYHUWLNDOQDRVDELWUHEDODLPDWLYULMHGQRVWXNRUDFLPD
Amplituda
Vrijeme
2. Kvalitet zvuka CD-a ima frekvenciju uzorka 44100 [Hz], broj kvantizacije je 16 bita, i stereo (2
NDQDOD ,]UDþXQDMPR NROLND MH >.%@ NROLþLQD podataka za 1 sekundu kada se provede digitalno
snimanje sa ovim kvalitetom zvuka.
53
Dio 4. Kompjuterski sistem

8RYRPGLMHOXXþLPRRORJLþNLPRSHUDFLMDPDXkompjuteru, osnovama funkcionisanja kompjutera i
operacijama koje se izvode u kompjuteru.
1. /RJLþNDRSHUDFLMD
1) âWDMHORJLþNDRSHUDFLMD"
1HND L]UDþXQDYDQMD REUDÿHQD kompjuterom zovu se ORJLþNH RSHUDFLMH 2VQRYQH ORJLþNH
operacije su: I operacija (A N D), I L I operacija (O R) i negacija (N O T/N E 2EMDVQLPR ORJLþNH
RSHUDFLMH SRPRüX VOMHGHüHJ SULPMHUD 3LWDMWH JUXSX RG þHWLUL RVQRYFD L þHWLUL VUHGQMRãNROFD GYD
pitanja: 'DOLVLVUHGQMRãNRODF"L'DOLVLGMHþDN"
'MHþDN 'MHYRMþLFD 'MHþDN 'MHYRMþLFD

6UHGQMRãNRODF Osnovci
;MHRGJRYRUQDSLWDQMH'DOLVLVUHGQMRãNRODF"D<MHRGJRYRUQD'DOLVLGMHþDN"6SLVDN
PRJXüLK RGJRYRUD MH GDW X WDEHOL 2YD WDEHOD VH ]RYH tabela istinitosti (tabela 1). Vrijednosti I
operacije (AND), ILI operacije (OR) i negacije (NOT/NE) je prikazan dolje.
Pitanje
3'DOLVLVUHGQMRãNRODF"
Odgovor je X.
Za Da, X=1
Za Ne, X=0
3'DOLVLGMHþDN"
Odgovor je Y.
Za Da, Y=1
Za Ne, Y=0
54
2) I operacija (AND), ILI operacija (OR) i negacija (NOT/NE)
1. A N D operacija
5H]XOWDWRGJRYRUDQDSLWDQMH'DOLVLVUHGQMRãNRODF i GMHþDN"GRGLMHOLWHSURPMHQOMLYRM=
Za Da i Ne, Z=1 odnosno Z=0
6UHGQMRãNRODF 6UHGQMRãNRODF Osnovac: Osnovac:

Tabela 1. Tabela istinitosti

(a) I operacija (AND)
X Y Z
0 0 0
0 1 0
1 0 0
1 1 1
Z postaje 1 samo kada su obje vrijednosti X i Y MHGQDNHDXRVWDOLPVOXþDMHYLPD
2. I L I operacija (O R)
5H]XOWDWRGJRYRUDQDSLWDQMH'DOLVLVUHGQMRãNRODFili GMHþak?" dodijelite promjenljivoj Z.
Za Da i Ne, Z=1 onosno Z=0
6UHGQMRãNRODF: 6UHGQMRãNRODF: Osnovac: Osnovac:

55
(b) ILI operacija (OR)

X Y Z
0 0 0
0 1 1
1 0 1
1 1 1
Z postaje 1 kada su obje vrijednosti X i Y (ili jedna od njih) jednake DXRVWDOLPVOXþDMHYLPD
3. Negacija
RezuOWDWRGJRYRUDQDSLWDQMH'DOLVLVUHGQMRãNRODF"GRGLMHOLWHSURPMHQOMLYRM=
Za Da i Ne, Z=1 odnosno Z=0
Osnovac: Osnovac: 6UHGQMRãNRODF: 6UHGQMRãNRODF:

'MHþDN 'MHYRMþLFD 'MHþDN 'MHYRMþica
(c) Negacija (NOT)

X Z
0 1
1 0
Z postaje 1 ako je X jednako 0 i obrnuto.
9MHåED
.RMDYUVWDJUDILþNRJSRGDWNDVHGRELMDNDGDVHNRULVWH$1'RSHUDFLMDL,RSHUDFLMD]DGYDJUDILþND
prikaza na slikama 3. i 4. na str. 25?
56
2. /RJLþNRNRORLIXQNFLMHkompjutera
1) /RJLþNRNROR
3URFHGXUD NRMD SURYRGL ORJLþNH RSHUDFLMH X kompjuteru zove se logiþko kolo. Osnove ovog
ORJLþNRJ NROa su: AND/I procedura, OR/ILI procedura i NOT/NE procedura. Ove procedure
SURYRGH$1',RSHUDFLMHRSHUDFLMHORJLþNRJ]ELUDLQHJDFLMH
Sabiranje jedne cifre binarnog broja
Zbir?
/RJLþND PUHåD NRMD YUãL VDELUDQMH MHGQRFLIUHQLK ELQDUQLK EURMHYD ]RYH VH SROXVDELUDþ
6DELUDMPR ELQDUQH FLIUH ; L < L SUL WRPH PRåHPR GRELWL GYRFLIUHQ UH]XOWDW FV JGMH MH V FLIUD QD
MHGLQLþQRPPMHVWXUH]XOWDWDDFMHPRJXüLSUijenos. Tabela 2.
Tabela 2. Tabela istinitosti za sabiranje
Vrijednosti koje se Prva cifra

sabiraju
Prijenos
Slika 1. 3ULPMHUSROXVDELUDþD]D; L<
57
2) Konfiguracija kompjuterskog sistema

,]ERURSUHPHNRMDþLQL kompjuterski sistem zove se konfiguracija. Kompjuter komunicira sa
GUXJLP XUHÿDMLPD WDNR ãWR VH SUHNR XOD]QLK XUHÿDMD podaci mogu unositi u kompjuter a preko
L]OD]QLK XUHÿDMD se mogu izdDYDWL UH]XOWDWL REUDGH 8UHÿDM X NRPH VH þXYDMX SURJUDPL L SRGDFL
zove se memorija. Postoji operativna memori ja RAM (Random acces memory) u kojoj se
L]YUãDYDMXVYLSURJUDPLLREUDGDSRGDWDNDVanjska memorija (hard disk, floppy disk, CDVOXåL]D
pohranu programa i podataka koji se po potrebi mogu prenijeti u operativnu memoriju u cilju
QMLKRYRJ L]YUãHQMD C PU (central p rocessing unit/ centralna jedinica za obradu MH XUHÿDM X
kompjuterX X NRPH VH L]YUãDYDMX LQVWUXNFLMH SURJUDPD L L]YRGH UD]OLþLWH RSHUDFLMH nad podacima.
Kompjuter se sastoji od centralne jedinice i SHULIHUQLKXUHÿDMD koji se jednim imenom nazivaju
hardver. Program je niz instrukcija koje kompjuter L]YUãDYD SUL UMHãDYDQMX RGUHÿHQRJ ]DGDWND
6LVWHPVNHLDSOLNDWLYQHNRULVQLþNHSURJUDPHMHGQRPULMHþMX]RYHPRsoftver.
Prijenos instrukcija Instrukcije izlaza
Instrukcije ulaza 8SUDYOMDþNDMHGLQLFD Prijenos instrukcija
$ULWPHWLþND Program ,]OD]QLXUHÿDML

8OD]QLXUHÿDML instrukcija
Podaci
$ULWPHWLþNR-ORJLþND
jedinica
Vanjska memorija
Podaci
Operativna
memorija
Ulaz podataka Izlaz
podataka
Program, podaci
Podaci
Tok instrukcija Tok programa, podataka
Slika 2. Osnovna konfiguracija kompjutera
(1) Pet funkcija: XOD]þXYDQMHL]OD]RSHUDFLMDNRQWUROD]RYXVHSHWJODYQLKIXQNFLMDkompjutera.

(2) UlazQL XUHÿDML WDVWDWXUD PLã LWG VX MHGLQLFH ]D XQRV SRGDWDND 0RQLWRU L ãWDPSDþ VX L]OD]QL
ureÿDML)ORSS\GLVNHWDKDUGGLVN, DVD jedinica, CD-ROM jedinica itd. su vanjske memorije.
3) Operacije kompjutera
U operativnoj memoriji se nalazi program koji se neposredno izvrãDYD L SRGDFL NRML VH
QHSRVUHGQR NRULVWH SUL L]YUãDYDQMX SURJUDPD 3UL L]YUãHQMX SURJUDPD X RSHUDWLYQRM PHPRULML
podaci se unose iz vanjske PHPRULMH L SURVOMHÿXMX X regista r CPU-a. Podaci i instrukcije se
UD]PMHQMXMXL]PHÿX operativne memorije i registra velikom brzinom (Slika 3).
Predstavimo proces rada CPU-DQDSULPMHUX³VDELUDQMH´
58
<8SUDYOMDþNDMHGLQLFD> <Operativna memorija>
Instrukcija je privremeno þLWDQMH Address

VPMHãWHQD. þLWDQMH
Registar
instrukcija þLWDQMH
,]YUãHQD LQVWUXNFLMD MH 3URJUDPVNLEURMDþ Instrukcija
VPMHãWHQD X RSHUDWLYQX sabiranje
memoriju. þXYDQMH
<Aritm-ORJLþND
jedinica>
Operacijski sklop
Registar Podatak
potreban za operaciju
+ sabiranje
Registar potreban za Registar

operaciju
Slika 3. Osnovna operacija CPU
,QVWUXNFLMH L SRGDFL VX VPMHãWHQL X RSHUDWLYQX PHPRULMX =QDþHQMH VYDNH instrukcije je prikazano
ispod.
ýLWDQMH 3RGDFLVHþLWDMXL]RSHUDWLYQHPHPRULMH
Sabiranje: ,]YUãDYDVHVDELUDQMH
Snimanje: 3RGDFLVHþXYDMXXRSHUDWLYQRMPHPRULML
=DYUãHWDN 3URFHVMH]DYUãHQ
,QVWUXNFLMD þLWDQMH QD DGUHVL MH SURþLWDQD L REUDÿHQD 3RGDWDN QD DGUHVL MH SURþLWDQ L
SULYUHPHQRVPMHãWHQXUHJLVWDU$&38-D3URJUDPVNLEURMDþMHSRVWDYOMHQQDDGUHVX
<Operativna memorija>
ýLWDQMHLQVWUXNFLMH
Adresa
ýLWDQMHLQVWUXNFLMH
ýLWDQMH
Slanje na
adresu 10 ýLWDnje Instrukcija
3URJUDPVNLEURMDþ ýLWDQMH
Sabiranje
Spremanje
Kraj
,]YUãDYDQMH
instrukcije
Podatak
Registar
Register
59
,QVWUXNFLMDþLWDQMH QDDGUHVL MHSURþLWDQD L REUDÿHQD3RGDWDNQDDGUHVL MHSURþLWDQ L

SULYUHPHQRVPMHãWHQXUHJLVWDU%3URJUDPVNLEURMDþMHSRVWDYOMHQQDDGUHVX
< Operativna memorija >

ýLWDQMHLQVWUXNFLMH
" Adresa
ýLWDQMH
ýLWDQMHLQVWUXNFLMH "
" ýLWDQMH
Slanje na " Instrukcija
ýLWDQMH adresu 11 Sabiranje
3URJUDPVNLEURMDþ " "

6PMHãWDQMH
" "
Kraj
"
Podatak
"
Registar
,QVWUXNFLMD VDELUDQMH QD DGUHVL MH SURþLWDQD L REUDÿHQD 6DUGåDM UHJLVWUD $ ³ L VDGUåDM
registra B "5" se sabiraju i rezultat operacije je L SULYUHPHQR MH VPMHãWHQ X UHJLVWDU &
3URJUDPVNLEURMDþMHSRVWDYOMHQQDDGUHVX
< Glavna memorijska oprema >
ýLWDQMHLQVWUXNFLMH Adresa
"
ýLWDQMH
ýLWDQMHLQVWUXNFLMH ýLWDQMH
" "
,]YUãavanje Sabiranje Instrukcija
+ sabiranje
instrukcije
3URJUDPVNLEURMDþ Spremanje
=DYUãHWDN
ýLWDQMH
Podatak
Registar
,QVWUXNFLMD VSUHPL QD DGUHVL MH SURþLWDQD LREUDÿHQD 6DGUåDM UHJLVWUD & MH VPMHãWHQ QD
DGUHVL JODYQRJ PHPRULMVNRJ XUHÿDMD 3RGDWDN QD RYoj adresi je rezultat operacije. Programski
EURMDþMHSRVWDYOMHQQDDGUHVX
60
< Glavna memorijska oprema>
ýLWDQMHLQVWUXNFLMH
" Adresa
þLWDQMH
ýLWDQMHLQVWUXNFLMH þLWDQMH
" "
Slanje na Sabiranje Instrukcija
ýXYDQMH adresu12
3URJUDPVNLEURMDþ ýXYDQMH
Kraj
,]YUåDYDQMH Podatak
<9=.0->?<,/"
Registar
,QVWUXNFLMDNUDMQDDGUHVLMHSURþLWDQDLVHULMDSURFHVDSURJUDPDMH]DYUãHQD
9MHåED]DNUDMGLMHOD
1. Kada je signal "1" ili "0" unesen u X i Y na slici 1, provjerite izlazne rezultate za C i S za svaki
VOXþDM
61
Poglavlje 32EUDGDLQIRUPDFLMDNRULãWHQMHPkompjutera
3RJODYOMH 2EUDGD LQIRUPDFLMD NRULãtenjem

kompjutera
Dio 1. Algoritam
8 RYRP SRJODYOMX XþLt üHPR R PHWRGDPD REUDGH LQIRUPDFLMD NRULãWenjem kompjutera, o
SUHWUDåLYDnju i procesu obrade sortiranja podataka.
1. âWDMHDOJRULWDP"
-HGQRRGRELOMHåMDVDYUHPHQRJVYLMHWDMHVWHXþHVWDOD i raznovrsna primjena kompjutera. Npr.,

nDXþQR-WHKQLþND SULPMHQD SRVORYQD SULPMHQD SULPMHQD X XSUDYOMDQMX kompjuterskim
komunikacijama i drugo.
2EUDGDLQIRUPDFLMDNRULãtenjem kompjuterDL]YRGLVHQDVOMHGHüLQDþLQ
[1] Problem se analizira i oblikuje.
>@5D]PDWUDVHPHWRGDUMHãDYDQMDSUREOHPD
[3] Razmatra se konkretna metoda obrade.
[4] Procedura (program) itd., se kreira na oVQRYXUMHãHQMD
>@3URFHGXUDVHL]YUãDYDLGROD]LVHGRUMHãHQMDSUREOHPD
Metod obrade u koraku [2] i [3] zove se algoritam D JUDILþNL ]DSLV DOJRULWPD ]RYHPR
algoritamska shema ili dijagram toka (eng. flowchart).
Definicija algoritma
Algoritam je kRQDþDQ QL]NRUDNDNRML MDVQR LRGUHÿHQRYRGHNDUMHãHQMXQHNRJSUREOHPDXNROLNR
UMHãHQMH SRVWRMLRGQRVQRGDMXRGJRYRUGDSUREOHPQHPDUMHãHQMDDNRUMHãHQMHQHSRVWRML
3ULPMHU6DVWDYLWHSURFHGXUXL]ERUDSUHGVWDYQLNDRGMHOMHQMD]D6DYMHWXþHQLND
NoYR SROXJRGLãWH MH WHN SRþHOR L PRUDWH L]DEUDWL SUHGVWDYQLND RGMHOMHQMD ]D 6DYMHW XþHQLND
2GOXþHQRMHGDVYDNLXþHQLNRGMHOMHQMDQDSLãHLPHMHGQRJLOLGYDNDQGLGDWD.DGDMHEURMXþHQLNDX
RGMHOMHQMX QHSDUDQ QHPRJXüH MH GD GYD XþHQLND LPDMX LVWL EURM JODVova. Razmislite o proceduri
JODVDQMD]DL]ERUSUHGVWDYQLNDRGMHOMHQMD]D6DYMHWXþHQLNDLSUHGVWDYLWHMHGLMDJUDPRPWRND
Procedu ra 1. Tekstualni opis algoritma

3URFHGXUD VDGUåL VOMHGHüH NRUDNH RWYRULWH JODVDþNX NXWLMX L]EURMite glasove za svakog
kDQGLGDWDLXSRUHGLWHEURMJODVRYDGRNRMLKVWHGRãOL
'HWDOMQLMHREMDãQMHQLNRUDFL
³2WYRULWHJODVDþNXNXWLMX´2WYRULWHJODVDþNXNXWLMXJGMHVXJODVDþNLOLVWLüL
³,]EURMLWHJODVRYHÍzbrojite glasove dobijene za svakog kandidata.
³8SRUHGLte bURMJODVRYD´8SRUHGLWHEURMJODVRYDGRNRMLKVWHGRãOLLL]DEHULWHNDQGLGDWDNRMLMH
GRELRQDMYLãHJODVRYD
Procedu ra 2. 2SLVSRPRüXGLMDJUDPDWRNDDOJRULWDPVNHsheme)

3URFHGXUD VH RSLVXMH GLMDJUDPRP WRND NDR ãWR MH SULND]DQR QD SOLFL *UDILþNL VLmboli
algoritamskih koraka prikazani su u Tabeli 1.
62
3RþHWDN
,]YDGLWHJODVDþNHOLVWLüH
NE
Da li je registrovan A
DA
Dodajte 1 glas za A Dodajte 1 glas za B
NE
Da li je dobijeni broj
JODVRYDYHüLRG%
DA
2GDEHULWH$NDRþODQD6DYMHWDXþHQLND 2GDEHULWH%NDRþODQD6DYMHWDXþHQLND
Kraj
Slika 1.
63
*UDILþNLVLPERO =QDþHQMH
Upravljanje
" L]YUãDYDQMHP
" Obrada podataka
Ispitivanje uvjeta
" 8QRãHQMHSRGDWDND
" Izdavanje podataka
7DEHOD*UDILþNLVLPEROLDOJRULWDPVNLKNRUDND
Napomena
Tekstualni zapis algoritma (procedura 1) koji smo naveli ima izvjesne nedostatke. Prije svega,
WHNVW PRåH ELWL QHMDVQR IRUPXOLVDQ L QHSUHJOHGDQ VD JOHGLãWD XYLGD X YUVWX DOJRULWDPVNLK koraka i
strukturu algoritma. Pod strukturom algoritama podrazumijevamo redoslijed pojedinih vrsta
DOJRULWDPVNLKNRUDNDXDOJRULWPX9UVWDDOJRULWDPVNRJNRUDNDMHNDUDNWHUDNFLMHNRMDVHL]YUãDYDX
algoritamskom koraku. Da bi se osigurao pregledan zapis tRND DOJRULWPD X NRPH üH VH MDVQR
XRþDYDWLYUVWHDOJRULWDPVNLKNRUDNDLVWUXNWXUDDOJRULWPDNRULVWLt üHVHJUDILþNL]DSLVL
Zadata k 1.
1DSLãLWH DOJRULWDPVNX VKemu tako da primjeru 1. dodate proces koji dozvoljava postojanje
QHYDåHüLKOLVWLüD
64
2. Osnovna struktura algoritma
1) Algoritam
3ULPMHUSRND]XMHSURFHGXUXL]ERUDþODQD6DYMHWDXþHQLNDNRULVWHüLVLPEROHGLMDJUDPDWRND
kao ãWR VX REUDGD L SURFMHQD 8RSüeno, algoritmom se mogu predstaviti tri osnovne strukture:
linijska struktura, razgranaWDVWUXNWXUDLFLNOLþQDVWUXNWXUDNDRãWRMHSULND]DQRQDVOLNDPDRGGR
.RPELQRYDQMHPRYLKHOHPHQWDUQLKDOJRULWDPVNLKVWUXNWXUDREUD]XMXVHVORåHQLDOJRULWPL
Predstavimo primjerima tri osnovne strukture algoritma.
1. L inijska stru ktura
Struktura kod koje se, SUL MHGQRP L]YUãDYDQMX DOJRULWPD, svaka naredba L]YUãDYD WDþQR
jedanput naziva se linijska struktura. Na Slici 1. QDUHGED L QDUHGED VX L]YUãHQH ]DGDWLP
redosliMHGRPLL]YUãLOHVXVHWDþQRMHGDQSXW
Naredba 1
Naredba 1 je izvrãena
Naredba 2
1DUHGEDMHL]YUãHQD
Slika 1. Linijska struktura
2. Razgranata stru ktura

Ovo je struktura u kojoj se redoslijed obrade mijenja u zavisnosti od uvjeta. Na Slici 2. naredba
VH L]YUãDYD DNR MH uvjet WDþDQ 'D D QDUHGED VH L]YUãDYD DNR MH uvjet QHWDþDQ 1H 3RVOLMH
L]YUãDYDQMDQDUHGEHLOLQDUHGEHQDVWDYOMDVHVDL]YUãDYDQMHPVOjHGHüHJQL]DQDUHGEL
Ne
Uvjet
Ako je uvjet ispunjen
Da " "
L]YUãDYDVHQDUHGED
Naredba 1 Naredba 2 a ako uvjet nije ispunjen
L]YUãDYDVHQDUHGED
Slika 2. Razgranata struktura
65
3. &LNOLþQDVWUXNWXUD (Petlja)
U svDNRGQHYQRPåLYRWXþHVWRVHSRMDYHLGRJDÿDMLSRQDYOMDMX1LMHWHãNRSUHWSRVWDYLWLGDELL
u algoritmima bilo pogodno da se izvjestan broj algoritamskih koraka ponavlja. Ovakav dio
DOJRULWPDNRMLVH PRåHYLãHSXWDSRQDYOMDWLREUD]XMHFLNOLþQXVWUXNWXUX8 zavisnosti od izlaznog
kriterijDFLNOXVLVHGLMHOHQDEURMDþNHFLNOXVHLFLNOXVHVDXvjetima.
%URMDþNLFLNOXV je ciklus u kome je broj ponavljanja kriterij za izlazak iz njega.

.RULãWHQMH EURMDþNLKFLNOXVDSUHWSRVWDYOMDGD PL]QDPRNROLNRSXWDåHOLPRGD se ponovi dio tijela
FLNOXVD0HÿXWLPQHNDGDQLMHMDVQRNROLNRüHSXWDGDVHL]YUãLFLNOXV2YXPRJXüQRVWSUXåDuvjetni
ciklus.
.
Ne
Uvjet "
i=1,n "
Da Tijelo ciklusa
Tijelo ciklusa
naredba " Ne
Uvjet
Da
%URMDþNLFLNOXV)RU 8YMHWQi ciklus While Uvjetni ciklus Repeat
3URJUDPL X VHEL VDGUåH podatke. Podatak je objekW REUDGH D SURJUDP GHILQLãH QDþLQ REUDGH
podataka. Svi podaci sa kojima program radi moraju se nalaziti u operativnoj memoriji. Mjesto u
operativnoj memoriji u kome se nalazi jedan podatak zovemo lokacija. Identifikator lokacije u
SURJUDPX ]RYH VH SURPMHQOMLYD 9ULMHGQRVW NRMX GRELMD SURPMHQOMLYD ]RYH VH WHNXüD YULMHGQRVW
-HGQD RG RVQRYQLK QDUHGEL REUDGH SRGDWDND MH QDUHGED GRGMHOH 1DUHGED GRGMHOH VH R]QDþDYa
znakom jedanakosti (=). Npr., nDUHGEDSRYHüDYDQMDYULMHGQRVWLSURPMHQOMLYH[]DMHGDQR]QDþDYDVH
sa x = x＋1. Promjenljivoj x se dodaje broj 1 (desna strana) i taj zbir se dodjeljuje promjenljivoj x
(lijeva strana).
2) Primjeri jednostavnih algoritama
Pokazat üHPR SULPMHUH MHGQRVWDYQLK DOJRULWDPD WUL RVQRYQH VWUXNWXUH: linijske strukture,
UD]JUDQDWHVWUXNWXUHLFLNOLþQHVWUXNWXUH
Primjer 2. L inijska stru ktura

1DSLãLWHDOJRULWDPVNXshHPXLWHNVWXDOQRRSLãLWHDOJRULWDP]DXQRVEURMHYDXSURPMHQOMLYX a, 5 u
promjenljivu b LL]UDþXQDWL]ELUa+b dodijelite promjenljivoj c.
66
Procedu ra
1. Tekstualni opis algoritma

(1) Unesite vrijednosti promjenljive a i promjenljive b.
(2) Saberite vrijednosti promjenljive a i promjenljive b, i dodijelite je promjenljivoj c.
3ULNDåLWHYULMHGQRVWSURPMHQOMLYHFQDHNUDQX
Obrada 1
Slika 4. Promjenljiva i podaci
2. Jednostavno opisana procedura

(1) Unesite a, b
(2) c = a+b
3ULNDåLWHF
3RþHWDN
a,b
c=a+b
Kraj
Za primjer programa na SOLFLNRULãWHQ MHSURJUDPVNL MH]LNNRML MHVH QDOD]LXSURJUDPX]D

rad sa radnim tabelama. NumHULþND YULMHGQRVW X üHOLML % MH GRGijeljena promjenljivoj a,
QXPHULþNDYULMHGQRVWXüHOLML%MHGRGijeljena promjenljivoj b3URPMHQOMLYD³F´VDGUåLUH]XOWDW
L]UDþXQDWRJ]ELUDDELWDQXPHULþNDYULMHGQRVWMHGRGiMHOMHQMDüHOLML%
67
Cells (1,2) predstavlja

üHOLMX%.
Cells(1,2).Value predstavlja
YULMHGQRVWüHOLMH%.
Slika 5. 3ULPMHUSURJUDPDLUH]XOWDWDL]YUãHQMD
(1) ZQDNMHGQDNRVWL³ ³JRYRULGDMHUH]XOWDWVGHVQHVWUDQHGRGijeljen promjenljivoj s lijeve strane
Zadata k 2.
1DSLãLWHDOJRULWDPVNX shemu i tHNVWXDOQRRSLãLWHDOJRULWDP L]UDþXQDYDQMDUD]OLNH LSURL]YRGDGYLMH
YULMHGQRVWLNRULVWHüLSURPMHQOMLYHXSULPMHUX
Primjer 3. Razgranata stru ktura

1HND MH XOD]QL SRGDWDN EURM ERGRYD RVYRMHQLK QD ãNROVNRP WDNPLþHQMX L]
LQIRUPDWLNH 1DSLãLWH DOJRULWDPVku shHPX L WHNVWXDOQR RSLãLWH DOJRULWDP
GRGMHOMXMXüLSURPMHQOMLYRM*YULMHGQRVWNDGDMHRVYRMHQLEURMERGRYDLOL
YLãH LGRGMHOMXMXüLSURPMHQOMLYRM* YULMHGQRVWNDGD MHUH]XOWDW PDQMLRG
bodova.
Procedu ra
1. Tekstualni opis algoritma :
(1) Vrijednost broja bodova je unesena u promjenljivu tokuten.
$NRMHYULMHGQRVWSURPMHQOMLYHWRNXWHQERGRYDLOLYLãH.
(3) Promjenljivoj G se dodjeljuje vrijednost 1.
(4) Ako je vrijednost promjenljive tokuten manji od 50 bodova.
(5) Promjenljivoj G se dodjeljuje vrijednost 0.
(6) Prikazuje se vrijednost promjenljive G.
Jednostavno opisana procedura

(1) Vrijednost za promjenljivu tokuten se unosi
(2) Ako je tokuten t 50
(3) G = 1
(4) Ako nije
(5) G = 0
(6) G je prikazan
68
3RþHWDN
tokuten
Ne
tokuten t50
Da
G=1 G=0
"
Kraj
Slika 6. 3ULPMHUSURJUDPDLUH]XOWDWDL]YUãHQMD
=DGDFL]DVDPRVWDODQUDGXþHQLND
1. Napiãite algoritamsku shemu i WHNVWXDOQR RSLãLWH DOJRULWDP L]UDþXQDYDQMD IXQNFLMH GDWH

formulama
1 ; br_bodova 30
"""""""""
G= 2 br_bodova 50
; 30d@A"
3 ; br_bodova t 50
2. 1DSLãLWHDOJRULWDPVNXVKemu dodavanja procesa neprikaziYDQMDYULMHGQRVWLL]DYUãLWHRSHUDFLMX

kada se -1 unese za primjer 3.
69
Primjer 4. &LNOLþQDVWUXNWXUD (Petlja)

Napisati algoritamsku shemu kojom se promjenljivoj x dodjeljuju vrijednosti od 1 do 10.
Vrijednosti promjenljive x potrebno je i RGãWDPSDWL
3RþHWDN
X = 1,10
Kraj
Slika 7. 3ULPMHUSURJUDPDLUMHãHQMD
=DGDFL]DVDPRVWDODQUDGXþHQLND
1. Napisati algoritamsku shHPXNRMRPVHSURPMHQOMLYRM[GRGMHOMXMXYULMHGQRVWL«

Vrijednosti promjenOMLYH[SRWUHEQRMHLRGãWDPSDWL
2. Napisati algoritamsku shHPX]DãWDPSDQMHYULMHGQRVWLSURPMHQOMLYH[GRGMHOMXMXüLMRMYULMHGQRVWL

od 1 do n.
70
3. 3UHWUDåLYDQMHLVRUWLUDQMH
ýHVWRVPRXVLWXDFLMLGDXVYDNRGQHYQRPåLYRWXSUHWUDåXMHPRLVRUWLUDPRpodatke, npr., kada
WUDåLPR ULMHþ X bosansko-HQJOHVNRP ULMHþQLNX SRGDFL VX VRUWLUDQL SR Dbecednom redu). Ovdje
XþLPRPHWRGXSUHWUDåLYDQMa i metodu sortiranja podataka.
1) 6HULMVNRSUHWUDåLYDQMHLELQDUQRSUHWUDåLYDQMH
1. 6HULMVNRSUHWUDåLYDQMH
1DODåHQMH RGUHÿHQLK SRGDWDND L] SRGDWDND VPMHãWHQLK X niz (ar ray) ili tabelu zove se
SUHWUDåLYDQMH. Najjednostavniji algoritam pretraåivanja je serijsko pret raåivanje traåenja
podataka od poþetka tabele jedan po jedan.
(1) Ako je promjenljiva jedan elemenat, onGDMHQL]JUXSDHOHPHQDWD7R]QDþLGDVHJUXSDLVWRJWLSD

podataka zove niz.
=D VHULMVNR SUHWUDåLYDQMH SRGDFL QH PRUDMX XYLMHN ELWL SRUHGDQL RG PDQMHJ SUHPD YHüHP L
REUQXWR'DNOHQL]QHPRUDELWLXUDVWXüHPLOLRSDGDMXüHPSRUHWNX
Primjer 5. A lgRULWDPVHULMVNRJSUHWUDåLYDQMD
3URQDÿLPRVHULMVNLPSUHWUDåLYDQMHPEURMXQL]XRGFLMHOLKEURMHYD
Procedura 1.
7UDåLWHSRGDWDNRGSRþHWNDWMRGSUYRJHOHPHQWD
niza a (1) redom.
(1) Uporedite vrijednost elementa a(1) sa
YULMHGQRãüX 3RãWR VX YULMHGQRVWL UD]OLþLWH
SUHÿLWHQDVOMHGHüLNRUDN
(2) Uporedite vrijednost drugog elementa a(2) sa
YULMHGQRãüX 3RãWR VX YULMHGQRVWL UD]OLþLWH
SUHÿLWHQDVOMHGHüLNRUDN
1D SR]LFLML WUHüHJ HOHPHQWD D YULMHGQRVW
SRVWDMHMHGQDNDWUDåHQRPSRGDWNX
7UDåHQL SRGDWDN MH SURQDÿHQ SRVOLMH
SRUHÿHQMD
.DGD VH WUDåHQL SRGDWDN SURQDÿH SULNDåH VH L
petlja SURQDODåHQMDMH]DYUãHQD
3RþHWDN
"
Procedu ra 2. O pis algoritma i algoritamska shema i = 1,7
a(i)
(1) Unosimo elemente niza a(i) "
(2) i dobijamo vrijednosti od 1 do 7.
(3) Ako je a(i) = 36,
³3URQDÿHQ´MHSULND]DQRLRSHUDFLMDMH]DYUãHQD. i = 1,7
(5) Izlazimo iz ciklusa. "
37"
(6) Ako nije, YUDüDPRVHQDSRþHWDNFLNOXVD. a(i) = 36 "
" Ne
" Ä3URQDÿHQ³
Kraj
"
71
2. %LQDUQRSUHWUDåLYDQMH
Kada postoji mnogo podataka koML VH WUDåH VHULMVNR SUHWUDåLYDQMH QLMH HILNDVQR .DR
posljedica toga koristi se ELQDUQRSUHWUDåLYDQMH XNRPHVHSULPMHQMXMHPHWRGDWUDåHQMDRGUHÿHQRJ
SRGDWNDGLMHOHüLLQWHUYDOQDSROD
=D ELQDUQR SUHWUDåLYDQMH podaci se moraju poredati od manjeg prema YHüHP LOL REUQXWR WM
PRUDMXVHVRUWLUDWLXUDVWXüLLOLRSDGDMXüLQL]
Primjer 6. $OJRULWDPELQDUQRJSUHWUDåLYDQMD
3URQDÿLWHEURMXQL]X RGFLMHOLKEURMHYDLVWLKNDRXSULPMHUXELQDUQLPSUHWUDåLYDQMHP
Procedura 1.
1. ,]UDþXQDMWHVUHGQML þODQLVPDQMLWHLQWHUYDOSUHWUDåLYDQMD
(1)Saberite indeks prvog i posljednjeg þlana niza i podjelite sa brojem 2. Na taj naþin dobijate
poziciju i vrijednost srednjeg þlana. Dakle (1＋· SRGDWDNYULMHGQRVWHOHPHQWDDMH
VUHGQMLþODQ
(2) "QLMHWUDåHQDYULMHGQRVW3RãWRMHPDQMLRGEURMDSRVWRMLQDOLMHYRMSRORYLQL
2. 6DGDMHYULMHGQRVWDJRUQMDJUDQLFDLVXåHQMHLQWHUYDOSUHWUDåLYDQMD
3RãWRWUDåHQLSRGDWDNSRVWRMLXOLMHYRMSRORYLQLSRQRYLt üHPRSRVWXSDN6DEHUite indeks prvog i
WUHüHJþODQDQL]DLSRGMHOLWHVDEURMHP'DNOH＋· SRGDWDN³YULMHGQRVWHOHPHQWDD
MHVUHGQMLþODQ
QLMHWUDåHQDYULMHGQRVW3RãWRMHYHüLRGEURMDSRVWRMLQDGHVQRMSRORYLQL
3. Sada je vrijednost a(2) GRQMDJUDQLFDLVXåHQMHLQWHUYDOSUHWUDåLYDQMD

3RãWRWUDåHQLSRGDWDNSRVWRMLQDGHVQRMSRORYLQLSRQRYLt üHPRSRVWXSDN6DEHULWHLQGHNVWUHüHJL
WUHüHJ þODQD QL]D L SRGMHOLWH VD EURMHP Dakle (3＋· L SRGDWDN YULMHGQRVW HOHPHQWD
a MHGQDNMHWUDåHQRPSRGDWNX
7UDåHQLSRGDWDNMHSURQDÿHQSRVOLMHWULSRUHÿHQMD
72
Procedu ra 2. A lgoritam i dijagram toka.
3RþHWDN
"
i = 1,7
"
a(i)
"
i = 1, j = 7
idj
Da
m = (i+j) / 2
Da
a(m) = 36
Ne
Ne
a(m) ! 36
"
Da
i=m+1 j=m-1 Ä3URQDÿHQ³
Kraj
L«,QGHNVGRQMHJUDQLFH
M«,QGHNVJRUQMHJUDQLFH
P«,QGHNVVUHGQMHYULMHGQRVWL
(1) Promjenljivoj i se dodjeljuje vrijednost 1, a promjenljivoj j vrijednost 7
(2) Ponavljajte niz sljHGHüLKRSHUDFLMDVYHGRNMHi jednako ili manje od j
(3) m = (i＋M·
$NRMHDP WUDåHQDYULMHGQRVWMHSURQDÿHQD
"Postojanje" je prikazano i opeUDFLMDMH]DYUãHQD
$NRQLMHDP LVSLWXMHVHWDþQRVWVOjHGHüHJXvjeta: da li je a(m) !36
ako jeste promjenljivoj j dodjeljujemo vrijednost m-1 tj. j = m-1
(6) U suprotnom
promjenljivoj i dodjeljujemo vrijednost m+1 tj. i = m＋1
9UDüDPRVH na korak (2)
$NR LQGHNV VUHGQMHJ þODQD QL]D QLMH FLMHOL EURM RGVLMHFLWH GHFLPDOQL GLR EURMD L GRELMDWH FLMHOL
EURM $NR LPDWH QL] VD SDUQLP EURMHP þODQRYD, npr., þODQRYD LPDt üHWH VOjHGHüX VLWXDFLMX
(1+8)y 'DNOHLQGHNVVUHGQMHJþODQDELt üH broj 4.
73
6WUXNWXUDSRGDWDNDNRMDVHNRULVWL]DSUHWUDåLYDQMHLVRUWLUDQMH- ar ray (niz)

1L]MHVWUXNWXUDSRGDWDNDNRMDPRåHGDVDGUåLYLãHRGMHGQHSURPMHQOMLYHLVWRJWLSD8RSüeno
RYD PHWRGD VH NRULVWL ]D REUDGX YHOLNH NROLþLQH SRGDWDND LOL LãþLWDYDQMD YLãH RG MHGQRJ SRGDWND X
serijama. Ideja je da se sve promjenljive, kada ih je mnogo, nazovu istim imenom. Npr. a, a
PHÿXVREQRGDVHUD]OLNXMXSRPMHVWXXQL]XNRMHVHRGUHÿXMHLQGHNVRP
Kod jednodimenzionalnog niza podaci se predstavljaju kao a (1), a (2 « a (n), gdje a
R]QDþDYD LPH QL]D Q R]QDþDYD EURM HOHPHQDWD QL]D L « QR]QDþDYDMX YULMHGQRVWL LQGHNVD
niza. Dvodimenzionalni niz od 3 vrste i 2 kolone predstavlja se kao b (1, 1), b (1, 2), b «b
(3, 2).
Na osnovu vrijednosti indeksa niza PRJXüHMHSURQDüLHOHPHQDWXQL]X2YDRVRELQDQL]DþLQL
SURFHVSUHWUDåLYDQMDLVRUWLUDQMDHILNDVQLP
'YRGLPHQ]LRQDOQLQL]RGYUVWHîNRORQH
2) Sortiranje metodom razmjene

1DMþHãüHNRULãWHQDPHWRGDVRUWLUDQMDQL]RYDMH metoda razmjene. U metodi razmjene porede
VH VXVMHGQL HOHPHQWL QL]D L DNR VX QHSUDYLOQR XUHÿHQL UD]PMHQMXMX PMHVWD 3RVOLMH SRUHÿHQMD VYLK
SDURYDVXVMHGQLKHOHPHQDWDQDMYHüLüHVHQDüLQDNUDMXQL]D3RVWXSDNVHSRQDYOMDGDELVHQDVYRMH
PMHVWRGRYHRQDMYHüLHOHPHQWXpreostalom nesortiranom dijelu niza.
(1) Za algoritam sortiranja, osim metode razmjene, postoje i metoda izbora, metoda unosa i brzog
sortiranja.
Primjer 7. A lgoritam metode razmjene

Neka je dat niz od 4 cijela broja "24, 17, 16, 18". Metodom razmjene sortirajte ove podatke u
UDVWXüLSRUHGDN
Procedu ra 1
1. 3RVWDYLQDMYHüLSRGDWDN]DSRVOHGQMLþODQQL]D
(1) a (1)>a (2) -> izmijenjeno
1DMYHüDYULMHGQRVWMHSRVWDYOMHQDXD
74
2. 7UDåLWHGUXJLSRUHGXQDMYHüLSRGDWDN
(2) a (2)<a (3) -> nema izmjene
(3) a (3) je nepromjenjivo
3. 7UDåLWHWUHüLQDMYHüLSRGDWDN
(1) a (1)<a (2) -> nema izmjene
(2) a (2) je nepromjenjivo
Sortiranje je zavrãHQR
Razmjena podataka
5D]PLVOLPRRSURFHGXULUD]PMHQHSRGDWDNDQDRVQRYXSULPMHUDþDãDVRNDRGQDUDQGåHLVRND
od jabuke.
6OLND SULND]XMH SURFHGXUX UD]PMHQH VRNRYD .DR ãWR MH SULND]DQR QD VOLFL GD ELVPR
]DPMHQLOL VRN RG QDUDQGåH $ VD VRNRP RG MDEXNH % SRWUHEQD MH WUHüD þDãD & 3URFHGXUD
razmjene je u koracima (2) u (4).
Slika 8. Razmjena podataka
5D]PMHQDSRGDWDNDVPMHãWHQLKXSURPMHQOMLYHVHL]YRGLVOLþQRPSURFHGXURP2YDSURFHGXUD
je predstavljena simbolima na sljHGHüLQDþLQ
c=a
a=b
b=c
Procedu ra 2. O pis algoritma i algoritamska shema
Napisati algoritam za primjer 7.

(1) i dobija vrijednosti od 3 do 1
(2) j dobija vrijednosti od 1 do i
$NRMHDMYHüHRGDM＋1)
a (j) se zamjenjuje s a (j＋1)
wk = a (j)
a (j) = a (j＋1)
a (j＋1) = wk
3RQDYOMDQMHMVHRYGMH]DYUãDYD
3RQDYOMDQMHLVHRYGMH]DYUãDYD
Zadaci za rad
6DVWDYLWLDOJRULWDP]DVRUWLUDQMHXRSDGDMXüLSRUHGDNQL]Dx koji ima n elemenata.
75
9MHåED]DNUDMGLMHOD
1. Za cijele brojeve od 1 i 100, sastaviti algoritamsku shemu sljHGHüLKSURFHVD
(1) Sumu od 1 do 100
(2) Sumu neparnih brojeva
(3) Sumu brojeva koji nisu djeljivi sa 7
2. 2EUD]ORåLWH DOJRULWDPELQDUQRJSUHWUDåLYDQMDNDGDMHWUDåHQLSRGDWDNNRULVWHüLSRdatke "11,

X SULPMHUX 3ULNDåLWH WUDåHQH SRGDWNH NRML VH PRJX GRELWL SRPRüX
SRUHÿHQMD
3. Tabela prikazuje kako se podaci "2, 5, 3, 1, 4" VRUWLUDMX X UDVWXüL Soredak. Napravite
algoritamsku shemu na osnovu ovog primjera.
3RþHWDN
3RþHWQLSRGDFL!
Nema zamjene j=1,4
Nema zamjene
Zamjena a(j)
Nema zamjena
Zamjena
Zamjena
i=3,1
Nema zamjene
Zamjena j=1,i
Nema zamjene
Ne
Zamjena a(j) ! a(j+1)
Sortiranje je ]DYUãHQR Da
wk =a(j)
a(j) = a(j+1)
a(j+1) = wk
j = 1,4
a(j)
Kraj
Dijagram toka primjera procedura 2.
76
Odlomak 2. Savjeti za obradu informacija

1DXþLOL VPR R PHWRGDPD REUDGH LQIRUPDFLMD NRULãWenjem kompjutera itd. Ljudi se trude na razne
QDþLQH kako bi obradilLLQIRUPDFLMHNRULVWHüLkompjuter.
1. 1DSRPHQH]DREUDGXLQIRUPDFLMDNRULãtenjem kompjutera
1) Primjer savjeta za predstavljanje informacija
1.
6DYMHWLSULNRULãWHQMXGLJLWDOL]DFLMH
Analizirajmo situaciju popunjavanja upitnika. Npr., popunjavamo upitnik koji ima pet
PRJXüLKRGJRYRUD
Upitnik
0ROLP 9DV GD ]DRNUXåLWH MHGDQ RG SRQXÿHQLK
odgovora
Q1. Kakva je bila usluga osoblja prodavnice?
'REUD0DQMHGREUD1RUPDOQD%ODJRORãD/RãD
Ŷ3ULPMHUUH]XOWDWDRGJRYRUDNRMLQLMHGLJLWDOL]RYDQ
Upitnik
0ROLP 9DV GD ]DRNUXåLWH MHGDQ RG SRQXÿHQLK
odgovora
Q1. Kakva je bila usluga osoblja prodavnice?
1.Dobra 2.Manje dobra 3.Normalna

%ODJRORãD /RãD
Ŷ3ULPMHUGLJLWDOL]RYDQRJUH]XOWDWDRGJRYRUD
2.Savjeti za kodi ranje

Podsjetimo se situacije kada kupujemo proizvod u prodavnici. Svaki proizvod ima svoj kod
proizvoda koji se zove bar-NRG3UHYODþHQMHPSURL]YRGDSUHNRþLWDþDEDU-koda kasirki se na ekranu
pojavljuje naziv artikla i njegova cijena. 1D RYDM QDþLQ XSUDYOMDQMH SURL]YRGRP SRPRüX NRGD
RODNãDYDSUHWUDåLYDQMHLþLWDþEDU-NRGDãWHGLWrud unosa u kompjuter.
Slika 1. Bar-kod
77
3RãWDQVNLNRGMHMHGDQRGUHSUH]HQWDWLYQLKSULPMHUDNRGLUDQMD3RãWDQVNLNRGMH
NRULVWDQ ]D VRUWLUDQMH SRãWDQVNLK DUWLNDOD D X]WR DGUHVD VH DXWRPDWVNL SULNDåH
DNRXQHVHWHSRãWDQVNLNRG u program za obradu teksta worda, programa za rad
sa radnim tabelama i prograPD]DQRYRJRGLãQMHþHVWLWNHLWGWDNRGDMHPRJXüH
smanjiti posao unosa adresa.
3263RLQW2I6DOHVVLVWHP8SUDYOMDQMHVWDQMHPNROLþLQHSURL]YRGDLprocesa kretanja prodaje

itd., se, WDNRÿHr, provode na osnovu unesenih podataka.
1DLVWLQDþLQVHNRULVWLVUHGQMRãNROVNLNRG, kod zaposlenih, studenata itd.
2) Primjer savjeta za proces obrade
1. Savjet za algoritam
6HULMVNRSUHWUDåLYDQMHNRMHVPRQDXþLOLXGLMHOXMH PHWRGSUHWUDåLYDQMD podataka od prvog
jedan po jedan.
Ponavljanje istog procesa je lako za kompjuterPHÿXWLP, potrajaWüH DNRMHNROLþLQDSRGDWDND
NRMD VH REUDÿXMH YHOLND =D SULPMHU L] SUYRJ GLMHOD NDGD MH SRGDWDN NRML VH WUDåL ELR GR
UMHãHQMDVHGRãORSRVOLMHWULSRUHÿHQMDLVHULMVNRJLELQDUQRJSUHWUDåLYDQMD0HÿXWLPNDGDMHSRGDWDN
NRMLVHWUDåLGRUMHãHQMDVHGROD]LSRPRüXSRUHÿHQMDELQDUQLPSUHWUDåLYDQMHPDSRUHÿHQMD
]D VHULMVNR SUHWUDåLYDQMH 3RWUHEQR MH QDüL UMHãHQMH NDNR EL VH VPDQMLR EURM SRUHÿHQMD ]D ELQDUQR
SUHWUDåLYDQMH
2. Savjeti za procedu ru
5D]PRWULPR VOXþDM FUWDQMD JUDILþNRJ REOLND E NRPELQiUDMXüL 5 dijelova prikazanih na slici
D $NR QDFUWDWH JUDILþNL REOLN L VDþXYDWH JD SRG LPHQRP DXWR PRJXüH MH SRYHüDQL JUDILþNL
oblik (cLVDþXYDWLJDSRGLVWLPLPHQRPDXWR
.DRãWRMHRSLVDQRNDGDprovodite isti proces, memorisanje rezultata procesa i procesa obrade
itd. PRåHRODNãDWLSURFHVLSREROMãDWLHILNDVQRVW
(a) Dijelovi E*UDILþNL F8YHüDQMH

oblik "auto" JUDILþNRJREOLND
Slika 2. 5HJLVWURYDQMHJUDILþNRJREOLND
6D XUHÿLYDQMHP L IRUPDWLUDQMHP WHNVWD L SURJUDPRP NRML SRGUåDYD JUDILNX DNR VX QDFUWDQL
JUDILþNL REOLFL JUXSLVDQL NDR MHGDQ JUDILþNL REOLN PRJXüH MH ODNR SURYHVWL XYHüDQMHVPDQMHQMH
rotaciju itd.
Zadata k
1HNDMHGDWQL]SURVWLKEURMHYDPDQMLKRGXUDVWXüHP poretku 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, 23, 29, 31,
3URQDÿLWHEURMNRULVWHüLPHWRGXELQDUQRJLVHULMVNRJSUHWUDåLYDQMD
78
2. Savjeti za proces NRULãtenja programa za rad sa radnim tabelama

1DYHGLPRSULPMHUHVDYMHWD]DHILNDVQLMHL]YRÿHQMH SURFHVDNRULVWHüLSURJUDP]DUDGVDUDGQLP
tabelama
1)Primjer savjeta za metod predstavljanja informacija
1. 6DYMHWL]DRODNãDYDQMHSURFHVD
Ako u program za rad sa radnim tabelama unesete "2007/1/1" ili "2:17:16", prva vrijednost
VHWXPDþLNDRMDQuar 2007. JDGUXJDNDRVDWDPLQXWDLVHNXQGL1DRYDMQDþLQODNRMH
L]YUãLWLL]UDþXQDYDQMHGDWXPDLYUHPHQD
(1) Datum (godina, mjesec i dan) je sekvencijalni broj (serijska vrijednost) zasnovan na standardnoj
vrijednosti datuma. Vrijeme je prikazano u zapisu 24 sata. Npr., 1 sat (1:00:00), odnosno vrijednosti
1/24.
2. 6DYMHW]DVPDQMLYDQMHJUHãDND
'D EL VH VPDQMLOH JUHãNH SUL XQRVX SRWUHEQR MH SRVWDYLWL RGUHÿHQD
RJUDQLþHQMD QSU, fRUPDWLUDMWH üHOLMH ]D XQRV RGUHÿHQH YUVWH SRGDWDND LWG Ako
QDSUDYLWH JUHãNX SUL XQRVX RGUHÿHQH IRUPXOH IXQNFLMH LOL SRGDWND GRELt üHWH
poruku upozorenja.
Slika 3. 3RUXNDXSR]RUHQMD]DJUHãNXSULXQRVX
3 6DYMHW]DRODNãDYDQMHSUHJOHGQRVWL
2ODNãDYDQMHSUHJOHGQRVWL MH PRJXüHRGYDMDQMHP GLMHODVWUDnice za unos podataka i rezultata,
NRULãtHQMHPERMH]DFUWHLRNYLUHüHOLMHLGUXJR
5DGQD WDEHOD VDVWRML VH L] UHGRYD R]QDþHQLK EURMHYLPD L NRORQD NRMH VX R]QDþHQH VORYLPD
Presjek jedne kRORQHLMHGQRJUHGDþLQLHOHPHQWWDEHOHNRMLVHQD]LYDüHOLMD.
4 6DYMHW]DODNãXXSRWUHEX
2GYDMDQMHSUR]RUD]DXQRVSRGDWDNDLSULND]UH]XOWDWDNRULVWHüLSUR]RUIXQNFLMH RGYDMDQMD je
LVWRWDNRMHGDQRGVDYMHWD]DODNãXXSRWUHEX
Slika 4. Primjer savjeta za metodu prikaza informacija
79
2) Primjeri savjeta za proceduru obrade
1. Ponekad je proces obrade podataka bolje uraditi VDPR QD MHGQRP OLVWX VKHHW QHJR QD YLãH
njih. Npr., nHND VX SRGDFL NRML VH REUDÿXMX L IRUPXOH NRMH üHPR NRULVWLWL ]D QMLKRYX REUDGX QD
jednom listu. Ukoliko sa istiP SRGDFLPD åHOLPR XUDGLWL QHNH QRYH SURUDþXQH, potrebno je samo
izmijeniti formule i dobit üHPRQRYHUH]XOWDWH
2. 8NROLNR RGUHÿHQH SRGDWNH X WDEHOL SRYH]XMHWH IRUPXODPD IRUPXOX ]DGDMWH NRULVWHüL DGUHVH
üHOLMDD QHVDGUåDMHüHOLMD(IHNW MHVOMHGHüL L]PMHQRP ELORNRJSRGDWNDXüHOLMDPD QDGNRMLPD MH
napravljena formula izmijenit üHVHLNUDMQMLUH]XOWDWIRUPXOHL]UDþXQDYDQMD
,]UDþXQDWD MH VXPD RSVHJD

üHOLMD RG % GR % L
DULWPHWLþND" sredina"
NRULãWHQMHPüHOLMH'."
Promjenom vrijednosti
VDGUåDMD üHOLMH % PLMHQMDMX
se i" YULMHGQRVWL VDGUåDMD
üHOLMD'L'.
3) 6DYMHW]DSREROMãDQMHRSHUDWLYQHHILNDVQRVWL
.DGD XQHVHWH SRGDWNH X üHOLMH NRSLUDMWH IRUPXOX L]UDþXQDYDQMD NDNR ELVWH SREROMãDOL
RSHUDWLYQX HILNDVQRVW .DGD NRSLUDWH IRUPXOX L]UDþXQDYDQMD QHRSKRGQR MH REUDWLWL SDåQMX QD
SR]LFLMHüHOLMD
80
4) Savjet za kreiranje grafikona

Da biste vizuelno predstavili informacije, koristite grafikone. Posmatranjem grafikona
jednostavnije analizirate dobijene rezultate.
Broj .ROLþLQD
0 10000
2 11600
4 13456
6 15609
10 21560
18 38030
20 44114
22 51173
Grafikon vrijednosti
60000
50000
40000
Broj
30000
.ROLþLQD
20000
10000
0
1 2 3 4 5 6 7 8
Primjer 1. 7DNPLþHQMHKRURYD
Na osnovu zadatih uvjeta L UH]XOWDWD WDNPLþHQMD horova, napravite rang-OLVWX L JUDILNRQ NRULVWHüL
program za rad sa radnim tabelama.
Tabela 1. Uslovi WDNPLþHQMD

Razred / broj odjeljenja 3RRGMHOMHQMDSUYRJGUXJRJLWUHüHJUD]UHGD
(ukupno 15 odjeljenja)
äLUL þODQRYDåLULMD
Nagrade 1. mjesto, 2. mjesto, 3. mjesto
Rezultati Ukupan rezultat svakog odjeljenja, rang-lista za prve, druge i
WUHüHUD]UHGHXNXSDQSRUHGDNLUD]UHG-SREMHGQLNWDNPLþHQMD
Grafikon 1DSUDYLWH JUDILNRQ VD UH]XOWDWLPD ERGRYDQMD VYLK þODQRYD
åLULMD
81
Slika 5. Rezultati bodovanja
Za poredak razmotrite dvije metode: PHWRGXNRULãWHQMDNRPDQGHVRUWLUDQMD'DWD6RUWSURJUDPD]D

UDGVDUDGQLPWDEHODPDLPHWRGNRULãWHQMDIXQNFLMH5DQN
Procedu ra 1. .RULãtenje komande Data/Sort sorti ranja podataka

(1) Unesite broj bodoYD]DVYDNRRGMHOMHQMHRGVYDNRJþODQDåLULMDSRMHGLQDþQR
8NRORQL* L]UDþXQDMWHXNXSDQEURMERGRYD]DVYDNRRGMHOMHQMHLRGYRMLWHUD]UHGHERMDPD
'D ELVWH GRãOL GR SRUHWND UD]UHGD VRUWLUDMWH SRGDWNH X RSDGDMXüL UHGRVOijed posebno za prvi,
drugi LWUHüLUD]UHG
Selektovano i sortirano "" Unesite

za svaki razred poredak razreda
'DELVWHGRãOLGRUDQJOLVWHVRUWLUDMWHFLMHOXWDEHOXXRSDGDMXüHPUHGRVOijedu.
82
Sortirano u
RSDGDMXüLSRUHGDN
2SüLSRUHGDN
Napomena
.DGDNRULVWLWHNRPDQGXVRUWLUDQMDSRGDWDNDYRGLWHUDþXQDRPDUNLUDQMXSRGDWDNDQDGNRMLPDYUãLWH
sortiranje.
Procedu ra 2. .RULãWHQMH5$1.IXQNFLMHL9/22.83IXQNFLMH
1. R A N K funkcija
2YRPIXQNFLMRPRGUHÿXMHVHSRUHGDN3RUHGDN]DUD]UHGHVHRGUHÿXMHXH koloni, a opüi poredak u
I koloni na osnovu ukupnog broja bodova smjeãtenih u G koloni.
Format R A N K funkcije
5$1.QXPEHUUHIRUGHU 5$1.EURMRSVHJüHOLMDUHGRVOijed)
Number- DGUHVDüHOLMHNRMRMVHRGUHÿXMHUDQJ
2SVHJüHOLMD- opseg u kome se provjerava poredak
Redoslijed- DNRMHRSDGDMXüLUHGRVOijHGUDVWXüLUHGRVOijed
ûHOLMD+Ä 5$1.***³ ûHOLMD,Ä 5$1.***³
83
2 V L O O K UP funkcija
2YR MH IXQNFLMD NRMD NDR UH]XOWDW GDMH SRGDWDN NRML LVSXQMDYD RGUHÿHQH Xvjete. Za opüL
poredak i pobjednika razreda SULND]XMHVH LPHRGMHOMHQMDRGJRYDUDMXüHJSRUHWNDX0NRORQL1SU
]DRGUHÿLYanje pobjednika svih odjeljenja "1" se WUDåLL]NRORQHRSüHJSRUHWND,NRORQDDVDGUåDM
NRORQHRGMHOMHQMD-NRORQDVHSULND]XMHNDRUH]XOWDWXüHOLML0
Format VLOOKUP funkcije

VLOOKUP(lookup_value;table_array;col_index_num;search_type)
Lookup_value- YULMHGQRVWNRMDVHWUDåLXOLMHYRMNRORQLXRNYLUXRSVHJDüHOLMD
Table_array- RSVHJüHOLMDXNRPHVHWUDåLYULMHGQRVW
Col_index_num- EURMNRORQHL]NRMHVHGRELMDWUDåHQDYULMHGQRVW
Search_type- DNRMHÄ³WUDåHVHSRGDFLNRMLRGJRYDUDMXWUDåHQRMYULMHGQRVWLÄ³DNRVHWUDåHQDYULMHGQRVWQHSURQDÿH
WUDåLVHQDMYHüDYULMHGQRVWNRMDMHPDQMDRGWUDåHQH
ûHOLMD0Ä 9/22.83+-³ ûHOLMD0Ä 9/22.83,-³
3. Pravljenje grafi kona

2GUHGLWHRSVHJSRGDWDNDNRMHåHOLWHGDSULNDåHWHJUDILNRQRP
Rezultat glasanja
120
100
þODQ
Ukupan rezultat
80 þODQ
60 þODQ
40 þODQ
þODQ
20
0
1-1 1-2 1-3 1-4 1-5 2-1 2-2 2-3 2-4 2-5 3-1 3-2 3-3 3-4 3-5
Odjeljenje
84
9MHåED
1. U datoj tabeli su SRGDFLVYDNH]RQHVUHGQMRãNROVNHãWDIHWQHWUNH6DEHULWHSULNXSOMHQHSRGDWNH
SR]RQDPD]DVYDNXãNROXLQDSUDYLWHWDEHOXLJUDILNRQNDNRELVWHYLGMHOLSRUHGDNSULNDåLWHLPHQD
ãNRODSREMHGQLNDGUXJLKLWUHüLKPMHVWD
,PHVUHGQMHãNROe Zona 1 Zona 2 Zona 3 Zona 4 Zona 5 Zona 6

6UHGQMDãNROD$ 0:27:51 0:21:49 0:13:04 0:26:28 0:13:07 0:30:22
6UHGQMDãNRODO% 0:27:16 0:21:35 0:13:37 0:25:13 0:13:22 0:29:24
6UHGQMDãNROD& 0:27:26 0:22:12 0:12:55 0:25:44 0:12:56 0:28:46
6UHGQMDãNROD' 0:28:32 0:21:14 0:12:46 0:24:08 0:13:24 0:29:57
6UHGQMDãNROD( 0:27:23 0:21:03 0:12:48 0:24:44 0:12:57 0:29:03
6UHGQMDãNROD) 0:28:33 0:21:10 0:13:07 0:25:48 0:13:32 0:32:07
85
Poglavlje 4. Modeliranje i simulacija

Dio 1. .DNRULMHãLWLSUREOHP
8RYRPSRJODYOMXXþLt üHPRRPHWRGDPDPRGHOLUDQMDLVLPXODFLMDPDNUR]SULPMHUH L]GUXãWYDLQDãH
RNROLQHNRMH PRåHPRNRULVWLWL]DUMHãDYDQMHDNWXHOQLKSUREOHPD.
1. Modeliranje/Kreiranje koncepta
1) âWDMHPRGHOLUDQMH"
Dok smo odrastali, igrali smo se LJUDþNDPDOXWNDPDDXWLüLPD LGU,JUDþNHVXQDSUDYOMHQH
na osnovu osobina i oblika iz UHDOQRJVYLMHWD1DRYDMQDþLQ "predmet napravljen na osnovu" realnih
predmeta zove se model(1) ili maketa, a postupak pravljenja modela zove se modeli ranje.
Otpor zraka
Modelirajte auto sa
Dobro auto je raste sa
PDQMH YD]GXãQRJ
auto sa manje kvadratom Smanjite
otpora i razradite
YD]GXãQRJ brzine visinu i
dizajn
otpora SRNXãDMWH
!
ponovno
Problem Modeliranje .RULãWHQMH>)*+,-./0a 5MHãHQMH

Razvojem kompjuterD PRGHOLUDQMH MH SRVWDOD YDåQD QDXþQD PHWRGD UMHãDYDQMD PQRJLK
SUREOHPD X GUXãWYX NDR ãWR VX ÄUD]YRM QRYRJ YR]LOD³ ÄSRNUHWDQMH SUREQRJ YR]LOD³ YUHPHQVND
SURJQR]D SUHGYLÿDQMH HNRQRPVNRJ UD]YRMD SRPRüX QRYLK VWUDWHJLMD SUHGYLÿDQMD ãWHWH
SURX]URNRYDQH ]HPOMRWUHVRP L SODQLUDQMH VSUHþDYDQMD NDWDVWURID Da bismo shvatili problem i
SURQDãOLUMHãHQMHSRWUHEQRMHGDNRULVWLPRPHWRGPRGHOLUDQMD
0RGHO MH SUH]HQWDFLMD VLVWHPD QDMþHãüH X LGHDOL]RYDQRP REOLNX 6OLND X YDãRM JODYL MH MHGQD
vrsta modela.
2) Procedura modeliranja
Procedura modeliranja realizuje se kroz 3 koraka:
>@8SUYRPNRUDNXREUD]ORåLWHVYUKXPRGHOLUDQMD.
2EUD]ORåLWH]DãWDSUDYLWHPRGHONDNYHRVRELQHåHOLWHGDLPDLNDNYDVXSUHGYLÿDQMa.
[2] U drugom koraku odredite strukturu modela
3URQDÿLWH RVQRYQH HOHPHQWH NRML SUHGVWDYOMDMX RVRELQH PRGHOD L REUD]ORåLWH YH]X L]PHÿX
elemenata.(1)
>@8WUHüHPNRUDNXSUHGVWDYLWHPRGHOSRPRüXPDWHPDWLþNRJL]UD]D
Postoje: mjerni model koji predstavlja realan predmet u smanjenom obliku, model
PDWHPDWLþNRJ L]UD]D NRML PDWHPDWLþNL SUHGVWDYOMD VWDWXV SUHGPHWD L JUDILþNL PRGHO (2) koji je
struktura pretvorena u dijagram koji prikazuje komponente cilja i njihovu samu povezanost itd.
Jedinica p rodaje
WUHQXWQDMHGLQLFDSURGDMHNROLþLQDSURPMHQH
#
3ULPMHUPMHUQRJPRGHOD 3ULPMHUPRGHODIRUPXOH 3ULPMHUJUDILþNRJ !modela!

!
Razumijevanje i po]QDYDQMH SUDYLOD L QDþHOD PHÿX HOHPHQWLPD Postoji: dijagram toka programa,
RUJDQL]DFLMVNLJUDILNRQNRPSDQLMHLPUHåQLGLMDJUDPSXWDLåHOMH]QLFHLWG
86
3) Svrha modeliranja
3RPRüXPRGHOLUDQMDYUãHVHDQDOL]HNDUDNWHULVWLNDSRQDãDQMDVXEMHNWDNUR]SURmjene uvjeta u
kojima se subjekW QDOD]L GD EL VH NUHLUDOL VORåHQL VLVWHPL L LPSOHPHQWLUDOL X VWUDWHJLMX NRPSDQLMH
ekonomsku politiku i drugo.
4) Klasifikacija modela
8]DYLVQRVWLRGQDþLQDSUHGVWDYOMDQMDREMHNWDSRVWRMHLUD]OLþLWHYUVWHPRGHOa (Slika 1).
Kod GLQDPLþNRJ PRGHOD rezultati se mijenjaju u zavisnosti od toka vremena, a kod VWDWLþNRJ
modela(3) WRN YUHPHQD VH QH UD]PDWUD 'LQDPLþNL PRGHO VH GLMHOL QD model YMHURYDWQRüH, koji
XNOMXþXMHIHQRPHQQHSUDYLOQRVWLLNRQDþDQPRGHO NRMLQHXNOMXþXMHfenomen nepravilnosti.
Mjerni model
Klasifikacija prema
QDþLQXSUHGVWDYOMDQMD Model formule
GrafLþNLPRGel
.RQDþDQPRGHO
'LQDPLþNLPRGHO
Klasifikacija po
osobinama predmeta 0RGHO YMHURYDWQRüH
6WDWLþNLPRGHO
model
Slika 1. Klasifikacija modela
(3) Primjer izgradnje vodovoda
Zadatak,
Kako biste kategorizovali modele prema osobinama predmeta dDPRGHOLUDWHVOMHGHüHIHQRPHQH:
(1) Red na elektronskoj kasi u supermarketu?
(2) Promjena temperature vode u vruüoj kupki?
(3) Upravljanje zalihama kako biste SRYHüDOLSURGDMX?
5) Modeliranje
1DSUDYLPRPRGHONRULVWHüLSURFHGXUXPRGHOLUDQMD
9MHåED 3URGDMDSDSLUQHOXWNHQDãNROVNRMSULUHGEL
Planiramo da napravimo "papirnu OXWNX L GD MH SURGDMHPR QD ãNROVNRM SULUHGEL Analizirajmo u
NRPRGQRVXüHELWLFLMHQDLNROLþLQDNRMDüHVHQDSUDYLWL
Procedu ra 1. A naliza p roblema

=D PRGHOLUDQMH MH YDåQRGDREUD]ORåLPR VYUKXSUDYOMHQMD PRGHOD0RJXüHVYUKH EL ELOHQH
pravite mrtve zalihe", "bez velikih gubitaka", itd. U RYRP VOXþDMX provedimo modeliranje sa
VYUKRPSRYHüDYDQMDSURILWDNROLNRMHJRGPRJXüH
Procedu ra 2. Izbor st ruktu re
3UHWSRVWDYLPR GD MH EURM XþHVQLND QD ãNROVNRM SULUHGEL OMXGL NDR L VYDNH JRGLQH
PoVWDYLPRWURãNRYHL]UDGHQDMHQD]DOXWNXLSURYHGLWHPRGHOLUDQMHQDVOjHGHüLQDþLQ
dobit po 1 lutki = cijena ± WURãNRYLL]UDGH
87
Cijena
Dobit po 1 jedinici
7URãNRYLL]UDGH
%UXWRGRELW GRELWSROXWNLîNROLþLQDNRMDüHVHSURGDWL
Dobit po 1 jedinici
Ukupna dobit
.ROLþLQDNRMDüHVHSURGDWL
.ROLþLQDNRMDüHVHSURGDWL EURMXþHVQLNDîSURSRUFLMDEURMDNXSDFD
%URMXþHVQLND
.ROLþLQDNRMDüHVHSURGDWL #
Proporcija br. kupaca
(4) Proporcija broja kupaca zavisi od cijene lutke
Proporcija Cijena
Model je konfigurisan s 4 elementa: "cijena x", "proporcija r", "kROLþLQD NRMD üH VH Srodati y",
EUXWRGRELWS2Süa struktura modela (Slika 2).
Cijena x
Proporcija r
%URMXþHVQLND
1000 ljudi #
.ROLþLQDNRMDüHVHSURGDWL\#
Dobit po 1 jedinici
"
7URãNRYLL]UDGH
100 jena/jedinici Ukupna dobit p
6OLND2Süa struktura modela
âWD SUHGVWDYOMD" Kada postoji bilo kakva veza 2YDNR MH R]QDþHQR NDGD
L]PHÿX GYD HOHPHQWD "proporcija" zavisi od
strelica na" elementi su povezani i kada ³FLMHQH
slici ?" åHOLWH SUHGVWDYLWL ]DYLVQRVW
uzroka i rezultata, postavite
strelicu.
2<,/97" Proporcija
88
Proporcija
Procedu ra 3. .UHLUDQMHPDWHPDWLþNRJPRGHOD
Napravimo YH]X L]PHÿX FLMHQH L SURSRUFLMH SRPRüX PDWHPDWLþNRJ
izraza.
(1) Ako je cijena x jednaka 100 jena (100 jena oko 1,25 km), polovina
XþHVQLND üH NXSLWL OXWNX U D DNR MH FLMHQD x jednaka 600 jena, niko
QHüH NXSLWL OXWNX U 6DGD SRVPDWUDMPR YH]X L]PHÿX SURSRUFLMH L FLMHQH
NDRãWRMHSULND]DQRQDVOLFL9H]DMHL]UDåHQDQDVOMHGHüLQDþLQ
r = -0.001x + 0.6
"#$%&'!($%&)!
.ROLþLQD NRMD üH VH SURGDWL y SUHGVWDYOMHQD MH EURMHP XþHVQLND L Slika 3. C ijena i proporcija
proporcijom r na sljHGHüLQDþLQ\ U
3RãWR MH GRELW SR OXWNL SUHGVWDYOMHQD FLMHQRP x L WURãNRYLPD L]UDGH

(x-100), bruto dobit p VHL]UDþXQDYDPQRåHQMHPNROLþLQHNRMDüHVHSURGDWLy i
RYRPYULMHGQRãüXLSUHGVWDYOMHQDMHNDRS \[-100).
(4) Interval vrijednosti za x bi trebao biti 100 d x d 600 tako da cijena ne bude
PDQMDRGWURãNRYD 3RYHüDQD ?)*&#*>";-%@#
%-;'9"6"#
()1%-"#
0DWHPDWLþNRSUHGVWDYOjanje od (1) do (4) #
Proporcija
r=-0.001x+0.6 #
#
y=1000r 86*>"#
p=y(x-100) )";6"#
#
Vrijednosti za x, 100 d x d 600
8NUDüHP]DSLVX
y=1000(-0.001x+0.6) A)'B,'6#
p=y(x-100)
Vrijednosti za x, 100 d x d 600
"#$%&'!($%&)! ?)*&#
3RYHüDQD *>";-%@#
()1%-"# %-;'9"6"#
# #
# #
#
# #
86*>"#
6) 0MHUHSUHGRVWURåQRVWLSULOLNRPPRGHOLUDQMD )";6"#
?)C*&#
D-;'9"6"#
NRMLüHVH
%1("7%6%#
>@.ROLNRWDþQREismo VHWUHEDOLSULODJRÿDYDWLVWYDUQRMVLWXDFLML" "
=D PRGHOLUDQMH QLMH QHRSKRGQR XNOMXþLWL VYH HOHPHQWH VWYDUQRVWL E*B'$%)"-&'#
E*B'$#
(OHPHQWL VH XNLGDMX ]DYLVQR RG WRJD ]D ãWD NRULVWLPR PRGHO .DGD MH
XNOMXþHQRPQRJRHOHPHQDWDmodel postaje sloåen i velik, pa modeliranje A)'B,'6#
i simulacija postaju teãki.
>@=DLVWLSUHGPHWPRåHWHQDSUDYLWHYLãHUD]OLþLWLKPRGHOD. 865")-*# 8%,F$"7%&"#
SRQDãDQMH# #
3RãWR VH PRGHOLUDQMH L]YRGL SRG SUHWSRVWDYNRP ]DVQRYDQRP QD #
znanju i iskustvu, napravljeni model varira za svaku osobu i rezultati
VLPXODFLMHVXUD]OLþLWL
Zbog WRJD MH YDåQR ]QDWL GD PRGHO QLMH XYLMHN WDþDQ 3RWUHEQR MH
prostudirati pretpostavke za dovoljan broj modela i provjeriti da li su
'#
A*BFB")"-&
A)*G-*1"#
NRULãWHQLSRGDFLWDþQL #
89
2. Simulacija
1) âWDMHVLPXODFLMD"
=DEXGXüLSODQUMHãDYDQMDHNRQRPVNLKSUREOHPD ]HPOMe ili regije, problema okoline, dizajna
HOHNWUDQH DHURGURPD QDSUDYOMHQ MH PDWHPDWLþki model ili mjerni model, eksperiment je izveden i
napravljena je studija. Ovo se zove simulacija. (1)
Procedu ra simulacije:
>@,]YHGLWHHNVSHULPHQWNRULVWHüLPRGHO.
[2] Pregled provjere da li je proces pravilan.
- Uporedite rezultat eksperimenta i stvarne podatke.
- 3URVWXGLUDMWHNUHüHOLVHPRGHOQHUHDOQR.
- Ako postoji problem, prilagodite strukturu modela i pa rameta ra (2).
[3] Upotreba modela
- Posmatrajte model SRGUD]OLþLWLPuvjetima i sakupite podatke.
- 3URQDÿLWHQDMEROMHUMHãHQMH]DUD]OLþLWHSODQRYH.
- 6DNXSLWHSRWUHEQHSRGDWNH]DSURJQR]XLRGOXþLYDQMH.
6LPXODFLMDMHWHKQLNDNRQVWUXLVDQMDLL]YRÿHQMDPRGHODUHDOQRJVLVWHPDXQDPMHULGDVHDQDOL]LUD
SRQDãDQMH WRJ VLVWHPD EH] RPHWDQMD L] QMHJRYRJ RNUXåHQMD 3URWLYSRåDUQD REXND MH SULPMHU
simulacije koja koristi stvarne predmete.
2YRMHNRQVWDQWQDYULMHGQRVWNRMDVHNRULVWL]DPDWHPDWLþNLPRGHO
2) Simulacija
Izvedite simulaciju:
9MHåEa 2. Simulacija prodaje papirnih lutaka

6LPXOLUDMWH GRELW RG SURGDMH SDSLUQLK OXWDND NRMH üH VH SURGDWL NRULVWHüL PRGHO QDSUDYOMHQ X
primjeru 1.
Procedu ra 1.
1. ,]UDþXQDMWHGRELW]DUD]OLþLWHFLMHQH
3RãWRMHFLMHQD x iz intervala od 100 d x d 600, dodjeljujte vrijednosti promjenljivoj x redom 100,
200, 300, 400, 500 i 600 jena.
2. Napravite grafikon za dobijene rezultate

.DGDQDSUDYLWHJUDILNRQQDRVQRYXUH]XOWDWDPRåHWHYLGMHWLNDNRVHGRELWPLMHQMDX]DYLVQRVWLRG
cijene (Slika 4).
3. PrRQDÿLWHFLMHQXNRMDGRQRVLQDMYHüXGRELW
Kada je cijena 100 jena ili 600 jena, nema dobiti. Zaradit üHWHDNRMHFLMHQDLOL
MHQD,]UDþXQDMPRGRELW]DFLMHQXRGMHQD (3)
(3) Dobit je 62.500 jena i to je maksimalna dobit.
90
Proporcija
Model napravljen u primjeru 1.

y=1000(-0.001x+0.6)
p=y(x-100)
100 d x d 600
Slika 4. Cijena i profit

"#$%&'!($%&)!
Procedu ra 2. Pregled i provjera isp ravnosti modela
9H]DL]PHÿXFLMHQHLSURSRUFLMHSULPRGHOLUDQMXMHYDåDQGLRNRMLRGUHÿXMHVWUXNWXUXRYHYH]H
Prostudirajmo da li je rezultat eksperimenta L]UDþXQDYDQMHVWYDUDQLGDOLMHSDUDPHWDUGREDU
/RJLþQR MH GD QHPD

dobiti kada je cijena %URMXþHVQLNDüH]DYLVLWL od vremena.
100 jena, jer je to cijena 3RWUHEQDMHVLPXODFLMDXVOXþDMXNLãHC#
izrade.
#
Ako je cijena 600

jena, nema dobiti
MHU QLNR QHüH
kupiti lutku.
Procedu ra 3. 3URJQR]DLRGOXþLYDQMH
2GOXþLWH NROLNR OXWDND üHWH QDSUDYLWL L NROLNR üH NRãWDWL MHGQD OXWND $NR MH EURM XþHVQLND
1. GRELW üH ELWL PDNVLPDOQD DNR MH FLMHQD MHGQH OXWNH MHQD 8RYRP VOXþDMX OMXGL üH
kupiti lutku (1), tako da je potrebno napraviti 250 lutaka.(2)
Matematiþko izraåavanje modela sa Slike 4.
y=1000(-0.001x+0.6)
=-x+600
Napravimo mnogo lutaka .DGD MH EURM XþHVQLND NROLNR Papi rnate
da nam se ne bi rasprodale, lutaka treba napraviti da ne bismo lutke
SUHWSRVWDYOMDMXüL GD üH EURM "#$%!
imali neprodatih lutaka? &'(()!
XþHVQLNDELWL *'+,-.%& (*+,!
Papirne lutke Molim! -!
!
Ako napravimo manji broj
lutaka QHNL OMXGL PRåGD QHüH
PRüL NXSLWL OXWNX D DNo Rasp
QDSUDYLPR SUHYLãH OXWDND roda
PRåHmo ]DYUãLWL sa deficitom. to
=-350+600
=250
91
(2) =DVLPXODFLMXMHYDåQRSURYHVWLSURJQR]XLGRQLMHWLGREUXRGOXNX.
3RQDYOMDMWHLKPQRJRSXWDLWUDåLWHXNRPVOXþDMXVHPRåHGRüLGRQDMEROMLKUH]XOWDWD
9MHåED
,]YHGLWH VLPXODFLMX NDGD MH EURM XþHVQLND LOL X
SULPMHUX L RGUHGLWH NROLþLQX L FLMHQX OXWNH NRMD üH VH Kompjuterska
QDSUDYLWLXVYDNRPSRMHGLQDþQRPVOXþaju. simulacija
1DXþQH
metode
3) Pregled i provjera ispravnosti modela

=D VLPXODFLMX MH YDåQR SURYMHULWL GD OL MH PRGHO
WDþDQ (1). Uporedite i prostudirajte rezultat simulacije sa Eksperiment
Teorija
VWYDUQLP SRGDFLPD $NR QLVX WDþQL X UHDOQRM VLWXDFLML

LVSUDYLWH PRGHO =D SUHGYLÿDQMH EXGXüH RULMHQWDFLMH "
UD]YRMD NDR ãWR MH UHJLRQDOQL HNRQRPVNL SODQ SURYMHULWH KompjuterVND VLPXODFLMD MH WUHüD
GD OL VX YDåQL HOHPHQWL XNOMXþHQL X PRGHO L GD OL VX QDXþQD PHWRGD SRVOLMH WHRULMH L
eksperimenta.
QDSUDYOMHQHGREUHUHODFLMHL]PHÿXHOHPHQDWD "
8 VOXþDMX GD PRGHO QLMH WDþDQ SURYMHULWH WDþQRVW

strukture modela i parametre.
4) Upotreba kompjutera
Dugo vremena simulacija kao eksperiment je koristila stvarne predmete i modele. Sa

SREROMãDQMHP kompjuterske tehnologije, simulacija koristi kompjuter kao neophodno sredstvo za
UMHãDYDQMHSUREOHPDXUD]OLþLWLPSRGUXþMLPDGUXãWYHQLKDNWLYQRVWL
Prednosti upotrebe kompjutera

- 0RJXüHMHL]YUãLWLSRQDYOMDQMHHNVSHULPHQWDYHOLNRPEU]LQRP
- 3RãWRVHPRGHOSUDYLSUHPDRULJLQDOXPDQMLVXWURãNRYLQHJRNRGSUDYOMHQMDVWYDUQLKSUHGPHWDLOL
pravljenja modela u mnogim sluþDMHYLPD
- 3RVWRMHHNVSHULPHQWLNRML PRJXELWLãWHWQLDNRVHNRULVWLVWYDUQLSUHGPHWHNVSHULPHQWXNRPHVH
PRåHL]JXELWLOMXGVNLåLYRWLOLVORåHQHNVSHULPHQWNRMLMHWHãNRSURYHVWLVDVWYDUQLPSUHGPHWRPNDR
ãWRMHGUXãWYHQLIHQRPHQLWG
Kompjuter se kRULVWL]DVLPXODFLMHXNRMLPDXþHVWYXMX OMXGL, NDRãWRMHVLPXODWRUOHWHQMDNRML
se koristi za obuku pilota, LOLREXNXOMXGL]DUDGXYHOLNLPSRVWURMHQMLPDNDRãWRMHHOHNWUDQD
Slika 5. Simulator leta

92
Kada izvodite simulaciju pomRüXkompjuterDSRWUHEQRMHQDSUDYLWLQRYLPDWHPDWLþNLL]UD]

Dostupni programski paketi za ove svrhe su:
1. Program za rad sa radnim tabelama

8QHVLWH PRGHO PDWHPDWLþNRJ L]UD]D SDUDPHWDU LWG X üHOLMH L QDSUDYLWH VLPXODFLMX 0RJXüH MH
JUDILþNL SULND]DWL UH]XOWDW VLPXODFLMH JUDILNRQRP WDNR GD VH VLPXODFLMD PRåH ODNR QDSUDYLWL L DNR
nemate znanje iz programiranja.
Slika 6. Simulacija programa za rad sa radnim tabelama
2. Programski jezi k
1DSUDYLWH SURJUDP NRULVWHüL PDWHPDWLþNH L]UD]H X QHNRP RG SURJUDPVNLK MH]LND NDR ãWR VX
BASIC, C ili Pascal. U sloåenim modelima je moguüe boljim algoritmom poveüati uspjeãnost
obrade podataka. Meÿutim, neophodno je znanje iz programiranja i potrebno je mnogo truda za
debug (uklanjanje greãa ka) (1) iz programa itd.
Slika 7. 6LPXODFLMDSRPRüXSURJUDPVNRJMH]LND
8NODQMDQMHJUHãDNDL]SURJUDPD
93
3. A lat za modeli ranje

3RVWRML NRULVQLþNL SURJUDP ]D L]YRÿHQMH VLPXODFLMD L SRVWRML DODW ]D PRGHOLUDQMH $ODW ]a
VLPXODFLMX RGUHÿHQLK IHQRPHQD PRåH QDSUDYLWL PRGHO L L]YUãLWL VLPXODFLMX QD RVQRYX NRQNUHWQH
slike. Razvili su se neki alati za modeliranje koML RGJRYDUDMXGLQDPLFL IHQRPHQDNRML LPDVORåHQX
VWUXNWXUXNDRãWRVXGUXãWYHQLIHQRPHQL
Slika 8. 6LPXODFLMDSRPRüXDODWD]DPRGHOLUDQMH
9MHåED]DNUDMSUYRJGLMHOD
8PHWQLWH SUDYLOQX ULMHþ X ) u sljHGHüLP UHþHQLFDPD Kao model postoje ( (1) )
koje se mijenjaju u protoku vremena i ( (2) ) za koji nije potrebno razmatrati vrijeme. Za
PRGHOLUDQMH REUD]ORåLWH (3) SUYR L RGOXþLWH ) i na kraju predstavite to
PDWHPDWLþNLP L]UD]RP LWG Za ( (5) SURYMHULWH GD OL MH WDþQR PLMHQMDMXüL PRGHO L
prilagodite strukturu ili parametre ako postoji problem.
3RWUDåLWH PRGHOH NRML SRVWRML RNR YDV L REMDVQLWH NRMD YUVWD VLPXODFLMH VH SULPMHQMXMH X
praksi.
94
Dio 2. Metod modeliranja

$NR PRåHPR SURYMHULWL NUHWDQMH GUXãWYHQRJ IHQRPHQD, NDR ãWR MH SRUDVW SRSXODFLMH L
LQGXVWULMVNDSURL]YRGQMDWHSULURGQLIHQRPHQLNDRãWRMHYULMHPHPRJXüHMHSUHGYLGMHWLLOLSODQLUDWL
EXGXüQRVW 8 RYRP GLMHOX XþLt üHPR R PHWRGDPD PRGHOLUDQMD ]D GLQDPLþNH PRGHOH NRML VH
SULYUHPHQRPLMHQMDMXLRPRGHOLPDYMHURYDWQRüHNRMLVHPLMHQMDMX]ERJHOHPHQDWDQHSUDYLOQRVWL
1. Fenomen koji se privremeno mijenja

3URPMHQH NROLþLQH NDR ãWR VX WHåLQD FLMHQD L Sopulacija povezujemo s "vremenom" kao
WUHQXWQDWHåLQD WLMHOD MH NJ NRULãWenje telefonskih usluga za prethodni mjesec je bilo 20.000
MHQD SRSXODFLMD üH SRUDVWL ]D PLOLRQD OMXGL VOMHGHüH JRGLQH´ LWG 1DRYDM QDþLQ PRGHO NRML MH
REXKYDüHQLSUHGVWDYOMHQSRPRüXYH]HL]PHÿXNROLþLQHLYUHPHQD]RYHVHGLQDPLþNLPRGHO.
1. K ada je brzina p romjene stalna?

6OXþDMHYLNDGDMHEU]LQDSURPMHQHNRQVWDQWQDSXWQDXGDOMHQRVWYR]LODNRMHLGHLVWRPEU]LQRP
LNROLþLQDQRYFDXEDQFLNRMLãWHGLWHGRELMDWHVWDODQPMHVHþQLL]QRVL]QRVNDPDWH
9MHåED Promjena zap remine vode u rezervoaru za vodu

1DSUDYLPRPRGHOPDWHPDWLþNRJL]UD]DNRMLSRND]XMHSURPMHQX]DSUHPLQHYRGHNDGDVHUH]HUYRDU
za vodu puni brzinom protoka 6 l u 1 minuti.
Procedu ra 1. A nalizi ranje problema

Svrha modeliranja jeste obuhvatiti zapreminu vode u rezervoaru za vodu privremenom
promjenom. UsredVUHGLWH VH QD WR GD X ]DYLVQRVWL RG ÄEU]LQH SURWRND³ YRGH ]DYLVL SULYUHPHQD
promjena "zapremine vode".
2JUDQLþLWH YULMHPH X RGUHÿHQRP NRQVWDntnom vremenskom intervalu (Slika 1) i dodajte

SRYHüDQXNROLþLQXNROLþLQXSURPMHQHNROLþLQLQDSUYRMWDþNLVYDNRJYUHPHQVNRJSHULRGDWUHQXWQD
kumulativna doza) i dobit üHWH NROLþLQX SRVOLMH YUHPHQVNRJ SHULRGD NRMD SUHOD]L NXPXODWLYQX
dozu poslije promjene).
Kumulativna doza poslije promjene = trenutna kumulativna doza + koliþina promjene
H)%&','#
H)','-;9%# H)','-;9%# H)','-;9%# H)','-;9%# H)','-;9%# J,%-F6"K#
>')%*B#I# >')%*B#2# >')%*B#3# >')%*B#=# >')%*B#+#
3RþHWQDWDþND#
"
H)','-;9%#>')%*B#L#&'B%-%7"#5)','-"#JI#,%-F6"K#
Slika 1. Fenomen zavisan od vremena
Procedu ra 2. 3UDYOMHQMHPRGHODPDWHPDWLþNRJL]UD]D
1. Vremenski period
3RGHVLWHYULMHPHNDGDSRþQHWHVLSDWLYRGXNDRSRþHWQXWDþNXLNRULVWLWHRYRNDRVWDQGDUG
'XåLQDYUHPHQVNRJLQWHUYDODPRåHELWLSURL]YROMQDXMHGLQLFLYUHPHQD (1) (minuta se koristi na slici 1).
95
2. .ROLþLQDSURPMHQH
Kada je jedinica vremena "1 minuta", brzina protoka koja pokazuje "brzinu promjene (2)"
postaje 6 ( lPLQXWL3RãWRMHEU]LQDSURWRNDVWDOQDSRYHüDQMH]DSUHPLQDYRGHNROLþLQDSURPMHQH
VHL]UDþXQDYDQDVOMHGHüLQDþLQ
3RYHüDQD]DSUHPLQDYRGH EU]LQDSURWRNDîYUHPHQVNLLQWHUYDO
3. K umulativna doza
Postavite zapreminu vode na odUHÿHQXWDþNXL]DSUHPLQXYRGHSRVOLMH YUHPHQVNRJLQWHUYDOD
kao "trenutna zapremina vode (trenutna kumulativna doza)" odnosno "zapremina vode poslije
promjene (kumulativna doza poslije promjene (Slika 2 $NR NRULVWLWH L]UD] SRYHüDQD ]DSUHPLQD
vode", model PDWHPDWLþNRJL]UD]DMHSUHGVWDYOMHQQDVOLMHGHüLQDþLQ
=DSUHPLQDYRGHSRVOLMHSURPMHQH WUHQXWQD]DSUHPLQDYRGHEU]LQDSURWRNDî YUHPHQVNL
interval
!*1"#5*B'#J$K" 3RYHüDQDGR]DYRGH#J:$K"
!*1"# 5*B'#
>*;$%&'#
M)'-F6-"#B*1"# >)*,&'-'"
5*B'"
3RþHWQD
H)','-;9%#%-6')5"$# H)%&','#J,%-F6"K"
6"þND" # JI#,%-F6"K"
M)'-F6-*"
A*;$%&'#
>)*,&'-'"
Slika 2. 3URPMHQD]DSUHPLQHYRGHXRGUHÿHQRPYUHPHQX
(1) Jedinica vremena je 1 sekunda, 1 miQXWDVDWGDQVHGPLFDPMHVHFJRGLQDLWG«

.ROLþLQDNRMDVHWUHEDVPDQMLWLLOLSRYHüDWL]DMHGLQLFXYUHPHQD
Kumulativna doza poslije promjene u vremenskom intervalu koristi se za trenutnu

kumulativnu dozu u sljHGHüHPYUHPHQVNRPLQWHUYDlu. 0RJXüHMHREXKYDWLWLSULYUHPHQXSURPMHQX
SRQDYOMDMXüLRYRQHSUHVWDQRRGSRþHWQHWDþNH
3ULPMHUNRMLSRND]XMHYH]HL]PHÿXNXPXODWLYQHGR]HLEU]LQHSURPMHQHSULND]DQMHXWDEHOL.
Tabela 1. Primjer kumulativne doze i brzine

pro4F,F$"6%5-"#
mjene
?)1%-"#>)*,&'-'#
# B*1"#
" .ROLþLQDYRGH# 86*>"#F-*;"#
?)1%-"# N97'$')"7%&;9"#()1%-"#
A*>F$"7%&"# *RGLãQMLSRUDVWSRSXODFLMH#
"
.DNR EL VH SUHGVWDYLR GLQDPLþNL PRGHO NDR GLMDJUDP NRULVWH se sljHGHüL VLPEROL ]D
NXPXODWLYQXGR]XEU]LQXSURPMHQHGUXJDþLMLHOHPHQWL NXPXODWLYQHGR]HLEU]LQHSURPMHQH
"protok predmeta i informacija".
96
4F,F$"6%5-"#B*1"# ?)1%-"#>)*,&'-'# (OHPHQWGUXNþLMLRGNXPXODWLYQHGR]H A)*6*9# >)'BPHWD L LQIRUPDFLMD PHÿX

# # %#()1%-'#>)*,&'-'# '$','-6%,"#
#
"
86*>"#F-*;"# !*1"#5*B'#
Model dijagrama primjera 1.

U primjeru 1, zapremina vode je kumulativna doza, a brzina protoka brzina promjene, tako da je
SURFHGXUDNUHLUDQMDJUDILþNRJPRGHODSRND]DQDLVSRG
(1) Predstavite zapreminu vode simbolom (pravougaonika) kumulativne doze.
3UHGVWDYLWHEU]LQXSURWRNDNRULVWHüLVLPEROHOLSVHEU]LQHSURPMHQHLSRYHåLWHJDVDVLPERORP
zapremine vode.
9MHåED
Kompanija A proizvela je 50. WHOHYL]RUD X RYRP PMHVHFX 3UHWSRVWDYLWH GD üH VH RYD NROLþLQD
SURL]YRGQMH QDVWDYLWL L QDSUDYLWH PRGHO PDWHPDWLþNRJ L]UD]D NRML SUHGVWDYOMD SURPMHQX NROLþLQH
proizvodnje.
2. K ada je brzina p romjene p roporcionalna kumulativnoj dozi?

2URþLWH . MHQD JODYQLFD X EDQNX VD JRGLãQMH NDPDWH (1). U prvoj godini dobit od
kamate je 500 jena i XNOMXþXMXüLJODYQLFX (2) imate 10.500 jena. Kamata sljHGHüHJRGLQHMHMHQD
jer VHNDPDWQDVWRSDRGREUDþXQDYDQDL]QRVRGMena. U 10-oj godini dodaje se kamata
od MHQDLXNOMXþXMXüLNDPDWXLPDt üHWH.MHQD1DRYDMQDþLQNDPDWQLPVLVWHPRPEU]LQD
SURPMHQH´MH- JODYQLFDîNDPDWQDVWRSDDNDGDJODYQLFXVPDWUDPRNXPXODWLYQRPGR]RPEU]LQD
SURPMHQH´MHSURSRUFLRQDOQD³NXPXODWLYQRMGR]L
Za fenomen kod kojeg MH EU]LQD SURPMHQH SURSRUFLRQDOQD NXPXODWLYQRM GR]L XNOMXþXMH VH
SRUDVW SRSXODFLMH HNRQRPVNL UDVW VODER UD]YLMHQH ]HPOMH SRYHüDQMH PRELOQLK WHOefona u
difuzijskom periodu itd.
2YRP VH PHWRGRP L]UDþXQDYDMX NDPDWH GRGDMXüL NDPDWH QD JODYQLFX SD VH QRYD JODYQLFD
koristi za sljHGHüLYUHPHQVNLSHULRG
8NOMXþHQHNDPDWH JODYQLFDNDPDWH
9MHåED 3RYHüDQMHEURMDãWHWQLKLQVHNDWD
âWHWQLLQVHNWLVNDNDYFLVDNXSOMDMXVHXSROMRSULYUHGQRMUHJLML%URMãWHWQLKLQVHNDWDSRYHüDYDVH]D
SRMHGLQLFLYUHPHQD1DSUDYLPRPRGHOPDWHPDWLþNRJL]UD]DNRMLSUHGVWDYOMDRYDMIHQRPHQ

1. (OHPHQWLRGOXþLYDQMD
1HND MH EURM ãWHWQLK LQVHNDWD NXPXODWLYQD GR]D L QHND MH SRYHüDQD EU]LQD
EU]LQD SURPMHQH 3UHWSRVWDYLWH L UD]PRWULWH NDNR MH SUHGVWDYOMHQD SRYHüDQD
EU]LQDNRMDRGUHÿXMHEURMãWHWQLKLQVHNDWD"
2. Pretpostavite i razmotrite promjenu broja ãtetnih insekata. Pretpostavite

GDSRVWRMLLGHDOQDRNROLQDLGRYROMQRKUDQH]DSRYHüDQMHEURMDãWHWQLKLQVHNDWD
- %URMãWHWQLKLQVHNDWDRGUHÿXMHVHSRYHüDQRPEU]LQRP (3)
- 3RYHüDQDEU]LQDMHSURSRUFLRQDOQDEURMXãWHWQLKLQVHNDWD
97
Iz modela dijagrama(4) PRåHWH YLGMHWL GD VH SRYHüDQD EU]LQD EU]R PLMHQMD SUHPD SURPMHQL
EURMD ãWHWQLK LQVHNDWD 0HÿXWLP NDNR VH SRYHüDQD EU]LQD XYLMHN PLMHQMD QLMH PRJXüH L]UDþXQDWL
VWYDUQLEURMãWHWQLKLQVHNDWD
3RYHüDQD %URM ãWHWQLK

()1%-"# %-;'9"6"#
86*>"#
)";6"#
3RYHüDQDEU]LQD SURSRUFLRQDOQDNRQVWDQWDîEURMãWHWQLKLQVHNDWD.
3UHGVWDYLWH EURM ãWHWQLK LQVHNDWD VLPERORP NXPXODWLYQH GR]H L SRYHüDQMH EU]LQH NRMD VH
RGUHÿXMHVLPERORPEU]LQHSURPMHQH
3RãWR MH SRYHüDQD EU]LQD SURSRUFLRQDOQD EURMX ãWHWQLK LQVHNDWD SUHGVWDYLWH VWRSX UDVWD NDR
NUXJ L SUHGVWDYLWH YH]H NRMH SRND]XMX SURWRN SUHGPHWD L] RYRJ NUXJD L EURM ãWHWQLK NXNDFD GR
SRYHüDQHEU]Lne.
Primijenite isti koncept kao kada je brzina promjene konstantna:

- zadajte mali vremenski period,
- SUHWSRVWDYLWH GD MH EU]LQD SURPMHQH VWDOQD X PDORP YUHPHQVNRP SHULRGX L L]UDþXQDMWH NROLþLQX
SURPMHQHEURMDãWHWQLKLQVHNDWD
M"('$"# 3URPMHQD EURMD ãWHWQLK LQVHNDWD X

2C# UD]OLþLWLP YUHPHQVNLP SHULRGLPDSRþHWQD
,PDMXüL X YLGX GD MH SRYHüDQD EU]LQD VWDOQD PRJXüH WDþNDLQVHNDWD
MH L]UDþXQDWL NXPXODWLYQX GR]X SRVOLMH SURPMHQH PHÿXWLP
SRMDYOMXMH VH JUHãND X L]UDþXQDYDQMX EURMD ãWHWQLK LQVHNDWD H)%&','# 3URPMHQDEURMDãWHWQLKLQVHNDWD#
NDR ãWR MH SULND]DQR QD VOLFL =ERJWRJD VPDQMLWH JUHãNX JB"-K# H)',C#%-6')5"$#H)',C#%-6')5"$# 865")-%#()*&#
SRVWDYOMDMXüL GXåLQX YUHPHQVNRJ SHULRGD NRji je dovoljno #
PDQML RG YUHPHQVND MHGLQLFD 0HÿXWLP ãWR MH PDQML #
YUHPHQVNL SHULRG YHüL MH EURM SURUDþXQD YDåQR MH X]HWL #
vremenski period pravilno prema neophodnoj preciznosti.

(tabela 2.).
%URMVWYDUQLKãWHWQLKLQVHNDWD# #
#
%URMãWHWQLKLQVHNDWDEURMK#
%URM VWYDUQLK ãWHWQLK LQVHNDWD

NDGD VH L]UDþXQDYD V
5)','-;9%,#>')%*B*,#*B#OC+#
%URM VWYDUQLK ãWHWLK LQVHNDWD
NDGD VH L]UDþXQDYD V
5)','-;9%,#>')%*B*,#*B#I#
*UHãND MH YHüD QHJR NRG
5)','-;9*G#>')%*B"#OC+K#
#
H)%&','#
JB"-K#
#
Slika 3. 3URPMHQDEURMDãWHWQLKLQVHNDWDX]DYLVQRVWLRGGXåLQHYUHPHQVNRJSHULRGD
Procedu ra 2. .UHLUDQMHPRGHODPDWHPDWLþNRJL]UD]D
98
1. %URMãWHWQLKLQVHNDWD
.XPXODWLYQDGR]DSRVOLMHSURPMHQHPRåHVHL]UDþXQDWLQDVOLMHGHüLQDþLQ:
%URM ãWHWQLK LQVHNDWD SRVOLMH SURPMHQH WUHQXWQL EURM ãWHWQLK LQVHNDWD SRYHüDQD EU]LQD î
vremenski period.
2. 3RYHüDQMHEU]LQH
3RYHüDQMHEU]LQHVHRGUHÿXMH SURSRUFLMRPEURMDãWHWQLKLQVHNDWD (2)
3RYHüDQMHEU]LQH VWRSDUDVWDîWUHQXWQLEURMãWHWQLKLQVHNDWD
3. Model matematiþkog izraza

3ULPLMHQLWHL]UD]SRYHüDQMDEU]LQHQDL]UD]NRMLSUHGVWDYOMDNXPXODWLYQXGR]XSRVOLMHSURPMHQH
%URM ãWHWQLK
Trenutan broj Trenutan broj vremenski
insekata poslije = + Stopa rasta î î
ãWHWQLKLQVHNDWD ãWHWQLKLQVHNDWD period
promjene
H)%&','# %URM ãWHWQLK LQVHNDWD 3RYHüDQMH

JB"-K# J()*&K# ()1%-'J()*&PB"-K#JIK#
#
%URMãWHWQLKLQVHNDWDEURM# %URMãWHWQLKLQVHNDWDEURM#

3RYHüDQDEU]LQDEURMPB"-K# 3RYHüDQMHEU]LQHEURMGDQ#
C0<,/*/"D879E"
Slika 4. %URMãWHWQLKLQVHNDWDLSURPMHQDSRYHüDQMDEU]LQHYUHPHQVNLLQWHUYDO
(1) Jedinica vremena je 1 dan.

(2) Stopa rasta se tretira kao proporcionalna konstanta.
9MHåED
Navedite prednosti i nedostatke uzimanja manjeg vremenskog perioda kada brzina promjene nije
stalna, NDRãWRMHSULND]DQRXSULPMHUX
3. .DGDMHEU]LQDSURPMHQHSURSRUFLRQDOQDUD]OLFLL]PHÿXFLOMQHYULMHdnosti i kumulativne doze?

Ako MHEU]LQDSURPMHQHSURSRUFLRQDOQDUD]OLFLL]PHÿXFLOMQHYULMHGQRVWLLNXPXODWLYQHGR]HYUãLVH
SULODJRÿDYDQMH ]DOLKD (1) X VHNWRUX SURGDMH SULODJRÿDYD VH WHPSHUDWXUD NXüQLK HOHNWULþQLK XUHÿDMD
NDRãWRVXNOLPDLWG
(1) PriODJRÿDYDQMHNROLþLQD]DOLKDSUHPDPLMHQMDQMXSURGDMH
9MHåED 3URPMHQD]DSUHPLQHYRGHXYRGRNRWOLüX
Voda koja se puni u YRGRNRWOLüX je SULODJRÿHQD WDNR GD VH RGUåDYD VWDOQD ]DSUHPLQD YRGH FLOMQD
zapremina vode). Modelirajmo ovu promjenu zapremine vode.
99

9RGRNRWOLüRWYDUDþHSYRGRYRGDNDGDMHUD]OLND]DSUHPLQHYRGHYHOLND L]DWYDUDþHSNDGDMH
PDOD NDNR EL SULODJRGLR NROLþLQX YRGH NRMD VH WUHED QDSXQLWL 7R ]QDþL GD WUHEDPR YRGLWL UDþXQD
RUD]OLFL]DSUHPLQHYRGH´L]PHÿXFLOMQH]DSUHPLQHYRGHL]DSUHPLQHYRGHXYRGRNRWOLüXSlika 5).
Neka je "zapremina YRGH X YRGRNRWOLüX NXPXODWLYQD GR]D D EU]LQD SURPMHQH ³EU]LQX GRWRND
vode iz vodovoda.
1 .UHLUDQMHJUDILþNRJPRGHOD
/%&'5#
5*B*Q# 2]QDþLWH ]DSUHPLQX YRGH VLPERORP
5*B"#
#
kumulativne GR]HLSRYHåLWHVEU]LQRPGRWRNDL
]DSUHPLQRP YRGH´R]QDþHQRJVLPERORP EU]LQH
/%$&-"#B*1"# promjene.
5*B'# R"1$%9"#B*1'#5*B'#
3RãWR VH ³UD]OLND ]DSUHPLQH YRGH RGUHÿXMH
!*1"#5*B'#
"zapreminom vode" i "ciljanom zapreminom
A$*5"9# YRGH SRYXFLWH OLQLMH L] VYDNH WDþNH ND UD]OLFL
zapremine vode".
(3) "brziQD GRWRND YRGH SULODJRÿHQD MH
proporcionalno "razlici zapremine vode" i
Slika 5. 3ULODJRÿDYDQMH zapremine vode u povucite linije od "razlike zapremine vode" i
YRGRNRWOLüX "proporcionalne konstante" odvojeno od "brzine
dotoka".
86*>"# !*1"#
F-*;"# 5*B'"
R"1$%9"#
B*1'#5*B'#
A)*>*)7%*-"$- /%$&-"#
"#9*-;6"-6"# B*1"#
5*B'#
Procedura 2. 8UHÿHQMHYH]HHOHPHQDWDLVWYDUDQMDPRGHODPDWHPDWLþNRJL]UD]D
1. 9H]DL]PHÿXEU]LQHGRWRNDL]DSUHPLQHYRGH
5D]OLND]DSUHPLQHYRGHSUHGVWDYOMHQDMHQDVOMHGHüLQDþLQ
Razlika zapremine vode = ciljna zapremina vode ± trenutna zapremina vode
%U]LQDGRWRNDPRåHELWLSUHGVWDYOMHQDNRULVWHüLSURSRUFLRQDOQXNRQVWDQWXQDVOMHGHüLQDþLQ:
%U]LQDGRWRND SURSRUFLRQDOQDNRQVWDQWDîUD]OLND]DSUHPLQHYRGH
2. .UHLUDQMHPRGHODPDWHPDWLþNRJL]UD]D
0RGHOPDWHPDWLþNRJL]UD]DSUHGVWDYLt üHPRQDVOMHGHüLQDþLQ
Zapremina vode poslije promjene = trenutna zapremina vode + proporcLRQDOQDNRQVWDQWDîFLOMQD
zapremina vode ± WUHQXWQD]DSUHPLQDYRGHîYUHPHQVNLSHULRG
9MHåED
Predstavite proces grijanja vode napunjene kade podeãDYDMXüL WHPSHUDWXUX L VWDELOL]LUDMXüL MH
NRULVWHüLJULMDOLFXLRSUHPX]DSULODJRÿDYDQMHWHPSHUDWXUHNRMD DXWRPDWVNLNRQWUROLãHL]YRUWRSORWH
PRGHORP PDWHPDWLþNRJ L]UD]D 2SUHPD ]D SULODJRÿDYDQMH WHPSHUDWXUH NRQWUROLãH EU]LQX JULMDQMD
VWRSXJULMDQMDSURSRUFLRQDOQXUD]OLFLL]PHÿXWHPSHUDWXUHYRGHLSRGHãHQHWHPSHUDWXUH
?)1%-"#G)%&"-&"# M',>')"6F)"#
100
5*B'#
U primjeru 3. pozicija plovka SRND]XMH WUHQXWQX ]DSUHPLQX YRGH D þHS YRGRYRGD VH
DXWRPDWVNLSULODJRÿDYDSR]LFLML1DRYDMQDþLQVistem NRMLRGOXþXMHRVOjHGHüHP VWDWXVXXRGQRVX
na trenutni zove se feedback control (regulacija povratnom vezom) i to je osnova automatskog
kontrolnog sistema (Slika 6). 6LVWHPVNRURVYLKSULURGQLKLGUXãWYHQLKIHQRPHQDMHRYRJWLSD
Slika 6. Feedback control (regulacija povratnom vezom)
=DVWYDUDQMHGLQDPLþNog modela, odredite koji element fenomena bi trebao biti postavljen kao
"kumulatLYQD GR]D =DWLP DQDOL]LUDMWH RVRELQH FLOMD SRVWDYLWH X]URþQX YH]X L SULNDåLWH NDko je
"brzina promjene" koja utjeþH QD NXPXODWLYQX GR]X SULND]DQD QD GLMDJUDPX 6DNXSLWH L
analizirajte podatke, te promiMHQLWHX]URþQXYH]XVOLNHLPDWHPDWLþNRJL]UD]D
0RGHOPDWHPDWLþNRJL]UD]DIHQRPHQDNRMLVHSULYUHPHQRPLMHQMD
0RGHO PDWHPDWLþNRJL]UD]D IHQRPHQDNRML VHSULYUHPHQRPLMHQMDSUHGVWDYOMHQ MHQDVOMHGHüL
QDþLQ
1. Izrazi koji predstavljaju "brzinu promjene".
2. Kumulativna doza poslije promjene = trenutnDNXPXODWLYQDGR]DEU]LQDSURPMHQHîYUHPHQVNL
period.
101
2. )HQRPHQYMHURYDWQRüH
$NREDFLWHNRFNXQHPRJXüH MHSUHGYLGMHWLNRML EURMüHWHGRELWL%URMNOLMHQWDNRMLGROD]L QD
elektronsku blagajnu supermarketa je, WDNRÿHr, QHPRJXüH WDþQR predvidjeti. NePRJXüQRVW
SUHGYLÿDQMD ]DKWiMHYD PRGHOLUDQMH SUREOHPD ]DNRQLPD YMHURYDWQRüH 2YR MH PRGHO YMHURYDWQRüH.
0HWRGDUMHãDYDQMDSUREOHPDSULPMHQMXMXüLVOXþDMDQEURM]Dovaj model zove se Monte Carlo metoda.
Npr., problem .ROLND MH YMHURYDWQRüD GD üH OHSWLU VOHWMHWL QD UXåX X URNX RG PLQXWD"
3UREOHPPRåHELWLULMHãHQSRPRüX0RQWH&DUORPHWRGH
Monte Carlo metoda MH VSHFLILþna MHU NRULVWL VOXþDMQH EURMHYH .DGD EDFLWH NRFNLFX KLOMDGX
SXWD LOL GHVHWLQH KLOMDGD SXWD L GRÿHWH GR UHODWLYQH XþHVWDORVWL brojeva od 1 do 6 koje dobijate,
YMHURYDWQRüD GRELMDQMD VYDNRJ EURMD SRVWDMH Slika 7). 2YD UHODWLYQD XþHVWDORVW SRND]XMH
YMHURYDWQRüXVYDNRJEURMDQDNRFNLFLNRMLGRELMHWH
9MHURYDWQRüD (relativna XþHVWDORVW)
7DþDN"#-"#9*79%7%#
Slika 7. *UDILNRQYMHURYDWQRüHWDþQRJEURMDQDNRFNLFLSULPMHURG.000 bacanja)
2EMDãQMHQMHUMHãDYDQMDSUREOHPDNRULãtenjem Monte Carlo metode:

6NXSEURMþDQLKYULMHGQRVWLNRMHLPDMXLVWXYMHURYDWQRüX]DVYDNLEURMNRMLGRELMHWH
2YRVH]RYHSUREOHPVOXþDMQRJNUHtanja.
(3) RAND funkcija programa za rad sa radnim tabelama.
(4) RHODWLYQDXþHVWDORVW EURMGRJDÿDQMDXNXSDQEURM.
5HODWLYQDXþHVWDORVWGRELMHQDRGPQRJRSRGDWDNDMHYMHURYDWQRüXGRJDÿDMDNRMLüHVHGRJRGLWL
9MHåED ,]UDþXQDYDQMHEURMDʌ
,]UDþXQDMPRYULMHGQRVWLEURMDʌNRULVWHüL0RQWH&DUORPHWRGu.

,]YHGLWHHNVSHULPHQWRJOHGNRULVWHüLVOXþDMDQEURMXNUXJXUHOHYDQWQRP]DL]UDþXQDYDQMHʌL
QDSUDYLWHNRUHNFLMXUHODWLYQHXþHVWDORVWLGRNRMHVWHGRãOLL]RYRJLSRGUXþMDNUXJD
3RVPDWUDMPR NYDGUDW X NRML MH XSLVDQD ó NUXJD L SRVWDYLWH WDþNH X XQXWUDãQMRVW NYDGUDWD
NRULVWHüL VOXþDMDQ EURM 2YH WDþNH VH ]RYX VOXþDMQH WDþNH 6DGD VX VOXþDMQH WDþNH SRVWDYOMHQH X
NYDGUDW VYRMVWYRP VOXþDMQRJ EURMD 5D]PRWULWH YMHURYDWQRüX SRVWDYOMDQD VOXþDMQLK WDþDND X NUXJ V
GYD JOHGLãWD YMHURYDWQRüX GR NRMH VH PRåH GRüL HPSLULMVNL VWYDUDQMHP PQRJR VOXþDMQLK EURMHYD
UHODWLYQD XþHVWDORVW L YMHURYDWQRüX GR NRMH VH PRåH GRüL SRPRüX RGQRVD SRGUXþMD NYDGUDWD L
kvadranta.
Procedu ra 2. 'RELMDQMHYULMHGQRVWLEURMDʌ
(1) Nacrtajte kvadrat stranice 1 u prvom kvadrantu (Slika 8).
6OLND,]UDþXQDYDQMHʌ0RQWH&DUORPHWRGRP
102
2GUHGLWH GYD VOXþDMQD EURMD X x i uy NRMD VX MHGQDND LOL PDQMD RG 1D WDM QDþLQ GRELMDPR
VOXþDMQXWDþNX3VDNRRUGLQDWDPDXx, uy).
3RVWDYLPR 1 VOXþDMQLK WDþDND X NYDGUDW %URM VOXþDMQLK WDþDND NRMH VX SRVWDYOMHQH X NYDGUDQW
R]QDþLPR VD Q 5HODWLYQX XþHVWDORVW Q1 JGMH VX VOXþDMQH WDþNH SRVWDYOMHQH X NYDGUDQW SRVWDMX
JRWRYRMHGQDNHYMHURYDWQRüHGRNRMHVHPRåHGRüLL]RGQRVDSRGUXþMDNYDGUDWDLNYDGUDQWDNDGDMH
N dovoljno veliko.
3RGUXþMHNYDGUDQWD#
3RGUXþMHNYDGUDW"#
9ULMHGQRVWEURMDʌMHʌ| Q1LPRJXüHMHL]UDþXQDWLSULEOLåQXYULMHGQRVWEURMDʌDNRVXEURjevi
n i N poznati.
(6) Ovdje zamislite kvadrant.

2GQRVSRGUXþMD SRGUXþMHNUXJDSRGUXþMHNYDGUDWD
(NVSHULPHQWDOQD YMHURYDWQRüD Q1 LPD JUHãNX KDGD VH EURM HNVSHULPHQDWD RJOHGD SRYHüa,
WDþQRVWüHVHSRYHüDWL
9MHåED
Objasnite metodu GRELMDQMD]DSUHPLQHVIHUHSROXSUHþQLNDSRPRüX0RQWH&DUORPHWRGH
Procedura upotrebe Monte Carlo metode za fenomen vjerovatnoüe prikazana je na sljedeüi naþin:
>@3URYMHULWHSRMDYXYMHURYDWQRüH
(1) Posmatrajte pojavu i registrujte svaku uþestalost za pojavu koja üe se dogoditi.
=DELOMHåLWHXþHVWDORVW LRGUHGLWHGRYMHURYDWQRüHVYHSRMDYHNRMDüHVHGRJRGLWLUHODWLYQD
XþHVWDORVW
[2] Odredite VOXþDMDQEURMLQDSUDYLWHIHQRPHQSUHPDYMHURYDWQRüLGRNRMHVWHGRãOL
(1) Napravite tabelu i grafikon kumulativne (NXPXODWLYQDYMHURYDWQRüDYMHURYDWQRüH
2GUHGLWHVOXþDMDQEURML]LQWHUYDODSRPRüXkompjutera. Primijenite ga u tabeli, kreirajte
JUDILNRQNXPXODWLYQHYMHURYDWQRüHLL]UDþXQDMWHYULMHGQRVWNRMDSUDWLVYDNXYMHURYDWQRüX
0RJXüH MH QDSUDYLWL VLWXDFLMX VOLþQX IHQRPHQX YMHURYDWQRüH NRMD VH GRJDÿD 0RQWH &DUOR
PHWRGRP D GRELMHQL SRGDFL VH PRJX NRULVWLWL ]D UMHãDYDQMH SUREOHPD 0HÿXWLP GRELMHQL SRGDFL
LPDMX YDULMDFLMX L QLVX WDþQL .DR SRVOMHGLFD WRJD PRUDWH L]DEUDWL SUDYL RG PQRJR VLPXOLUDQLK
rezultata.
Ɣ0RQWH&DUORPHWRGD
0RJXüH MH ULMHãLWL PDWHPDWLþNH L IL]LþNH SUREOHPH NRML VH QH PRJX ULMHãLWL X WHRUHWVNRP VPLVOX
(analitLþNL 5HþHQR MH GD MH VLPXODFLMD QHSUDYLOQRJ NUHWDQMD PDWHULMDOD NRML NRQILJXULãX HOHPHQt
DWRPDXSHüL, NDNRELVHRGUHGLODYHOLþLQDLNRQILJXUDFLMD DWRPDSHüL]DGL]DMQLUDQMHSUYDSUDNWLþQD
upotreba Monte Carlo metode.
9MHåED Model kockice
Napravite NRFNLFX L L]UDþXQDMWH YMHURYDWQRüX EURMD QD NRFNLFL 'RELMHQH UH]XOWDWH XSRUHGLWH VD
UH]XOWDWLPDNRMHMHGRELRYDãSULMDWHOM

.DNR EL VH UD]MDVQLOR VYRMVWYR YMHURYDWQRüH NRFNLFH NRMX VWH QDSUDYLOL EDFLWH NRFNLFX YLãH
pXWDLL]UDþXQDMWHYMHURYDWQRüXEURMDQDNRFNLFLNRMLGRELMHWH
103
Procedu ra 2. 3URYMHULWHEURMGRNRMHJVWHGRãOL
1. Napravite kockicu i bacite je.
Formirajte JUXSHRGSRXþHQLNDLQDSUDYLWHNRFNLFXWDNRGDL]JOHGDNDRãWRMHSULND]DQDQDVOLFL
9. SvakLXþHQLNEDFDkockicu 50 puta i biljeåi (uþestalost), tj. koliko puta se pojavio broj na kockici.
Slika 9. Izgled presjeka kockice
2. 'RÿLWHGRUH]XOWDWDSRPRüXYMHURYDWQRüH
Podijelite broj pojavljivanja broja na kockici sa ukupnim brojem bacanja. Napravite tabelu i
JUDILNRQGRELMHQHYMHURYDWQRüH (Tabela 3, Slika 10).
M"('$"#3# 9MHURYDWQRüD#;",*;6"$-*#-">)"5$&'-'#9*79%7'#
7DþNH 9MHURYDWQRüD
8þHVWDORVW
-"# 9MHURYDWQRüD#
J>F6"K#
9*79%7%#
#
TaþNHQD
kockici
Slika 10. *UDILNRQ YMHURYDWQRüH
S9F>-*# napravljene kockice
Rasp rava
,GHDOQDYMHURYDWQRüD EURMDQDNRFNLFLMH]DVYDNLEURM8SRUHGLWHMHVJUDILNRQRPYMHURYDWQRüH
kockice koju ste napravili i provjerite odstupanje. U ovom primMHUXYMHURYDWQRüD]DLMHYLVRND
a za 1 je niska. Uporedite ove podatke sa podacima druge grupe.
9MHåED Simulirajte k retanje kockice koju ste napravili

'RÿLWHGRNXPXODWLYQHYMHURYDWQRüHYMHURYDWQRüHXSULPMHUXLQDSUDYLWHVLWXDFLMXNRMDSRkazuje
WHQGHQFLMXVOLþQXVLWXDFLMLNDGDEDFDWHNRFNLFXNRMXVWHQDSUDYLOL
104
Tabela 4 9MHURYDWQRüD i kumulativna YMHURYDWQRüD

7DþNHQD Kumulativna
9MHURYDWQRüD YMHURYDWQRüD
kockici
"
S9F>-*#
Procedu ra A naliza p roblema

1. ,]UDþXQDMWHNXPXODWLYQXYMHURYDWQRüX
.XPXODWLYQD YMHURYDWQRüD EURMD MH YMHURYDWQRüH NDR ãWR MH SULND]DQR X WDEHOL
Kumulativna vMHURYDWQRüD EURMD MH GRGDMXüL SUHWKRGQX NXPXODWLYQX RG GR
.XPXODWLYQD YMHURYDWQRüD EURMD MH GRGDMXüL SUHWKRGQH NXPXODWLYQH RG GR
.DGDGRÿHWHGRNXPXODWLYQHYMHURYDWQRüHEURMHYa od 1 do 6 kako je opisano, posljednja vrijednost
kumulDWLYQHYMHURYDWQRüHSRVWDMH6lika 4).
Kumulativna YMHURYDWQRüD
7DþNHQDNRFNLFL
6OLND*UDILNRQNXPXODWLYQHYMHURYDWQRüH
2. 3RVWDYOMDQMHVOXþDMQLKEURMHYD
Odaberite broj L] LQWHUYDOD > QD RVQRYX NXPXODWLYQH YMHURYDWQRüH Napravite tabelu i
grafikon (Tabela 5; Slika 12 NRULVWHüL RYR NDR LQWHUYDO VOXþDMQRJ EURMD ,QWHUYDO VOXþDMQRJ EURMD
SRVWDYOMHQRJ]DVYDNLEURMRGJRYDUDYMHURYDWQRüLVYDNRJEURMDNRMLGRELMHWH
M"('$"#+# A*;6"5$&"-&'#>*>%;"#VOXþDMQLK#()*&'5"# .XPXODWLYQDYMHURYDWQRüD#
4F,F$"6%5-"#
7DþNHQDNRFNLFL# D-6')5"OVOXþDMQLKEURMHYD #
YMHURYDWQRüD#
,QWHUYDOVOXþDMQRJEURMD#
" 6OXþDMDQEURM#
#
7DþNHQDNRFNLFL#
Slika 12. 3RVWDYOMDQMHVOXþDMQRJEURMDLJUDILNRQNXPXODWLYQHYMHURYDWQRüH
105
3. OdabHULWHVOXþDMDQEURMLQDRVQRYXQMHJDGRELt üHWHEURMQDNRFNLFL
Uzmite VOXþDMDQEURM L]LQWHUYDOD>LSRJOHGDMWHNRPLQWHUYDOXVOXþDMQLKEURMHYDRGJRYDUD
iz tabele i grafikona. Npr., aNRMHVOXþDMDQEURMRQSULSDGDLQWHUYDOXVOXþDMQLKEURMHva od
0.635 do 0.794, tako da se dobije broj 5 kao odgovaUDMXüLEURMQDNRFNLFL6OLND).
9MHåED]DNUDMGLMHOD
1. .DGD VH L]YDGL þHS VD GQD NDGH LVFXUL YUXüD YRGD =D SURPMHQX NROLþLQH YUXüH YRGH X NDGL
QDSUDYLWHPRGHOPDWHPDWLþNRJL]UD]D0HÿXWim, vremenom EU]LQDRWLFDQMDYUXüHYRGHELVHWUHEDOD
VPDQMLWLSURSRUFLRQDOQRNROLþLQLYUXüHYRGHXNDGL
2. Prodaja digitalnoga fotoaparata po danu se provjerava za poslednjih 100 dana u prodavnici i

UH]XOWDW MH L]UDåHQ WDEHORP 1DSLãLPR SURFHGXUX SURPMHQH SURGDMH X URNX RG GDQD SRPRüX
0RQWH&DUORPHWRGHGRELMDQMHPYMHURYDWQRüHLNXPXODWLYQHYMHURYDWQRüH
A)*B"&"#J()*&# 8þHVWDORVW
&'B%-%7"PB"-K# JB"-K#
"
LOLYLãH#
S9F>-*#
"
106
Dio 3. Kompjuterska simulacija

$NR PRGHO PDWHPDWLþNRJ L]UD]D PRåH ELWL L]UDÿHQ PRGHOLUDQMHP PRJXüH MH L]YHVWL L
simulaciju. SimuliraW üHPR UD]QH PRGHOH NRULãWenjem programa za rad sa radnim tabelama.
Analizirajmo rezultat i prednosti upotrebe kompjutera.
1. Fenomen koji se mijenja vremenski
3URFHGXUDVLPXODFLMHNRULãWenjem programa za rad sa radnim tabelama:
[1] Modeliranje i stvaranje modHODPDWHPDWLþNRJL]UD]D.
[2] Kreiranje radne stranice i grafikona.
[3] Analiza i provjera rezultata simulacije.
1) .DGDMHEU]LQDXþHVWDORVWLVWDOQD
86*>"# !*1"#
5*B'#
F-*;"#
9MHåED Promjena zap remine vode u rezervoaru za vodu

,]YHGLWH VLPXODFLMX SRVWDYOMDMXüL SRþHWQX zapreminu vode na 2 l, vremenski period na 1 minut i
YULMHPH]DYUãHWNDQDPLQXWDXSULPMHUXGLR
Procedu ra
1. 0RGHOLUDQMHLNUHLUDQMHPRGHODPDWHPDWLþNRJL]UD]D
0RGHOPDWHPDWLþNRJL]UD]DPRåHVHGRELWL modeliranjem.
Zapremina vode poslije promjenH WUHQXWQD]DSUHPLQDYRGHEU]LQDGRWRNDîYUHPHQVNLSHULRG
2. Kreiranje radne stranice i grafikona
'RGLMHOLWH EURMþDQX YULMHGQRVW VYDNRM üHOLML NDR ãWR MH SUHGVWDYOMHQR QD VOLFL L QDSUDYLWH UDGQX
stranicu. Napravite grafikon na osnovu dobijenih rezultata.
3. Analiza i provjera rezultata simulacije
0RåHWHYLGMHWLQDJUDILNRQXGDVHSRYHüDQMH ubrzava pri brzini dotoka.
GrafikonWDþNDVWLGLMDJUDP
Opseg grafikona:
ûHOLMH od A7 do B12
3RþHWQDNROLþLQDYRGH
ûHOLMD%Ä %³
3RþHWQR vrijeme
vrijemevrijem
e
6OMHGHüHYULMHPH
ûHOLMD$³ $%³
.ROLþLQD YRGH PLQXW NDVQLMH NROLþ YRGH VWRSD XQRVD
vremenski interval (1 minuta)
ûHOLMD%Ä %% %³
Slika 1. Promjena zapremine vode u rezervoaru za vodu
107
2) Kada je brzina promjene proporcionalna kumulativnoj dozi?
9MHåED 5D]PQRåDYDnje akva rijskih ribica

U akvariju je 10 ribica,]YHGLWHVLPXODFLMXGDELVWHSURYMHULOLNROLNRULELFDüHELWL]DJRGLQXGDQD
DNRMHVWRSDSRYHüDQMDVWRSDVPDQMHQMDDVWYDUQDVWRSDSRYHüDQMD3UHWSRstavlja se
da je vremenski period 1 mjesec, okolina za UD]PQRåDYDQMHYHOLþLQHDNYDULMD uz idealne uvjete.
Procedura
1. 0RGHOLUDQMHLSUDYOMHQMHPRGHODPDWHPDWLþNRJL]UD]D
3RãWR MH PRGHO LVWL NDR X SULPMHUX SRYHüDQMH ãWHWQLK LQVHNDWD X GLMHOX PRåH VH GRüL GR
PRGHODPDWHPDWLþNRJL]UD]DQDVOMHGHüLQDþLQ
%URM ULELFD SRVOLMH SURPMHQH WUHQXWQL EURM ULELFD VWRSD SRYHüDQMD î WUHQXWQL EURM ULELFD î
vremenski interval
0HÿXWLPVWYDUQDVWRSDSRYHüDQMDMHSURPLMHQMHQDXVWRSXSRYHüDQMD
3RYHüDQD ?)*&#)%(%7"#
()1%-"#
86*>"#
)";6"#
2. K reiranje radne stranice i grafikona

1DSUDYLWHUDGQXVWDQLFXNDRãWRMHSUHGVWDYOMHQRQDVOLFLLJUDILNRQQDRVQRYXGRELMHQLKUH]XOWDWD
*UDILNRQ WDþNDVWL
dijagram
Opseg üHOLMD$GR% 3RþHWQLEURMULELFD
ûHOLMD%
3RþHWQRYULMHPH
SljHGHüHYULMHPH Broj ribica 1 mjesec kasnije = broj ribica za 0 mjesec + stopa

ûHOLMD$Ä $%³ rasta * broj ribica za 0 mjesec* vremenski interval (1 mjesec)
ûHOLMD%Ä %% % %³
Slika 2. 3RYHüDQMHEURMDULELFD
108
3. Analiza i provjera rezultata simulacije

,]JUDILNRQDVHPRåHYLGMHWLGDVHEURMULELFDYUHPHQRPEU]RSRYHüDYD$NRVHVWYDUQDVWRSD
SRYHüDQMDSURPLMHQLPRåHWHYLGMHWLGDMHSRYHüDQMHPDORDNRMHYULMHGQRVWPDODX]WREURMULELFD
se smanjuje ako vrijednost postane negativna.
9MHåba
Uporedite rezultat primjera 2. i rezultat simulacije s vremenskim periodom postavljenim na 0.5.
3) Kada je brzina promjene proporcionalna razlici ciljne vrijednosti i

kumulativne doze?
9MHåED 3URPMHQD]DSUHPLQHYRGHXYRGRNRWOLüX
IzvHGLWH VLPXODFLMX SRVWDYOMDMXüL SRþHWQX ]DSUHPLQX YRGH QD l, proporcionalnu konstantu na 0.7,
ciljnu zapreminu vode na 10 lYUHPHQVNLSHULRGQDPLQXWDLYULMHPH]DYUãHWNDQDPLQXWD]D
primjer 3 u dijelu 2.
Procedura
1. Modeliranje i kreiranje modela matematiþkog izraza.

Modeliranjem u dijelu 2, moåe se doüi do modela matematiþkog izraza.
=DSUHPLQD YRGHSRVOLMHSURPMHQH WUHQXWQD]DSUHPLQD YRGHSURSRUFLRQDOQDNRQVWDQWDîFLOMQD
zapremina vode ± WUHQXWQD]DSUHPLQDYRGHîYUHPHQVNLSHULRG
86*>"# !*1"#
F-*;"# 5*B'#
A)*>*)7%*-"$-"#
9*-;6"-6"#
R"1$%9"#
B*1'#5*B'#
/%$&-"#
B*1"#
5*B'#
109
2. K reiranje radne stranice i grafikona

'RGLMHOLWH EURMþDQX YULMHGQRVW VYDNRM üHOLML NDR ãWR MH SUHGVWDYOMHQR QD VOLFL L QDSUDYLWH
radnu stranicu. Napravite grafikon na osnovu dobijenih rezultata.
3RþHWQDYULMHGQRVWüHOLMH%³ %´
3RþHWQRYULMHPH
SljHGHüHYULMHPH
ûHOLMD$Ä $%³
&RS\3DVWHXüHOLMH$GR$
ûHOLMD%Ä %7 +B$2 * (B$4 - B7)

%³
&RS\3DVWHXüHOLMH (B9 do B17)
Slika 3. 3URPMHQD]DSUHPLQHYRGHXYRGRNRWOLüX
3. Analiza i pregled rezultata simulacije

1D JUDILNRQX PRåHWH YLGMHWL GD VH ]DSUHPLQD YRGH YUHPHQRP PLMHQMD L GRVWLåH FLOMQX
zapreminu vode.
9MHåED
Provjerite kako se proporcionalna konstanta mijenja kada se u primjeru 3. proporcionalna konstanta
promijeni.
110
2. )HQRPHQYMHURYDWQRüH
1) 8SRWUHEDVOXþDMQRJEURMDXSURJUDPX]DUDGVDUDGQLPWDEHODPD
'DELVPRSURYMHULOLRSHUDFLMXPRGHODYMHURYDWQRüH]DkompjuterVNXVLPXODFLMXVOXþDMDQ broj
VH NRULVWL NDR ãWR MH RSLVDQR X GLMHOX 2VQRYQL RG VOXþDMQLK EURMHYD MH QHSURPMHQMLYL VOXþDMni
broj7HãNRMHQDSUDYLWLLGHDOQXNRFNLFX1RYþLüQLMHQDSUDYOMHQWDNRGDSLVPRLJODYDL]JOHGDMXLVWR
=ERJWRJDL]YHGLPRVLPXODFLMXNRULVWHüLVOXþDMDQbroj u programu za rad sa radnim tabelama
6OXþDMDQ EURM ]D NRML VH YULMHGQRVW L] LQWHUYDOD >) VOXþDMQR SRMDYOMXMH X LVWRM VWRSL ]RYH VH
VWDQGDUGQLQHSURPMHQMLYLVOXþDMni broj.
V jeåba 4. Pravljenje grafi kona mjesta za sjedenje
Brojevi stolica su dodijeljeni za stolice kao ãto je prikazano na slici. 2GUHGLPR PMHVWD]DXþHQLNH
NRULVWHüLVOXþDMDQEURM
T";6"5-%9"
Procedu ra
1. Modeliranje
2GUHGLWH VOXþDMDQ EURM L] LQWHUYDOD > L GRGLMHOLWH VOXþDMDQ EURM VMHGLãWD XþHQLNX NRULVWHüL
UDVWXüLSRUHGDN
2. K reirajte radnu stranicu i rezultat simulacije
8QHVLWH YULMHGQRVW X VYDNX üHOLMX NDR ãWR MH SULND]DQR QD VOLFL 2GUHGLWH VOXþDMDQ EURM
SRPRüX5$1'IXQNFLMHLL]UDþXQDMWHSRUHGDNSRPRüX5$1.IXQNFLMH
%URMVMHGLãWD
2GUHGLPRVOXþDMDQEURML]LQWHUYDOD[ 0,1)
ûHOLMD%Ä 5$1'³
&RS\3DVWHXüHOLMH%GR%
2GUHÿLYDQMHSRUHWND
ûHOLMD&Ä 5$1.%%%³
&RS\3DVWHXüHOLMH&GR&
Slika 4. Simulacija sjedenja
111

3URYMHULWHUD]OLNHUH]XOWDWDQRYLPL]UDþXQDYDQMHP
2YRPIXQNFLMRPELUDPRVOXþDMDQEURML]LQWHUYDOD>
2) 6LPXODFLMDPRGHODYMHURYDWQRüe
9MHåED %DFDQMHQRYþLüD
,]YHGLWH VLPXODFLMX IHQRPHQD QRYþLüD .ROLND MH YMHURYDWQRüD GD üH QRYþLü
NDGDJDEDFLWHSDVWLQD³JODYX´"
Procedu ra
1. Modeliranje
3RãWRMHYMHURYDWQRüDGDüHQRYþLüSDVWLQDÄJODYX³ 1/2, postavite uvjet manji
od 0.5 da üe biti ³glavaí odredite sluþajan broj iz intervala [0, 1).
2. K reirajte radne stranice i rezultat simulacije
8QHVLWHYULMHGQRVWXVYDNXüHOLMXNDRãWRMHSULND]DQRQDSlici 5. Broj podataka bi trebao da bude 10.
Broj podataka
2GUHGLPR VOXþDMDQ EURM L] LQWHUYDOD
[ 0,1)
ûHOLMD%Ä 5$1'³
&RS\3DVWHXüHOLMH%GR%1)
1 je za glavu, a 0 za pismo
ûHOLMD&Ä ,)%<³
Copy/3DVWHXüHOLMH&GR&11)
9MHURYDWQRüDGDüHSDVWLÄJODYD³
ûHOLMD&Ä 680&&
Slika 5. 6LPXODFLMDEDFDQMDQRYþLüD

3URYMHULWH UD]OLNH UH]XOWDWD QRYLP L]UDþXQDYDQMHP. U ovom primjeru broj podataka je 10,
PHÿXWLPYDULMDFLMDYMHURYDWQRüHVHVPDQMXMHL]DWYDUDQDDNRSRYHüDWHEroj podataka.
Zadata k
,]YHGLWHVLPXODFLMXSRVWDYOMDMXüLEURMSRGDWDNDXSULPMHUXQD
Primjer 6. ,]UDþXQDYDQMHEURMDʌ
6LPXOLUDMPRYULMHGQRVWEURMDʌ
Procedu ra
1. 0RGHOLUDQMH«««$NRMHSROXSUHþQLNNUXga postavljen na 1 za 4. primjer u 2. dijeluPRåe se
GRüLGRUH]XOWDWDQDVOMHGHüLQDþLQ:
ʌ| 4n/N
3RãWRMH1VOXþDMQDWDþNDXNYDGUDWXRGUHGLWH1.000 EURMHYDVOXþDMQHEURMHYH;<L]LQWHUYDOD
> .DNR MH Q EURM VOXþDMQLK EURMHYD X SUYRP NYDGUDQWXRQGD MH to EURM VOXþDMQLK EURMHYD NRML
ispunjavaju uvjet X2+Y2 d 1.
112
Slika 6. ,]UDþXQDYDQMHEURMDʌ0RQWH&DUORPHWRGRP
2. K reiranje radne st ranice i rezultat simulaci je

8QHVLWH YULMHGQRVW X VYDNX üHOLMX NDR ãWR MH SULND]DQR QD Slici 7. Broj stvarnih podataka je
1.000, a samo 10 podataka je prikazano.
Procjenjuje se da li postoji krug. Ako

postoji krug izbrojmo vrijednosti
ûHOLMD ) Ä
6OXþDMDQEURM; 6OXþDMDQEURM< &2817,)&&³< ³ (³
=RAND() =RAND()
%URMVOXþDMQLKEURMHYD
Od 100 do 1000
Vrijednost kruga X2+Y2

ûHOLMD&Ä $ $% %³
Slika 7. ,]UDþXQDYDQMHVLPXODFLMRPYULMHGQRVWLEURMDʌ

3URYMHULWHYULMHGQRVWNRMDVHSULEOLåDYDʌ DNRVHSRYHüDEURj podataka.
ʌ" ,]UDþXQDYDQMHʌ#
?)*&"
Slika 8. 5D]OLNDYULMHGQRVWLEURMDʌSUHPDEURMXVOXþDMQLKEURMHYD
(1) Ovom se funkcijom provjerava broj elemenata koji odgovaraju uvjetLPD SUHWUDåLYDQMD
XNOMXþHQLKXRGUHÿHQLLQWHUYDO
(2) Vrijednost brojDʌMH«
Zadata k
Napravite grafikon simulacije sa brojem podataka od 100 do 1.000 u primjeru 6.
113
9MHåED Pravljenje elekt ronske kockice

1DSUDYLPRHOHNWURQVNXNRFNLFXLL]UDþXQDMPRYMHURYDWQRüXSRMDYOMLYDQMDEURMDWDþDNDQDNRFNLFL
Procedu ra
1. Modeliranje
1DSUDYLWHNRFNLFXNUHLUDQMHP VOXþDMQRJ EURMD L] LQWHUYDOD>SRPQRåLWHJDVD EURMHP L
dodajte broj 1.
2. K reiranje radne stranice i rezultat simulacije
8QHVLWH YULMHGQRVWL X VYDNX üHOLMX NDR ãWR MH SULND]DQR QD Slici 9. Broj stvarnih podataka je
PHÿXWLP6lika 9. pokazuje samo 10 podataka.
Napravite taþke na kocki ,]UDþXQDMWHXþHVWDORVW]DWDþNHQDNRFNL

ûHOLMD&³ ,17% ´ ûHOLMD)Ä &2817,)&&(³
Broj podataka
,]UDþXQDWDYMHURYDWQRüD
ûHOLMD*Ä ))³
8NXSQDYMHURYDWQRüD
ûHOLMD*Ä 680**³
Slika 9. Pravljenje elektronske kockice

3URYMHULWH SULEOLåDYD OL VH YMHURYDWQRüD EURMD WDþDND NRFNLce broju DNR SRYHüDWH EURM
podataka.
2YRP IXQNFLMRP VH GROD]L GR QDMYHüHJ FLMHORJ EURMD NRML QH SUHOD]L RGUHÿHQX EURMþDQX
vrijednost.
Zadata k
%DFLWHQRYþLüDNRSDGQHJODYDSRPMHULWHVH]DXVPMHUX;-ose, ako bude pismo, pomjerite se za 1
u smjeru Y-ose. .ROLNDMHYMHURYDWQRüD GDüHWHVWLüLGRWDþNHSRVOLMH 10 bacanja?
114
3. Simulacija poretka
5HG NXSDFD NRMH WUHED XVOXåLWL QD XUHÿDMX ]D SURGDMX NDUDWD L HOHNWURQVNRM EODJDMQL X
supermarketu zove se queuing/poreda k. Na mjestu gdje se redovi formiraju, neophodno je
XVNODGLWL YH]X L]PHÿX EURMD XUHÿDMD L YUHPHQD þHNDQMD NXSFD Razmislimo o tome na primjeru
supermarketa s jednom elektronskom kasom.
1. K ada nema ljudi na elekt ronskoj kasi (nema poretka)

9ULMHPH NDGD NXSDF GRÿH MH SRþHWQR vrijeme usluge. 7R ]QDþL SUHWKRGQL NXSDF MH RWLãDR V
HOHNWURQVNHNDVHSULMHQHJRãWRVOMHGHüLNXSDFGRÿH
7.#$%1%!8-9'36'"
Kasa je otvorena.
2-34/!5#3'6#"
7.#$%1%!8-9'36'"
*ĀLFD/!0'&'1#"
<=!3%6>&8#"
K asa
:%;-&8"
*ĀLFD/! 2-34/!
0'&'1#" 5#3'6#! "
2. Prethodni kupac je na elekt ronskoj kasi (postoji queuing/poredak)
$NRVOMHGHüLNXSDFGRÿHSULMHQHJRãWRMHSUHWKRGQLNXSDFXVOXåHQNXSDF koji dolazi kasnije
PRUD GD þHND GRN VH QH ]DYUãL XVOXåLYDQMH NXSFD NRML MH X UHGX SULMH QMHJDQMH 8 RYRP VOXþDMX
YULMHPH NRMH SURWHNQH RG PRPHQWD XVOXåLYDQMD NXSFD LVSUHG QMHJDQMH MH SRþHWQR YULMHPH
XVOXåLYDQMDNXSFDNRMLGRÿHNDVQLMH
7.#$%1%!8-9'36'"
Drugi kupac je ispred,
PRUDPVDþHNDWL. 2-34/!5#3'6#"
7.#$%1%!8-9'36'"
*ĀLFD/!0'&'1#"
<=!3%6>&8#"
K asa
" :%6>&8'"
28$#;'/!0'&'1#" 2-34/!
5#3'6#! "
Primjer 8. Poredak na automatu za prodaju karata u zabavnom parku
U zabavnom parku je automat za prodaju karata za zabavni park. Periodi dolaska kupaca su
LVSLVDQLNDRNXPXODWLYQDYMHURYDWQRüDXWDEHOLL LQWHUYDO MHGRGLMHOMHQ,]YHGLWHVLPXODciju- koja
YUVWDSRUHWNDMHPRJXüD]DNXSDFDDNRLVSUHGDXWRPDWDQHPDNXSDFD
115
Procedu ra
1. Modeliranje
"Periodi dolazaka kupaca" i "vrijeme usluge" su dva glavna elementa za modeliranje poretka.
Periodi dolaska kupca mogu se odrediti dodjeljiYDQMHP VOXþDMQLK EURMHYD NRML RGJRYDUDMX
NXPXODWLYQRMYMHURYDWQRüL9ULMHPHXVOXJHMHRJUDQLþHQRQDVHNXQGL
M"('$"#I" 3HULRGGRODVNDNXSFDSURãODVLWXDFLMD"
A')%*B#B*$";9"# 8)'B-&"# 4F,F$"6%5-"#
J;'9F-B"K# 8þHVWDORVW# 9MHURYDWQRüD# YMHURYDWQRüD#
5)%&'B-*;6#
LOLYLãHPDQMHRG# # # # #
LOLYLãHPDQMH#*B#=O# # # # #
LOLYLãH# # # # #
# # # #
S9F>-*#
"
(1) Postavite vrijeme dolaska prvog kupca (kupac 1QD=DGROD]DNNXSDFDRGGRL]UDþXQDMWH

iz kog intervala je umetnuta vrijHGQRVW VOXþDMQRJ EURMD L RGUHGLWH YULMHPH LQWHUYDOD GROD]DND NRML
odgovaraju tom intervalu.
(2) Provjerite da li je automat otvoren pri dolasku kupca i ako jeste, postavite status automata na
³RWYRUHQR´DDNRQLMHRWYRUHQRSRVWDYLWHQD³VDþHNDMWH´
(3) PRþHWQR YULMHPH XVOXJH MH YULMHPH GRODVND DNR MH DXWRPDW RWYRUHQR L YULMHPH NDGD MH
]DYUãHQDXVOXJD]DNXSFDNRMLVWRMLSULMHQMHJDQMHDNRMHDXWRPDW³VDþHNDMWH´
9ULMHPH NDGD MH XVOXJD ]DYUãHQD MH YULMHGQRVW ]D NRMX VH GRGDMH YULMHPH XVOXJH QD SRþHWQR
vrijeme usluge.
9ULMHPH þHNDQMD MH YULMHPH GRELMHQR NDGD YULMHPH GRODVND RGX]PHPR RG SRþHWQRJ YUHPHQD
usluge.
2. K reiranje radne st ranice i rezultat simulaci je

KDR ãWR MH SULND]DQR QD VOLFL XQHVLWH YULMHGQRVWL X VYDNX üHOLMX ]D NXSFD Slika 11. na
VOMHGHüRM VWUDQLFL SRND]XMH NUHLUDQX UDGQX VWUDQLFX L UH]XOWDW VLPXODFLMH 3HULRGL GRODVND NXSFD X
tabeli 1 su uneseni u gornjem dijelu radne stranice.
H)%&','# T',"# 9F>"7"# -"# 3RþHWQR YULMHPH XVOXJH YULMHPH

B*$";9"" ($"G"&-%" B*$";9"#
ûHOLMD) '"
9ULMHPH ]DYUãHWND
F;$FG'#
ûHOLMD# JUI3K#
VLWI3XYI3V"
HULMHPHþHNDQMD#
ûHOLMD, )Q!I3V"
Slika 10. Prvi kupac
116
6OXþDMDQ EURM MH XQHVHQ X üelije (B14 to B17) na slici 11. i na osnovu te vrijednosti srednja
YULMHGQRVWüHOLMD&WR&VHRGUHÿXMHNRULVWHüL/22.83IXQNFLMX]DüHOLMH&GR&
/22.83%))&&üHOLMH&SUHWUDåXMHYULMHGQRVWüHOLMH%L]RSVHJD
(F3) L X üHOLMDPD && XQXWDU RGJRYDUDMXüHJ LQWHUYDOD SRGDFL NRML RGJRYDUDMX
YULMHGQRVWLüHOLMH%VXSULND]DQL0HÿXWLPNDGDQHPDRGJRYDUDMXüLKSRGDWDNDXüHOLMDPD
)) QDMYHüD YULMHGQRVW PDQMD RGWUDåHQH YULMHGQRVWL MH SULND]DQD 8 RYRP VOXþDMX YULMHGQRVW
üHOLMH % MH üHOLMD ) þLMD MH YULMHGQRVW MH QDMYHüD YULMHGQRVW PDQMD RG
YULMHGQRVWL NRMD VH WUDåL D YULMHGQRVW üHOLMH & NRMD RGJRYDUD WRM YULMHGQRVWL SULND]DQD MH X
üHOLML&
A)*7%&'-&'-*# ;6"6F;*,#
"F6*,"6"#
ûHOLMD# JWI=K#
VLDWJ_I=LV*>'-V\!I=\UI3KV"
,]UDþXQDWR QD LVWL QDþLQ NDR

1"#9F>7"#I#
ûHOLMD#JUI=K#VLWI=XYI=V"
,]UDþXQDYDQMHYUHPHQDGRODVND# 86"6F;#"F6*,"6"#
H)','-;9%# >')%*B# >)%&'# B*$";9"# ûHOLMD ( ,)'!LUI3\#
9F>7"#2#>*;$%&'#B*$";9"#9F>7"#I# ûHOLMD#J!I=K#VL!I3X/I=V"
V*65*)'-*V\VSULþHNDMWHVKV"
ûHOLMD#J?I=K#VLRNT!JKV"
,]UDþXQDY"-&'#>')%*B"#B*$";9"#9F>7"#I#%$%#9F>7"#2#
ûHOLMD#J/I=K#VLZ[[4SAJ?I=\W]<\/]3^/]<KV#
Slika 11. 3HULRGLGRODVNDNXSFDLVWDQMHDXWRPDWDEXGXüDSURJQR]D

7HãNRMHYLGMHWLSURPMHQXSRUHWNDYUHPHQRPQDRVQRYXSOLNH7R]QDþLPRåHWHSURYMHULWL
SRVWRMDQMHSRUHWNDL]DXWRPDWDLGXåLQXYUHPHQDþHNDQMDL]YUHPHQDþHNDQMDPHÿXWLPPRåHWH
vidjeti koliko je ljudi u redu.
=ERJ WRJD DNR SUHWYRULWH SURPMHQX SRUHWND X JUDILNRQ NDR ãWR MH SULND]DQR na Slici 12,
PRåHWH YLGMHWL GD VH SRUHGDN PLMHQMD YUHPHQRP 9RGRUDYQD RVD SUHGVWDYOMD YULMHPH D YHUWikalna
RVD SUHGVWDYOMD NXSFD 1DSUDYLWH GLMDJUDP SRþHWND XVOXJH YUHPHQD XVOXJH L ]DYUãHWND XVOXJH
(Slika 12). 4"B"# &'# >')%*B# B*$";9"# 9)"6"9\# "#
F;$FG"# 1"# >)'6@*B-*G# 9F>7"# -%&'#
A')%*B# *B# B*$";9"# &'B-*G# 9F>7"# B*#
]DYUãHQD# 6"9*# B"# -*5%# 9F>"7# ,*)"#
]DYUãHWND XVOXJH SUHGVWDYOMHQR MH !*$"1"9# 9F>7"# I# P# =DYUãHWDNXVOXJH]DNXSFD#I#
(%&'$%,#@*)%1*-6"$-%,#;6F>7',C# þHNDWL# GRN VH QH ]DYUãL XVOXJD ]D
F;$FG"#&'#>*þHOD# 3RþHODXVOXJD]DNXSFD#2# #
>)'6@*B-*G# 9F>7"# %# (%&'$%# ;6F>"7#
!*$"1"9# =DYUãHWDN J5)%&','# F;$FG'K# VH ãLUL QD G';-F#
3RþHWDNXVOXJH# F;$FG'# VWUDQXRG]DYUãHWNDXVOXJH#
H)%&','#
þHNDQMD MH
*(*&'-*#
H)%&','#F;$FG'# 9ULMHPHþHNDQMD
!*$"1"9# =DYUãHWDNXVOXJH]DNXSFD#
9F>7"#2#
9F>7"#2#
Slika 12. 3RORåDMJUDILNRQDUHGDQMD
117
$NR SRVPDWUDWH JUDILNRQ L SURYMHULWH EURM RERMHQLK VWXEDFD PRåHWH YLGMHWL GXåLQX SRUHWND
(SOLNDD$NRSRVWDYLWHEURMNXSDFDNRMLþHNDMXLYULMHPHPRåHWHQDSUDYLWLJUDILNRQ vremenske
promjene u redanju (Slika 13 b).
U rezultatu na slici 13. QDMGXåLUHGMHRGRVREHLVHNXQGLQDMGXåHYULMHPHþHNDQMDMH
sekundi za kXSFDLSURVMHþQRYULMHPHþHNDQMDMHVHNXQGL
J"K#8%,F$"7%&"#>*)'69"" H)%&','#J;'9F-B"K"
4F>"7"
E'XåLQDUHGD"
'XåLQDUHGDQMDOMXGLK"
H)%&','#J;'9F-B"K"
Slika 13. Grafikon poretka
8SRUHGLWH YULMHGQRVW VOXþDMQRJ EURMD L UHG EURMþDQH YULMHGQRVWL NXPXODWLYQH YMHURYDWQRüH L

usredsredite se na liniju vrijednosWL NXPXODWLYQH YULMHGQRVWL þLMD MH EURMþDQD YULMHGQRVW YHüD RG
QDMEOLåHYULMHGQRVWLVOXþDMQRJEURMDWHXSRWUijebite srednju vrijednost te linije kao perioda dolaska.
1SUNDGDVOXþDMDQEURM postoji u intervalu od 0.640 ilLYLãHLPDQMHRG kupac dolazi u
periodima srednje vrijednosti 25 sekundi.
2YR MH IXQNFLMD ]D SUHWUDåLYDQMH RGUHÿHQH YULMHGQRVWL LQWHUYDOD L SULND] YULMHGQRVWL üHOLMH X
RGJRYDUDMXüHPLQWHUYDOX
9MHåED
,]YHGLWHVLPXODFLMXGDSURYMHULWHNDNRVHPLMHQMDYULMHPHþHNDQMDNDda je vrijeme usluge 20 sekundi
ili 25 sekundi.
9MHåED]DNUDM
1. Izvedimo simulaciju za korisnike Interneta. Postavite 10 miliona ljudi za populaciju korisnika,

VWRSX SRYHüDQMD KLOMDGH OMXGLJRGLãQMH YUHPHQVNL LQWHUYDO QD JRGLQX L ]DYUãHWDN QD godina.
0RGHOPDWHPDWLþNRJL]UD]DMHSUHGVWDYOMHQQDVOMHGHüLQDþLQ
Populacija korisnika poslije promjene = trenutna populacija korisnika + stopa poveüanja îtrenutna
populacija korisnika îvremenski period.
2. Klima XUHÿDM NRML KODGL L JULMH LQVWDOLUDQ MH X SURSRUFLML V UD]OLNRP L]PHÿX WUHQXWQH VREQH
temperature i postavljene temperature. Postavite stopu promjene temperature na 0.3 i simulirajte
SURPMHQXWHPSHUDWXUH]DPLQXWDSRPRüXYUHPHQVNRJLQWHUYDODRGPLQXWH
118
Dijagram modela je prika]DQQDGHVQRMVOLFL3RþHWQDWHPSHUDWXUDMH&DSRVWDYOMHQDWHPSHUDWXUH

MH&
?)1%-"#>)*,&'-'" M',>')"6F)""
86*>"# R"1$%9"#
>)*,&'-'# 6',>')"6F)'"
6',>')"6F)'"
A*;6"5$&"-&'#
6',>')"6F)'"
3. Za model temperature vode u kadi u zadatku dijela 2, kada je trenutna temperatura YRGH& a
postavljena temperatura MH & SRVWDYLWH NRHILFLMent grijanja tako da temperatura vode dostigne
postavljenu temperature za otprilike 20 minuta i izvedite simulaciju s vremenskim intervalom
postavljenim na 1 minutu'RÿLWHGRPLQLPDOQRJNRHILFLMHQWDJULMDQMD]DWHPSHUDWXUHYRGHRG&
LOLYLãH]DPLQXWD
4. Kada je koeficijent grijanja za model temperature vode u kadi u prethodnom zadatku 0.2,
L]YHGLWHVLPXODFLMXNRULVWHüLDODWPRGHOLUDQMD
5. 2GOXþHQRMHda VHQDSODWLSRMHQDRGXþHQLND2GUHGLWHVOXþDMDQEURML]LQWHUYDODL

RGOXþLWHGDQRYþLüRG jena treba donijeti ]DPDQMHRGDUDþXQRG.000 jena treba donijeti
]DLOLYLãHLL]YHGLWHVLPXODFLMXNDNRELste SURYMHULOLNROLNRQRYþLüDRG jena treba pripremiti.
6. Prodaja digitalnog fotoaparata je provjeravanD ]D SURãOLK GDQD X SURGDYnici i rezultat je
prikazan u desnoj tabeli. Izvedite simulaciju za promjenu prodaje unutar 10 dana.
119
Poglavlje 5. Upotreba i kreiranje baze podataka
Poglavlje 5. Upotreba i k reiranje baze

podataka
Dio1. %D]DSRGDWDNDLSUHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMD
Informacije GDQDV GRELMDMX VYH YHüL ]QDþDM pa se javlja problem njihovog organizovanja. Pod
organizacijom podataka podrazumijeva se njihovo predstavljanje i povezivanje. Organizacija
podataka u datoteke1 QD]LYD VH NRQYHQFLRQDOQLP QDþLQRP RUJDQL]DFLMH SRGDWDND D RUJDQL]DFLMD
podataka u vidu integrisanih podataka naziva se baza podataka. U ovom poglavlju objasnit üHPR
pRMDP ED]H SRGDWDND VYUKX NRULãWHQMD ED]H SRGDWDND L SUHWUDåLYDQMD LQIRUPDFLMD NDNR ELVPR
SURQDãOLSRWUHEQHSRGDWNH
1. âWDMHED]DSRGDWDND"
1) Osobine baza podataka
Baza podataka se deILQLãH NDR VNXS FHQWUDOL]RYDQLK podataka tako da se obrada podataka i
QMLKRYRSUHWUDåLYDQMH PRåHXVSMHãQRSULPMHQMLYDWL
2UJDQL]DFLMD SRGDWDND X GDWRWHNH GRYRGL GR WRJD GD UD]OLþLWH GDWRWHNH VDGUåH LVWH SRGDWNH
þLPH VH RWHåDYD QMLKRYR RGUåDYDQMH L QHSRWrebno zauzimanje memorijskog kapaciteta. Ovakva
organizacija dovodi i do dupliranja podataka i rasta obima podataka.
'DWRWHND6DYMHWDXþHQLND Zdravstveni kartoni Datoteka svih
ãNROH XþHQLND XþHQLNDãNROH
.RGXÿHQ#6' Klub .RGXÿHQLND Klub .RGXÿHQLND Klub
bejzbol ejzbol fudbal

tenis tenis tenis
PC PC PC
2KNOXEMHUD]OLþLW Suprotnost se pojavljuje jer se

svaka datoteka posebno
þDN L ]D LVWL NRG RGUåDYD.
XþHQLND
Slika 1. 8SUDYOMDQMHSRVWRMHüLPLQIRUPDFLMDPD
"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""
"
1
3ROMHMHQDMPDQMDORJLþNDMHGLQLFDSRGDWND6NXSSROMDNRMLVHRGQRVLQDLVWLSRMDPQD]LYDVHVORJDVNXSVORJRYDþLQL
datoteku.
120
Ovi nedostaci se prevazilaze organizacijom podataka u vidu integrisanih podataka, tj. baza
podataka. Kod baza podataka nema dupliranja podataka i novi podaci se jednostavno mogu
dodavati. Moguüe je poveüati poslovanje ili poboljãati kvalitet i pouzdanost informacija, tako da se
baze podataka koriste u gotovo svim organizacijama.
*UHãDNDQHma jer su
SRGDFL VPMHãWHQL X
bazu podataka.
# #
6DYMHWXþHQLNDãNROH#
# ?'@'!4-8'+'6'!
.RGXþHQLND#
# .RGXþHQLND I:3a#
`B)"5;65'-%#9")6*-%#
#
4$F( #
4$F(#
?'&1(*$#
8þHQLFLãNROH
Slika 2. #
Upravljanje informacijama pomoüX baze podataka
2) Funkcije baze podataka
3ULVWXS L NRULãWHQMH SRGDWDND L] ED]H SRGDWDND RPRJXüHQR MH SURJUDPLPD NRML VH QD]LYDMX
sistem za upravljanje bazom podataka (DB MS-Data Base M anagement Systems). Bazu podataka,
SRSUDYLOXNRULVWLYHOLNLEURMNRULVQLND)RUPLUDQMHP]DMHGQLþNHED]HSRVWLåXVHVOjHGHüLFLOMHYL
1. smanjuje se dupliranje podataka,
VYDNLNRULVQLþNLSURJUDPREXKYDWDSRGDWNHXRGJRYDUDMXüRMVWUXNWXULi formatu,
NRULãWenje podataka nije uvjetovano SR]QDYDQMHPXQXWUDãQMHRUJDQL]DFLMHED]HSRGDWDND
SRVWRMHüHDSOLNDFLMHQHPRUDMXVHSRQRYRSURJUDPLUDWLSULXYRÿHQMXQRYRJVRIWYHUDLKDUGYHUD
ODNãHVH]DGRYROMDYDSRWUHED]DEXGXüLPSURãLUHQMHPbaze podataka novim podacima,
]DMHGQLþNLQDþLQSULVWXSDSRGDFLPD]DVYHNRULVQLNHRPRJXüDYDRODNãDQXNRQWUROXL]DPMHQX
121
2. Vrste baza podataka

1) Klasifikacija prema strukturi
'HILQLVDQLRGQRVL]PHÿXSRGDWDNDXED]LRGUHÿXMHJOREDOQXORJLþNXVWUXNWXUX2GQRVLL]PHÿX
SRGDWDNDPRJXVHSUHGVWDYLWLRGUHÿHQLPVWUXNWXUDPDSRGDWDND3RVWRMHþHWLULORJLþNHVWUXNWXUHED]D
SRGDWDNDKLMHUDUKLMVNDPUHåQDUHODFLRQDLREMHNWQD
1. H ijera rhijska stu r ktura

H ijera rhijski tip zasniva se na strukturi u kRMRM VX SRGDFL XUHÿHQL YH]RP URGLWHOM-dijete.
5RGLWHOM PRåH GD LPD YLãH RG MHGQRJ GMHWHWD DOL GLMHWH LPD VDPR MHGQRJ URGLWHOMD 2YD VWUXNWXUD
podataka ima oblik stabla. Sastoji se od korijenskRJ VHJPHQWD L QMHPX SRGUHÿHQLK VHJPHQDWD
1DGUHÿHQL VHJPHQWL PRJX LPDWL YLãH SRGUHÿHQLK VHJPHQDWD D SRGUHÿHQL VHJPHQWL PRJX LPDWL
VDPRMHGDQQDGUHÿHQL
Npr., predstaYLPR SR]LFLMH XþHQLND
ýODQVYDNRJ razreda u klubu (Slika 3). *UXSLãLPR þODQRYH
EHM]ERO NOXED X RVQRYQRM ãNROL ]D
VYDNL UD]UHG $NR åHOLPR GD
SUHGVWDYLPR GD VX þODQRYL % L O
RERMLFDEDFDþLWDNYXYH]XQHPRåHPR
3. razred 2. razred 1. razred dodati u hijerarhijskoj strukturi.
C hiho ku Toshima H arusawa Toshima H arusawa

2â 2â M2â 2â 2â
"
M iss M r. M r. M iss. M iss. M r. M iss.

. A B C D E O P
" Slika 3. Hijerarhijski tip
2. M reåna st ru ktura
Za razliku od hijerarhijske baze podataka i hijerarhijske strukture podataka, mreåna baza
podataka zasniva se na mreåi podataka povezanih tako da ne postoji ni korijenski ni podreÿeni
segmenti8RVQRYLMHRYRKLMHUDUKLMVNDVWUXNWXUDPHÿXWLPQHVDPRGDURGLWHOMLPDYLãHRGMHGQRJ
GMHWHWD QHJR L GLMHWH LPD YLãH RG MHGQRJ URGLWHOMD VLãHVWUXNH NODVH YH]H URGitelj-dijete (set) mogu
biti predstavljene PUHåQLP WLSRP. U uvjetLPD NDGD VX YH]H L]PHÿX SRGDWDND MHGQRVWDYQH L
PDOREURMQHPUHåQDLKLMHUDUKLMVNDVWUXNWXUD]DGRYROMDYDMXSRWUHEHNRULVQLND
8 PUHåQRM VWUXNWXUL Slika 4 &KLKRNX RVQRYQH ãNROH &KLKRNX RVQRYQD ãNROD L QMHQ ELYãL
XþHQLN 7RVKLPD RVQRYQH ãNROH VHW EDFDþD EDFDþ L þODQ þLMD SR]LFLMD MH EDFDþ VHW KYDWDþD LWG
mogu biti predstavljeni.
122
!
ýlan svakog razreda
!
F/!.'@.%8 </!.'@.%8 ! G/!.'@.%8!

"H#H-6>!
2ã"
"H#H-6>! I-3H#1'! ! J'.>3'K'! " I-3H#1'! ! J'.>3'K'!

2ã! 2ã" 2ã! 2ã" 2ã!
" " "

"
5#33/! 5./! " 5./! " 5#33/! 5#33/! 5./! 5#33/!

A! ?! "! B! ! ! C! D! E"
" " " " " "
"
"
%DFDÿ! +YDWDÿ! " ! !
6HWEDFDÿD" 6HWKYDWDÿD" "
L#$%,-! ! 0HQDGæHU!
" "
"
Slika 4. 0UHåQLWLS
3. Relaciona baza podataka

Predstavljanje podataka dvodimenzionalnim tabelama predstavlja relacijsku st ruktu ru.
Svaka tabela je ekvivalentna i nezavisna. U ovoj strukturi ne postoje grupe koje se ponavljaju i
VYDND üHOLMD WDEHOH SUHGVWDYOMD MHGDQ SRGDWDN .RORQH LPDMX VYRM QD]LY UHGRYL VH UD]OLNXMX PHÿX
sobom, a u jednoj koloni postoji samo jedna vrsta podataka. Za hijerarhijski i mUHåQL WLS VDPL
podaci (Slika 3) i veza L]PHÿX VYDNRJ SRGDWNDSlika 4) predstavljene su linijama. Kod relacione
ED]HSRGDWDNDSRGDFLVHVPMHãWDMXXWDEHOHL povezuju se relacijama.
Npr., lijeva tabela na SOLFL MH WDEHOD þODQRYD NRQILJXULVDQD NRGRP þODQD LPHQRP þODQD L
NRGRP ELYãH RVQRYQH ãNROH D GHVQD WDEHOD MH NODVLILNDFLMVND WDEHOD RVQRYQH ãNROH NRQILJXULVDQD
NRGRP ELYãH RVQRYQH ãNROH L LPHQRP RVQRYQH ãNROH 3RUHGWRJDWDEHOD þODQRYD NRQILJXULVDQD VD
NRGRP þODQD SR]LFLMRP UD]UHGRP L RGMHOMHQMHP NRGRP L] VWDUH RVQRYQH ãNROH WDEHOa rezultata
konfigurisana je NRGRP XWDNPLFH GDWXPRP SURWLYQLþNRP ãNRORP WDbela rezultata konfigurisana
kodom igre, koGRPþODQDSDOLFDPDDPRJXüHMHLEURMHPXGDUDFD
Klasifikacijska tabela
7DEHODþODQRYD" RVQRYQHãNROH"
.RG ELYãH RVQRYQH .RG ELYãH RVQRYQH Ime
.RGþODQD ,PHþODQD
ãNROH ãNROH osnovne
001 A HS001 ãNROH
HS001 Tomokita
002 B HS001
003 C HS002 HS002 Toshima
...
...
...
HS003 Harusawa
015 O HS002
016 P HS003
Slika 5. Relacijski tip
123
Relaciona baza podataka sastoji se od relacija. Relacioni pristup zasnovan je na relacionoj

matematici. Relaciona algebra je potrebna za precizan opis operacija koje se izvode nad podacima
X UHODFLRQRM ED]L SRGDWDND 9HüLQD UH]XOWDWD UHODFLRQH PDWHPDWLNH PRåH VH QHSRVUHGQR SULPijeniti
na relacione baze podataka. Skup vrijednosti jednog podatka, odnosno kolone, zove se domen.
5HODFLMDMHMHGQR]QDþQRLGHQWLILNRYDQDNOMXþHPUHODFLMH6YDNDUHODFLMDPRUDLPDWLNOMXþ
Selekcija Projekcija
Join
Red (record) je Kolona (record) je Jedna tabela je napravljena

L]YXþHQ L]YXþHQa RGYLãHWDEHOD
Slika 6. Prikaz relacijske operacije
2) Klasifikacija u zavisnosti od oblika informacije
Prima rna informacija je informacija koja se direktno prikupi pregledom terena, istraåivanjem
terena ili prikupljanjem eksperimentalnih podataka itd.
Sekundarna informacija je informacija dobijena ureÿivanjem ili obradom (1) primarnih

informacija kao ãto su novine, knjige, podaci i Web-stranice na Internetu.
Prikupljene primarne informacije zovu se þinjeniþna baza podataka, a prikupljene sekundarne

informacije zovu se referentna baza podataka.
%URMþDQHLQIRUPDFLMHVWDWLVWLþNLSRGDFLLWG)
6YRMVWYHQLSRGDFLGRNXPHQWFLMHOLWHNVWUDþXQDLWG
ýLQMHQLþQDEDza Prikaz informacija (dizajn crtanja, mapa itd.)
Baza podataka podataka
Vizuelne informacije (prirodno posmatranje,
Referentna baza eksperimentalno posmatranje itd.)
podataka Audio informacije (audio, muzika itd.)
Svojstvene informacije (dokument, bibliografija , itd.)
Slika 7. Klasifikacija baze podataka
(1) Kod sekundarnih informacija moraju biti ukljuþene informacije u kojima moåete vidjeti koje
vrste primarnih informacija su koriãtene.
Ɣ'HILQLFLMDVHNXQGDUQLKLQIRUPDFLMDXELEOLRWHNDUVWYX
U ELEOLRWHNDUVWYX VH NRULVWH VHNXQGDUQH LQIRUPDFLMH 3ULPMHU NDWDORJ UREH ERWDQLþND VOLNRYQLFD
VWDWLVWLþNDNQMLJDNDWDORJNQMLåDUHPDJazin itd.
124
3) Klasifikacija prema vrsti medija

8]DYLVQRVWLRGYUVWHPHGLMDQDNRMRMMHVPMHãWHQDED]DSRGDWDND, dijelimo ih na online bazu
podataka i offline bazu podataka.
1. O nline baza podataka

2YR MH ED]D SRGDWDND NRMX PRåHWH SUHWUDåLYDWL NDGD åHOLWH L X VWYDUQRP YUHPHQX MHU MH
NRULVQLþNLWHUPLQDOLVHUYHUED]HSRGDWDND povezan komunikacijskom linijom. Trenutno se ova baza
podataka najviãe koristi.
2. O ffline baza podataka
2YR MH ED]D SRGDWDND NRMD VH QDOD]L QD QHNRP RG PHGLMD NDR ãWR VX CD-ROM i DVD.
Rijeþnici kao ãto je japanski rjeþnik i japansko-engleski rjeþnik, enciklopedije, slikovnice,
telefonski imenik, i sve ãto ima veliku koliþinu podataka pretvara se u bazu podataka i objavljuje
kao elektronski rjeþnik. Ovi rMHþQLFLVH]RYXLdatabase package.
Slika 8. Primjer programa baze podataka database package
4) Historija baze podataka

3HGHVHWLK JRGLQD SURãORJ YLMHND DPHULþNH VQDJH VDNXSLOH VX L NRULVWLOH LQIRUPDFLMH R VWDnju
svojih potreba. To se kasnije nazvalo bazom podataka. Sveobuhvatna upotreba baze podataka u
-DSDQXSRþHODMHUH]HUYDFLMDPDPMHVWDQD-DSDQVNRMQDFLRQDOQRMåHOMH]QLFLNRMHMHSRþHORãH]GHVHWLK
JRGLQDSURãORJYLMHNDL$70EDQNRPDWD
Sistem rezervisanjDVMHGLãWD
Ranijih godina, rezervaciMD NDUDWD ]D YR] ELOD MH UXþQR SURYRÿHQD .DGD EL VH ]DKWMHY ]D
UH]HUYLVDQMHVMHGLãWDSULKYDWLRQDEODJDMQLRVREOMHEODJDMQHELQD]YDORED]QXVWDQLFX (kancelarija za
UH]HUYDFLMH JGMH VH QDOD]LR SODQ VMHGLãWD X YR]RYLPD L RVRED ]DGXåHQD ]D XSUDYOMDQMH SODQRP
L]YXNOD EL PDSX VMHGHQMD X YR]X ]D WUDåHQL GDWXP WH SURYMHULOD EURM VMHGLãWD NRML WUHED L]GDWL L
obavijestila osoblje blagajne od kojeg je on/ona primio zahtjev. Pored toga, osoblje na blagajni bi
zapisalo informaFLMX R EURMX VMHGLãWD X YR]X QD NDUWL L QD NUDMX EL NDUWD PRJOD ELWL SURGDWD =D
RYDNDY QDþLQ UH]HUYDFLMD ELOR MH SRWUHEQR PQRJR YUHPHQD L WUXGD =ERJ RYDNYRJ QDþLQD UDGD
SRQHNDGELGRãORGRJUHãNH]ERJORãHWHOHIRQVNHYH]HLOLYR]NRMLPMHNOLMHQWåHOLR putovati nekad ne
bi imao prazno mjesto dok je drugi klijent bio u redu na blagajni ]DUH]HUYLUDQRVMHGLãWH.RULãWenje
RYH PHWRGH ]DKWMHYDOR MH PQRJR YUHPHQD ]D UH]HUYLVDQMH VMHGLãWD WDNR GD MH ELOR WHãNR SRYHüDWL
RJUDQLþHQXEU]LQXUDGDLWG
Da bi se RODNãDR QDþLQ UH]HUYDFLMH razvijen je jedinstven sistem za upravljanje kartama.
3RþHYãL RG XVOXJH L]GDYDQMD UH]HUYLVDQLK NDUDWD ãH]GHVHWLK JRGLQD SURãORJD YLMHND UD]YLMHQ MH
*UHHQ &RXQWHU QDPLMHQMHQ ]D SURGDMX UH]HUYLUDQLK NDUDWD L SXãWHQ X XSRWUHEX 965. godine.
5RÿHQMHSUYLVYMHWVNLVLVWHPUH]HUYDFLMDVMHGLãWDXYR]X6RYLP WUHQXWQRMHRPRJXüHQDUH]HUYDFLMD
V LQVWDOLUDQH RSUHPH QD WHUPLQDOX QD VWDQLFL X SURGDYQLFDPD SXWQLþNLK NDUDWD PC-ju , mobilnim
telefonom itd., i to samo pristupom bazi podataka.
125
3. 3UHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMD
1) 3UHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMDLSURJUDP]DSUHWUDåLYDQMH
3UHWUDåLYDQMHSRWUHEQLKLQIRUPDFLMHXED]LSRGDWDND]RYHVHSUHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMD(I R).
Online baza podataka i elektronski rMHþQLNLPDMXUD]OLþLWHVLVWHPHSUHWUDåLYDQMD
Na Web-stranici koju koristimo QD ,QWHUQHWX SRVWRML XVOXJD SUHWUDåLYDQMD NRMX RPRJXüDYD
SUHWUDåLYDþSURJUDP]DSUHWUDåLYDQMH. Ako Web-stranicu na Internetu smatrate bazom podataka,
XSRWUHEDSURFHGXUH]DSUHWUDåLYDQMHMHMHGDQRGQDþLQDSUHWUDåLYDQMDLQIRUPDFLMD
Ako ]D SUHWUDåLYDQMH LQIRUPDFLMD NRULVWLPR XUHÿDM ]D SUHWUDåLYDQMH XNOMXþHQH VX VOjHGHüH
metode:
1. 3UHWUDåLYDQMHSRNDWHJRULMDPD
.DGD MH WHPD LQIRUPDFLMH XUHÿHQD WDNR GD SUHWUDåLYDQMH PRåH ELWL REDYOMHQRRG ãLURNRJ SRMPa ka
manjem pojmu to je kategorija. .DWHJRULMVNR SUHWUDåLYDQMH MH PHWRGD SUHWUDåLYDQMD FLOMQLK
LQIRUPDFLMDSUDWHüLNDWHJRULMX
2. 3UHWUDåLYDQMHSRPRüXNOMXþQHULMHþL
5LMHþ NRMD QDP JRYRUL R SRMPX SUHWUDåLYDQMD ]D SUHWUDåLYDQMH LQIRUPDFLMD ]RYH VH NOMXþQD ULMHþ.
3UHWUDåLYDQMH SRPRüX NOMXþQH ULMHþL MH PHWRGDSUHWUDåLYDQMD FLOMQLK LQIRUPDFLMD XQRVRP NOMXþQH
ULMHþL
Pravilo
%LORNRPRåHSULPLWLLQIRUPDFLMHV,QWHUQHWD9MHURGRVWRMQRVWRFMHQMXMHRQDMNRMLSULPDLQIRUPDFLMH
7UHEDYRGLWLUDþXQDRDXWRUVNLPSUDvima nad tim informacijama.
2) 9UVWHSURJUDPD]DSUHWUDåLYDQMH
1. Direktorijska v rsta (regist racijski tip)

S direktorijskom YUVWRP XUHÿDMD ]D SUHWUDåLYDQMD LQIRUPDFLMH VX UXþQR XUHÿHQH QD RVQRYX VDåHWLK
informacija. Kao rezultat, SRX]GDQRVW VDGUåDMD je velika i ima manje nepotrebnih informacija. U
PQRJRVOXþDMHYDNUHDWRU:HE-stranice direktno napravi popis podataka.
2. 5RERWVNLWLSWLSSUHWUDåLYDQMDFMHORNXSQRJWHNVWD
6URERWVNRP YUVWRPSURJUDPDSUHWUDåLYDQMDSURJUDPNRMLVH]RYH :HE-robot periodLþQRSDWUROLUD
Web-VHUYHURP NDNR EL VDNXSLR LQIRUPDFLMH L DXWRPDWVNL LK VUHGLR .DR UH]XOWDW NROLþLQD
LQIRUPDFLMDMHYHOLNDLXNOMXþHQRMHPQRJRQHSRWUHEQLKLQIRUPDFLMD
(1) Ovo je kompjuter QDNRPHMHVPMHãWHQD:HE-stranica na Internetu.
Zadata k
Uporedite svojstva direktorijVNH YUVWH SUHWUDåLYDQMD SURJUDPD SUHWUDåLYDQMD L URERWVNRJ WLSD
SUHWUDåLYDQMD
126
3) 3UHWUDåLYDQMHLQIRUPDFLMDSRPRüXNOMXþQHULMHþL
9MHåED 3UHWUDåLWHPX]HMX7RNLMXSRPRüXNOMXþQHULMHþL
äHOLWH SURYMHULWL LQIRUmacije koje se odnose na muzej u Tokiju. 3UHWUDåLPR LQIRUPDFLMH NRMH VH
RGQRVHQD³PX]HM´X7RNLMXNRULVWHüLSURJUDPSUHWUDåLYDQMD
Procedu ra
1. 3ULND]SURJUDPD]DSUHWUDåLYDQMH
3RNUHQLWH SUHWUDåLYDþ L XQHVLWH U R L SURJUDPD ]D SUHWUDåLYDQMH X SROMH ]D unos adrese. Ako
SULWLVQHWHWDVWHU(QWHUSULND]DQDMHVWUDQLFDSURJUDPD]DSUHWUDåLYDQMH
2. 8QRVNOMXþQHULMHþL
8QHVLWHPX]HMX7RNLMXXSROMHXQRVDNOMXþQHULMHþL$NRSULWLVQHWHWDVWHU]DSUHWUDåLYDQMH
LQIRUPDFLMHNRMHVHWLþX7RNLMDLPX]HMDSRþLQMXVHSUHWUDåLYDWL
3. 3UHWUDåLYDQMH:HE-stranice
.OLNQLWHQDQDVORYLQIRUPDFLMHROLQNX]DNRMLPLVOLWHGDVDGUåLFLOMQHLQIRUPDFLMHL]QDÿHQLK
informaciMD L SULNDåLWH RGJRYDUDMXüX :HE-stranicu. Suzite izbor LQIRUPDFLMD SUHWUDåLYDQMHP
Web-stranica jedne zDGUXJRPLSURQDÿLWHFLOMQX:HE-stranicu.
Zadata k
8QHVLWHLPHSRGUXþMDXNRPHåLYLWHL³PX]HM´XSROMH]DXQRVNOMXþQHULMHþLLREDYLWHSUHWUDåLYDQMH
127
4) 6LVWHPSUHWUDåLYDQMDSRPRüXNOMXþQHULMHþL
3UHWUDåLYDQMH SRPRüX MHGQH NOMXþQH ULMHþL ]RYH VH jednostavni uvjet. S druge strane, uvjet
NRMLSRYH]XMHMHGQXLOLYLãHNOMXþQLKULMHþLULMHþLPD,,/,L1(]RYHVH kombinovani uvjet.
1. ,SUHWUDåLYDQMH
.DGD VX]LWH UH]XOWDW SUHWUDåLYDQMD SUHWUDåLYDQMH VH REDYOMD SRG uvjetom GD VX REMH NOMXþQH
ULMHþLÄ$L%XNOMXþHQH2YDPHWRGDSUHWUDåLYDQMD]RYHVH,SUHWUDåLYDQMH.
2. ,/,SUHWUDåLYDQMH
3UHWUDåLYDQMHVHREDYOMDSRGXvjetom GDMHEDUMHGQDRGNOMXþQLKULMHþL$LOL%XNOMXþHQD
2YD PHWRGD SUHWUDåLYDQMD ]RYH se ,/, SUHWUDåLYDQMH 6 RE]LURP GD VH SUHWUDåLYDQMH REDYOMD SRG
ãLULPXvjetLPDQHJRNRG,SUHWUDåLYDQMDEURMQDÿHQLKUH]XOWDWDVHSRYHüDYD
3. 1(SUHWUDåLYDQMH
.DGDVX]LWHUH]XOWDWSUHWUDåLYDQMDSUHWUDåLYDQMHVHREDYOMDSRG uvjetom GDNOMXþQDULMHþ$"
QLMHXNOMXþHQD2YDPHWRGDSUHWUDåLYDQMD]RYHVH1(SUHWUDåLYDQMH3UHWUDåLYDQMHVHþHVWRREDYOMD
kombiniraQMHP L SUHWUDåLYDQMD SRG XvjetRP GD MH NOMXþQD ULMHþ % XNOMXþHQD DOL $ QLMH
XNOMXþHQD
(KH-9%)!
B NE A
3RãWR1(VDPRQHJLUD$WDþQo predsWDYOMDQMHMH%,1($WMQHãWRãWRMH%DQLMH$
Slika 9. .RQFHSWXDOQLGLMDJUDP,,/,1(SUHWUDåLYDQMD
128
5) 0HWRGDSUHWUDåLYDQMD
.DGD VH FLOMQH LQIRUPDFLMH QH PRJX SUHWUDåLWL NOMXþQRP ULMHþMX SURJUDPD ]D SUHWUDåLYDQMH
GREURMHSURPLMHQLWLPHWRGXSUHWUDåLYDQMD
M"('$"#I Primjer upotrebe SUHWUDåLYDQMDNOMXþQRPULMHþMX"
Situacija Odgovor
%URMSUHWUDåHQLKUH]XOWDWD JIK# Promijenite program SUHWUDåLYDQMDVGLUHNWRULMVNHYUVWHQDURERWVNX

je mali vrstu.
3URPLMHQLWHNOMXþQXULMHþQDXRSüHQLSRMDP
2EDYLWHSUHWUDåLYDQMHVGRGDYDQMHP,/,]D,SURPLMHQLWHX,/,
2EULãLWH XYMHW NDR ãWR MH ]DYUãQL GDWXP DåXULUDQMD L REDYLWH #
SUHWUDåLYDQMH #
BrRMSUHWUDåHQLKUH]XOWDWD 3URPLMHQLWH SURFHGXUX SUHWUDåLYDQMD V URERWVNH YUVWH QD
je veliki direktorijsku vrstu.
3URPLMHQLWHNOMXþQXULMHþQDXRSüHQLSRMDP
2EDYLWHSUHWUDåLYDQMHVGRGDYDQMHP,L1(
'RGDMWH XYMHW NDR ãWR MH ]DYUãQL GDWXP GRpunjavanja podataka i
REDYLWHSUHWUDåLYDQMH
"
9MHåED]DNUDMSRJODYOMD
1. 2GJRYRULWHãWD]QDþHVOjHGHüLSRMPRYLYDåQL]DREMDãQMDYDQMHED]HSRGDWDND
1DPLMHQMHQLSURJUDPL]DUHOL]DFLMXUD]OLþLWLKIXQNFLMDED]HSRGDWDND.
(2) ElektronVNLULMHþQLFLNRMLVXXREOLNX&'-ROM-a i DVD-a.
2. UpotrijHELPRSURJUDP]DSUHWUDåLYDQMHSRGVOjHGHüLPXvjetima.
2GDEHULWH]DQLPOMLYXWHPXLRGOXþLWHVH]DMHGQXNOMXþQXULMHþ
2EDYLWH SUHWUDåLYDQMH SURFHGXURP GLUHNWRULMVNH YUVWH L SURFHGXURP UREotskog tipa i uporedite
EURMSUHWUDåHQLKUH]XOWDWD
.DNRELVWHVX]LOLLOLSRYHüDOLEURMSUHWUDåHQLKUH]XOWDWDRGUHGLWHMRãMHGQXNOMXþQXULMHþ
2EDYLWH , SUHWUDåLYDQMH ,/, SUHWUDåLYDQMH L 1( SUHWUDåLYDQMH V GYLMH NOMXþQH ULMHþL SURFHGXURP
direktoULMVNHYUVWHLSURFHGXURPURERWVNRJWLSDLXSRUHGLWHEURMQDÿHQLKUH]XOWDWD
3. 2EMDVQLWHUD]OLNXL]PHÿXVOjHGHüLKSRMPRYD
+LMHUDUKLMVNDED]DSRGDWDNDPUHåQDED]DSRGDWDNDUHODFLRQDED]DSRGDWDND.
(2) Primarne informacije i sekundarne informacije.
ýLQMHQLþQDED]DSRGDWDNDLUHIHUHQWQDED]DSRGDWDND.
(4) Offline baza podataka i online baza podataka.
(5) DirektorijVNDYUVWDSURJUDPD]DSUHWUDåLYDQMHLURERWVNLWLSSURFHGXUD]DSUHWUDåLYDQMH.
129
Dio 2. Kreiranje baze podataka

'DQDV VX SUHWHåQR u upotrebi relacione baze podataka koje se mogu koristiti na PC-u bez
RJUDQLþHQMD 8RYRPSRJODYOMXQDXþLt üHPRRRSüim metodama kreiranja relacione baze podataka.
1. âWDMHUHODFLRQDED]DSRGDWDND"
1) Funkcionisanje programa baze podataka
U relacionoj bazi podataka, koja se trenutno najviãe koristi, moåete lako obraÿivati ili
mijenjati podatke povezujuüi dvodimenzionalne tabele. Ako koristite program za kreiranje baza
podataka, elementi baze podataka su:
TABELE ± (Tables) su glavna komponenta baze pRGDWDNDMHUVHXQMLPDQDOD]HVYLSRGDFLVDGUåDQL
XED]LSRGDWDND=DEROMXRUJDQL]DFLMXSRGDWDNDSRåHOMQRMHLPDWLYLãHWDEela.
QUERY ili UPITI ± .RPSRQHQWDED]HSRGDWDNDNRMRPVHNRULVWLPRNDGDåHOLPRQDüLQHNLSRGDWDN
LOL JUXSX SRGDWDND L] MHGQH LOL YLãe tabela na osnovi nekog uvjeta ili parametra (vrijednost koju
XQRVLPRVYDNLSXWSULMHSRNUHWDQMDL]YMHãWDMDTe podatke moåemo samo gledati, ali i mijenjati ih.
2%5$6&,)RUPVSULND]XMXSRGDWNHVDGUåDQHXWDEHODPDLXSLWLPDLRPRJXüDYDMXGDGRGDWHQRYH
SRGDWNHLDåXULUDWH LOLREULãHWHSRVWRMHüHSRGDWNH
5(3257,LOL,=9-(â7$-,± ,]YMHãWDMMHQDþLQSULND]LYDQMDSRGDWDNDSULODJRÿHQSULQWDQRPREOLNX
STRANICE ZA INTERNET ± 2QHVXVSRMIRUPDLL]YMHãWDMDLVOXåH]DSULND]LYDQMHLXQRVSRGDWDND
na Internetu ili intranetu.
MACROI ± Macro koristimo kada åHOLPRDXWRPDWL]LUDWLQHNXUDGQMX
MODULI ± Modul je kolekcija Visual Basic deklaracija i procedura koje su spremljene zajedno kao
cjelina.
Kombiniranjem ovih komponenata i njihovo povezivanje i sinhroniziranMHþLQLED]XSRGDWDND
âWRVXNRPSRQHQWHEROMHSRVWDYOMHQHXPHÿXVREQHRGQRVHWRMHED]DSRGDWDNDHILNDVQLMDLEUåD
2) Struktura relacione baze podataka

Podaci su predstavljeni u obliku dvodimenzionalne tabele . Red u tabeli se zove slog (record),
i on pokazuje podatke za 1 subjekt. Kolona u tabeli se zove polje (fild).
Slika 1. Struktura relacione baze podataka
$NRPRåHPRGDRGUHGLPRYULMHGQRVWMHGQRJSROMDQDRVQRYXYULMHGQRVWLQHNRJGUXJRJSROMa,
RQGD]DWDNYRSROMHNDåHPRGDMH]DYLVQR
od onog drugog polja.
Polje od koga zavise sva druga polja naziva se NOMXþQR SROMH. Potrebno je da neko polje
GHILQLãHWHNDRSROMHSULPDUQRJNOMXþD3ROMHSULPDUQRJNOMXþD PRUDELWLXQLNDWQRLQLMHGR]YROMHQR
da ima duplirane vrijednosti.
130
Ista vrijednost ne
3) Vrste tabela mo!e biti odre&ena
Postoje dvije vrste tabela: za primarni klju".
- Master/glavna tabela
Ovo je tabela koja odre&uje osnovnu strukturu podataka u koju se
smije%taju podaci.

- View/Pregledna tabela
Ovo je tabela koja odre&uje strukturu kada se podaci koriste. Podaci se
uvoze iz master/glavne tabele ukoliko je potrebno.
(1) U ovome trenutku, master/glavna tabela nije ponovo napisana.
4) Kako obraditi podatke

Za osnovne metode obrade za kreiranje pregledne tabele iz master/glavne tabele, postoje tri
vrste: selekcija kako bi se uzeo samo slog koji ispunjava uvjet, projekcija kako bi se uzelo samo
neophodno polje, i veza kako bi kombinovali dvije ili vi%e tabela za kreiranje nove tabele. Svaki
rezultat je prikazan u virtuelnoj tabeli.
Osnovna tabela 1 Osnovna 2
tabela
Projekcija
Veza
Uzmite odre!eno polje iz tabele i Kreirajte novu tabelu na osnovu
kreirajte drugu tabelu ("lanski kod, zajedni"kih osobina iz vi#e od jedne
ime "lana, pozicija) tabele ("lanski kod, ime "lana, palice,
broj udaraca)
Virtuelna tabela 3 Virtuelna tabela 2
Uzmite red iz tabele pod uvjetom

Selekcija selekcije i kreirajte drugu tabelu
(pozicija = baca")
Virtuelna tabela 4
Slika 2. Selekcija / projekcija / veza
131
2. Dizajn relacione baze podataka

Kako biste kreirali bazu podataka, potrebno je struktuisati podatke po"ev%i od faze dizajna.
Ako ne odlu"ite koji elementi se unose u koju tabelu unaprijed, baza podataka se ne mo!e
kontrolisati, a koli"ina podataka se pove#ava.
1) Analiza podataka

Ovdje provjeravamo proceduru gdje menad!er bejzbol kluba ure&uje knjigu rezultata koriste#i
program za kreiranje baze podataka.
Podaci jedne utakmice i polja svakog podatka koja su ru"no izra"unata prikazana su na
sljede#i na"in:
[1] Podaci vezani za utakmicu
- Kod utakmice, kodni broj za identifikaciju utakmice.
- Kod protivni"ke %kole, kodni broj za identifikaciju protivni"ke %kole.
- Datum, protivni"ka %kola, ime utakmice, rezultat na%e %kole, rezultat druge %kole.
[2] Podaci vezani za svakog "lana
'lanovi koji su u"estvovali na utakmici.
- 'lanski kod, kodni broj za identifikaciju "lana.
- Ime "lana, pozicija, razred, odjeljenje, biv%a osnovna %kola, visina, te!ina.
- Palice, broj udaraca, podaci o rezultatima utakmice svakog "lana.
Knjiga informacija o rezultatima bejzbol utakmice srednje !kole
Kod utakmice s001 Datum: 28. mart 2007.g. Ime utakmice: Proljetna serija 1. krug
Kod druge !kole: t001 Druga !kola: me unarodna Rezultat na!e !kole: 5 Rezultat druge !kole: 2
Biv#a osn. Broj

!lanski kod Ime "lana Pozicija Razred Odjelj. Visina Te$ina Palice
#kola udaraca
Kenta
Baca" Chihoku
ASAKURA
Sho
Hvata" Atsumi
INOUE
Ryo KANO Desno Toshima
Za knjigu rezultata nije neophodno imati zasjenjeni dio, me utim, potrebno je, jer je va no polje koje ovaj sistem
koristi.
Slika 3. Sada!nja knjiga rezultata
2) Normalizacija
Normalizacija se svodi na izu"avanje relacija izme&u tabela, atributa (kolona) i me&usobne
zavisnosti atributa u cilju izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja podataka. Cilj normalizacije je
minimiziranje ponavljanja podataka, smanjenje broja nelogi"nih podataka, izrada strukture pogodne
za odr!avanje. Normalizacija se sastoji od 5 koraka od kojih #emo mi u"iti najva!nija 3 koraka.
'etvrta i peta normalizacija je ostavljena za profesionalce.
Prednosti normalizacije podataka su:

- Nema dupliranih podataka.
- A!uriranje (dodavanje, brisanje) se lako izvodi.
- Ne pojavljuje se suprotnost podataka.
132
1. Prvi korak normalizacije

Prvi korak normalizacije ima zadatak da napravi selekciju i odvoji ono %to se ponavlja
(Slika 4). U ovoj fazi podaci nisu normalizovani, me&utim, mogu#e je identifikovati cijelu tabelu sa
primarnim klju"em, kodom utakmice.
Odre"eni dio Ponovljeni
dio Rezult Rezultat
Kod Datum Kod
druge
Druga Ime utakmice at druge
Biv!a
lanski kod Ime lana Pozicija Razred Odjel
osnovna
Visina Te ina Palice Broj udaraca
utakm. !kole !kola na!e !kole !kola
!kole
Kenta Chihoku
ASAKURA Baca
Sho
INOUE Hvata Atsum
i
Ryo
KANO Desno Toshima
Slika 4. Tabela koja nije normalizovana
Tabela je ure&ena sljede#im dijelovima.
Odre"eni dio
Polja (kod utakmice do rezultata druge %kole) odre&enog dijela su podaci koji se pojavljuje
samo jednom i odre&uju se samo po utakmici, tako da zavise od koda utakmice.
Ponovljeni dio
Polja ("lanski kod do broja udaraca) ponovljenog dijela su podaci koji se ponovo pojavljuju i
pokazuju rezultat svakog "lana u svakoj utakmici, tako da zavise od koda utakmice i "lanskog koda.
U prvoj normalizaciji, primarni kju" je dodijeljen i postavljen u odre&eni dio (1) i ponovljeni
dio. Tako #emo dobiti dvije tabele. Ovako sre&eni podaci nalaze se u takozvanoj prvoj normalnoj
formi. Odredite primarni klju" tako da se podaci u polju ne dupliraju. "Kod utakmice + "lanski
kod" postaju primarni klju"evi.
(Na slici 4, "lanski kod #e se tretirati kao primarni klju", me&utim, postoje podaci za vi%e od
jednog "lana po jednoj utakmici u ponovljenom dijelu, tako da "kod utakmice + "lanski kod"
postaju primarni klju"evi.)
Na ovaj na"in je mogu#e identifikovati podatke ponovljenog dijela pomo#u dva koda: kod
utakmice i "lanski kod.
Ime Rezultat Rezultat druge

Odre"eni dio Kod utakmice Datum Kod druge %kole Druga %kola utakmice na%e %kole %kole
Ponovljeni dio Kod utakmice #lanski kod Ime Pozicija Razred Class Biv%a osnovna Visina Te!ina Palice Broj
"lana %kola udaraca
Polje podvu"enog dijela pokazuje primarni klju".
Slika 5. Prvi normalni oblik
(1) Npr. postoji polje"pobjeda ili poraz", do njega se mo!e do#i iz "rezultat na%e %kole" i "rezultat
druge %kole", tako da ga elimini%ete.
133
2. Drugi korak normalizacije

Druga normalizacija ima zadatak da identifikuje potpune zavisnosti od klju"nog podatka
tako da se tabele mogu povezati. Ovako sre&eni podaci nalaze se u takozvanoj drugoj normalnoj
formi.
Tabela A (zavisi samo od koda utakmice)
Po%to polja (datum do rezultat druge %kole) odre&enog dijela zavise od koda utakmice, ove podatke
smjestit #emo u Tabelu A.
Tabela B (zavisi samo od !lanskog koda)
Po%to polja (ime "lana do te!ina) ponovljenog dijela zavise od "lanskog koda smjestit #emo ih u
Tabelu B.
Tabela C (zavisi od koda utakmice + !lanski kod)
Polja (palice i broj udaraca) koja su ostala poslije odvajanja tabele B od ponovljenog dijela mogu
biti povezana samo ako je odre&en kod utakmice ili "lanski kod.
Po%to ova polja ne mogu biti odre&ena ako oba koda nisu odre&ena, oni upotpunosti zavise od
primarnih klju"eva.
Na ovaj na"in za polja (ime "lana do te!ine) ponovljenog dijela, podaci mogu biti uneseni
odjedanput.
Rezultat na!e
Tabela A Kod utakmice Datum Kod druge !kole Druga !kola Ime utakmice !kole Rezultat druge !kole
Ime lana Biv!a osnovna !kola

Tabela B !lanski kod Pozicija Razred Odjel Visina Te ina
Tabela C Kod utakmice !lanski kod Palice Broj udaraca
Slika 6. Drugi normalni oblik
3. Tre$i korak normalizacije

Tre#i korak normalizacije ima zadatak da odstrani sve prenosne zavisnosti. To zna"i da je
potrebno izolovati one podatke u relaciji koji naizgled zavise samo od primarnog klju"a, a u stvari,
zavise i od drugog podatka u relaciji. Ovako sre&eni podaci nalaze se u takozvanoj tre$oj
normalnoj formi. Po%to podatak "protivni"ka %kola" u tabeli A na slici 6. zavisi od "kod
protivni"ke %kole" koji je polje koje nije primarni klju", oformit #emo tabelu D tre#om
normalizacijom kako je prikazano na slici 7. Tabela ponovo napisana tre$om normalizacijom zove
se tre#i normalni oblik.
Tabela A Kod utakmice Datum Kod druge !kole Ime utakmice Rezultat na!e Rezultat druge !kole
!kole
Tabela B !lanski kod Ime lana Pozicija Razred Odjel Biv!a osnovna !kola Visina Te ina
Tabela C Kod utakmice !lanski kod Palice Broj udaraca
Tabela D Kod druge #kole Druga !kola
Slika 7. Tre"i normalni oblik
Normalizacija
Prva normalizacija:odre&uje primarni klju", tabela podijeljena na odre&eni dio i ponovljeni dio.
Druga normalizacija: polja koja zavise od primarnog klju"a smje%taju se u drugu tabelu.
Tre#a normalizacija: polja koje zavisi od polja koje nije primarni klju", smje%taju se u novu tabelu.
Zadatak
Dodajte “kod biv%e osnovne %kole” u tablu na slici 3 i normalizujte je.
134
3. Kreiranje relacione baze podataka
Kreiranje baze podataka i obrada podataka za relacionu bazu podataka izvodi se na sljede#i na"in:
(1) Ure"ivanje
polja (2) Odre"ivanje
osnovne tabele
(3) Uno%enje
K oji su po!etnih podataka
podaci istog
datum a za
jedno ime? (4) Povezivanje

tabela
(5) Kreiranje upita
(6) Kreiranje formulara za

(7) Kreiranje izvje%taja unos podataka Savjet dizajnera
Odnos prema korisniku

Odnos prema korisniku
Slika 8. Procedura kreiranja baze podataka
1) Odre&ivanje osnovne tabele

Prvo kreirajte bazu podataka pod imenom "bejzbol klub".
Odredimo imena polja i odredimo zavisnost polja i primarni klju".
Primjer 1. Kreiranje prve tabele "Tabela !lanstva"

Defini%imo atribut svakog polja u master/glavnoj tabeli, "Tabela "lanstva" kako je prikazano u
tabeli.
135
Ime polja Tip klju"a Tip (polje) podataka
lanski kod Primarni klju Tekstualni tip
Ime lana Tekstualni tip
Pozicija Tekstualni tip
Razred Tekstualni tip
Odjeljenje Tekstualni tip
Biv!a osnovna Tekstualni tip

!kola
Visina Broj ani tip
Te ina Broj ani tip
Procedura
1. Kreirajte tabelu i unesite ime polja i tip podataka.
2. Odredite primarni klju" ["lanski kod].
3. Sa"uvajte je pod imenom " tabela "lanstva".
Zadatak
Kreirajte master/glavne tabele, "tabela utakmice", "tabela rezultata" i "tabela protivni"ke %kole".
<Preporuka> Tip podataka

Tip Podatka Koristi se za Veli"ina
Text Manji tekst, mo!e se kombinirati Do 255 znakova
sa brojevima kao %to su telefonski brojevi,
po%tanski brojevi itd.
Memo Ve#i tekst koji koristimo za opise i sli"no. Do 64.000 znakova
Number Numeri"ki podaci kori%teni za matemati"ke 1,2,4,8 ili 16 bytova
operacije, osim operacija nad valutama-za to ovisno o formatu
imamo poseban tip.
Date/Time Koristimo ga za datume ili vrijeme 8 bytova
Currency Za ra"unanje sa valutama (ovako izbjegavamo 8 bytova
mogu#a zaokru!ivanja pri ra"unanju).
AutoNumber Automatski broja" koji se svaki red pove#a 4 ili 16 (Replication ID)
(smanji) za 1 ili stavlja neki proizvoljni broj. bytova
Yes/No Sadr!i samo da ili ne vrijednost. 1 bit
OLE Object Objekti drugih programa kao %to su dokumenti Ograni"eno samo veli"inom
Worda, Excela, slike, zvukovi itd. hard disca
Hyperlink Adresa nekog fajla na na%em kompjuteru ili Do 64.000 znakova
Internetu.
Lookup Stvara polje koje se popunjava iz polja neke Isto kao polje iz kojeg se
Wizard druge tablice ili iz liste zadanih vrijednosti. popunjava
136
2) Unos podataka

Nakon %to je tabela definirana, unesite podatke.
Vje&ba 2. Unos podataka

Unesite podatke u “ tabelu "lanstva”.
Procedura
1. Otvorite tabelu "tabela "lanstva" i unesite podatke.

2. Unesite kod "lana, ime "lana, poziciju, razred, odjeljenje, biv%u osnovnu %kolu, visinu i te!inu.
3. Zatvorite tabelu.
Zadatak
Unesite podatke u "tabelu rezultata", "tabelu utakmice" i "tabelu protivni"ke %kole" kao %to je
prikazano na slici:
137
3) Povezivanje tabela
Jedna od va!nijih mogu#nosti u upravljanju tabelama baze podataka je povezivanje i

kori%tenje podataka iz vi%e tabela.
Vje&ba 3. Kreiranje relacija

Napravite relaciju za ["lanski kod] iz tabela " tabela "lanstva” i "tabela rezultata".
Procedura
1. Otvorite bazu podataka „bejzbol klub“ kako biste napravili relaciju. Iz menija Tools odaberite
komandu Relationships i dobit #ete dijalog Show Table. Kada dobijete njegov prikaz odaberite
tabelu "Tabela "lanstva" i kliknite na Add, isto uradite sa tabelama "tabela rezultata", "tabela
utakmice" i "tabela protivni"ke %kole".
2. Povucite [kod "lana] "Tabele "lanstva" i pustite dugme mi%a na [kod "lana] "tabele rezultata".
3. Pojavit #e vam se dijalog Edit Relationships, kliknite na dugme Create da potvrdite kreiranje
relacije.
Zadatak
Napravite relaciju za [kod utakmice] i [kod protivni"ke %kole] kao %to je prikazano na slici.
138
4) Kreiranje upita

Osnovna osobina baze podataka je mogu#nost jednostavnog i brzog pristupa podacima koji se,
uglavnom, ostvaruje kroz upite. Upite #ete koristiti za biranje zapisa, a!uriranje tabela, dodavanje
novih zapisa tabeli i biranje odre&enih grupa zapisa koji ispunjavaju odre&ene kriterije.
Vje&ba 4. Napravite popis rezultata udaraca za svakog !lana

Napravimo tabelu "popis rezultata udaraca za svakog "lana" koriste#i tabele "tabela "lanstva" i
"tabele rezultata".
Procedura
1. Odaberite Queries/Create query in Design view i odaberite tabele "tabela "lanstva" i "tabelu
rezultata".
2. Iz „tabele "lanstva“ odaberite polja [kod "lana], [ime "lana] i [poziciju], a iz "tabele rezultata"
odaberite [palicu] i [broj udaraca].
3. U opciji sort polja 'lanski kod odaberite rastu#i poredak (Ascending).
4. Za polja Palica i Broj udaraca iz opcije Total odaberite izra"unavanje ukupnog zbira (2).
5. Zatvorite prozor Query 1.
6. Sa"uvajte pod imenom "popis rezultata udaraca za svakog "lana".
(2) Ikona zbira

je .
139
Zadatak
Napravite tabelu “popis udaraca po svakoj utakmici" kao %to je prikazano na slici.
Vje&ba 5.
Napravite tabelu prosjeka udaraca svakog !lana

Odaberimo upit "popis prosjeka udaraca za svakoga "lana" i tabelu "popisa rezultata udaraca
svakog "lana".
Procedura
1. Prika!ite izra&eni upit i dodajte "popis rezultata udaraca svakog "lana” prikazanoj tabeli.
2. Odaberite [kod "lana], [ime "lana], [poziciju], [palica] i [broj udaraca].
3. Unesite formulu za izra"unavanje prosjeka udaraca [broj udaraca] / [palica] u novom polju.
4. Zatvorite prozor "popis rezultata udaraca svakog "lana”
5. Sa"uvajte ga pod imenom ”popis prosjeka udaraca svakog "lana".
140
5) Ekranski formulari za unos podataka

U cilju za%tite integriteta podataka u bazi, unos se ne vr%i direktno u tabele ve# putem obrasca
ili forme koja funkcioni%e kao elektronski formular za unos podataka. Forme sadr!e uputstva i
obja%njenja koja se ti"u procesa unosa podataka.
Napravimo obrazac za unos tako da ne morate direktno unositi podatke u tabelu.
Vje&ba 6. Izrada obrasca za unos podataka

Napravimo obrazac za unos podataka za "tabelu rezultata".
Procedura
1 Odaberite podlistak Forms, pa kliknite na dugme New.
2 Iz prozora New Form odaberite opciju AutoForm: Columnar, zatim odaberite tabelu „tabela
rezultata“ i kliknite na ok.
3 Sa"uvajte ga pod imenom "tabela rezultata".
Zadatak
Napravite formulare za unos podataka za "tabelu utakmice", ""lansku tabelu" i "tabelu protivni"ke
%kole".
6) Kreiranje izvje%taja

Izvje%taji su krajnji proizvod ve#ine aplikacija baza podataka. Izvje%taji se prave na osnovu
tabele ili upita. Koriste se za %tampanje ili prikazivanje na ekranu podataka u unaprijed definisanom
formatu.
Vje&ba 7. Kreiranje izvje%taja tabele !lanstva

Prika!imo "tabelu "lanstva" koriste#i funkciju kreiranja izvje%taja.
Procedura
1 Odaberite " tabelu "lanstva " na obrascu za izradu izvje%taja.
2 Ako odaberete "auto report: format tabele" izvje%taj se automatski prikazuje.
3 Sa"uvajte ga pod imenom ” tabela "lanstva”.
141
Zadatak
Napravite izvje%taje “popisa prosjeka udaraca svake utakmice” i “popisa prosjeka udaraca svakog
"lana”.
7) Pretra!ivanje pod odre&enim uvjetom

Mogu#e je postaviti uvjet i pretra!ivati dosije koji ispunjava zadati uvjet.
Vje&ba 8. Pretra&ivanje pod uvjetom

Potra!imo "lana "iji je prosjek udaranja 0.3 ili vi%e.
Procedura
1 Unesite ">=0.3" u "Criteria" prosjeka udaranja “ popisa prosjeka udaranja svakog "lana”.
2 Prebacite ekran na prikaz podataka i provjerite rezultat.
142
Zadatak
Potra!ite "lanove "iji je prosjek udaranja manji od 0,1.
Vje&be za kraj poglavlja

1. Napravite „popis godi%njeg rezultata "lana“ koriste#i svako polje „tabele "lanstva“.
2. Napravite „listu popisa prosjeka udaranja“ prikazan opadaju#im redoslijedom prosjeka udaranja
koriste#i [kod "lana], [ime "lana] i [prosjek udaranja] "popisa prosjeka udaranja svakoga "lana".
3. Izvr%ite normalizaciju tabele
Kod klijenta Ime klijenta Kod proizvoda Ime proizvoda Cijena po Kupljena koli"ina
jedinici
Daisuke
YAMAURA Magnetno-opti ki disk
Daisuke
YAMAURA
Daisuke
YAMAURA Mi!
Akiko YANO
Akiko YANO USB memorija
143
Poglavlje 6. Informacijske tehnologije i dru#tvo
Poglavlje 6. Informacijske tehnologije i

dru%tvo
Dio 1. Informacijske tehnologije koje podr!avaju dru%tvo
S razvojem informacijskih tehnologija razvija se i informacijska oprema koja nam poma!e pri
rje%avanju razli"itih problema. Da bismo postali odgovorni korisnici informacijske opreme, trebali
bismo razumjeti na"in njenog funkcionisanja i njenu ulogu u na%em dru%tvu.
1. Informacijska komunikacija
Preno%enje informacija zove se informacijska komunikacija. U informacijskoj komunikaciji

poruka se %alje tako %to se pomo#u oda%ilja"a pretvara u signal i tako putuje komunikacijskim
linijama dok ne stigne do prijemnika koji je pretvara u prvobitni oblik.
Povezivanje kompjutera komunikacionim linijama zove se telekomunikaciona mre!a.
Telekomunikaciona mre!a unutar %kole ili radne organizacije zove se LAN, a globalna
telekomunikaciona mre!a zove se Internet.
Oda%ilja" Prijemnik
Izvor informacije Informacija
Poruka Signal Poruka
Slika 1. Sistem informacijske komunikacije
(1) LAN (Local Area Network)- mre!a koja pokriva ograni"ena (u!a) geografska podru"ja;
WAN (Wide Area Network)- mre!a koja pokriva %ira geografska podru"ja.
1) Metoda komunikacije
Metoda komunikacije pomo#u linije kao %to je telefonska zove se line switching
system/linijski prijenosni sistem. Kada koristite telefonsku liniju, mo!ete dominirati linijom sve
dok je sami ne prekinete, tako da komunikacija nije ometana. S druge strane, metoda slanja
informacija kao sukcesivnog niza povezanih dijelova informacije tzv. paketa (packet), gdje su
svakom paketu dodijeljeni podaci o primaocu i po%iljaocu zove se packet-switching system.
Podaci se prenose pravilnom rutom
zavisno od uslova komunikacijskih
linija.
(router)
Linijski prenosni sistem Kru!ni prekida" Metoda razmjene paketa
Slika 2. Sistem linijskog prespajanja i sistem paket prespajanja

144
Proces prijenosa podataka podijeljenih u pakete preko niza mre!a koje "ine Internet vr%i se uz
pomo# odgovaraju#ih mre!nih protokola, a ure&aji zadu!eni za usmjeravanje paketa zovu se ruteri.
2) Komunikacija i protokol

Raznolikost hardverskih i softverskih tehnologija zahtijeva definisanje odre&enih pravila koja
omogu#avaju me&usobnu komunikaciju u sistemu. Pravila i procedure koje omogu#avaju
primopredaju podataka izme&u dvije ta"ke sistema naziva se protokol. Protokol se sastoji od slojeva,
pri "emu svaki sloj ima svoju ulogu. Za protokol Interneta se koristi TCP/IP protokol. Slojevi
protokola: 1. sloj mo!e biti bakarna linija, opti"ko vlakno itd, 2. sloj je IP protokol, 3. sloj je TCP
protokol i 4. sloj je inherentni protokol primjenjenog softvera.
Po#iljalac Primaoc
Isti koncept
4. sloj Sa!eti koncept Razumijevanje
zna"enja
Ista gramatika
3. sloj Predstavljanje Promjena u tekst
konceptom rije"i
Isti metod
2. sloj Izgovoriti Slu%anje zvuka
1. sloj Prijenosni medij
Slika 3. Informacijska komunikacija razgovorom
4. sloj: primjenjeni sloj

(HTTP, SMTP, POP itd.)
3. sloj: transportni sloj

(TCP itd.)
2. sloj: Internet sloj

(IP itd.)
1. sloj: mre#a / Internet sloj

(Ethernet itd.)
Slika 4. Protokol Interneta
TCP Protokol koji omogu#ava ta"an prijenos podataka od izvori%ta do odredi%ta. On

se stara da paketi do&u do odredi%ta.
HTTP (Hyper Text Transport Protocol) pomo#u kojeg se prenosi Web-stranica od

servera do korisnika.
SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) protokol je odgovoran za rad s elektronskom
po%tom. Protokol zadu!en za slanje e-mailova (Outgoing mail server).
POP3 (Post Office Protocol 3) je protokol za primanje elektronske po%te. Kod nekih
poslu!itelja slanje i primanje se odvija po istom (MAIL) protokolu. Dok kod
nekih drugih, slanje je po MAIL protokolu a primanje po POP protokolu.
ETHERNET Uop#eno najrasprostranjeniji standard LAN-a.
145
3) IP adresa i ime domena

Opremi koja je priklju"ena na Internet dodjeljuje se jedinstveni broj koji se zove IP adresa.
Za IP adresu se koristi 32-bitna broj"ana vrijednost. Primjer IP adrese je 192.168.100.234. Kako je
IP adresa broj"ana vrijednost, ljudima je te%ko da je zapamte u ovakvom zapisu. Iz tog razloga
obi"no se koristi ime domena koje je zapisano slovima. Ure&aj koji pretvara ime domena u IP
adresu zove se DNS server.
Ime domena se sastoji od organizacijskog imena, klasifikacije i koda zemlje.
Tabela 1. Primjer domena (organizacijska klasifikacija, kod zemlje)

Primjer organizacijske klasifikacije Primjer koda zemlje
Akademska Mre!na
ac net jp Japan de Njema"ka
mre!a usluga
Privatna
co Kompanija gr cn Kina ru Rusija
organizacija
Osnovne
Vladina
gov edu %kole, srednje kr Korea it Italija
agencija
%kole
Lokalna
Nekomercijalna
org lg javna in Indija br Brazil
organizacija
agencija
Ime domena i IP adresa
www. kantei. go. jp. DNS server 202.232.58.50.
Ime Organizacijska IP adresa

organizacije klasifikacija Kod zemlje
(1) "com" predstavlja komercijalnu kompaniju, “edu” predstavlja obrazovnu ustanovu
4) WWW
WWW predstavlja multimedijalni dio Interneta koji slu!i za pronala!enje informacija. Podaci
s Web-stranice se smje%taju na Web-server, a pretra!iva" slu!i za njihovo pretra!ivanje. Za
pretra!iva", mjesto Web-stranice je ozna"eno URL-om "http://(ime doma#ina.)ime domena/ime
puta.
Slika 5. pokazuje kako je informacija poslata s Web-servera na pretra!iva" kao primjer.
Unesite URL: Web server
http:// www.nesto.com
Ruter Ruter
Internet
Klijent DNS server
Slika 5. Sistem pretra#ivanja informacija pomo"u Interneta

146
(1) Klijent uzima ime domena s URL-a i informi%e se o IP adresi Web-servera do DNS servera.
(2) DNS server obavje%tava klijenta o prona&enoj IP adresi.
(3) Podaci o imenu Web-stranice koju !elite pretra!ivati, Web-server i IP adresa po%iljaoca itd. su
prilo!ene, i poslate su kao paket.
(4) Paket je dostavljen na Web-server putem razli"itih rutera/usmjeriva"a na Internetu.
(5) Podaci s Web-stranice se dijele u nekoliko paketa pa se %alju Internetom.
(6) Podaci s Web-stranice se dostavljaju klijentu pomo#u razli"itih rutera/usmjeriva"a redom, i
prikazuju se na pretra!iva"u.
(4) Ime puta je odre&eno imenom direktorija i datoteke, a nekad mo!e biti i izostavljeno.
(5) Kompjuter koji zahtijeva uslugu.
(1) Razmjena paketa.
5) E-mail
Za kreiranje ili preuzimanje e-maila, koristi se program e-maila (mailer). Mail (po%tanska)
adresa ima sljede#i izgled "korisni"ki ID@ime domena". E-mail se dostavlja putem mail-servera.
Obi"no se koriste protokoli koji se zovu SMTP i POP za slanje i primanje e-maila odnosno za
izdvajanje dostavljenih e-mailova s mail-servera.
Slika 6. Prikazuje kako se e-mail %alje od klijenta kao po%iljaoca do klijenta primaoca.
Mail-server Mail-server
G!ica A
Internet
Ruter
Ruter
G!ica B
G!ica C
Otvori i pretra$i mail

DNS server Primaoc, G!ica. A
Po#iljalac
Slika 6. Sistem dostavljanja e-maila
(1) Klijent kao po%iljalac %alje podatke maila na mail-server.

(2) Mail-server izdvaja ime domena iz mail adrese i informi%e se o IP adresi s mail-servera te
adrese do DNS-servera.
(3) DNS-server obavje%tava IP adresu mail-servera o adresi mail-servera po%iljaoca.
(4) Mail-server prila!e adresu i IP adresu po%iljaoca itd. podacima samog maila i %alje ga kao
paket.
(5) Paket se dostavlja na ciljni mail server pomo#u raznih rutera/usmjeriva"a na Internet.
(6) Klijent primalac tra!i od mail-servera da po%alje podatke maila ako je dostavljen.
(7) Mail-server %alje podatke maila klijentu primaocu.
147
2. Mjerenje / kontrola pomo#u kompjutera

1) $ta je to mjerenje / kontrola?
Klima ure&aj u sebi ima ugra&en mali kompjuter koji izdaje uputstva i stalno mjeri
temperaturu prostorije kako bi je prilagodio odre&enoj temperaturi.
Na ovaj na"in, utvr&ivanje odre&enog stanje zove se mjerenje, a operacija koja se izvodi da bi se
utvrdilo stanje zove se kontrola. Ako koristite kompjuter, mo!ete izvesti mjerenje i kontrolu
automatski bez radne snage.
Temperatura
Unutra%nja
oprema
Kompjuter Ispu%tanje zraka
Daljinski upravlja"
Spoljna
oprema
Slika 7. Mjerenje / kontrola klima ure$aja
2) Sistem mjerenja / kontrole

Mjerenje / kontrola putem kompjutera provodi se pomo#u tri vrste opreme.
[1] Senzor - izdvaja potrebne informacije.
[2] Kompjuter - procjenjuje koje informacije su bitne koje je dobio od senzora.
[3] Operativni dio - promovi%e cilj kontrole pomo#u instrukcija dobijenih od kompjutera.
Mozak (kompjuter)
Oko (senzor)
Uho (senzor)
Ruka
(operativni dio)
Stopalo
(operativni dio)
Slika 8. Pore$enje mjerenja / kontrola %ovjeka i kompjutera
148
Kod klima ure&aja, razlika izme&u sobne temperature izmjerene senzorom i pode%ene
temperature upore&uje se pomo#u kompjutera. Sobna temperature se stalno prilago&ava pomo#u
kontrolisanja operativnog dijela.
Promjena informacije u drugu informaciju koja ima stalnu vezu s njom zove se konverzija
(pretvaranje), a oprema koja se koristi za konverziju zove se konvertor.
Op#a konfiguracija mjerenja / kontrole pomo#u kompjutera prikazana je na Slici 9.
AD konvertor Senzor
Kompjuter Cilj kontrole
Operativni
DA konvertor dio
Slika 9. Osnovna konfiguracija mjerenja / kontrole pomo"u kompjuter
Temperatura Senzor za Volta$a

temperaturu
Volta$a Motor
Rotacijski broj
Slika 10. Primjer senzora / operativnog dijela
Uz AD konvertor i DA konvertor, senzor i operativni dio su tako&e konvertori (Slika 10).

Mo!emo mjeriti / kontrolisati informacije koje se ne mogu direktno obra&ivati kompjuterom, npr.
temperature, i to kombinovanjem razli"itih konvertora.
(1) Npr., AD mjerni pretvara" (AD konvertor) pretvara analogne informacije u digitalne informacije
koje su u proporcionaloj vezi.
(1) Kada senzor i operativni dio upravljaju digitalnim kvantitetom, konvertor nije neophodan.
Oh, ovo je opasno!

$poret se automatski
3) Razmatranje sigurnosti isklju"uje ako se
mnogo nakrivi.
Tehnologija mjerenja / kontrole se primjenjuje na razli"itim

podru"jima kao %to su ku#ni aparati i industrijske ma%ine.
Me&utim, kada do&e do kvara opreme povezane sa kompjuterom,
ili do&e do kvara zbog gre%ke u programiranju, mo!e do#i do
nesre#e. Zbog toga je potrebno preduzeti sigurnosne mjere. Npr.
%poret na plin automatski se gasi prilikom zemljotresa,
primjenjuje se koncept pogrije%i-ispravi sistem koji uvijek djeluje
kada do&e do kvara.
149
4) Primjer mjerenja / kontrole
1. Ku$ni aparati

U ku#ne aparate kao %to su: ma%ina za pranje ve%a, DVD recorder i dr., ugra&en je
mikroprocesor (MCU). Npr., kod ma%ine za pranje ve%a MCU uklju"uje pranje, ispiranje i cije&enje,
te automatski prilago&ava nivo pranja i ispiranja prema koli"ini vode i statusu mrlja prona&enih
pomo#u senzora.
Povezivanjem ovih ku#nih aparata u mre!u, mogu#e je UKLJU'ITI klima ure&aj pomo#u
telefona. Ku#ni aparati s funkcijom komunikacije, koji se mogu povezati na mre!u kao %to je
Internet zovu se informacijski aparati.
Senzor nivoa
vode
Motor Senzor za mrlje

Kompjuter
Slika 11. Mjerenje / kontrola automatskog ure$aja za pranje ve!a
2. Robot
Rije" robot je "e%kog porijekla nastala od rije"i „robota“ koja ozna"ava posao. Prakti"ne
potrebe su uvjetovale pronala!enje ma%ine koja #e u odre&enim poslovima zamijeniti "ovjeka. U
po"etku su to bili opasni poslovi koji su %tetno djelovali na "ovjeka za vrijeme njihovog obavljanja.
Roboti se primjenjuju u poslovima zavarivanja, za razna istra!ivanja u morima i okeanima, u
kosmi"kim istra!ivanjima, u oblasti medicine i savladavanju te%ko prohodnih terena.
Slika 12. Robot za zavarivanje
150
3. Sistem kontrole saobra$aja

Broj i brzina automobila, saobra#ajne gu!ve itd...mjere se senzorom koji se zove detektor
vozila koji je instaliran na putu i podaci se %alju kompjuteru centra saobra#ajne kontrole. Podaci se
analiziraju za kontrolisanje signala i saobra#ajni podaci se prikazuju na informacijskoj tabli na putu
ili na ekranu navigacijskog sistema automobila. Ovi podaci su povezani s rje%avanjem saobra#ajnih
gu!vi, smanjivanjem izduvnih gasova, bukom i saobra#ajnim nesre#ama, skra#ivanjem vremena
vo!nje i smanjivanjem potro%nje goriva.
Centar saobra#ajne kontrole
Kompjuter
Proces prikupljanja
za analizu
Navigacija u vozilu
Detektor vozila Prijemnik

Saobra%ajni signal
Informacijska tabla
signal
Mjerenje Kontrola Kontrola Mjerenje Kontrola
Slika 13. Sistem kontrole saobra"aja
(1) Sistem koji obuhvata sistem kontrole saobra#aja zove se Inteligentni transportni sistem (ITS).
(2) Strelica koja pokazuje na kompjuter pokazuje mjerenje, strelica koja izlazi iz kompjutera
pokazuje kontrolu.
Vje&ba za kraj dijela

1. Prednost hijerarhije protokola. Koja od ponu&enih re"enica je neta"na?
(1) Kako se protokol mo!e razviti za svaki sloj, mo!e se lako napraviti.
(2) Kada se napravi vi%i protokol, lako se mo!e zamijeniti.
(3) Mogu#e je ugraditi protokole proizvodima istog proizvo&a"a.
2. Kako se informacije %alju na Internet? Odaberite ta"nu re"enicu.

(1) Informacije se %alju najmanjom razdaljinom izme&u po%iljaoca i primaoca informacije.
(2) Informacije tre#e strane ne idu kroz rutu izme&u po%iljaoca i primaoca informacije.
(3) Po%iljalac podijeli informacije i po%alje ih, a primalac ih ponovo sastavlja i vra#a u prvobitno
stanje.
(4) Svaka informacija podijeljena od strane po%iljaoca dolazi do primaoca istom rutom.
151
Dio 2. Informacijske tehnologije prilago&ene korisniku

Ako ve# postoji tendencija, da dru%tvo u kojem !ivimo u"inimo %to lagodnijim za !ivot pojedinca,
onda je potrebno kompjutere u"initi %to jednostavnijim za upotrebu, jer u suprotnom ne doprinose
„ oboga#enju“ dru%tva u kome !ivimo.
1. Sigurnost
U kompjuteru i telekomunikacionoj mre!i, podaci i programi se mogu o%tetiti slu"ajno ili
namjerno nedozvoljenim upadom, prislu%kivanjem, ometanjem, falsifikovanjem, blokiranjem i
drugo. Kao posljedica javlja se potreba za preduzimanjem razli"itih mjera. Kako bi se pobolj%ala
sigurnost, moramo preduzeti mjere za%tite.
Sigurnost
Budite pa!ljivi da ne biste postali !rtva ili u"esnik cyber (informati"kog) kriminala.
1) Mjere sigurnosti
1. Antivirus
Program napravljen kako bi namjerno
izazvao o%te#enja, o%te#uju#i programe i
podatke zove se kompjuterski virus (virus).
Program koji pronalazi virus i izoluje zara!enu
datoteku, te zaustavlja aktivnosti virusa zove se
antivirus program.
Me&utim, %to se ti"e mjera sigurnosti,
samo uvo&enje antivirusnog programa nije
dovoljno. Kako bismo se suprotstavili novom
virusu, neophodno je uvesti datoteku definicije
virusa za koju se prikupljaju najnovije
informacije i svojstva ili stalno a!uriranje
antivirusnog programa. Slika 1. Primjer ekrana zara#enog kompjuterskim virusom (osigurano od strane IPA/ISEC)
Glavne vrste virusa

- Virus koji napada kompjuter datotekom.
Prvi predstavnik je crv. Inficira pomo#u prilo!ene datoteke ili kopiranjem Web-stranice.
- Virus koji nije zarazan, me&utim o%te#uje datoteke nezavisno.
Trojanski konj nije zarazan, o%te#uje datoteku.
Glavni simptomi infekcije
- Pojavljuje se izvje%taj o gre%ci na ekranu.
- Kompjuter se ne uklju"uje, ili mu treba vremena da se uklju"i.
- OS (operativni sistem) odjednom otka!e.
- Programi se ne mogu koristiti, datoteka je izbrisana / o%te#ena.
- Velika koli"ina e-mailova je automatski poslana.
Mjere za%tite
- Korisna je upotreba antivirus programa, stalno a!uriranje datoteke definicije virusa.
- Za datoteku u prilogu e-maila i datoteku preuzetu sa Web-stranice, provjerite da li su zara!ane
prije otvaranja.
- Iskoristiti funkciju sigurnosti primijenjenog programa.
- Kada postoji “rupa” u sigurnosti (lo%a ta"ka mjere sigurnosti), nabavite i instalirajte “zakrpu”
(program koji ispravlja problem).
- U cilju za%tite od destruktivnog djelovanja virusa, napravite backup podataka (rezervnu kopiju).
152
2. Firewall
Hardver i softver koji spre"avaju nedozvoljeni upad, %tetu / curenje podataka zove se firewall.
Firewall je instaliran izme&u vanjske mre!e kao %to je Internet i mre!e u kompaniji ili %koli i
provjerava dolazne i odlazne informacije.
Slika 2. Firewall
3. 'ifrovanje
Tehnologija kojom se spre"ava otkrivanje informacija poslatih Internetom zove se %ifrovanje.
Postoje dvije metode %ifrovanja: pomo#u “zajedni!kog klju!a” i “javnog klju!a”
[1] Sistem zajedni!kog klju!a
Ovo je sistem u kome po%iljalac i primalac informacije koriste zajedni"ki tajni klju".
Po%iljalac %ifruje informacije koriste#i tajni klju" i primalac ih vra#a u originalne informacije
koriste#i isti tajni klju" (dekodiranje).
Ovim sistemom brzina obrade podataka je velika, me&utim potrebno je prvo poslati tajni klju"
ljudima kojima se %alje informacija, tako da postoji rizik presretanja i otkrivanja klju"a tokom tog
procesa.
[2] Sistem javnog klju!a
Ovo je sistem kori%tenja javnog klju"a (objavljen i javno poznat), a tajni klju" ima samo
primalac.
Npr., kada A po%alje informaciju B, A %ifruje i po%alje obi"an tekst koriste#i javni klju" od B,
a B ga dekodira koriste#i svoj tajni klju". A nema klju" nego bravu za %ifrovanje, a B otvara bravu
koriste#i klju" koji ima samo B. U ovom sistemu, po%iljalac ne mora poslati tajni klju" svakom
primaocu, a ako se podaci presretnu, sigurni su jer ne mogu biti dekodirani javnim klju"em,
me&utim brzina obrade podataka je manja.
Dekodiranje
&ifrovanje
Obi"an Kodirana Kodirana Obi"an tekst

tekst poruka poruka
Javni klju$ primaoca B Tajni klju$ primaoca B
Po!iljalac A Primalac B
Slika 3. Sistem javnog klju%a
(2) Kao jednostavan primjer %ifrovanja postoji Cezarova %ifra. Npr., kada se niz znakova "はれです
" prebaci unazad za 1 znak u japanskom pismu, niz znakova postaje "ひろどせ".
(1) Ovo je originalan tekst koji nije %ifrovan.
(2) Ako je znak klju"a (brave) prikazan na dnu pretra!iva"a, podaci su %ifrovani i poslati.
153
4. Digitalni potpis i elektronski dokaz ispravnosti

Digitalni potpis je tehnologija koja obezbje&uje da je " napravljena od strane samog
po%iljaoca" i "da nije falsifikovana". Digitalni potpis je isto %to i stavljanje pe"ata na dokument.
Me&utim, “ometanje” se ne mo!e u potpunosti sprije"iti samo digitalnim potpisom. Kako bi se
rije%io ovaj problem, potreban je elektronski dokaz ispravnosti (dokaz ispravnosti pomo#u
elektronskog certifikata).
Elektronski dokaz ispravnosti je tehnologija koja dokazuje da li je digitalni potpis
po%iljaoca njegov ili ne. Ova tehnologija je jednaka certifikatu vodenog pe"ata za dokazivanje da li
je pe"at na dokumentu od autora dokumenta.
Metoda digitalnog potpisa / elektronskog dokaza ispravnosti (pogledajte sliku 4.)

(1) Po%iljalac objavi javni klju" upravi za certifikate (organizacija koja certificira) unaprijed.
(2) Uprava za certifikate izdaje elektronski certifikat koji dokazuje da je javni klju" podnosioca
(po%iljaoca).
(3) Po%iljalac pravi izmije%anu re"enicu (kratak prikaz) iz obi"nog teksta koja se %alje pomo#u
programa.
(4) Po%iljalac pi%e svoj potpis (%ifrira izmije%anu re"enicu koriste#i tajni klju"). Ovo se zove
digitalni potpis.
(5) $alje se elektronski certifikat sa digitalnim potpisom i javnim klju"em po%iljaoca koji je prilo!en
s tekstom.
(6) Primalac provodi dokaz ispravnosti (izdvaja javni klju" po%iljaoca iz elektronskog certifikata i
dekodira digitalni potpis kako bi napravio izmije%anu re"enicu. Ako se dekodiranje uspje%no
zavr%i, onda je po%iljalac pravi).
(7) Primalac sklapa izmije%anu re"enicu iz obi"nog teksta koriste#i program isti kao kod koraka (3).
(8) Poredi izmije%ane re"enice u koracima (6) i (7) i ako odgovaraju jedna drugoj, dokaz je da je
digitalni potpis proveo po%iljalac. Ako je originalni tekst falsificiran, pravi se druga izmije%ana
re"enica.
(9) Primalac se poziva u upravu za certifikate da bi se provjerilo da li je elektronski certifikat
ispravan.
Po#iljalac Primalac
&alje podatke Primljeni podaci

Obi"an Obi"an Kontrola
gre#ke
tekst tekst
Pore!enje
Kontrola &ifrovanje Digitalni Digitalni De#ifrovanj
gre#ke e Kontrola
potpis potpis gre#ke
Elektronska Elektronska
Tajni klju" potvrda potvrda
po#iljaoca
Javni klju" Javni klju"
po#iljaoca po#iljaoca
Javni klju" Javni klju"
po#iljaoca po#iljaoca
Provjera
ispravnostii Elektronska
potvrda
Javni klju" Provjera
po#iljaoca Javni klju"
po#iljaoca
Potvrda autenti"nosti
Slika 4. Digitalni potpis i elektronski dokaz ispravnosti
154
(3) U suprotnom, te%ko je napraviti obi"an tekst od izmije%ane re"enice.

(4) Samo oni koji imaju tajni klju" mogu dodati digitalni potpis.
(5) Za %ifrovanje obi"nog teksta koristi se digitalni potpis, elektronski certifikat, sistem javnog
klju"a itd.
2) Mjere sigurnosti protiv nepredvi&enih situacija
1. Backup
Backup je kreiranje sigurnosnih kopija podataka na razli"ite vrste medija (CD, trake, flash
memorije, externe diskove) kako bismo sprije"ili ne!eljeni gubitak podataka u slu"aju hardverskog
otkaza sistema.
U slu"aju slu"ajnog prekidanja i gubljenja programa i podataka, kopiranje programa i

podataka na CD i flash memoriju zove se backup.
2. Odr&avanje
Odr!avanje je povremeno nadgledanje rada kompjutera u cilju spre"avanja kvarova.
Odr!avanje uklju"uje i zamjenu dijelova prije eventualnog otkaza u radu, tako da je kompjuter
uvijek funkcionalan.
3. Sistem protiv otkazivanja

Funkcija koja smanjuje %tetu prouzrokovanu pogre%nim operacijama ljudi ili prekid u radu
ure&aja zove se sistem protiv otkazivanja. Npr., ako poku%ate zatvoriti program bez prethodnog
"uvanja dokumenta u word procesoru, prikazuje se poruka koja pita !elite li sa"uvati dokument.
U slu"aju da kompjuter prestane raditi, mogu#e je napraviti automatski backup datoteke.
Slika 5. Primjer sistema protiv otkazivanja
155
2. Upotrebljivost
Jedan od razloga za%to je kompjuter postao pristupa"an velikom broju ljudi jeste da je
kompjuter postao lak za upotrebu.
1) Sistem informisanja i emitiranja

1. Model klijent-server
U mre!ama se komunicira tako %to jedan kompjuter tra!i uslugu od nekog drugog kompjutera
u mre!i. Kompjuter koji tra!i uslugu zove se klijent, a onaj koji pru!a uslugu zove se server.
Model ovakve komunikacije poznat je kao model klijent-server. Svaki kompjuter u mre!i mo!e biti
samo klijent, samo server ili klijent i server.
Izvr%avanje %tampanja
Server
Zahtjev za
Server datoteke Server %tampa"a
podacima
Zahtjev za
%tampanje
Opslu!ivanje
podacima
Klijent
Slika 6. Model klijent-server
2. Mobilna upotreba kompjuter

Ovo je sistem upotrebe Interneta bez kori%tenja mobilnog
telefona itd. Povezivanje na Internet omogu#eno je pomo#u
be!i"nog LAN-a (postavljanja be!i"ne LAN kartice) instaliranog u
javnom objektu kao %to je kancelarija ili restoran.
(1) Oprema za slanje i primanje podataka bez tel. linija i povezivanje s LAN-om.
3. Digitalno emitiranje

Digitalno emitiranje mo!e integrisati cijelu informaciju. Zapo"eta su istra!ivanja u vezi sa
stvaranjem TV-a koji #e biti od koristi osobama o%te#enog sluha ili vida, kori%tenjem ove
tehnologije.
Pomo#u tehnologije za prepoznavanje govora, glas spikera mogao bi biti pretvoren u znakove
i natpise koji se mogu prikazati na TV ekranu. Promovi%e se i oprema za "ulo dodira (ne%to kao
Brajevo pismo ) koja mo!e pretvoriti informaciju kao %to su znakovi i grafika na TV ekran.
156
Baza podataka glasa spikera
#itanje vijesti-sistem prepoznavanja
Glas Znak
Planina Fud!i
se prikazuje na
TV-u.
Danas je vrijeme u
Tokiju lijepo s
povremenom pojavom
oblaka.
Danas je vrijeme u Tokiju lijepo s

povremenom pojavom oblaka.
%
Slika 7. Usluga natpisa pomo"u tehnologije Slika 8. Prezentacija opreme za %ulo dodira
prepoznavanja govora
2) Korisni"ko okru!enje

1. Ulaz/izlaz glasa
Uno%enje podataka u kompjuter glasom zove se ulaz glasa, a uputstvo ili odgovor kao izlaz iz
kompjutera pomo#u glasa zove se izlaz glasa. Ulaz glasa se po"eo koristiti unosom znakova u
program za obradu teksta. Izlaz glasa je jednoobrazan za bankomate i navigacione sisteme
automobila.
2. Ekran osjetljiv na dodir

Ovo je oprema kojom se unose podaci direktnim dodirom ekrana kako bi na taj na"in koristili
kompjuter bez upotrebe tastature ili mi%a. Ova oprema se koristi za bankomate, ure&aje za prodaju
karata i kompjutera za tra!enje knjiga u knji!arama itd.
3. Grafi!ko korisni!ko okru&enje (GUI)

Spona izme&u "ovjeka i kompjutera zove se korisni!ko okru&enje. U grafi!kom
korisni!kom okru&enju (GUI) kori%tenje ikona, osim %to podsje#a korisnika na odre&enu aktivnost,
"ini rad jednostavnijim i smanjuje mogu#nost gre%ki korisnika u radu sa kompjuterom.
Slika 10. CUI okru!enje

Slika 9. GUI okru!enje
( CUI
Korisni"ko okru!enje u kome korisnik i sistem komuniciraju pomo#u teksta koji korisnik saop#ava
kompjuteru zove se Znakovno korisni"ko okru!enje (CUI – Character User Interface).
157
3) Koncept upotrebljivosti
1. Web-pristup
Web-pristup pokazuje upotrebljivost Web-stranice.
Npr., elemente kao %to su slika ili muzika mogu#e je postaviti na Web-stranicu. Mogu#e je
pretvoriti tekst u glas sintetizatorom glasova, izlaz poput Brajevog pisma, ili ga prikazati na ekranu
ili papiru u razli"itim veli"inama.
2. Neograni!ene informacije

Mjere za uklanjanje razli"itih uskih grla s kojima se susre#u hendikepirane i starije osobe
kada koriste informacijsku tehnologiju kao %to je kompjuter ili Internet zovu se neograni!ene
informacije.
Za neograni"ene informacije potrebno je osigurati pristup (dostupnost) za dobijanje
informacija upotrebom Interneta razvijanjem informacijske opreme prilago&ene korisniku, i savjeta
kao %to je izrada Web-stranice gdje se razmatraju veli"ina i boja znakova.
Koncept op$eg dizajna ciljanog za upotrebu od strane razli"itih ljudi uz hendikepirane i
starije osobe bez obzira na godine, spolnu opredijeljenost ili jezik, tako&er se %iri na podru"ju
informacijske tehnologije.
Neograni!ene informacije i op$i dizajn

- Neograni"eno
Ovo je pobolj%avanje kako bi se uklonio nivo koji blokira osobu.
- Op#i dizajn
Ovo je koncept izrade proizvoda koje mo!e koristiti mnogo ljudi.
Vje!ba 1. Prona&imo primjere pristupnosti Webu.

Prona&imo stvarni primjer pristupnosti Webu.
Primjer rje%enja
Za sliku sa znakovima postavite svijetlu pozadinu i tamne znakove ili tamnu pozadinu i
svijetle znakove kako biste vidjeli kontrast.
Na pretra!iva"u, zamjenski niz znakova prikazan je kada postavite strelicu mi%a na ekran.
Glasovni pretra!iva" mo!e i%"itati zamjenski niz znakova kako bi prenio sadr!aj slike osobi sa
slabim vidom.
Lo% primjer Dobar primjer
(1) Ovim programom se i%"itavaju znakovi teksta Web-stranice i sadr!aj zamjenskog niza znakova
slike.
158
Vje&ba
Pobolj%ajte dostupnost desnog grafikona kao na slici koja je na Web-stranici za ljude koji ne mogu
odrediti odre&enu boju.
Grupa A
Grupa B
Grupa C
Grupa D
Vje&ba
1. Odaberite ta"ne odgovore iz tabele za obja%njenja i odgovore simbola.
(1) Kombinacija va!na za vrstu klju"a koji se koristi za sistem %ifrovanja javnim klju"em.
(2) Kombinacija va!na za vrstu klju"a koji se koristi za digitalni potpis.
$ifrirani klju" Klju" za dekodiranje

A Javni klju" po%iljaoca Tajni klju" po%iljaoca
B Javni klju" primaoca Tajni klju" primaoca
C Tajni klju" primaoca Javni klju" primaoca
D Tajni klju" po%iljaoca Javni klju" po%iljaoca
159
Dio 3. Utjecaj informati"kih tehnologija na informacijsko

dru%tvo
Informatizacija je promijenila na% !ivot i dru%tvo. Razmislimo o efektima informatizacije na na%
!ivot i dru%tvo i %ta je sve potrebno za stvaranje kvalitetnog informacijskog dru%tva u 21. vijeku.
1. Promjena dru%tva / !ivota

1) IT revolucija
Informatizacija je po"ela naglim razvojem kompjutera i razvijala se eksponencijalno sa
razvojem i upotrebljivo%#u mre!a, te sada pokriva cijeli svijet. Inovativna promjena dru%tva ovih
informacijskih tehnologija (IT) zove se "IT revolucija". Ovakav razvoj jednak je "industrijskoj
revoluciji". (1) Ponekad se koriste pojmovi: Informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT) .
2) Mijenjanje dru%tva

1. Uzorak rasprostranjenosti
Elektronsko poslovanje (EC) se koristi za obavljanje prodaje proizvoda i usluga pomo#u mre!e
(omogu#ava novu vrstu rasprostranjenosti za potro%a"e i kompanije). Online shopping(2) je
e-poslovanje izme&u potro%a"a i kompanije koja prodaje proizvode i usluge na Web-stranici.
(2) Isto tako se koristi izraz e-poslovanje.
( Uzorak e -poslovanja
Poslovanje izme&u kompanija zove se B to B (biznis za biznis), poslovanje izme&u kompanije i
potro%a"a zove se B to C (biznis za konsumera/potro%a"a), poslovanje me&u pojedincima zove se C
to C (konzumer za konzumera / potro%a" za potro%a"a).
2. Radni uzorak

Elektronska migracija- na posao od ku#e s kompjuterom kod ku#e, a omogu#ava povezanost
kompanije pomo#u mre!e. SOHO je mali poslovni prostor u ku#i koji se koristi kao kancelarija.
Ovakav radni prostor smanjuju gubitak vremena i novca za putovanje i isto tako smanjuju psihi"ku
napetost.
Vje&ba: Na %ta korisnik mora da obrati pa!nju prilikom online shoppinga? Napravite raspravu po grupama.
3) Promjene u na"inu !ivljenja

Telekomunikacijska mre!a je omogu#ila komunikaciju izme&u ljudi na udaljenim mjestima.
Npr., sa sistemom telekonferencije, mo!ete u"estvovati na konferenciji u glavnoj kancelariji iz
podru"ne kancelarije. Sistem obrazovanja na daljinu za online poha&anje predavanja profesora koji
je daleko i sistem e-u"enja gdje je u"enje nezavisno od vremena i mjesta tako&er postaje aktivan. S
udaljenim sistemom medicinske pomo#i, medicinski pregled pacijenta u udaljenoj ljekarskoj
ordinaciji ili kod ku#e mo!e se ostvariti online iz gradske bolnice, tako da mo!ete dobiti
specijalisti"ki medicinski pregled visokog kvaliteta, a da ne idete u gradsku bolnicu.
Slika 1. Udaljena ljekarska ordinacija
160
2. Problemi u informacijskom dru%tvu

1) Li"ni podaci i privatnost
Informacije kojima se pojedinac mo!e identifikovati kao %to je ime, spol, datum ro&enja,
adresa, telefonski broj, i informacije pomo#u kojih pojedinac mo!e biti identifikovan kombinovane
sa drugim informacijama zovu se li!ni podaci (tabela 1).
Tabela 1. Primjeri li%nih podataka

Sadr!aj Primjer
Osnovni podaci Ime, adresa, spol, datum ro&enja, nacionalnost
Privatni !ivot itd. Srodstvo, bra"ni status, porodi"na situacija, itd.
Zanimanje / prethodna zaposlenja, %kola / akademski podaci,
Dru%tveni !ivot itd.
kvalifikacija, nagrade i kazne, rezultati u"enja / procjena itd.
Kreditni podaci kao %to su imovina, prihodi, dugovanja, ulaganja,
Ekonomska aktivnost itd.
pla#anja poreza itd.
Savjest, na"ela, vjera, etni"ka pripadnost, porijeklo, historija bolesti, kriminalni dosije itd., u
li"nim podacima po op#em pravilu nisu otvorena za javnost. S druge strane, otkrivanjem li"nih
podataka, ako su otkriveni bez upozorenja, privatnost osobe mo!e biti ugro!ena. Morate sprije"iti
objavljivanje li"nih podataka na Web-stranicama koliko god je to mogu#e, jer su one dostupne
javnosti.
Telefonski broj
Ime !kole
Porodica
Spol Ime kompanije u

Zanimanje
Ruta kojoj ste
putovanja zaposleni
Broj mobilnog
telefona
Broj bankarskog
Adresa Ime ra"una
Broj kreditne kartice
Imena "lanova
porodice
Slika 2. Primjer li%nih podataka koje ne trebate objavljivati
(1) Ime, adresa, spol, datum ro&enja su 4 osnovne informacije.
161
2) Za%tita prava intelektualnog vlasni%tva

Autorsko pravo je pravo dato autoru kada on/ona napi%e knjigu ili komponuje muziku. Ovim
pravom se %titi autor djela kako ga neko drugi ne bi koristio za dobijanje profita. Za autorsko djelo
pravo se automatski sti"e i nije neophodno provoditi registrovanje.
Muzika (tekstovi pjesama, kompozicije)
Jezik (roman, rukopis, govor, prijevod...itd.) Ples (koreografija, itd.)
Film
Umjetnost (slikanje, vajanje, rezbarenje...itd.)

Fotografija kompjuterski program
Slika 3. Primjer autorskog djela

Prava autora, autorsko pravo (pravo vlasni%tva) koje je dato ljudima koji su napravili autorsko
djelo prvi put, a uklju"eno je i moralno pravo, pravo obzira i za%tite moralnog karaktera autora. Uz
to postoje va!na prava, prava koja se naslanjaju na autorsko pravo, i ona su data ljudima koji
prenose autorsko djelo javnosti kao %to je npr. pjeva". Glavne odlike autorskog prava kao moralno
pravo, pravo umno!avanja, pravo izvo&enja, pravo prikazivanja je napisano u tabeli 2.
Uz autorsko pravo i prava koja se na njega naslanjaju, postoje pravo patenta, pravo
upotrebe modela, pravo dizajna i pravo za%titnog znaka za djela va!na za razvoj industrije kao
%to su pronalasci i oni su za%ti#eni kao pravo industrijskog vlasni%tva. Ova autorska prava i prava
industrijskog vlasni%tva se zajedno zovu prava intelektualnog vlasni%tva.
Razvojem kompjutera i Interneta, svako mo!e lako kopirati i obra&ivati digitalne informacije.
Npr., jednostavno se postavlja fotografija pjeva"a preuzeta s Web-stranice na va%u Web-stranicu.
Me&utim, ovim kr%ite autorska prava fotografa i portretsko pravo osobe na toj fotografiji. Privatno
kopiranje za li"nu upotrebu je dozvoljeno, ali za prijenos informacija morate dobiti odobrenje od
autora. Ako citirate tekst nekog dokumenta ili sl. morate ta"no navesti citat i izvor.
162
Vrsta prava autora Glavne odlike prava

Moralno Pravo javnog rada Pravo odlu"ivanja ho#e li djelo biti javno
pravo Pravo stavljanja autorovog Pravo odlu"ivanja ho#e li autorovo ime biti
imena prikazano pri objavljivanju djela
Pravo o"uvanja cjelovitosti Pravo nemijenjanja sadr!aja djela
Autorsko Pravo umno!avanja Pravo kopiranja djela
pravo Pravo izvo&enja / predstava /
Pravo izvo&enja, igranja i predstavljanja djela
(pravo predstavljanje
vlasni%tva) Pravo preno%enja ili omogu#avanje prijenosa
Pravo javnog preno%enja
putem javnog emitiranja ili komunikacije
Pravo recitovanja Pravo odlu"ivanja jezika djela
Pravo izlaganja Pravo izlaganja umjetni"kih djela
Pravo distribucije Pravo distribucije filma
Pravo dodjeljivanja ili posu&ivanja djela osim
Pravo prijenosa vlasni%tva
filma
Pravo prijevoda i
Pravo prevo&enja, ure&ivanja
prilago&avanja
SLU'AJ 1 SLU'AJ 2
Stavite muziku u pozadini na Popravili ste fotografiju "ije je SLU'AJ 3
va%u Web-stranicu koriste#i objavljivanje dozvoljeno i Postavili ste fotografiju sa
kupljeni CD. postavili je na Web-stranicu. svojom prijateljicom bez
njenog znanja.
Ja koristim Malo
ovu izmijenjena. Ona mi je
pjesmu. prijateljica.
Kr%enje prava umno!avanja i prava Kr%enje moralnog prava (prava Kr%enje prava portreta.
javnog prijenosa. vlasni%tva), prava prevo&enja!
Vje&ba
Prona&ite situaciju u kojoj je do%lo do kr%enja autorskih prava i ukratko predstavite koja su prava
prekr%ena.
163
3) Razli"iti efekti informatizacije

1. Pojava novih oblika kriminala
Po%to je informacijska oprema povezana mre!om, informacije mo!ete razmjenjivati uvijek i
na svakom mjestu, tako da je !ivot postao udoban i ispunjen.
Me&utim, oblici kriminala pomo#u kompjutera koji se koriste mre!om kao %to je zloupotreba,
kra&a, pronevjera, neovla%ten pristup, ilegalna kupovina, prodaja i otkrivanje informacija
pove#avaju se iz godine u godinu.
Slika 4. Vijesti o kriminalu koje se koriste mre#om
Sistem je postao ogroman i komplikovan, gre%ke i „padovi“ mre!a znali su prouzrokovati

veliki haos i gubitak za dru%tvo.
Uz to, postoji jaz izme&u ljudi koji mogu koristiti kompjuter i ljudi koji ne mogu, tako da se
stvaraju nove dru%tvene i ekonomske razlike. Ovo se zove digitalna podjela. Kako bi se ovakve
situacije sprije"ile, stvaraju se uvjeti za kontakt sa informacijama i sadr!aj obrazovanja je oboga#en
za obrazovanje kako u %kolama tako i za cjelo!ivotno obrazovanje.
2. Promjena rada / industrijska struktura

Difuzija informacijske opreme kao %to je kompjuter, u"inila je !ivot ugodnijim i
modernizovala je rad. U isto vrijeme pojavljuje se i ”tehnolo%ki stres” zajedni"ko ime za dvojni vid
psiholo%kog gubitka samokontrole uzrokovanog kontaktom s tehnologijom.
Dru%tvena informatizacija dovodi do va!nih novih poslovanja i usluga. S ovom
informatizacijom promijenila se industrijska struktura, a samim tim su se znatno promijenile
potrebe zapo%ljavanja. Zbog ovoga dolazi do problema da se dio industrije prebacio u inostranstvo
gdje je radna snaga jeftinija.
Konferencija ili razmjena informacija Internetom

>>skra#eno vrijeme putovanja
Osnivanje glavne kancelarije i podru"nih kancelarija %irom svijeta
>>aktivno tokom 24 sata
(1) Stvara se techno-anksioznost zbog lo%eg prilago&avanja na kompjuter, techno-zavisnost kao rezultat pretjerane
zavisnosti.
(2) Kompanija osnuje poslovnicu u inostranstvu, pa je industrijski kapacitet doma#e proizvodnje oslabljen.
164
3. Promjena ekonomskog opticaja
Razvojem informacijske tehnologije pojedinac se mo!e povezati s cijelim svijetom pomo#u
Interneta, a informacije sa drugog kraja svijeta su dostupne pojedincu. Globalizacijom politike,
ekonomije i kulture dolazi do globalnog %irenja preko granica. Ovim se stvara prilika za male
zemlje, manja preduze#a i pojedince bez obzira na postoje#i red i mo# drugih kompanija.
U isto vrijeme globalizacija dovodi do ravnomjernosti i homogenizacije vrijednosti, povlastica,
jezika itd, a isto tako dovodi do velike ekonomske razlike.
4. Nova prava: patent modela poslovanja, open source
Pravo intelektualnog vlasni%tva kao %to je patent promovi%e razvoj kulturnog i ekonomskog
prava intelektualnog vlasni%tva. Pojavom Interneta stvorio se novi patent, patent modela
poslovanja. Ovaj patent je prihva#en kao metoda novog poslovanja i ideja sistema realizovana
upotrebom sistema informacija. Me&utim, ipak je istaknuto da patent modela poslovanja mo!e
kontrolisati takmi"enje s drugim takmi"arima i razvoj se mo!e odgoditi.
S druge strane, koncept promovisanja razvoja kulture i ekonomije ovom metodom, open
source postaje rasprostranjen. Ovo je metoda razvoja otkrivanja izvornog koda u kome se program
koristi besplatno, tako da ga svako mo!e pobolj%ati i ponovo dijeliti.
4) (ivimo u 21. vijeku

Predvi&a se da #e se informatizacija promovirati vi%e nego ikad u 21. vijeku. U
informacijskom dru%tvu svako mo!e primiti i prenijeti svaku vrstu informacije. Kako bi se stvorilo
veliko informacijsko dru%tvo u 21. vijeku, nastavimo u"enje na osnovu onog %to smo u"ili u ovom
ud!beniku „Informatika B“.
Vje&ba za kraj odlomka

1. Ubacite pravu rije" u ( ) sljede#eg teksta koji opisuje ure&ivanje li"nih podataka.
Li"nim podacima se smatraju sve informacije koje identifikuju osobu, uklju"eni su ime, ( (1) ),
( (2) ), datum ro&enja, nacionalnost, zdravstveno stanje, podaci o %kolovanju, zanimanje, prihod,
i porodi"na situacija i "ak i informacije ( (3) ) same osobe, uklju"ene su informacije koje mogu
identifikovati osobu pomo#u njih kombinovane s drugim informacijama. Ako li"ni podatak procuri,
mo!e biti upotrijebljen na na"in koji prava osoba ne !eli, ili ( (4) ) mo!e biti prekr%eno ili mo!e
do#i do nezgode.
2. Ubacite pravu rije" ( ) sljede#eg teksta koji opisuje za%titu prava intelektualnog vlasni%tva.
U prava intelektualnog vlasni%tva uklju"ena su prava industrijskog vlasni%tva, autorska prava, itd. U
prava industrijskog vlasni%tva uklju"eni su ( (1) ), ( (2) ), ( (3) ) i ( (4) ) . Ovim
pravom se %tite novi izumi, pronalasci, dizajn, logo, itd odre&eni vremenski period, i registrovano je
kao pravo primjenom na ( (5) ) i to ako je prihva#eno. Autorsko pravo je pravo dato osobi koja
stvara autorsko djelo kao %to je ( (6) ), ( (7) ), ( (8) ), ( (9) ) i kompjuterski program
po prvi put, i rezultira pravom kada se autorsko djelo napravi bez prove&enja ( (10) ) i
registrovanja.
3. Koja vrsta prava se kr%e u sljede#im slu"ajevima? Odaberite odgovore od a do i i odgovorite
upisivanjem simbola.
(1) Emitirani film snimljen je videom i dao si ga svom prijatelju. ( )( )
(2) Objavljeni autorski rad druge osobe je postavljen na Web-stranicu bez obavje%tenja. ( )( )
(3) Fotografija na kojoj je tvoj prijatelj postavljena je na Web-stranicu bez obavje%tenja. ( )
(4) Li"ni podaci pomo#u kojih se osoba mo!e identifikovati postavljeni su na Web-stranicu bez
obavje%tenja. ( )
(5) Fotografija koja je ve# objavljena, obra&ena je bez obavje%tenja i objavljena. ( )( )
a. privatnost; b. pravo portreta; c. pravo umno!avanja; d. pravo javnog prijenosa; e. pravo
cjelovitosti; f. pravo objavljivanja; g. pravo razgla%avanja; h. pravo raspodjele; i. pravo
prilago&avanja.
4. Odaberite primjenjivu rije" za re"enice (1) do (4) od a do e i odgovorite upisivanjem simbola.
(1) Kancelarija iz koje se provodi posao putem Interneta, iz male kancelarije kod ku#e.
(2) Razlika izme&u ljudi koji imaju informacije i ljudi koji nemaju informacije.
(3) Da se politika, ekonomija i kultura poja"ano i globalno %ire preko granice
a. digitalna podijeljenost; b. SOHO; c. EC; d. globalizacija; e. open source.
165
Poglavlje 7. Kompjuterska pismenost

Funkcije programa za rad sa radnim tabelama
Izra"unavanje
1………Unos formule za izra"unavanje ukupnog zbira
Odaberite #eliju (B9) u koju #ete unijeti "=B5+B6+B7+B8" i pritisnite taster Enter. U #eliji
(B9) bit #e prikazan zbir vrijednosti iz opsega #elija B5:B8. Svi podaci koji po"inju znakom"="
program #e uvrstiti u formule ili funkcije.
Aritmeti!ke
operacije
+ Sabiranje
- Oduzimanje
* Mno!enje
/ Dijeljenje
! Stepen
* Neki programi koriste "+" umjesto "=".
2………Automatsko dobijanje zbira

Odaberite opseg #elija za koje !elite da dobijete ukupan zbir i pritisnite dugme (auto
SUM) . Na taj na"in automatski dobijate ukupan zbir.
* Oblik ikone se razlikuje u zavisnosti od programa koji se koristi.
166
Sortiranje i ekstrakcija
1………Sortiranje u rastu$i poredak (opadaju$i poredak)
Odaberite opseg #elija koje #e biti sortirane i iz menija Data odaberite komandu Sort.
Odredite po kojoj koloni !elite da sortirate i odaberite rastu#i poredak (od manjeg ka ve#em) ili
opadaju#i poredak (od ve#eg ka manjem). Kada sortirate mogu#e je postaviti vi%e od jednog uvjeta
za sortiranje. Ako sortirate samo po jednoj koloni, mogu#e je koristiti dugme (sortiraj u
rastu#i poredak) ili (sortiraj u opadaju#i poredak) .
2………Prikaz podataka koji ispunjavaju uvjet (ekstrakcija)

Odaberite proizvoljnu #eliju unutar opsega #elija i iz menija Data odaberite Filter/AutoFilter.
Kliknite na #elije i odaberite odre&eni uvjet. Prikazana je kolona koja ispunjava uvjet i u
toj koloni postaje plava.
Upotreba funkcija
1………Dobijanje ukupnog zbira (SUM funkcija)
Odaberite #eliju (E5) u koju #ete unijeti ukupan zbir i kliknite na dugme (umetanje
funkcije). Na ekranu se pojavljuje prozor Insert Function. Odaberite [SUM] iz menija funkcija
[Most Recently Used] i kliknite OK. Po%to je prozor [Function Arguments] prikazan na ekranu,
unesite opseg #elija "B5:D5" za koje se izra"unava suma u [Number 1] i kliknite OK. Dobijena
suma smje%tena je u #eliju (E5). Ukoliko se [SUM] ne nalazi u [Most Recently Used], mo!ete je
prona#i u kategoriji matemati"kih funkcija. Kada kliknete na dugmeta (auto SUM),
mogu#e je koristiti pet funkcija [suma, prosjek, koli"ina podataka, najve#a vrijednost, najmanja
vrijednost].
=SUM(opseg #elija)
167
2………Rangiranje (RANK funkcija)
Odaberite #eliju (B26) i kliknite na dugme . Iz menija Insert Function, kategorije Statistical
odaberite funkciju Rank. U polje Number otkucajte (B25), u polje Ref opseg #elija $B25:$D25
(apsolutne reference), u polje Order 0 (opadaju#i poredak) i kliknite na OK. Kao rezultat dobili smo
da je "lan A tre#i po redu.
=RANK (broj"ana vrijednost, opseg #elija, redoslijed)
168
3………Dobijanje slu!ajnog broja (RAND funkcija)

Da bi se dobio slu"ajan broj iz intervala od 0 do1, unesite "=RAND()". Za svako novo pozivanje
funkcije Rand dobit #ete novi slu"ajan broj.
=RAND()
4………Pretra&ivanje (VLOOKUP funkcija)

Odaberite #eliju (M10) i kliknite na dugme . Iz menija Insert Function, kategorije Lookup &
Reference odaberite funkciju VLOOKUP. U polje Lookup_value unesite 1, jer tra!ite pobjedni"ki
razred, u polje Table_array opseg #elija, u polje Col_index_num broj 2 i u polje Range_lookup
vrijednost 0, zatim kliknite na OK. Pobjedni"ki razred prikazan je u #eliji M10.
=VLOOKUP (vrijednost pretra!ivanja, opseg #elija, broj kolone, vrsta pretra!ivanja)
„0“ tra!e se podaci koji odgovaraju tra!enoj vrijednosti.

„1“ako se tra!ena vrijednost ne prona&e, tra!i se najve#a vrijednost koja je manja od tra!ene.
Kolona koja se pretra!uje mora biti sortirana u rastu#em poretku.
5………Odlu!ivanje (IF/AKO funkcija)

Odaberite #eliju (C2) i kliknite na dugme . Iz menija Insert Function, kategorije Logical
odaberite funkciju IF. U polje Logical_test unesite uvjet B2<0,5, u polje Value_if_true vrijednost 1,
u polje Value_if_false 0 i kliknite na OK. Ako je vrijednost izraza ta"na u #eliji C2 bit #e prikazana
vrijednost 1, a ako nije vrijednost 0. S obzirom na ta"nost uvjeta u #eliji C2 prikazat #e se vrijednost
1.
=IF (uvjet, za ta"nu vrijednost uvjeta, za neta"nu vrijednost uvjeta)
Relacijski operatori
= jednako <> razli"ito
> = ve#e ili jednako < = manje ili jednako
> ve#e < manje
169
6………Brojanje koliko $elija ispunjava uvjet (COUNTIF funkcija)

Odaberite #eliju (F2) i kliknite na dugme . Iz menija Insert Function, kategorije Statistical
odaberite funkciju COUNTIF. U polje Range unesite opseg #elija "C2:C101", u polje Criteria "E2"
i kliknite na OK. Kao rezultat dobijate broj #elija "iji sadr!aji zadovoljavaju postavljeni kriterij, tj.
jednaki su broju 1 (sadr!aj #elije E2).
=COUNTIF (opseg #elija, uvjet pretra!ivanja)
Grafi"ki prikaz podataka

1………Histogram
(1) Odaberite opseg #elija (A2:F17) koje !elite da predstavite grafikonom i kliknite na (Chart
Wizard). Po zadavanju ove komande dobija se dijalo%ki prozor ChartWizard-Step 1 of 4-Chart Type
u kojem prvo treba izabrati tip i podtip grafikona. Kada ste izabrali !eljeni podtip, prelazi se na
sljede#i korak klikom na Next.
(2) U drugom koraku, ako ve# nije odre&ena, odre&uje se grupa podataka koju trebe nacrtati.
Klikom na Next prelazi se na sljede#i korak.
(3) U tre#em koraku potrebno je ispisati naslov grafikona, tekst ispod X-ose, tekst pored Y-ose.
Klikom na Next prelazi se na sljede#i korak.
(4) U "etvrtom koraku se odre&uje da li #e se grafikon prikazati na posebnom listu (As new sheet)
ili u okviru nekog postoje#eg radnog lista (As object in:). Poslije toga klikom na Finish grafikon je
kreiran i prikazan.
2………Druge vrste grafikona

Postoje razli"iti tipovi grafikona po izgledu, namjeni i zahtjevima.
170
Programiranje pomo#u programskog jezika

1………Prikazivanje alata za programiranje
Pokrenite program za rad sa radnim tabelama i iz menija Tools odaberite Macro/Visual Basic Editor.
Korisno je koristiti liniju sa alatima za Visual Basic.
2………Pokretanje editora
Kliknite na dugme (VBasic editor) koje se nalazi na liniji alata. Kada se ekran editora prika!e,
kliknite na dugmeta (insert of user form) alata ure&iva"a. Ako ste odabrali [Module], dobit
#ete ekran za unos programa.
3………Uno%enje i zavr%avanje programa (macro)

Unesite program (macro) u prozor. Ako ste dobro otkucali naredbu i !elite da pre&ete u novi red,
pritisnite taster Enter. Kada je unos programa zavr%en, kliknite na dugme za prikaz na alatima i
vratite se na radnu stranicu.
171
4………Izvr%avanje programa (izvr%avanje macro-a)

Unesite znakove i broj"anu vrijednost u svaku #eliju radne stranice i kliknite na dugme (run
macroa). U prozoru Macros odaberite zbir i kliknite na Run, rezultat procesa je prikazan u #eliji
(B3).
Kada izvr%avate isti proces vi%e puta, po!eljno je napraviti dugme oblika na desnoj strani.
* Kako biste pokrenuli macro, neophodno je promijeniti nivo sigurnosti programa za rad sa radnim
tabelama sa "visoko" na "srednje".
172
Autorsko pravo / net-etiketa pitanja i odgovori
Autorsko pravo pitanja & odgovori

P1…………Koju proceduru je potrebno ispo%tovati da bih dobio/la autorsko pravo?
O1…………Procedura nije neophodna. Autorsko pravo se dobija kada stvorite autorsko djelo
(nemetodi"ko na"elo).
P2…………Da li mogu da kopiram tu"e autorsko djelo bez odobrenja autora ako ga koristim
samo za ku$nu upotrebu?
O2…………Kopija za privatnu upotrebu (li"nu upotrebu, upotrebu kod ku#e ili upotrebu unutar
odgovaraju#eg okru!enja) je dozvoljena. Me&utim, kada kopirate autorsko djelo koriste#i opremu
za audio i video snimanje, neophodno je platiti nadoknadu vlasniku autorskog djela. Me&utim,
po%to je ovaj proces nemogu#e kontrolisati, novac nadoknade autoru je uklju"en u cijenu digitalne
opreme i medija za snimanje.
P3…………Kako mo&emo koristiti citate?

O3…………"Citat" je "citiranje pasusa ne"ijeg autorskog djela i upotreba istog u svom autorskom
djelu". Za citat je neophodno po%tovati sljede#e:
- Citat mo!ete upotrijebiti u sklopu pravnog okvira za citate kao %to je izvje%taj za novine, kritike
i istra!ivanje.
- Trebao bi postojati odnos “gospodar-sluga” sadr!aja gdje je va%e autorsko djelo "gospodar" a
autorska djela drugih ljudi "sluga"
- Jasno ozna"avanje citiranog dijela sa znakom navoda " " itd.
- Napi%ite ime autora, naslov, itd, kako biste jasno nazna"ili da citirani tekst nije Va%.
P4…………Da li mogu da napravim kopiju ako je sadr&aj blago izmijenjen?

O4…………Blagim mijenjanjem sadr!aja ste ve# prekr%ili prava cjelovitosti.
P5…………Da li mogu da kopiram sadr&aj ako nije napisano "all rights reserved" ?
O5…………Ne mo!ete kopirati sadr!aj bez odobrenja bez obzira na nepostojanje oznake " all
rights reserved ".
P6…………Da li mogu da postavim pjesme (s kupljenog muzi!kog CD-a) na svoje Web-

stranice?
O6…………Tim kr%ite prava producenata CD-a, prava umno!avanja i pravo javnog emitiranja.
P7…………Da li mogu da posu"ujem knjige i !asopise ?

O7…………Da, ako ne pravite kopiju.
P8…………Da li mogu da posu"ujem i iznajmljujem video na kome je snimljen TV program?

O8…………Snimanje TV programa zna"i kopiranje, tako da posu&ivanjem videa drugim ljudima
kr%ite pravo umno!avanja.
P9…………Da li mogu da posu"ujem iznajmljeni video drugim ljudima prije vra$anja u

datom vremenskom roku?
A9…………Videoteka se bavi iznajmljivanjem videa namijenjenih za iznajmljivanje. Klijent ne
mo!e tre#oj osobi iznajmiti video.
P10……… Da li mogu da posu"ujem i iznajmljujem muzi!ke CD-ove?

A10………Pravo posu&ivanja ima izvo&a" i producent na jednu godinu nakon izdavanja. Nije
mogu#e posuditi CD tre#oj osobi ako nije kupljen.
173
P11………'ta trebam uraditi kada &elim da upotrijebim “poznati lik” kao %to je Mickey
Mouse?
O11………Za upotrebu koja prelazi granice privatne upotrebe, potrebno je odobrenje vlasnika
autorskih prava.
P12………Da li mogu da objavim pjesmu koju sam sam pjevao i snimio na karaokama?
O12………Potrebna su odobrenja tekstopisca, kompozitora i izvo&a"a. Nije dozvoljeno koristiti
snimak ako se prelazi granica privatne upotrebe.
P13………Ko je autor autorskog djela stvorenog kori%tenjem kompjuterske opreme

kompanije, kompanija ili autor?
O13………Autorsko pravo ima autor autorskog djela bez obzira "iji alat ili oprema se koristi.
Slu"aj kada autorsko pravo autorskog djela koje je napravio radnik ima kompanija je samo onda
kada je "napravljeno autorsko djelo povezano s poslom" inicijativom kompanije”.
P14………'ta je "free use mark"?

O14………To je oznaka koja pokazuje namjeru autora kada on/ona misli da njegovo/njeno
autorsko djelo mo!e biti slobodno kori%teno od strane drugih ljudi. Mogu#e je koristiti autorsko
djelo u odre&ene svrhe bez kontaktiranja autora ili pla#anja tro%kova upotrebe.
Net-etiketa Web-stranice Pitanja&Odgovori
P15………Koju vrstu korisnika treba da predvidim kada dizajniram Web-stranicu?

O15………Pravite stranicu koja #e biti dostupna ljudima iz cijelog svijeta, tako da morate uzeti u
obzir postojanje razli"itih korisnika. Neki pretra!iva"i ne mogu prikazati okvir ili sliku. Neke boje
mogu biti manje vidljive ljudima koji ne razlikuju boje. Te%ko je uklju"iti sve, me&utim, potrebno je
usredsrediti se na dizajn koji mo!e vidjeti %to ve#i broj ljudi.
P16………Na %ta treba da obratim pa&nju kada postavljam link?

O16………Klasifikujte linkove stranica napravljenih od strane drugih autora i to vidno ozna"ite.
Ne koristite ih kao da su dio va%e stranice. Za link nije potrebno odobrenje unaprijed, me&utim, ako
autor stranice zahtijeva odobrenje, kontaktirajte ga.
P17………Na %ta treba da obratim pa&nju prilikom kori%tenja materijala postavljenih na

Web-stranici?
O17………Da li su to materijali koje ste sami izradili? Ako je to autorsko djelo drugih ljudi, onda
mo!ete prekr%iti razli"ita prava kao %to su pravo umno!avanja, pravo objavljivanja, pravo javnog
prijenosa i pravo omogu#avanja slanja.
174
Va!e#i zakoni
Zakon o autorskim pravima
Svrha autorskog prava

Zakon o autorskim pravima je donesen 1970. godine. Kada je usvojen, ovaj Zakon je imao 124
"lana. U me&uvremenu Zakon se mijenjao i dodati su novi "lanovi. Svrha je obrazlo!ena u 'lanu 1.
#lan 1.
Svrha ovoga Zakona je da osigura prava autora i prava koja se na ovo oslanjaju. Pravo po%tovanja
djela kao i izvo&enja, fonograma, emitiranja, difuzija, su u svrhu osiguravanja za%tite prava autora.
Imaju#i u vidu pravednu i po%tenu eksploataciju ovih kulturnih proizvoda, doprinosimo razvoju
kulture.
To zna"i da je svrha "za%tita prava autora i doprinos razvoju kulture" . Izmjene zakona su mogu#e u
skladu sa primjenom prema ovoj svrsi.
Djela za%ti#ena autorskim pravom

Postoje razli"ita autorska djela koja se %tite.
#lan 10.
"Djela" uklju"uju sljede#e:
(I) novele, drame, "lanke, predavanja i druga literarna djela;
(II) muzi"ka djela;
(III) koreografska djela i pantomime;
(IV) slike, gravure, skulpture i druga umjetni"ka djela;
(V) arhitektonska djela;
(VI) karte, kao i figurativna djela nau"ne prirode kao %to su planovi, dijagrami i modeli;
(VII) kinematografska djela;
(VIII) fotografska djela;
(IX) programska djela.
Skoro sve %to je povezano s kreativnim aktivnostima ljudi je za%ti#eno autorskim pravom. Prava
svira"a muzi"kih instrumenata i producenata su za%ti#ena kao srodna prava. Me&utim, novinarski
"lanak koji je samo preno%enje "injenica nije za%ti#en autorskim pravom.
Prava autora
Autorsko pravo se automatski daje bez obavje%tenja. Kao moralno pravo, definirana su sljede#a tri
prava.
Pravo !ine$i djelo javnim: #lan 18.

Autor ima pravo da svoje djelo koje jo% nije objavljeno ponudi i u"ini dostupnim javnosti.
Pravo odre"ivanja oznake autorskog imena: #lan 19.
Autor ima pravo da odredi ho#e li njegovo pravo ime ili pseudonim biti nazna"eno ili ne kao ime
autora na originalnom djelu, ili kada se njegovo djelo nudi ili "ini dostupnim javnosti.
Pravo o!uvanja integriteta: #lan 20.
Autor ima pravo na o"uvanje integriteta svog djela i njegovog naslova. Nije dozvoljena bilo koja
vrsta iskrivljavanja, unakazivanja, ili neka druga vrste izmjena protiv njegove volje.

175
Imovinska prava literarnog djela.
#lan 21. (Pravo umno!avanja)

#lan 22. (Pravo izvo&enja) (Pravo prezentovanja)
#lan 23. (Pravo javnog prijenosa, itd.)
#lan 24. (Pravo recitovanja)
#lan 25. (Pravo izlaganja)
#lan 26. (Pravo distribucije) ( Pravo prijenosa vlasni%tva) (Pravo posu&ivanja)
#lan 27. (Pravo prevo&enja, prilago&avanja, itd.)
#lan 28. (Pravo autora izvornog djela pri eksploataciji izvedenog djela)
Pravo javnog prijenosa je pravo slanja autorskog djela javnosti pomo#u televizije, radija,
Interneta… itd. 'ak i ako nije poslano, ako postavite podatke na Web-server itd. tako da ih svako
mo!e uzeti (omogu#ujete slanje), prekr%ili ste ovo pravo.
Ograni"avanje autorskih prava
U odre&enim situacijama mo!e se dodati ograni"enje na autorsko pravo. Autorsko djelo "iji je
period za%tite istekao (u Japanu, 50 godina poslije smrti autora za film, a 70 godina poslije
objavljivanja) svako mo!e slobodno koristiti.
#lan 30. (Umno!avanje za li"nu upotrebu)

#lan 31. (Umno!avanje u knji!arama itd.)
#lan 32. (Citati)
#lan 33. (Umno!avanje u %kolskim ud!benicima itd.)
(Umno!avanje za pripremu ud!benika pri obimnim %tampanjima)
#lan 34. (Emitiranje, itd. u %kolskim obrazovnim programima)
#lan 35. (Umno!avanje, itd. u %kolama i drugim obrazovnim institucijama)
#lan 36. (Umno!avanje, itd. u ispitnim pitanjima)
#lan 37. (Umno!avanje u Brajevom pismu itd.)
(Interaktivni prijenos za osobe s pote%ko#ama sluha)
#lan 38. (Izvo&enje, itd. neprofitabilna)
* Ove olak%ice se nastavljaju do 'lana 50.
#lan 51. (Trajanje autorskog prava)
Kazna
Za ljude koji prekr%e autorska prava predvi&ene su stroge kazne kao %to su nov"ane kazne i
zatvorske kazne.
#lan 119.
Sljede#e osobe #e biti ka!njene zatvorom na period ne du!i od pet godina, ili nov"anom kaznom
koja ne prelazi pet miliona jena (oko 40.000 KM) , ili oboje:
(I) svaka osoba koja povrijedi moralna prava autora, autorsko pravo, pravo na objavljivanje,
moralno pravo izvo&a"a srodnih prava (op.a.)
(II) svaka osoba koja, u svrhu stvaranja profita, navede druge da koriste ure&aje za umno!avanje
pomenute u 'lanu 30, paragraf (1), stav (i) koja predstavljaju kr%enje autorskih prava, prava
objavljivanja ili srodna prava.
176
Web-stranice nadle&ne za autorska prava

Odgovaraju#i zakon o autorskim pravima se "esto prera&uje. Imajte u vidu da neki "lanovi
zakona mogu zastariti i da se mogu promijeniti.
- Act Data Provision System (Ministry of Internal Affairs and Communications)
http://law.e-gov.go.jp/
- Copyright Research and Information Center
http://www.cric.or.jp/
Me"unarodna konvencija nadle&na za pravo intelektualnog vlasni%tva

Kvalitetna literarna djela i muzika obi"no prelaze nacionalne granice. Sve zemlje svijeta potpisale
su ugovore i za%titile autorska djela i same sebe. Za me&unarodnu konvenciju relevantnu za prava
intelektualnog vlasni%tva, va!e sljede#a prava. Zakon o autorskom djelu u Bosni i Hercegovini
ispunjava ove me&unarodne konvencije.
(1) Pari%ka konvencija (1883)

Pravno ime je "Me&unarodna konvencija za za%titu industrijskog vlasni%tva 20. mart 1883.g.".
Ovo je osnovni sporazum koji se bavi pravima indrustrijskog vlasni%tva.
(2) Bernska konvencija (1886)

Pravno ime je "Bernska konvencija za za%titu literarnih i umjetni"kih djela". Bernska konvencija
va!i za autorska djela koja treba da budu prihva#ena, a zasniva se na istim pravima. Jednaka
nacionalna prava treba dati "ak i strancima u svrhu za%tite prava autorskog djela. Uz to, za za%titu
prava autorskog djela, usvojeno je nemetodi"no na"elo koje ne zahtijeva nikakvu proceduru kao %to
je registrovanje ili prilo!ena kopija. Ovaj sporazum se smatra osnovnim sporazumom za
me&unarodno pravo autorskog djela.
(3) Konvencija o op$im pravima autorskog djela (1952)

Ovo je sporazum koji povezuje zemlje nemetodi"kog na"ela i zemlje koje zahtjevaju registraciju
kao uvjet za%tite autorskog djela Bernske konvencija. Ovim se autorska djela ljudi u zemljama
nemetodi"kog na"ela mogu za%titi u zemljama koje zahtjevaju registrovanje za za%titu autorskih
prava ako je prilo!eno "zaokru!eno C " (C, po"etno slovo Copyrighta, autorskog prava).
(4) WIPO osniva!ki sporazum (1970)

Kako bi se promovisala i pobolj%ala za%tita prava intelektualnog vlasni%tva %irom svijeta, osnovana
je World Intellectual Property Organization (WIPO)/ Svjetska organizacija za intelektualno
vlasni%tvo 1970. godine. Ovim putem kolektivnog obra&ivanja problema, poslovanja i
organizovanja Bernske konvencije koja se bavi autorskim pravima i Pari%ke konvencije koja se bavi
pravima industrijskog vlasni%tva.
(5) TRIPs protokol (1994)

Dodatak osniva"kom sporazumu World Trade Organization (WTO)/Svjetska trgova"ka organizacija
uklju"uje "Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights"/Trgova"ko-povezane aspekte
prava intelektualnog vlasni%tva (TRIPs protokol). (1) za%tita autorskih prava za kompjuter, program
i bazu podataka, (2) pravo posu&ivanja prava za kompjuter, program, film i snimak, (3) za%tita
izvo&a"a, producenta, radio-izvje%ta"a, itd.
(6) WIPO ugovor o autorskim pravima (1996)

Ovo je novi ugovor o autorskim pravima koji se mo!e zvati internetski ugovor o autorskim pravima.
Novi ugovor se bavi preno%enjem autorskih djela, prikazivanjem i snimanjem javnosti pomo#u
"interaktivne komunikacije" koja koristi Internet. Usvojen je sa "WIPO ugovorom o izvo&enju i
fonogramima" za za%titu prava izvo&a"a i producenata.
177
Zakon o neovla%tenom pristupu kompjuteru

Za neovla%ten pristup, zabrana djelovanja, kazna, otkrivanje generacijskog statusa i utemeljenje
mjera za%tite odre&ene su zakonom. (Izdato 1999)
Svrha
#lan 1.
Svrha ovoga Zakona je zabraniti djelovanje neovla%tenog pristupa kompjuteru kao i odre&ivanje
kaznenih propisa za takve aktivnosti, te pomo#ne mjere izvr%ene od strane Metropolitan ili Uprave
javne sigurnosti za spre"avanje ponavljanja ovakvih djelovanja. Kako bi se sprije"ila kompjuterska
kaznena djela koja se izvode putem telekomunikacijskih linija i odr!avanje reda u telekomunikaciji
koji se ostvaruje pristupom kontrolnim funkcijama, i stoga doprinosi ispravnom razvoju naprednog
informacijskog i telekomunikacijskog dru%tva.
Definicije
#lan 2.
U ovom Zakonu, “pristupni administrator” zna"i osoba koja obavlja operacije na kompjuteru (u
daljem tekstu se navodi kao “odre&en kompjuter”) koji je povezan s telekomunikacijskom linijom,
zavisno od njegove upotrebe (ograni"eno na takvu vrstu upotrebe koja se obavlja putem
telekomunikacijske linije o kojoj je rije"; u daljem tekstu se navodi kao “odre&ena upotreba”).
(izostavljeno)
Zabrana djelovanja neovla%tenog pristupa kompjuteru
#lan 3.
Niko ne smije po"initi djelo neovla%tenog pristupa kompjuteru. (izostavljeno)
#lan 4.
Niko ne smije otkriti identifikacioni kod druge osobe povezan s pristupom kontrolnim funkcijama,
osim pristupnom administratoru za tu pristupnu kontrolnu funkciju ili ovla%tenom korisniku tog
identifikacionog koda, ukazuju#i da je to identifikacioni kod za odre&enu upotrebu kompjutera, ili
na zahtjev osobe koja to zna, u posebnom slu"aju kada to "ini pristupni administrator, ili s
odobrenjem tog pristupnog administratora ili ovla%tenog korisnika.
Za%titne mjere pristupnih administratora
#lan 5.
Pristupni administrator (izostavljeno) #e nastojati pravilno da upravlja identifikacionim kodovima
(izostavljeno) kako bi za%titio odre&eni kompjuter od djelovanja neovla%tenog pristupa.
Savjetovanje, itd., od Metropolitan ili Uprave javne sigurnosti
#lan 6.
Metropolitan ili Uprava javne sigurnosti, (izostavljeno) ako (izostavljeno) pomo# zahtijeva
pristupni administrator odre&enog kompjutera nad kojim je djelovanje neovla%tenog pristupa
(izostavljeno), #e osigurati savjetovanje kada ocijeni da je zahtjev razuman (izostavljeno) kako bi se
potrebne hitne mjere mogle pravilno primijeniti u skladu s na"inom rada tog djelovanja
neovla%tenog pristupa ili njegovog uzroka, kako bi se taj odre&eni kompjuter za%titio od
neovla%tenog pristupa.
#lan 7.
Nacionalna uprava javne sigurnosti, Ministar vanjske trgovine(izostavljeno) #e objaviti, barem
jednom godi%nje, slu"ajeve neovla%tenog pristupa kompjuteru kao i situaciju istra!ivanja i
razvijanja tehnologije povezane s funkcijom kontrole pristupa. (izostavljeno)
Kazneni propisi
#lan 8.
Osoba koja spada pod jednu od sljede#ih stavki bit #e ka!njena izdr!avanjem kazne ne du!e od
godinu dana ili nov"anom kaznom ne ve#om od 500.000 (oko 6.000 KM) jena:
(1) Osoba koja je prekr%ila propis 'lana 3, paragraf 1;
(2) Osoba koja je prekr%ila propis 'lana 6, paragraf 3.
#lan 9.
Osoba koja je prekr%ila propis 'lana 4. bit #e ka!njena nov"anom sumom ne ve#om od 300,000
jena.
178
Jedinice koje se koriste za informaciju

Jedinice kojima ozna"avamo velike veli"ine (kapacitet memorije, brzinu izvo&enja operacije, brzinu
komunikacije…itd.)
Veli"ina za brzinu se mijenja za 103 (kilo je malim slovima)
Simbol Prefiks Veli"ina
P peta 1015
T tera 1012
G giga 109
M mega 106
k kilo 103
Veli"ina za kapacitet memorije se mijenja za 210 (kilo je velikim slovima)

P peta 250
T tera 240
G giga 230
M mega 220
K kilo 210
Primjeri kapaciteta vanjskih memorija

Vanjske memorije Kapacitet
Hard disk Oko 1 TB
Operativna memorija Oko 1 GB
Disketa 1,44 MB
Interni ke% Nekoliko stotina KB
Jedinice kojima ozna"avamo male veli"ine (vrijeme prilaza memoriji, itd.)

m mili 10-3
µ mikro 10-6
n nano 10-9
p piko 10-12
f femto 10-15
Primjeri brzina pristupa memorijama

Memorije Vrijeme prilaza
Hard disk Oko 10 m sekundi
Operativna memorija Nekoliko desetina n sekundi
Disketa 0,1 sekunde
Eksterna memorija Nekoliko µ sekundi
Interni ke% Nekoliko stotina p sekundi
179
Druge jedinice
Jedinice koli"ine informacije

b Bit najmanja jedinica informacije
B Bajt 1 bajt = 8 bita
Jedinica baud brzine

1 bps= jedan bit prenesen po sekundi
bps Bita po sekundi
1 B/s= jedan bajt prenesen po sekundi
B/s Bajta po sekundi
Jedinice brzine obrade podataka

Milion instrukcija po Jedinica za izra"unavanje broja instrukcija u sekundi
MIPS
sekundi
Broj promjenljivih
FLOPS
operacija po sekundi
Jedinica u"estalosti "asovnika mikroprocesora

Jedinica u"estalosti
Hz herc
Jedinica brzine obrtaja
rpm Obrtaji po minuti
Grafi"ke jedinice
Osnovna jedinica za definisanje slike
pixel Element slike
Koli"ina informacije po 1 pikselu
bpp Bitova po pikselu
Broj piksela po jednom in"u( 1in"=2,54cm)
ppi Piksela po in"u
Jedinica pokreta slike

Brzina pojavljivanja slike po sekundi
fps Frejmova po sekundi
Jedinica veli"ine karaktera (znaka)

point 1 ta"ka = 0,3514mm
Jedinica za %tampa"
Broj od%tampanih strana po minuti
ppm Strana po minuti
180
Obrazlo!enje va!nih pojmova
Heksadekadni broj
Broj heksadekadnog broj"anog sistema koji ima 16 cifara : brojevi od 0 do 9 i slovne oznake A, B,
C, D, E i F.
Binarni broj
Broj binarnog broj"anog sistema koji ima 2 cifre : 0 i 1.
AND operator
Metoda pretra!ivanja se obavlja pod uvjetom da su obje klju"ne rije"i „A" i "B" uklju"ene. Ova
metoda pretra!ivanja zove se I pretra&ivanje
CPU (Central Processing Unit)/Centralna procesorska jedinica

Ure&aj koji izvr%ava operacije i kontroli%e podatke i programe.
DNS server (Domain Name System server)/Server sistema imena domena

Ure&aj koji pretvara ime domena u IP adresu zove se DNS server.
HTTP (HyperText Transfer Protocol)

Protokol za prijenos podataka pomo#u WWW. Koristi TCP/IP protokol.
IP adresa (Internet protokol adresa)

Internet protokol adresa. Jedinstvena adresa kompjutera i komunikacijskih ure&aja spojenih u
kompjutersku mre!u.
IT (Informacijske tehnologije)
Informacijske tehnologije su tehnologije koje proizlaze iz razvoja kompjutera i kompjuterskih
mre!a.
LAN (Local Area Network)/Mre&a lokalnog podru!ja

Kompjuterska mre!a koja pokriva ograni"ena geografska podru"ja (kabinet, kancelarija, zgrada).
NOT operator
Metoda pretra!ivanja se obavlja pod uvjetom da klju"na rije" "A" nije uklju"ena. Ova metoda
pretra!ivanja zove se NE pretra&ivanje.
OR operator
Metoda pretra!ivanja se obavlja pod uvjetom da je bar jedna od klju"nih rije"i "A" ili "B" uklju"ena.
Ova metoda pretra!ivanja zove se ILI pretra&ivanje
POP (Post Office Protokol)

Protokol koji se koristi za preuzimanje e-mail poruke sa servera.
SMTP (Simple Mail Transfer Protocol)/Jednostavni protokol za prijenos mailova

Protokol koji se koristi za slanje e-mail poruka na Internet.
SOHO (Small Office Home Office)

Radna jedinica u kojoj obavljate posao pomo#u Interneta i koja je smje%tena u va%oj ku#i.
181
TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol)/Protokol za kontrolu

prijenosa/Internet protokol
Standardni protokol kontrole prijenosa podataka pomo#u Interneta.
URL (Uniform Resource Locator)/Ure"eni lokator resursa

Predstavlja niz znakova koji podlije!u odre&enim standardizovanim formatima za izra!avanje
lokacije Web-stranica.
Web-dostupnost
Lako#a pristupa informacijama pomo#u Web-stranica.
Web-stranica
Stranica postavljena na Web-server koju pregledamo pomo#u Web-browsera.
WWW (World Wide Web)/Svjetska internet mre&a

Predstavlja multimedijalni dio Interneta koji slu!i za pronala!enje i transfer informacija. WWW "ini
veliki broj prezentacija institucija i pojedinaca koji se nalaze na raznim lokacijama.
Compression/Sa&imanje
Metoda smanjivanja veli"ine podataka. Postoji sa!imanje sa gubitkom, gdje se podaci ne mogu
ponovo vratiti i sa!imanje bez gubitaka gdje se podaci mogu ponovo vratiti.
Analogno
Koristi se za stalnu koli"inu podataka kao %to je te!ina, du!ina, ugao.
Algoritam
Algoritam je kona"an niz pravila pomo#u kojih se defini%e proces obrade podataka.
'ifriranje, kriptografija
Metoda mijenjanja informacije kori%tenjem odre&enog klju"a (klju" %ifre) kako bi se sprije"ilo
dekodiranje i upotreba od strane tre#eg lica.
Primarna informacija
Direktno prikupljene informacije kao %to su dokumenti, statisti"ki podaci ili istra!ivanje.
Tri primarne boje

To su boje C (cyanogen), M (magenta) i Y (yellow/!uta). Mije%anjem ovih boja dobije se tamna
boja sli"na crnoj. Po%to, ipak, nije idealno crna, za ispis se dodaje (K) crna boja.
Internet
Globalna mre!a na koju su spojene ostale mre!e %irom svijeta.
Offline database/Vanmre&na baza podataka

Baza podataka sa"uvana na medijima kao %to su CD-ROM i DVD. Postoje rje"nici kao %to je
japanski rje"nik, englesko-japanski rje"nik, enciklopedije, telefonski imenici i karte.
Open source
Preuzimanje programa (izvornog koda) sa Interneta itd. bez naplate tako da ih svako mo!e
pobolj%ati ili dalje distribuirati.
Online shopping/Kupovina putem Interneta

Na ovaj na"in se kupuju proizvodi u elektronskoj prodavnici postavljenoj na Internetu. Ovo je jedan
od primjera transakcije izme&u poslovnog preduzetni%tva i potro%a"a.
182
Online database/Baza podataka na Internetu

To je baza podataka za koju je korisni"ki terminal i server baze podataka spojen komunikacijskom
vezom tako da se podaci mogu pretra!ivati kada je to potrebno u realnom vremenu.
Hijerarhijski tip
Zasniva se na hijerarhijskim strukturama podataka koje imaju oblik stabla.
Rezolucija
Vrijednost koja predstavlja kvalitet slike. Rezolucija %tampa"a i skenera…itd. se predstavlja
jedinicom dpi (dots per inch/ta"aka po in"u).
Gradacija, nijansa
Vrijednost koja pokazuje promjene boje slike kada se predstavljaju digitalno.
Kona!ni model
Model koji ne uklju"uje pojavu nepravilnosti.
Model vjerovatno$e
Model koji uklju"uje pojavu nepravilnosti kao %to su ta"ke kockice.
Pixel
Ta"ka ili piksel je najmanja jedinica informacije kojom defini%emo sliku.
Ogledna tabela
Privremeno kreirana tabela na osnovu glavne tabele. Podaci se dobijaju iz glavne tabele.
Pristup po kategoriji
Metoda obavljanja pretra!ivanja prate#i kategorije cilja pretra!ivanja po odre&enom redu.
Dodavanje pomije%anih boja

Ekran predstavlja svaku boju koriste#i tri osnovne boje: R (red/crvena), G (green/zelena) i B
(blue/plava). Mije%anje ovih boja pove#ava kontrast i pribli!ava se bijeloj.
Klju! / primarni klju!

Polje od kojeg zavise ostala polja zove se polje primarnog klju"a. Ujedno se koristi za br!e
pretra!ivanje baze.
Pristup po klju!noj rije!i

Metoda pretra!ivanja koja koristi klju"nu rije". Uvjet obavljanja pretra!ivanja pomo#u jedne
klju"ne rije"i je jednostavan uvjet, a uvjet za obavljanje pretra!ivanja pomo#u kombinovanja dvije
ili vi%e klju"nih rije"i je kombinovani uvjet. Za kombinovani uvjet koristi se: AND/I pretra!ivanje,
OR/ILI pretra!ivanje i NOT/NE pretra!ivanje, itd.
Memorijska jedinica, ure"aj za pohranjivanje (storage)

Oprema koja memori%e podatke i program.
Glavna tabela
Tabela koja defini%e strukturu podataka u kojoj su, u stvari, podaci smje%teni.
Sistem %ifrovanja zajedni!kim klju!em

Jedna od metoda %ifrovanja. Pomo#u ove metode isti klju" se koristi za %ifrovanje i de%ifrovanje
sadr!aja.
183
Upitnik
Dora&eni zahtjev kako bi se uzeli podaci iz baze podataka. Ispitivanje podataka koji su smje%teni u
tabelu, povezivanje tabela, itd.
Klijent-server sistem
Sistem uspje%ne upotrebe kompjutera kombiniraju#i kompjuter klijenta koji zahtijeva uslugu i
kompjuter servera koji provodi razne procese zavisno od zahtjeva klijenta.
Graphical User Interface (GUI)/Grafi!ko korisni!ko okru&enje

Okru!enje koje sadr!i prozor, meni, ikonu i kursor kako bi omogu#ilo intuitivnu i laku operaciju
mi%em.
Mjera
Ovime se mjeri koli"ina u odre&enom stanju.
Pridru&ivanje
Ovim se povezuju dvije ili vi%e tabela kako bi se napravila nova tabela.
Pretra&iva!
Sistem koji omogu#ava uslugu pretra!ivanja informacija.
Kombinovanje boja
$tampa" predstavlja boje koriste#i tri osnovne boje: C (cyanogen), M (magenta) i Y (yellow).
Mije%anjem ovih boja dobija se tamna boja pribli!na crnoj.
Sistem %ifrovanja javnim klju!em

Jedna od metoda %ifrovanja. Koriste se dvije vrste klju"a: tajni klju" koji samo vi znate i privatni
klju" koji se ka!e drugoj strani. Oba klju"a omogu#avaju %ifrovranje, me&utim, klju" kori%ten za
%ifrovanje ne omogu#ava i de%ifrovanje. Sistem %ifrovanja javnim klju"em ima prednost jer klju" za
dekodiranje rijetko bude presretnut i otkriven.
Li!ni podaci
Ovo su informacije kojima se mo!ete identifikovati. Ime i prezime, adresa, spol i datum ro&enja su
"etiri osnovna podatka.
Kompjuterski virus
To je generi"ko ime programa koji izaziva nepravilnosti u radu kompjutera ili upada u datoteku.
Tako&er se zove i virus. Kompjuter se zarazi pomo#u preuzimanja podataka, e-maila, itd.
Sajber kriminal
Kriminal koji zloupotrebljava informacijsku tehnologiju. To je kriminalno djelo usmjereno ka
kompjuterima i elektromagnetnim podacima, pomo#u programa koji koriste#i kompjutersku mre!u
nanose ogromne %tete drugim kompjuterima i podacima.
Pravo industrijskog vlasni%tva

To je ime za "etiri prava: patent pravo, pravo upotrebe modela, pravo dizajna i pravo na za%titni
znak.
Simulacija
Metod kojim se provodi eksperiment koriste#i stvarne proizvode i modele kako bi se rije%io
problem.
Projekcija
Operacija kojom se uzima red iz tabele koji odgovara upitu.
184
Periferni ure"aji
Ulazni ure&aji, izlazni ure&aji, vanjske memorije i ulazno-izlazni ure&aji.
Operativna memorija
U operativnoj memoriji se nalazi izvr%ni program koji se neposredno izvr%ava i podaci koji se
neposredno koriste tokom izvr%avanja programa.
Skalni model
Model umanjenoga stvarnog proizvoda, kao %to je model koji se koristi pri eksperimentu zra"nog
tunela.
Izlazni ure"aj, izlazna jedinica

Slu!e za prikazivanje rezultata obrade na kompjuteru u obliku pogodnom za kori%tenje.
Pristup informacijama
Pretra!ivanje potrebnih informacija iz baze podataka.
Informacije bez ograni!enja

Omogu#ava hendikepiranim osobama i starijim osobama da koriste informacijsku opremu %to je
mogu#e lak%e.
Koli!ina informacija
Koli"ina informacija koju sadr!i slika ili dokument. Uop#eno, slika ima ve#u koli"inu informacija
od tekstualnih podataka.
'irenje, ekstrakcija, dekompresija

Povrat sa!etih podataka. Tako&er se zove i dekompresija, rekonstrukcija i %irenje.
Tablica istinitosti
Tablica koja opisuje rezultat logi"ke operacije.
Aritmeti!ki model
Model koji matemati"ki opisuje status rezultata kao %to je jedna"ina koja predstavlja vezu cijena -
profit.
Grafi!ki model
Model koji opisuje strukturu u dijagramu usredsre&uju#i se na sastavne elemente rezultata i njihovu
povezanost kao %to je dijagram toka programa ili organizacijski grafikon kompanije.
Normalizacija/Filtriranje
Normalizacija baza podataka jeste izbjegavanje nepotrebnog vi%estrukog ponavljanja podataka, %to
se posti!e kroz 3 normalne forme, pravilnim postavljanjem relacija izme&u tabela. U praksi postoje
5, ali se naj"e%#e koriste 3 NF.
Kontrolni sistem
Operacija kojom se odre&uje status do statusa rezultata.
Stati!ki model
Model kod kojeg ne morate misliti na protok vremena kao %to je simulacija stope profita.
Sigurnost
Spre"avanje neovla%tenog pristupa kompjuteru i falsificiranju podataka kako bi se obezbijedila
sigurnost pri upotrebi kompjutera.
185
Apsolutna referenca.
Apsolutna referenca ima znak & ispred oznake kolone vrste. Prilikom kopiranja formule u kojoj
se nalaze one se ne mijenjaju.
Selekcija
Operacija uzimanja reda koji ispunjava uvjet iz tabele.
Relativna referenca
Metoda preciziranja polo!aja #elije pomo#u relativne pozicijske povezanosti s drugim #elijama u
programu za rad sa radnim tabelama.
Relativna frekvencija
Broj doga&aja koji su se pojavili zove se frekvencija, a relativna frekvencija se odre&uje: broj
doga&aja koji su se pojavili ÷ ukupni broj.
Softver
Programske komponente kompjuterskog sistema. Osnovna klasifikacija softvera je na aplikativni i
sistemski.
Jednostavni uvjet
Jednostavni uvjet pretra!ivanja koji ne koristi AND/I uvjet, OR/ILI uvjet, itd.
Jednostavno pretra&ivanje
Metoda pretra!ivanja ciljnih podataka jedan po jedan. Ovo je jednostavna metoda, no potrebno je
mnogo vremena za pretra!ivanje ako postoji mnogo podataka.
Pravo intelektualnog vlasni%tva

Pravo monopola u odre&enom utvr&enom vremenskom periodu koje se daje autoru za intelektualne
kreativne aktivnosti. Postoji autorsko pravo, pravo industrijskoga vlasni%tva…itd.
Autorsko pravo
Pravo autora da kontroli%e i sti"e profit pomo#u umno!avanja, izdavanja, prijevoda, prikazivanja i
emitiranja, itd. njegovog/njenog autorskog djela.
Moralno pravo
Pravo za%tite li"nog profita koji ima autor za svoje autorsko djelo kroz objavljivanje autorskog djela,
prikaz imena na autorskom djelu, te za%tita identiteta za autorsko djelo.
Srodno pravo
Pravo zasnovano na autorskom pravu ovla%teno za izvo&a"e, producente fonograma, prijenose, itd.
Ovim pravom se uzima isklju"ivo pravo na posjedovanje zvu"nog zapisa, videozapisa i kopije.
Digitalno
Ovime se ograni"ava neprestano mijenjanje koli"ine u odre&enim intervalima njihovo
predstavljanje broj"anom vrijedno%#u.
Digitalizacija
Konvertovanje (pretvaranje) analognih podataka u digitalne podatke.
186
Digitalna podjela
Pod ovime se podrazumijeva podjela za ljude koji !ive u okolini gdje se informacijska oprema
mo!e koristiti i za ljude koji ne !ive u takvoj okolini. Zbog ovoga se stvara dru%tveni i ekonomski
jaz izme&u ljudi.
Digitalno emitiranje
Sistem koji emituje digitalni elektri"ni signal.
Tipovi podataka
Tipovi podataka s kojima se radi u bazama podataka. Postoji tip po datumu i tip automatskog broja
itd. uz tip teksta i tip broj"ane vrijednosti.
Baza podataka
Velika koli"ina sre&enih i prikupljenih podataka koja se lako pretra!uje.
Paket baze podataka

Elektronski rje"nici u obliku CD-ROM-a, DVD-a, itd.
Database management system (DBMS)/Sistem za obradu baze podataka

Programi koji funkcioniraju kao most izme&u korisnika i baze podataka. Pored samog kreiranja
baze, zadatak DBMS-a je kontrola, nadgledanje rada, te razli"iti oblici za%tite baze podataka.
Tabela
To je dvodimenzionalna tabela. Sastoji se od redova i kolona.
Tehno-stres
Zajedni"ko ime za dvojni vid psiholo%kog gubitka samokontrole uzrokovanog kontaktom s
tehnologijom.
Electronic Commerce (EC)/Elektronsko poslovanje

Transakcija proizvoda i usluga putem mre!e. Tako&er se zove i elektronska trgovina.
Digitalni potpis
Tehnologija koja dokazuje da podatke stvara sam po%iljalac, i da sadr!aj nije falsificiran.
Eletronska provjera ispravnosti

Tehnologija kojom tre#a strana dokazuje da je digitalni potpis, potpis po%iljaoca. To je isto %to i
certifikat ili pe"at.
Elektronska po%ta
Sistem razmjene poruka s odre&enom osobom na Internetu. Tako&er se zove e-mail.
Dinami!ki model
Model za koji su bitne promjene rezultata pomo#u pra#enja protoka vremena.
Ime domena
Ime domena odre&uje zemlju porijekla (ba – Bosna i Hercegovina, hr- Hrvatska, sr - Srbija) ili
namjenu domene (edu – edukacija, gov – vlada, com – komercijalna).
Trade off/Kompromis
Veza u kojoj vi%e od jednog elementa ima vezu koja ne mo!e biti konzistentna, kao u situaciji kada
!elite ne%to pobolj%ati, ne%to drugo morate !rtvovati.
187
Sortiranje
Sortiranje podataka konfiguriranih rastu#im ili opadaju#im redoslijedom. Metode sortiranja su:
metoda razmjene, metoda izbora, metoda umetanja, metoda brzoga sortiranja, itd.
Sekundarne informacije
Ovim informacijama lako pretra!ujemo primarne informacije kao %to su indeks i sadr!aj.
Binarno pretra&ivanje
Metoda pretra!ivanja ciljnih podataka ponavljanjem podjele intervala na pola. Originalni podaci
moraju biti sortirani u rastu#em ili opadaju#em poretku.
Ulazni ure"aji, ulazna jedinica

Ulazni ure&aji slu!e za uno%enje podataka u kompjuter.
Topologija mre&e
Fizi"ko i logi"ko ure&enje kompjutera unutar mre!e. Postoje 3 osnovne mre!ne topologije:
- Bus
- Prsten
- Zvijezda
Hardver
Oprema koja "ini kompjuter.
Biometrija
Metoda provjere identiteta koja koristi fizi"ke osobine "ovjeka.
Bajt
Niz od 8 bita zove se bajt. (1 byte = 8 bits)
Array/Niz
Skup podataka iste vrste.
Paket
Podaci koji se prenose Internetom dijele se u pakete. Svaki paket sadr!i adresu primaoca i
po%iljaoca.
Prepoznavanje uzoraka
Tehnologija provjeravanja novih grafi"kih i zvu"nih podataka s podacima memorisanim u
kompjuteru i prepoznavanje po njihovim osobinama.
Backup
Backup je kreiranje sigurnosnih kopija podataka na razli"ite vrste medija (CD, trake, flash
memorije, externe diskove) kako bismo sprije"ili ne!eljeni gubitak podataka u slu"aju hardverskog
otkaza sistema.
Tri osnovne boje svjetla

To su R (red/crvena), G (green/zelena) i B (blue/plava). Mije%anje ovih boja poja"ava kontrast i
blizu je bijeloj.
Patenti metod poslovanja

Patent "iji je cilj za%tita poslovanja i ideje.
188
Bit
Kra#i oblik za binarnu cifru. Binarna cifra mo!e biti 0 i 1. Sve informacije predstavljene su u
kompjuteru kao niz bitova. Tako da se bit javlja kao najmanja jedinica za skladi%tenje podataka u
memorijskim medijima kompjutera.
Negacija
Operacija kojom rezultat postaje 0 kada je unos 1, a rezultat postaje 1 kada je unos 0.
Samplovanje
Metoda uzimanja zvuka u odre&enim intervalima. Ta"ka ograni"avanja zove se ta"ka uzorka.
Interval ograni"avanja (vremenski interval) zove se odabrani ciklus ili sampling ciklus.
Firewall
Sistem koji %titi kompjuter i mre!u spojenu na Internet od upada i sprije"ava zloupotrebu internih
informacija.
Vrsta datoteke
Postoje vrste datoteka svojstvenih primjeni programa i op#a vrsta kojom se mo!e upravljati pomo#u
razli"itih programa. Vrste datoteka se obi"no identifikuju nizom znakova koji se zove
ektenzija/produ!etak koji je prilo!en na kraj imena datoteke.
#injeni!na baza podataka

To je baza podataka u koju se prikupljaju dokumenti (primarne informacije).
Feedback control/Regulacija povratnom vezom

Ovim sistemom se odlu"uje sada%nji status do sljede#eg statusa, koji je osnova automatskog
kontrolnog sistema.
Polje
Kolona u tabeli koja odre&uje tip podatka. (polje prezime, ime...)
Fail-safe/Protiv otkazivanja
Funkcija koja smanjuje %tetu nastalu kada "ovjek primijeni pogre%nu operaciju ili se ure&aj pokvari.
Form/Oblik
Elektronski obrazac za unos podataka.
Slo&en uvjet
To je uvjet pretra!ivanja koji koristi AND/I uvjet i OR/ILI uvjet.
'ifrovanje
Pretvaranje informacija u %ifre zasnovano na odre&enom pravilu.
Predstavljanje u pokretnom zarezu

To je sistem ozna"avanja realnih brojeva u registar sa 32 #elije gdje je jedna #elija rezervisana za
znak, osam za eksponent i 23 za apsolutnu vrijednost mantise.
Web-pretra&iva!
Program za pretra!ivanje Web-stranica.
Frame/Okvir
To je slika koja defini%e pokretnu sliku. Broj slika u jednoj sekundi zove se brzina slike, a izra!ava
se fps (frames per second/slika u sekundi).
189
Dijagram
Opisuje procedure procesa koriste#i odre&ene simbole u fazi dizajna programa i sistema. Simboli i
stil pisanja odre&uju se od strane JIS-a.
Program
Opisuje procedure obrade podataka izra!enu na na"in koji kompjuter razumije.
Protokol
To je unaprijed definisana procedura i metod kada se primjenjuje komunikacija putem kompjutera.
Vektorska grafika
Vektorska grafika se obra&uje matemati"ki kao kolekcija ta"aka, linija, krivih ili poligona.
Vanjska memorijska jedinica, vanjska memorija

To je vanjska memorijska jedinica kao %to je magnetni disk odvojen od glavne memorijske jedinice.
Mogu#e je snimiti veliku koli"inu podataka na njega.
Complement/Dopuna
To je broj koji se mo!e dobiti oduzimanjem datog broja od odre&enog broja. Pri upotrebi
kompjutera, koristi se izraz negativnog broja.
Red/redanje
Linearni raspored elemenata (sli"an uslu!ivanju klijenata na blagajni supermarketa).
Znakovni kod
Kod dodijeljen svakom znaku za upotrebu znakova u kompjuteru.
Model
Model je kopija stvarnog predmeta. Zove se i maketa.
Modeliranje
Stvaranje modela na osnovu stvarnog predmeta.
Mobilno ra!unarstvo
Mogu#nost slanja i primanja podataka kori%tenjem digitalnih ure&aja kao %to su PC i mobilni
telefon.
Rje%enje problema
Put do rje%enja problema i izvr%avanje rje%enja.
Monte Carlo metod

Metoda rje%avanja problema primjenom slu"ajnog broja. Mogu#e je rije%iti problem matemati"ki i
uz pomo# fizike. Ovaj problem se ne mo!e rije%iti u teoriji (analiti"ki) jednostavnim metodom.
Univerzalni dizajn
Dizajniranje proizvoda tako da ga ljudi mogu lako koristiti.
Rasterska grafika
Definisana slika kao skup ta"aka.
Slu!ajan broj
To je broj "ija se vrijednost ne mo!e predvidjeti unaprijed.
190
Referentna baza podataka

Baza podataka u kojoj se prikupljaju sekundarne informacije obra&ene iz primarnih informacija.
Kvantizacija
Kvantizacija predstavlja ograni"avanje amplitude oblika talasa u odre&enim intervalima da bi se
dobila numeri"ka vrijednost najbli!oj vrijednosti, ta"ki uzorka.
Kvantizacijska gre%ka
Razlika izme&u originalne analogne vrijednosti pri kvantizaciji zove se kvantizacijska gre%ka.
Relaciona baza podataka

Podaci pretvoreni u dvodimenzionalni tabelarni oblik.
Povezanost
To je povezivanje vi%e od jedne tabele.
Link
To je funkcija pokretanja odgovaraju#e Web-stranice klikom na odre&eni znak ili sliku na
Web-stranici. To se zove i hiperlink.
Record/Zapis
To je red u tabeli koji predstavlja skup svih polja (atributa). Npr. skup svih polja za jednog u"enika
(prezime, ime, adresa) "ini jedan slog ili record baze podataka.
Registar
To je podru"je memorije u CPU u kome su podaci i uputstva privremeno sa"uvani.
Logi!ka operacija
Operacija koju obavlja kompjuter.
Logi!ko kolo
Procedura koja provodi logi"ke operacije u kompjuteru zove se logi!ko kolo.
Logi!ki proizvod
Operacija mno!enja binarnih brojeva. Rezultat #e biti jednak jedinici samo ako su obje vrijednosti 1.
Logi!ka suma
Operacija sabiranja binarnih brojeva. Rezultat #e biti jednak nuli samo ako su obje vrijednosti 0.
Antivirusni program
Program koji pronalazi virus i izoluje zara!enu datoteku, te zaustavlja aktivnosti virusa.
191
Poglavlje 8. Naredbe i funkcije
Poglavlje 8. Lista glavnih makronaredbi

Glavne makronaredbe programa za rad sa radnim tabelama
Makro naredbe Zna"enje makronaredbe
Primjer Zna"enje primjera
Procedura Makro opisuje program izme&u Sub i End Sub. Procedura
je program koji mo!e imati vi%e ulaznih i izlaznih
vrijednosti.
Sub Macro() Izme&u Sub Macro() i End Sub se vr%i deklaracija
： promjenljivih, zadaju se instrukcije itd.
：
End Sub
Deklaracija promjenljive Promjenljiva je deklarisana.

Dim x as Int, y as Int Promjenljive X i Y su deklarisane kao cjelobrojne
promjenljive (mogu im se dodjeljivati samo cjelobrojne
vrijednosti).
Substitucija #elije Dodjeljivanje podataka #eliji.
)elije(1,2).vrijednost = a )elija(1,2) je #elija "ija je pozicija prvi red i druga
kolona, tj. #elija(B1). Ovoj #eliji bi#e dodjeljena
vrijednost a.
Substitucija promjenljive Dodjeljivanje vrijednosti #elije promjenljivoj.
a = )elije(1,2).Vrijednost Dodijelite vrijednost #elije (B1) promjenljivoj a.
Razgranata struktura Razgranata struktura se opisuje upotrebom If naredbe
koja po"inje sa ako je izraz ta"an tada se izvr%ava
naredba1, u suprotnom naredba2. Me&utim, izme&u [ ]
mo!e biti izostavljeno. To je nepotpuni oblik If naredbe
If izraz then If izraz then
naredba1 naredba1
[Else End If
i naredba2]
End If
If a<b then Ako je ta"an izraz “vrijednost a manja od vrijednosti
c=a promjenljive b”, izvr%it #e se niz naredbi (c=a, a=b, b=c)
a=b tj. promjenljive a i b razmjenit #e svoje vrijednosti.
b=c
End If
Broja"ki ciklus Broja"ki ciklus se opisuje upotrebom For naredbe, kod
koje se vrijednost broja"a mijenja od po"etne vrijednosti
do krajnje vrijednosti.
For broja" = po"etna vrijednost Do krajnja vrijednosti
[Korak dodavanja]
Instrukcija
Sljede#a vrijednost
For x = 1 Do 10 Promjenljiva x dobijat #e vrijednosti od 1 do 10 (svaki

)elije(1,x).Vrijednost = x put uve#ane za 1). Vrijednosti 1,2,3…10 bit #e smje%tene
Next x od #elije (A1) do #elije (J1).
192
Uvjetni ciklus Uvjetni ciklus se opisuje upotrebom naredbe While.
Do While izraz
Instrukcija
Loop
Sve dok je vrijednost izraza ta"na instrukcija #e se
izvr%avati.
x=1 Promjenljiva x dobijat #e vrijednosti od 1 do 10 (svaki
Do While(x<=10) put uve#ane za 1). Vrijednosti 1,2,3…10 bit #e smje%tene
)elije(1,x).Vrijednost = x od #elije (A1) do #elije (J1).
x = x+1
Loop
193
Lista funkcija
Funkcije programa za rad sa radnim tabelama
* Matemati"ke funkcije (SUM, SUMIF) Statisti"ke funkcije (AVERAGE, MEDIAN)
Funkcija Zna"enje funkcije

SUM (cell address:cell address) Sabira sve numeri"ke vrijednosti u odre&enom opsegu
#elija.
=SUM(3,2,6) Rezultat je zbir brojeva 3, 2 i 6.
=SUM(A1:B3) Rezultat je zbir numeri"kih vrijednosti opsega #elija od
A1 do B3.
SUMIF (range, search condition, total Dobija se ukupna vrijednost #elija koje ispunjavaju uvjet
range) pretra!ivanja.
=SUMIF(A1:A3,">12",B1:B3) Ako su vrijednosti 10, 15 i 20 unesene u #elije (A1) do

=SUMIF(A1:A3,">12") #elije (A3) i 1, 2, i 3 su uneseni u #elije (B1) do #elije
(B3), rezultat funkcije je 5 koji je zbir brojeva 2 i 3.
Kada je total range izostavljen, dobija se ukupan zbir
vrijednosti #elija koje ispunjavaju uvjet pretra!ivanja.
Kada su iste vrijednosti unesene, rezultat je zbir brojeva
15 i 20.
AVERAGE(cell address:cell address) Dobija se aritmeti"ka sredina (srednja vrijednost) u

odre&enom opsegu #elija, uklju"uju#i nule, ali ne
uklju"uje prazne #elije.
=AVERAGE(5,6,7) Rezultat je 6, %to je aritmeti"ka sredina brojeva 5, 6 i 7.
=AVERAGE(A1:A3) Rezultat je aritmeti"ka sredina opsega #elija (A1:A3).
MEDIAN (cell address:cell address) Dobija se vrijednost srednjeg "lana opsega #elija. Ako
opseg ima paran broj "lanova, dobija se srednja
vrijednost dva srednja "lana opsega.
=MEDIAN(3,16,17) Rezultat je 16 %to i jeste srednji "lan tri vrijednosti; 3, 16
=MEDIAN(A1:A4) i 17.
Kada se 3, 16, 17 i 33 unesu u #eliju (A1) do #elije (A4),
rezultat je 16,5 %to je srednja vrijednost dva srednja
"lana.
194
Logi"ke funkcije

Primjer prikaza Zna"enje primjera
IF (conditional expression, for true, for Ako je ta"an conditional expression (logi"ki izraz) u
false) #eliji u kojoj je ta funkcija bit #e prikazana vrijednost for
true, u suprotnom for false.
=IF(A1=10,"Da","Ne") Ako je vrijednost #elije A1= 10, sadr!aj #elije u kojoj se
nalazi funkcija postaje “Da”, u suprotnom “Ne”.
AND (conditional expression 1, Samo kada su svi logi"ki izrazi ta"ni, rezultat rada ove
conditional expression 2,…) funkcije je TRUE, u suprotnom je FALSE.
=AND(1<A1,A1<100) Ako je vrijednost #elije A1= 76, dakle ve#e je od 1 i

manje od 100, rezultat #e biti True.
OR (conditional expression 1, Ako je bar jedan od logi"kih izraza ta"an, rezultat #e biti
conditional expression 2,…) TRUE. Samo u slu"aju da nijedan izraz nije ta"an
rezultat je FALSE.
=OR(A1:A3) Ako su npr. vrijednosti izraza u #elijama (A1) do #elije
(A3), respektivno ta"an, neta"an, ta"an, krajnja vrijednost
#e biti ta"an.
NOT (conditional expression) Ako je logi"ki izraz ta"an rezultat #e biti neta"no i
obrnuto.
=NOT(A1<30) Ako je vrijednost #elije A1=15, %to je manje od 30,
logi"ki izraz je ta"an, slijedi da je rezultat rada ove
funkcije "NETA'NO".
195
Statisti"ke funkcije

COUNT (cell address:cell address) Broji koliko ima #elija u opsegu sa upisanim numeri"kim
vrijednostima, uklju"uju#i formule i funkcije, kao i #elije
u kojima su upisane nule, ali ne ra"una prazne #elije i
#elije sa tekstom.
=COUNT(A1:A10) Dobija se broj numeri"kih podataka iz opsega #elija
(A1:A10).
COUNTA(cell address:cell address) Broji koliko #elija ima u opsegu, ne uklju"uju#i prazne
#elije, ali uklju"uju#i #elije u kojima je upisana nula.
=COUNTA(A1:A10) Dobija se broj svih podataka iz opsega #elija (A1:A10).
COUNTIF (range, search condition) Broji #elije iz opsega #elija "iji sadr!aji zadovoljavaju
postavljeni uvjet.
=COUNTIF(A1:A10,20) Dobija se broj podataka "ija je vrijednost jednaka 20 iz

opsega #elija (A1:A10).
MAX(cell address:cell address) Prikazuje najve#u vrijednost sadr!anu u opsegu #elija.
=MAX(A1:A5) Rezultat je najve#a vrijednost sadr!ana u opsegu #elija

(A1:A5).
MIN (cell address:cell address) Prikazuje najmanju vrijednost sadr!anu u opsegu #elija,
ne uzimaju#i u obzir prazne #elije
=MIN(A1:A5) Rezultat je najmanja vrijednost sadr!ana u opsegu #elija

(A1:A5).
RANK(number;ref;order) Number- adresa #elije kojoj se odre&uje rang.

Opseg #elija- opseg u kome se provjerava poredak.
Redoslijed- ako je 0 opadaju#i redoslijed, 1 rastu#i
redoslijed.
=RANK(A2,A1:A5,0) Ako su 5, 2, 3, 4, 1 vrijednosti #elija (A1) do (A5)

redom.
Rezultat funkcije je 4 zato %to je broj 2 "etvrti po redu u
opadaju#em nizu zadatih brojeva.
196
Funkcije za tra!enje i referenciranje

VLOOKUP(lookup_value;table_array;
col_index_num;search_type) Lookup_value- vrijednost koja se tra!i u lijevoj koloni u
okviru opsega #elija.
Table_array- opseg #elija u kome se tra!i vrijednost.
Col_index_num- broj kolone iz koje se dobija tra!ena
vrijednost.
Search_type- ako je „0“ tra!e se podaci koji odgovaraju
tra!enoj vrijednosti „1“. Ako se tra!ena vrijednost ne
prona&e, tra!i se najve#a vrijednost koja je manja od
tra!ene.
=VLOOKUP(1;H3:J7;3;0) Primjer iz poglavlja Algoritmi
HLOOKUP(lookup_value;table_array; Lookup_value- vrijednost koja se tra!i u prvom odozgo

row_index_num;search_type) redu u okviru opsega #elija.
Table_array- opseg #elija u kome se tra!i vrijednost.
Row_index_num- broj reda iz kojeg se dobija tra!ena
vrijednost.
Search_type- ako je „0“ tra!e se podaci koji odgovaraju
tra!enoj vrijednosti „1“. Ako se tra!ena vrijednost ne
prona&e, tra!i se najve#a vrijednost koja je manja od
tra!ene.
INDEX (table_array, number of row, Vra#a vrijednost sadr!aja #elije presjeka zadatog reda I i
number of column) kolone iz odre&enog opsega
=INDEX(B4:G6,2,4) Prikazuje se vrijednost sadr!aja #elije (E5)
Matemati"ka funkcija

RAND() Dobija se slu"ajan broj izme&u 0,000000 i 1,000000
=RAND() Svaki put prilikom novog izra"unavanja, prikazuje se

slu"ajan broj kao %to je npr. 0.877816.
197

Infomatika (Knjiga Za Srednje Skole) PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Infomatika (Knjiga Za Srednje Skole) PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Infomatika (Knjiga Za Srednje Skole) PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

INFORMATIKA

za drugi razred gimnazija

septembar 2008. godine

Realizovali: Jikkyo Shuppan.Co.Ltd, u saradnji sa

PO G L AV LJ E 6. I N F O R M A C IJS K E T E H N O L O G IJ E I '58â792 .................................................................. 145

Simulacij a IHQRPHQDGLQDPLþNH Vodopad

Simulacij a vibracije neboder a

Svijet simulacije ãLULVHRGmakrosvijeta,

Molekularna simulacija Dizajn i simulacija boje

Simulacija boje / kombinacija materijala

H istorija medija Razmjena poruka i pohranjivanje informacija se odvija

30. st. p.n.e 196 g. p.n.e Oko 1450. 1890.

U starom Egiptu koristio se 2YRMHELRSRþHWDNDQDOL]H 2PRJXüHQRMHãWDPSDQMH 2PRJXüHQRMHVQLPDQMH

2PRJXüHQSULMHQRV 2PRJXüHQSUijenos 2PRJXüHQDGLUHNWQDJRYRUQD 2PRJXüHQDNRmunikacija

Pascalov kalkulator (OHNWULþQLNDONXODWRU MARK I ENIAC

Kalkulator kao oruÿHNRMH 1DSUDYOMHQMHSUYLHOHNWULþQL Elektronska kalkulacija Prvi kompjuter na svijetu

Edisonov gramofon Magnetna traka Mediji sa direktnim pristupom

2PRJXüHQRVQLPDQMH]YXND 2PRJXüHQRVQLPDQMHYHOLNHNROLþLQH 2PRJXüHQRVQLPDQMHLVOXãDQMHQD

Radio TV Internet Digitalno emitiranje Japan

2PRJXüHQRHPLWLUanje zvuka i slike. Pojavio se ARPANET koji je bio 0RJXüQRVWLVWRYUHPHQH

EDSAC Mikrokompjuter PC PC u Japanu

Prvi kompjuteU³YRQ Prvi 4-bitni mikroþLSQD Pojavio se prvi PC Aldea. 2PRJXüHQRREUDÿLYDQMH

Informacije prenesene bojom

Tri svojstva boja

Osnovne boje od kojih se Sekundarne boje

6OLþQHERMH Komplementarni parovi boja Tople i hladne boje

K ontrast i intenzitet boj e

Slike prenesene bojama

Strast, veselje, napetost,

9HVHORVWåLYDKQost, zadovoljstvo, ýLVWRWa, neokaljanost, pravednost,

+ODGQRüD LQWHOLJHQFLMD VUHüD

Sunce Znak za toalet

U Japanu - Crveno 8-DSDQXPXãNDUFL± SODYRDåHQH- crveno

Crveno Zabrana äXWR Oprez

Plavo Uputstvo Zeleno Sigurnost

äXWD Crvena Bijela Grimizno-OMXELþDVWD

3:1 Zoom 24:1 Zoom

9HNWRUVND JUDILND MH WHKQLND NRMD VH L]UDåDYD

3:1 Zoom 24:1 Zoom

Originalna slika (analogna slika)

.UãHQMH DXWRUVNRJ L WUJRYDþNRJ

.UãHQMHSRUWUHWVNRJSUDYD =ORXSRWUHEDOLþQLKSRGDWDND =ORXSRWUHEDOLþQLKSRGDWDND

'XåLFDRND 'XåLFD RNDLPUHåQMDþD VHUD]OLNXMH NRG

Dio koji nije skriven

Snimite prst i dlan Prst Vene

Oblik talasa zvuka"

Oblik talasa zvuka

Spektar zvuka govornika B Vrijeme n(sec)

S druge strane, postoje problemi izazvani zloupotrebom Interneta i digitalne tehnologije.

Uvodno poglavlje: 1Dã åLYRW L LQIRUPDFLMVNR

1) Odgovornost primaoca informacije

Slika 2. 3UHWUDåLYDQMHNQMLJDNRMLPDMHSHULRG]DãWLWHDXWRUVNLKprava istekao (elektronska biblioteka)

Poglavlje 1. R jeãavanje problema i kompjuter

1. Razvoj informacijske opreme

Slika 1. Informacijska oprema koja promovira VPDQMLYDQMHYHOLþLQHLGLJLWDOL]DFLMX

2) Razvoj mobilnog telefona

äHOLP GD SUHWUDåLP

Kada se znak u potpunosti zamijeni s nekim drugim znakRPNRULãWenjem funkcije zamijeniti

2PRJXüHQRVQLPDQMH]YXND 2PRJXüHQRVQLPDQMHYHOLNHNROLþLQH 2PRJXüHQRVQLPDQMHLVOXãDQMHQD

9HVHORVWåLYDKQost, zadovoljstvo, ýLVWRWa, neokaljanost, pravednost,

+ODGQRüD LQWHOLJHQFLMD VUHüD

U Japanu - Crveno 8-DSDQXPXãNDUFL± SODYRDåHQH- crveno

Kako bi se realizovala intelektualna znanja þRYMHNDSRWUHEQHVXVOMHGHüHIXQNFLMH

Ako se slika ili audio]DSLVSUHWYRULXGLJLWDOQXLQIRUPDFLMXNROLþLQDSRGDWDNDMHPQRJRYHüD

.RUDN LPSOHPHQWDFLMD UMHãHQMD i

Npr., provjerite napon oblika talasa DQDORJQLVLJQDONRMLMHDQDORJQLHOHNWULþQLVLJQDOJRUQML

2SUHPDNRMDSUHWYDUDRVFLODFLMX]YXþQLWDODVXHOHNWULþQLVLJQDOMHmikrofon.

(1) Ovo je procHVNRMLPVHVPDQMXMHNDSDFLWHWSRGDWDNDDVDGUåDMLQIRUPDFLMHRVWDMHQHL]Pijenjen.

7R]QDþLMHGQDFLIUDELQDUQDFLIUDELQDUQRJEURMD

1L]RGELWD]RYHVHEDMWE\WHEDMWE\WHPRåHSUHGVWDYOMDWLX]RUDNDVWDQMD

Binarni broj je manje razumljiv kada se broj cifara SRYHüD=DWRSRVWRMLPHWRGRJUDQLþDYDQMD

9MHåED Provjerite predstavljanje cijeloga broja kompjuterom

9MHåED ,]UDþXQDYDQMHNRULãtenjem komplementa broja