1.

UVOD/PONAVLJANJE – Na prošlom satu obrađivali smo temu politike, koja je s danšnjom temom
povezana aksiologijom, granom filozofije koja se bavi vrijednostima u širem smislu. I tako, politika,
vidjelo smo, promatra vrijednosti u društvu, dok današnja tema estetike, odnosno filozofije umjetnosti,
promatra vrijednosti u umjetnosti.

2. SLAJD - Da vas pitam nešto, jeste li ikada išli u muzej? Ruke gore tko je bio barem jednom u bilo kojem
muzeju. Okej. Super. Sigurno vam se dogodilo da ste došli u muzej, pred neko djelo i rekli si ''čovječe daj
vidi ova dva kvadrata bijela, ko da ja to nisam mogla za 5 kuna nacrtat.'' E baš zato nam je bitna
današnja tema. Ona pokušava odgovoriti na neka pitanja koja ste se možda pitali;

3. NOVO GRADIVO/PRIMJERI – Interes filozofa za umjetnost i lijepo započinje još u antici, pa se tako
jednim od osnivačima estetike smatra Platon. Ovdje ću vam reći kako je jedan on gledao na umjetnost.
Grčki filozof Platon jedan je od privih koji se bave estetikom, te u svojem djelu ''Država'' definira neka od
njezinih najosnovnijih pitanja - oponašanje, ljepotu i ulogu umjetnika. U tom svom djelu on umjetnost
predstavlja kao oponašanje, imitiranje (grč. mimesis) lijepih stvari. Može li mi netko od vas pročitati ovaj
citat molim vas. Možee Anja.

Citat je uzet iz 10. Knjige Države. U desetoj knjizi on daje primjer s krevetima i stolovima kojim ćemo
objasniti što Platon tvrdi pod ''oponašanjem''. Obrtnik dobi ideju od Boga (ili višeg bića). Iz ideje obrtnik
izrađuje predmete, stolove i krevete. Umjetnik, koji vidi te stolove, stolice, njih slika te je zato tek treći
po redu koji sve to emitira. Platon zato kaže da je umjetnost kopija kopije, ona samo kopira nečiju ideju.

I zato on kaže…PROČITAJ CITAT

Prema Platonu stol je vrjedniji od slike stola kojega oponaša, jer slikar(umjetnik) samo oponaša tu ideju,
koja je već sama po sebi iluzija.

4. PRIMJER- može li mi netko reći što, tj tko je prikazan na ovoj (mona lisa) slici? PROZOVI TAMARU
Bravo! A može li mi netko reći šta je prikazano na ovoj slici? PROZOVI ENU

E super, hvala vam. Dakle, oba ova djela su djela velikih umjetnika. Ajmo sad pogledat Mona Lisu. Naš
Platon bi rekao da je ovo umjetnost zato što oponaša nešto iz stvarnoga svijeta. Vidimo djevojku, njenu
haljinu, ruke, iza nje planine, most, drveće itd. Dakle, Platon je tvrdio da je nešto umjetničko djelo
ukoliko je to nešto imitacija. Možemo reći da je to super teorija sve dok imamo neki crtež, stvar, kiparsko
djelo koje nešto prikazuje iz svijeta koji vidimo. Međutim, pojava novih oblika umjetnosti u likovnom,
glazbi ,poeziji itd. predstavlja problem. Vidjeli smo djelo Jacksona Pollocka- postavlja se pitanje što iz
stvarnog, fizičkog svijeta imitiraju njegove kapi boje nastale njegovim namjernim i spontanim pokretima
ruku? Naš stari Platon nije mogao naravno predvidjeti te nove oblike umjetnost, zato nije on kriv.

5. UMJETNOST KAO EKSPRESIJA

Odgovore na taj problem nudi nam teorija ekspresije, koja se javlja negdje u 19. sto. i pokriva nekoliko
kriterija.
X je umjetničko djelo ako i samo ako je x:
1. planiran (namjeravan) (čime isključuje radove koji su 'slučajno' nastali)
2. prenosiv publici (garantira da postoji publika)
3. sadrži izvorne emocije koje se prenose na tu publiku
4. individualan (podrazumijeva da je emotivna poruka personalna a ne generička, poput reklame
na TVu)
 5. prenosi osjećaje (tj zahtjeva da umjetnik prenosi osjećaje)
6. sadržava umjetnikove osjećaje (podrazumijeva da umjetnik zaista ima osjećaje koji su stvarni, a
ne da ih lažira(fejka))
7. pojašnjeno (da su umjetnikove emocije u tom djelu jasne i jednoznačne)
8. sadrži linije, oblike, zukove, radnje i/ili riječi (da se koristi klasičnim umjetničkom medijima)

Ukratko, za razliku od platonova uskog shvaćanja umjetnosti, ekspresionistička teorija kaže da je

umjetničko djelo objekt koji prenosi emocionalno stanje ili je izraz osjećaja, na publiku.

SLIKE- zato prema toj teoriji možemo razlikovati primjerice stvarno umjetničko djelo od primjerice kada
slučajno prolijemo kavu na papir, slažete li se samnom?

Možemo onda reći da se više-manje svi slažemo da je ovo umjetničko djelo, a ovo samo uporabni
predmet. David jest umjetnički predmet zato što on prenosi umjetnikove osjećaje, mit prikazanog
Davida i tako. S druga strane, teorija ekspesionizma nam kaže da kava koja se prolila nije umjetničko
djelo jer ne prenosi emocije i dogovdila se slučajno, bez umjetnikovog nauma.

Naravno da ova teorija ima svoje nedostatke i protuargumente, a o njima će više biti riječi idući put.

ZADAĆA
Za zadaću imate za riješiti kahoot kviz, potreban vam je smo ovaj pin koji prepišite ili slikajte mobitelom.