RAZVOJ GLAZBE

kroz stilska razdoblja

O stilu
I. Objasni što je stil u glazbi.
Stil u glazbi je način na koji skladatelj povezuje glazbene sastavnice (ritam, melodija, harmonija,
dinamika, skog, oblik…) u jedinstevno djelo.
II. Nabroji stilove prema trajanju počevši od najstarijeg.
Stari vijek (0. – 476.), srednji vijek (476. – 1430.), renesansa (1430. – 1600.), barok (1600. – 1750.),
klasicizam (bečka klasika) (1750. – 1820.), romantizam (1820. – 1900.) i glazba 20. stoljeća (1900 -)

stari vijek (do renesansa klasicizam glazba

476.) (1430. - 1600.) (1750. - 1820.) 20. st

srednji vijek barok (1600. romantizam

(476. - 1430.) 1750.) (1820. - 1900.)
-V. -IV. -III. -II. -I. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV. XVI. XVII. XVIII. XIX. XX.

STARI VIJEK

Grčka
III. Kako se dijeli glazba u robovlasničkim društvima?
Na umjetničku (glazbu dvora i ckrve) i tradicijsku glazbu (glazbu naroda).
IV. Tko su muze?
Zaštitnice umjetnosti predvođene bogom Apolonom i kćeri Zeusa i Mnemosyne. Bilo ih je devet.
Umjetnost pod njihovom zaštitom se nazivala mousiké tehne.
V. Navedi značajke grčke tragedije.
U prijevodu znači jarčeva pjesma, a razvila se iz ditiramba koji je osim pjesme i plesa uključivao i
glumu. U izvedbi su sudjelovala 3 muškarca koji su glumili muške i ženske uloge u amfiteatrima.
Veliku ulogu imao je i zbor, a prilikom recitiranja bila je prisutna pratnja aulosa. Najpoznatiji grčki
tragičari su: Sofoklo, Euripid i Eshil.
VI. Što znaš o glazbi starih Grka?
 O glazbih starih Grka ne zna se mnogo, tek pokoje djelo zapisano je na papirusu ili uklesano u
mramoru. O starogrčkoj glazbi svjedoče oslikane vaze, ulomci knjiž. djela i sl. Zahvaljujući tim
izvorima rekonstuirana je predodžba o grčkoj glazbi. Nije služila samo za zabavu, već je imala i etičku
vrijednost. Svi su slobodni građani imali glazbeno obrazovanje, a mladići su učili pjevati i svirati neko
glazbalo. Uglavnom je bila jednoglasna i vezana uz ples, poeziju i dramu.
VII. Kako su zvučale grčke ljestvice?
Ljestvice su sadržavale 7 tonova s cijelim i polustepenima. Postojale su dvije osnovne ljestvice: dorska
(staložena, umjerena, uravnotežena te povezana s bogom Apolonom i lirom) i frigijska (osjećajna,
strastvena te povezana s bogom Dionizom i aulosom). Postojala je i lidijska ljestvica.
VIII. Što je heterofonija?
Oblik višeglasja gdje se glasovi izvode istu melodiju koja je, umjesto akordima, ukrašavana ritmom i
skokovima.
IX. Nabroji starogrčke instrumente.
Lira, kitara (žičana trzalačka glazbala povezana s Apolonom) i aulos (puhaće glazbalo povezano s
Dionizom)
X. Kakvu su notaciju koristili stari Grci?
Koristili su dva sustava notacije: instrumentalni (15 znakova iz alfabeta) i vokalni (25 znakova iz
alfabeta). Ritam se rijetko zapisivao.
XI. Koji je najstariji potpuno sačuvani primjer stare grčke glazbe?
Seikilov skolion.

Rim i rano kršćanstvo

XII. Što se dogodilo s glazbom u starom Rimu?
Izgubila je etičku vrijednost i postala isključivo funkcionalna: pratila je zabave, predstave, ratne
pohode i borbe gladijatora.
XIII. Kako je zvučala glazba starih kršćana?
Bila je vokalna da bi tek nekoliko stoljeća kasnije bile prihvaćene orgulje. Kako je kršćanstvo nastalo
u Palestini, prihvatilo je mnogobrojne običaje iz hebrejskih sinagoga.

SREDNJI VIJEK
XIV. Kako dijelimo srednji vijek?

Na rani, razvijeni i kasni.

XV. Koji stilovi nastali pod okriljem kršćanstva u sjevernoj Francuskoj obilježavaju srednji vijek?

Romantika (započinje u 11. st. i za uzore uzima rimsku i bizantsku arhitekturu, umjetnička djela su usredotočena
na duboko religiozno značenje) i gotika (pojavljuje se polovinom 12. st. zahvaljujući novim tehnikama
graditeljstva, bila je rezultat težnje za novinom).
 XVI. Kakva je glazba bila u srednjem cijeku?

Funkcionalna tj. uvijek je imala određenu namjeru (vjerski obredi i različiti događaji svjetovnog života)

XVII. Kako dijelimo glazbu u srednjem vijeku?

Na crkvenu (dio je kršćanskih obreda te se izvodi u crkvama i samostanima radi poticanja vjerskih osjećaja i
lakšeg pamćenja crkvenih tekstova) i svjetovnu (zabavljačka glazba koju su izvodili glazbenici iz različitih
slojeva društva isključivo za zabavu, ples i značajne društvene događaje: žongleri, golijardi, trubaduri).

XVIII. Tko su bili skladatelji crkvene glazbe? Nabroji neke od njih.

Svećenici: Leoninus i Perotinus, Guillaume de Machaut, Philippe de Vitry, Francesco Landini i dr.

XIX. Tko su žongleri?

Putujući glazbenici iz pučkih slojeva koji su, osim sviranja i pjevanja, i glumili, izvodili akrobatske i
mađioničarske točke, bavili se dresiranjem životinja, trgovinom i sl.

XX. Tko su golijardi?

Siromašni lutajući studenti različitog podrijetla iz 12. st. kritizirali su društvo (osobito crkvu), bili su pismeni,
poznavali latinski jezik te grčku mitologiju i povijest.

XXI. Tko su trubaduri?

Dvorski pjesnici koji su skladali i melodije za svoje pjesme, a djelovali su u 11. i 12. st. Njihova glazba veličala
je kult viteštva. Na jugu Francuske nazivaju se trubaduri, na sjeveru Francuske Truveri, a u Njemačkoj
minnesängeri.

XXII. Zašto se glazba prestaje širiti usmenom predajom?

Nastaje notno pismo.

XXIII. Kada se glazba, osim u crkevnim pjevačkim školama, uči i na sveučilištu?

Od 12. st.

XXIV. Za što je papa Grgur Veliki zaslužan?

U 6. st osnovao je pjevačku školu Schola Cantorum za svećenike nakon čega bi po cijeloj europi širili bogoslužje
i pjevali.

XXV. Što je gregorijanski koral?

Crkveno jednoglasno pjevanje nazvano u počast po Grguru Velikom

XXVI. Koja dva stilska razdoblja razlikujemo u srednjem vijeku?

Jednoglasje u ranom srednjem vijelu i višeglasje u razvijenom i kasnom srednjem vijeku.

XXVII. Što su modusi?

Tonska građa glazbe srednjeg vijeka (starocrkvene ljestvice).

XXVIII. Kako se nazivaju stilovi posljednja dva stoljeća srednjeg vijeka?

Ars antiqua (13. st.) i ars nova (14.st.)

XXIX. Nabroji glazbala u srednjem vijeku.

Organistrum (gudaće glazbalo), novovjekovne orgulje, portativ, pozitiv, viela, psalterij (žičano glazbalo), viola
da gamba, srednjovjekovne blok flaute, lutnja, dulcimber, harfa.
 XXX. Što je gregorijanski koral i navedi njegova obilježja.

Naziv za jednoglasni napjev na latinskom jeziku koji je dobio ime prema papi Grguru Velikom i dio kršćanskih
obreda. Glazba je u službi teksta, skladatelji korala uglavnom su nepoznati, izvodili se a cappella. Mjere nema, a
ritam je slobodan i prati tekst. Trebali su djelovati na raspoloženje vjernika i usmjeravati im misli prema Bogu i
crkvi.

XXXI. Na koje načine gregorijanski koral obrađuje odnos teksta i melodije?

Na silabički (svakom slogu odgovara jedan ton, npr. napjevi psalama) i melizmatički (jednom slogu pripadaju
bogati nizovi tonova tzv. Melizme, npr. Aleluja i Kyrie) način.

XXXII. Na koje načine se korali izvode?

Solistički (solo pjevanje svećenika), responzorijalno (izmjenjivanje jednog ili više solista sa zborom) i
antifonalno (izmjenjivanje dva zbora)

XXXIII. Koji je najvažniji dio kršćanskog bogoslužja?

Misa.

XXXIV. Nabroji standardne (stalne) stavke mise.

Gospodine, smiluj se (Kyrie eleison), Slava bogu na visini (Gloria), Vjerovanje (Credo in unum deum), Svet
(Sanctus), Blagoslovljen (Benedictus), Jaganjče Božji (Agnus Dei).

XXXV. Nabroji nestandardne stavke mise.

Intoita, Graduala, Aleluja, Sekvenca ili Ofertorij.

XXXVI. Objasni pojam glagoljaško pjevanje.

Pjevanje obreda zapadno rimske crkve na hrvatskoj verziji staroslavenskoga jezika. Pojavljuje se u 9. st. na
otoku Krku, Istri, Hrvatskom primorju i Dalmaciji. Glagoljaši su se služili liturgijskim knjigama pisanim na
glagoljici, bez zapisanih napjeva. Napjevi se se prenosili usmenom predajom zbog čega su nastale brojne
inačice.

XXXVII. Što znaš o Carmini Burani?

Carmina Burana je zbirka pjesama golijarda. Nastale su u 13. st., a pronađene su u njemačkom benediktinskom
samostanu. Većina je pjesama napisana na latinskom jeziku, a pjevaju o svjetovnim temama: ljubavi, kocki,
vinu. Postaje poznata u 20. st. kada je 25 tekstova uglazbeno.

XXXVIII. Što znaš o trubadurskim pjesmama?

Pjesme su bile jednoglasne i to na narodnom jeziku. Sadržaj im govori o dvorskoj ljubavi koja je morala
poštivati određena pravila.

XXXIX. Nabroji najpopularnije srednjovjekovne plesove.

Saltarello, estampide i trotto.

XL. Je li sačuvano puno primjera svjetovne instrumentalne glazbe i zašto?

Nije jer se ona nije zapisivala, a uglavnom se temeljila na improvizaciji.

XLI. Što je organum?

Višeglasje u kojem se koralnoj dionici dodaje jedan ili više glasova.

XLII. Nabroji vrste organuma.

Paralelni (najstariji oblik višeglasja koji se sastoji od koralne melodije i dodane dionice koja ju sliedi paralelno,
oba glasa kreću se punctum contra punctum, u istim notnim vrijednostima), slobodni (diskant, glasovi se kreću u
istim notnim vrijednostima, ali ponekad dodani glas ima kraće notne vrijednosti) i melizmatički (glasovi se ne
kreću u istim notnim vrijednostima, već dodani glas ima melizme).

XLIII. Što je srednjovjekovni motet?

Najveća je novost ars antique. Motet nastaje kada gornje dionice organuma dobiju tekstove, a donji glas izvodi
isto kao kod organuma.

XLIV. Što je rondellus?

Nastao je u ars antiqui, vokalni kanon u kojem glasovi nastupaju jedan za drugim, imitirajući melodiju
prethodnog glasa.