Professional Documents
Culture Documents
FIZIČKOHEMIJSKA ANALIZA U FORENZICI Skripta
FIZIČKOHEMIJSKA ANALIZA U FORENZICI Skripta
FIZIČKOHEMIJSKA ANALIZA U FORENZICI Skripta
Hemijska analiza može da bude KVALItativna (koji element ili jedinjenje) i KVANTItativna
(količina odnosno koncentracija) forenzičkih uzoraka tragova krivičnog dela. Mikrotragovi : to
su tragovi koji se ne vide golim okom, npr. metalni opiljci na mestu udara, kapljice krvi, tragovi
barutnih čestica, vlakno tkanine…I oni su vrlo važni za analizu, isto koliko je važno puščano
zrno ili delovi odeće ili metalna šipka… ANALIT: sastojak ili hemijska vrsta koja nas u datoj
situaciji zanima, ono što treba a odredimo, TRAG: analit koji je u uzorku prisutan ispod
definisanog nivoa koncentracije(0,01%). ELEMENTNA ANALIZA: kada potvrđujemo
prisustvo nekih elemenata ili njihove koncentracije u uzorcima(ovo nije dovoljna analiza za
analizu zemljišta ili stena, minerala…). Sa aspekta forenzike, najvažnije osobine analitičkih
metoda su: MIKRO ILI MAKRO METODA(KOLIKO JE UZORKA POTREBNO ZA
ANALIZU), NEDESTRUKTIVNOST, OSETLJIVOST(NAJMANJA KONCENTRACIJA
ANALITA KOJA MOŽE DA SE DETEKTUJE), PRECIZNOST.
Analizom atomskih spektara može da se odredi prisutnost elemenata i njihova koncentracija.
ATOMSKA SPEKTROHEMIMJA:
1) metoda OPTIČKE spektroskopije
2) metoda RENDGENSKE spektroskopije(nedestruktivna metoda)
3) metoda MASENE spektroskopije
Zanimljivosti: sunčeva svetlost daje kontinualni spektar, linijski spektri su emisioni i
apsorpcioni. Oni se javljaju pri prelasku elektrona između stacionarnih stanja, pri čemu se javlja
emisija ili apsorpcija. Spektri predstavljaju otisak prsta svakog elementa.
1
SPEKTROGRAFSKA KVALITATIVNA ELEMENTNA ANALIZA
Uzorak se unosi u lučnu plazmu(5000-8000K), gde se uzorak pobuđuje i emitujju se
karakteristične spektralne linije koje su otisak prsta svakog elementa. Spektrografske metode
koriste MALU KOLIČINU UZORKA, zovu se mikrometode. Preciznost ove metode je loša,
zato što se odjednom određuje veliki broj elemenata, DESTRUKTIVNA metoda(slobodno
goreći luk),uzorak se oštećuje. Međutim, umesto luka mogu da se koriste MANJE
DESTRUKTIVNE METODE(varnična i laserska plazma, varnica je manje osetljiva u odnosu na
luk ali zato manje oštećuje uzorak).I kod laserske analize: manja je destruktivnost. Luk i varnica
su semikvantitativne metode.
Kada se koristi ova metoda analize? Kod snažnih udaraca tupim predmetima po glavi,
pogotovo kod frakture lobanje, ostaju tragovi predmeta na lomu kosti, čak i mala količina
prikupljenih tragova može da ukaže na predmet kojim je naneta povreda(od kog
jmaterijala napravljena, od kojih legura..)
RENDGENSKA FLUORESCENCIJA (XRF) I ELEKTRONSKA MIKRO-
ANALIZA(EMP)
To je metoda kod koje se uzorak pobuđuje (ozračuje) X-zračenjem, i dolazi do emisije
rendgenskog spektra elementa koji se nalazi u uzorku, nedestruktivna metoda. Ova metoda se
koristi za kvali i semikvanti analizu(da se odredi kojih elemenata ima u uzorku i otprilike
koliko),nije precizna metoda, nedovoljno osetljiva metoda, brza metoda.
U forenzici se XRF metofa koristi za brzu identifikaciju materija od kojih je neki predmet
napravljen, za analizu boja,uglavnom se koristi kod istrage saobraćajnih nezgoda. Zato što su
boje neorganske.Koristi se za analizu umetničkih slika. falsifikat/original(jer su slikarske boje
sadržale neorganske pigmente pre 20 tog veka), i za otkrivanje skrivenih portreta na slikama.
Međutim, ove semikvantitativne metode (mikro metode-mala potrošnja uzorka) nisu dovoljne za
identifikaciju legura(metala), jer nemaju veliku osetljivost.(ali mogud a se određuju niske konc
analita u uzorku).
Da bi metode bile preciznije potrebno je uzorak prevesti u rastvor, odnosno izvršiti pripremu
uzorka (razblažiti uzorak). ISP optička metoda je preciznija metoda, takođe i emisiona
spetrometrija, plamena atomska apsorpcija, sve one su pogodne za određivanej sastava
uzorka. Spektrometrija ISP : to je metoda kod koje se koristi ISP plazma, koja se formira u
inertnom gasu (Ar), bezelektrodna plazma, pod uticajem RF(radioferkventnog) EM polja.(T:
8000-10 000K), uzorak se unosi u obliku razblažennog rastvora, troši se puno uzorka, potrebna
je priprema uzorka tako što se čvrst uzorak rastvori, to nije mikro metoda, kvantitativna je
metoda i može da bude i kvalitativna metoda i da se više elemenata analizira odjednom.
AAS(ATOMSKA APSORPCIONA SPEKTROMETRIJA):
Metoda koja ima tri vrste atomizera :
1. plamen
2. elektrotermalni atomizer
2
3. atomizacija generacijom hidrida(hidridna tehnika)
PLAMEN kao atomizer: (PLAMENA AA SPEKTROSKOPIJA)
precizna metoda, osetljivost velika, troši se dosta uzorka, tako da nije mikrometoda, dosta spora
metoda, radi se element po element,nije pogodna za kvalitativnu analizu, uzorak mora se
pripremi u uvede u obliku razblaženog rastvora.Ova metoda se koristi za analizu legura, korisna
je za analizu stena, zemljišta,raznih minerala (za određivanje tragova elemenata u zemljištu i
metalima).
Koristi se za identifikaciju osobe koja je pucala(barutne čestice na ruci)(BALISTIKA): tu se
koristi parafinska rukavica, određuju se nitrati iz barutnih čestica na ruci uz pomoć reakcije sa
difenilaminom, koji boji rastvor u plavo ljubičasto u prisustvu nitrata iz barutnih čestica(koristi
se za određivanje tragova pucanja). Uzima se bris sa različitih regija ruke i hidridnom tehnikom
AAS ili MS ISP se određuje sadržaj Sb,Ba i Pb. Problem kod ove analize je ako je osoba oprala
ruke ili se rukovala sa nekim posle pucanja, dok se na ženskoj koži zadržava više barutnih
čestica zbog negovanja kože…
AA sa ELEKTROTERMALNOM ATOMIZACIJOM:
To je mikrometoda, radi se sa malim uzorcima, cevčica u koju se unosi uzorak se zagreva
električnom strujom, lošija je preciznost ove metode, spora je metoda i nije za kvali. analizu.
Dosta osetljiva metoda.AAS sa grafitnom kivetom je pogodna metoda za određivanje
tragova metala u tkivima.
AAS sa ATOMIZACIJOM GENERACIJOM HIDRIDA (HIDRIDNA TEHNIKA):
Analit se prevodi u hidrid pomoću natrijum-bor-hidrida, to je osetljiva metoda,spora metoda,
zahteva pripremu uzorka, nije pogodna za kvali analizu, nije mikro metoda, koristi se za analizu
As,Se,Hg,Sb,Bi,Pb… vrlo dostupan instrument, plamen je precizniji ali nije dovoljno osetljiv,
ali su zato grafitna kiveta i hidridna tehnika manje precizni ali su osetljiviji. Hidridna
tehnika se koristi kod trovanja As, Hg, Pb, mišomorom, često se koristi kod ubistva nastala
trovanjem.Kod ispitivanja koji se hemijski elementi nalaze u tkivima,izlučevinama, hrani
ili u materijalu organskog porekla, male koncentracije, gde su vrlo važni uzorci kosa,
nokti, pljuvačka, zemljište. Ova metoda može da da informacije o sastavu zemljišta, o
geofrafskom poreklu ili načinu ishrane žrtve ili npr geografskom poreklu opijata koji je
korišćen u ubistvu. Ova metoda je osetljivija od ISP MS. (isp masena spektroskopija).
ISP MS (masena spektroskopija za elementnu i izotopsku analizu):
Kod ove metode, za razliku od spektroskopije elektromagnetskog zračenja, dolazi do jonizacije
uzorka i do usmeravanja jona, pod uticajem magnetnom polja. Masena spektroskopija se koristi
za elementnu analizu, uzorak se rastvori u kiselini i razblaži vodom i onda se u obliku aerosola
uvodi u izvor, čija je T dovoljna da se taj uzorak atomizuje i jonizuje. ISP je pogna kao atomizer
zbog svoje T, pa se zato koristi često maseni spektrometar sa ICP(ICP:isto što i ISP). Više se
koristi za određivanje svakog elementa posebno, jedan po jedan element.ISP MS je
najosetljivija komercijalna metoda , laka metoda, važna u forenzici za određivanje porekla
3
nastanka materijala organskog porekla, uglavnom kada je DNK uništena. Kvanti metoda i
semikvanti metoda, vrlo niskih koncentracija velikog broja elemenata. Važna je u
paleontologiji, u arheologiji, kada treba da se analiziraju nokti, kosa, zubi, kosti…
Zaključak (AAS):
Kada hoćemo da odredimo koji je materijal u pitanju, predmet od metala, legura?
RFA,ICP OES,FAAS,LIBS.(velike koncentracije uzorka)
Kada hoćemo da odredimo geografsko poreklo zemljišta, metala, makroelemente? ICP
OES,FAAS,LIBS.(malo manje koncentracije uzorka)
Kada hoćemo da odredimo metale u gušćih tkivima ? ICP OES,FAAS.
Kada hoćemo da odredimo metale u tečnim tkivima, nivo trovanja nekim metalima,
dozvoljeni nivo nekih metala u pijaćoj vodi, geografsko poreklo organskih materijala?
NEPLAMENE METODE APSORPCIJE,ICP, ICP MS.
4
Prednosti FT-IC spektrometra: povećan je odnos signal/šum sa većim brojem
akumulacija(može da se smanji šum), veći je svetlosni fluks, povećana osetljivost metode,
visoka moć razlaganja, brže se snima smektar, mogu da se oduzimaju sabiraju, čuvaju
spektri i možemo da se konsultujemo sa bibliotekom spektra…
IC spektar: x- osa: talasna dužina (nm) ili talasni broj(cm-1), y- osa: transparencija(%) ili
apsorbancija. Važno, kada je transparencija onda je grafik nadole, linije u spektru su nadole,
pikovi. IC spektar je odnos inteziteta propuštene svetlosti kroz uzorak i praznu
ćeliju(referentni uzorak) u funkciji frekvencije.
IC spektroskopija: NEDESTRUKTIVNA METODA, LAKO MOGU DA SE DOBIJU
SPEKTRI UZORAKA U SVA TRI AGREGATNA STANJA(gasovito, tečno, čvrsto stanje).
Gasovi: gasna ćelija(zbog slabe apsorpcije gasova, potrebno je da optički put bude što duži)
Tečni uzorci(koristi se montirajuća ćelija): čiste tečnosti se snimaju kapilarno, rastvarači koji
mogu da se koriste su:CCl4,CS2i CHCl3. Koriste se i benzen, dihlormetan, cikloheksan.Za
polarna jedinjenja dimetilsulfoksid.
Čvrsti uzorci:
1. Tehnika KBr pastile(zato što KBr ne pokazuje apsorpciju između 400 i 350 cm -1).
Pomeša se 1 mg uzorka sa 150 mg Kbr praha, spraši u avanu, prenese u kalup i
presuje(hidraulična presa), a ako je pritisak visok može da dođe do modifikacije uzorka.
2. Tehnika suspenzije:
Refleksione tehnike: koriste se kada uzorak veoma apsorbuje zračenje ili ako se radi o premazu
na površini koja nije prozračna za IC oblast; Postoje: ogledalska, difuzna i ometena totalna
refleksija.
Ogledalska teleksija: ako se površina uzorka na kojoj se nalazi premaz(sloj boje, laka) ponaša
kao ogledalo i onda se snop IC zračenja vrati u instrument, odnosno reflektuje se.
Difuzna refleksija: ako je površina nepravilna ili hrapava, ili se na njoj nalazi prah ili tkanina.
ATR ili Ometena totalna refleksija: zasniva se na totalnoj refleksiji svetlosti na međupovršini,
odnosno na graničnoj površini između dve sredine koje imaju različit indeks prelamanja. Uzorci
5
koji jako apsorbuju zračenje IC su: emulzije, vodeni rastvori, vlakna tkanina, krv(biološki
uzorci).
Zato je važan ATR kristal
.
ATR tehnika se često koristi, jer je brza, nedestruktivna tehnika i za ovu tehniku nije
potrebna nikakva priprema uzorka. Koristi se ATR kristal velikog indeksa prelamanja, npr
dijamanjt, cinkselen….
Princip metode je sledeći:
Kada je upadni ugao zračenja veći od kritičnog ugla za datu sredinu. doći će do potpunog
unutrašnjeg odbijanja odnosno do totalne refleksije na graničnoj površini između dve sredine
različitog indeksa prelamanja. Totalna refleksija javlja se kada snop zračenja naiđe iz optički
gušće u optički ređu sredinu. U sprektralnoj oblasti u kojoj optiški ređi materijal apsorbuje
zračenje dolazi do smanjenja inteziteta zračenja, dok će u onim oblastima u kojima nema
karakteristične apsorpcije doći do refleksije zraćenja, tj do ometanja upadnog snopa zračenja.
Primena bliske IC spektroskopije za određivanje starosti krvi: (na osnovu starosti fleka od
krvi može da se odredi vreme kada je počinjen zločin, jer se dezoksi hemoglobin konvertuje u
meta hemoglobin u krv promeni boju iz crvene u braon, dok u spektru dolazi do pojave novih
traka u zavisnosti od starenja krvi).
Analiza otiska prsta: svaki otisak prsta je karakterističan za jednu osobu ali postoje otisci znoja
i otisci nastali usled dodirivanja lica, tela i oni sadrže estre masnih kiselina, proteine delova kože,
soli karboksilnih kiselina.
RAMANSKA SPEKTROSKOPIJA:
6
2. neelastično rasejanje(Ramanov efekat): kada 1-108 fotona, znači samo jedan mali deo
svetslosti, ima manju ili veći λ od upadnog snopa zračenja. (ramansko rasejanje: stoksovo
i antistoksovo rasejanje,pomeraj, koje se koristi za analizu)
Ramanskom spektroskopijom se analiziraju vibracioni prelazi molekula. Ramanski spektar:
x-osa:ramanski pomeraj(ne zavisi od talasne dužine, ali zavisi od strukture molekula na kome se
dešava rasejanje.)
y- osa: intezitet rasejanog zračenja
IC spektrar: detektuju se asimetrične vibracije.Nastaje apsorpcijom zračenja iz IC oblasti
spektra. Treba da dođe do promene dipolnog momenta usled vibracija.
Fluorescencija: to je jak pozadinski efekat koji može skoro potpuno prekriti signal uzorka,
zbog relativno male efikasnosti ramanskog rasejanja u poređenju sa efikasnošću
fluorescencije(potiče od nečistoća).
7
mogu se ispitivati simetrične veze koje su neaktivne u IC spektrima
Negativni aspekti:
slab efekat ramanskog rasejanja
preklapanje sa rejlijevim linijama(multipletnost pobuđivačkih linija)
fluorescencija uzorka ili nečistoća
apsorpcija zračenja(obojene supstance)
manje pogodna metoda za kvantitativan rad
8
Identifikacija kokaina u alkoholnom piću: krijumčarenje narkotika se vrši i rastvaranjem u
alkoholnom piću.
Primena Ramanske spetroskopije za identifikaciju kokaina(droga) u plastičnim
kesama:tako da se isključuje svaka mogućnost kontaminacije dokaza.
ULJ-VID SPEKTROSKOPIJA:
Ako molekul ozračimo zračenjem iz ULJ i VID oblasti, moguće je pobuđivanje elektrona u
molekulu na escitovana stanja, što je i osnova ulj-vid spektroskopije. Ovo zračenje je
zračenje većih energija tj. manjih talasnih dužina od IC zračenja. E ovih prelaza je od 1 do
10 eV. Kada dođe do pobuđivanja elektronskih nivoa, ujedno dolazi do pobuđivanja ostalih
oblika kretanja i to dovodi do složenog izgleda spektra.
Destruktivna metoda zato što je potrebno rastvoriti uzorak u pogodnom rastvaraču, ali su
potrebne male količine uzorka. Prednost mikro-spektrofotometrijske metode je u tome što
se uzorak može direktno analizirati.
Interakcija zračenja sa materijom: pri prolasku svetlosti kroz uzorak, deo svetlosti je apsorbovan,
deo propušten, deo reflektovan ili rasejan.
U forenzici su od praktičnog značaja ulj-vid spektri višeatomskih molekula u kondenzovanim
stanjima(čvrsto i tečno stanje) i uglavnom će se sve metode svoditi na analizu ovih molekula.
Za spektre kondenzovanih stanja nije karakteristična dobro definisana vibraciona i rotaciona
struktura zbog postojanja intermolekulskih(unutrašnjih) interakcija, na nivou rastvorak-rastvarač.
Spektri ovih sistema se sastoje od niza traka koje imaju širinu od nekoliko desetina
nanometara(nm).
Elektronski prelazi su lokalizovani na određenim grupama atoma koje se zovu hromofore. (one
sadrže dvostruke i trostruke veze) .
Tipovi uzoraka:
Ulj-vid spektroskopijom se u praktičnoj forenzičkoj fizičkohemijskoj analizi mogu analizirati
rastvori organskih i neorganskih molekula. Prilikom kvantitativne analize moraju da budu
ispoštovani svi kriterijumi Berovog zakona,
Priprema uzorka:
9
Rastvarači koji se koriste treba da budu transparentni za oblast u kojoj se snimaju spektri.
Najčešći rastvarači su : voda, etanol, metanol, n-heksan, cikloheksan.
Na izgled spektra utiču i T i velika koncentracija elektrolita, pH, prisustvo supstanci koje
dodatno apsorbuju.
Detektori: deuterijumova i volframova lampa. Spektrofotometar: jednozračni i dvozračni.
HROMATOGRAFIJA:
10
primer. nitrati, nitriti, tiosulfati, uglavnom nedestruktivna metoda), ili konduktometrijski
detektor.
Analiza hrane,katjona u siru,
Šta može da se ispituje? Zagađivači koji se ispuštaju u okolinu, produkti tih zagađivača,
kvalitativna analiza, drog, lekovi,alkoholi,toksini, pesticidi(posebno ako sadrže hlor).
Detektor:
Zahvat elektrona, plameno- jonizacioni detetor, maseno spektrometrijski detektor, foto
jonizacioni detektor.
Ekstrakcija pomaže u hromatografskom razdvajanju, uzorak se priprema tako što se izvrši
ekstrakcija.
11
Radiohemija i radiografija:
12
3. kvalitativna i kvantitativna analiza
PrimenaEPR tehnike u forenzici:
Ova tehnika ima široku primenu u forenzici. Koristi se kod analize krvi, jetre,kože, metih tkiva
ili velikih krvnih sudova. Može se primeniti za detekciju paramagnetskih vrsta koje se dobijaju
ili kao posledice izloženosti radioaktivnom zračenju(zubi, kosti, koža, kosa…) ili kao rezultat
delovanja hemijskih agenasa. Koristi se i kod određivanja vremena smrti što je veoma važno u
forenzičkim ispitivanjima,ili kod analize krvi, seruma, urina da bi se utvrdilo prisustvo raznih
agenasa npr. hemijskih.Npr. kod određivana starosti krvi, ovo je najeikasnija metoda kod
otkrivana izloženosti nekog predmeta ili živog bića visokim dozama radioaktivnog zračenja.
Magnetna rezonanca:
Šta se vidi na slici, ako se snima glava? vidi se voda, mast, meka tkiva(mozak),delimično se vide
kosti tj. koštana srž,ali se ne vidi vazduh.
MASENA SPEKTROMETRIJA:
MIKROSKOPIJA U FORENZICI:
13
Primena ove metode : analiza vlakna, tragova mastila, metaka, mrlja krvi, stakla, dlake…
Primena mikroskopa je gotovo nezaobilazna metoda koja ima široku primenu u forenzici.
Osnovna uloga svakog mikroskopa je da formira uvećan lik posmatranog objekta. Kombinacija
velikog uvećanja i visoke rezolucije, je vrlo važna zato što omogućava proučavanje čak i vrlo
sitnih detalja površine posmatranog objekta. Rezolucija : najmanje rastojanje između dve
najbliže tačke lika koje mogu da se vide razdvojeno. Moć razlaganja je mera rezolucije.
Optički mikroskop ima mnogo manju rezoluciju, otprilike 10-4 .
Tip mikroskopa koji će se koristiti u analizi bira se u sladu sa vrstom uzorka i informacijama
koje je potrebno dobiti.
3. KOMPARATIVNI MIKROSKOP:
Jedan od najčešće korišćenih mikroskopa u forenzici jer omogućava upoređivanje dva objekta ili
uzorka jedan pored drugog. On se sastoji iz dva složena svetlosna mikroskopa koji
omoogućavaju korisniku da oba uzorka gleda kroz središnji okular koji prikazuje obe slike i da
tako vrši upoređivanje.
Primena:balistika, analiza metka, analiza dlake kose.
4. POLARIZACIONI OPTIČKI MIKROSKOP:
Svetlost pada normalno na uzorak, ali prvo prolazi kroz polarizator, kao monohromatska
svetlost stiže do uzorka.Sadrži : uzorak je između ukrštenih polarizatora i analizatora,da bi
se dobila jasna slika koristi se ANIZOTROPAN uzorak.
Primena: identifikacija i upoređivanje uzoraka minerala, keramike, polimera, poput legura,
pojedinih stena i nekih oksida metala. Za analizu zemljišta.
14
Koristi se za analizu provodnih uzoraka. Primena: daje informacije o sastavu, obliku i veličini
uzorka, o teksturi, o izgledu površine uzorka, koristi se u kristalografiji. Dosta je skup
instrument.
Primena u forenzici: za analizu barutnih čestica, pri identifikaciji boja, kod analize vlakna, dlake
ovce ili psa, za analizu otiska prsta na staklu.
To je složeni optički mikroskop .Svetlost pada normalno na uzorak. Ima dve vrste
detektora(DTGS i živa kadmijum telurid koji je brži od prvog ali je osetljiviji i omogućava brže
skeniranje uzorka).
Primena u forenzici: u analizi mastila, da li je novčanica stvarna ili lažna, za analizu boja,
pigmenata, aditiva. U analizi dlake, vlakana, najlona. U analizi tableta, lekova.
Dobijaju se IC spektri i kada se uveća deo spektra može da se vrši upoređivanje.
15