Psiholingvistika

Pregled osnovnih pojmova

Određenje psiholingvistike

Psiholingvistika je znanstvena disciplina koja proučava mentalne reprezentacije i procese

koji sudjeluju u korištenju jezika, uključujući njegovu proizvodnju, razumijevaneu i pohranu
jezika.

- Jezik je kompleksan sistem koji se može proučavati na više razina (fonologija,

morfologija, sintaksa, semantika, pragmatika) te psiholingvistika proučava jesu li
te jedinice zastupljenje u procesima proizvodnje i razumijevanja jezika
- Mlada disciplina (datira u 1910/20-te te doživljava boom zadnjih godina zbog
razvoja tehnologije)
- Istražuje pozadinske procese govora i jezika
- Srodne znanosti su psihologija, lingvistika, neuroznanost, biologija, fizika…

Jezična obrada= proces koji uključuje i proizvodnju i razumijevanje jezika (tj. ekspresivni i
receptivni jezik); mentalna aktivnost koja uvijek ima input i output između kojih je mentalni
prostor

Odnos jezika i drugih kognitivnih procesa

Metode u psiholingvistici

- Psiholingvistika proučava jezični razvoj i obradu, najčešće putem promatranja i

eksperimenata (i introspekcije)
- Promatranjem (i preslušavanjem zapisa) možemo zabilježiti pogreške u proizvodnji
(koje nam daju uvid u jezičnu obradu, kako narušenu tako i urednu)
- Eksperimentalne metode u psiholingvistici – većinom se mjeri točnost izvršavanja i
brzina određenih jezičnih zadataka. Prednosti su objektivnost i mogućnost
kontroliranja uvjeta, mogućnost ponavljanja, kraće vrijeme trajanja, a negativne
strane što se ne može točno odrediti što se odvija u unutarnjim procesima jezične
obrade, problemi sa interpretacijom te ekološka valjanost (tj. predviđaju li rezultati
eksperimenta izvedbu u svakodnevnom životu).

Makroplaniranje = proces planiranja slijeda govornih činova u svrhu ostvarenja

komunikacijskog cilja; ideja da nešto želimo reći te organizacija te ideje planiranjem govornih
činova

- Biranje redoslijeda kojim bi informacije trebale biti iskazane (želimo to izvršiti što
jednostavnije i transparentnije); način sekvencioniranja ideja = linearizacija
- Uglavnom se odvija već za vrijeme govora

Mikroplaniranje= proces detaljnog planiranja (popunjavanja) svakog govornog čina

 - Odlučujemo koje informacije ćemo naglasiti i koje ćemo uopće uključiti u iskaz kako
bismo ostvarili komunikacijski cilj, a koje ćemo izbaciti iz iskaza jer odvraćaju
slušatelja od glavne poruke = instrumentalnost
- Cilj je prenijeti poruku što sažetije i jasnije kako ne bismo preopteretili vlastiti i
slušateljev kognitivni kapacitet = kognitivna ekonomija
- kao i makroplaniranje, odvija se na preverbalnoj razini i zajedno rezultira
preverbalnom porukom koju govornik tek treba pridati jezičnu formu

Pauza (stanka)= vrsta oklijevanja; u govoru može biti tiha ili popunjena

*fileri = ispunjene pauze koje govornik koristi da bi dobio na vremenu pri pronalasku riječi, a
da pri tom daju do znanja da nisu gotovi s iskazom (verbalni fileri- poštapalice, zvučni fileri –
hmm, aa i sl.)

- distribucija, učestalost i trajanje pauza često se koriste za proučavanje procesa

konceptualizacije i planiranja govornog jezika (manje planiranja – više pauza)
- pauze u spontanom govoru su češće i dulje, a ima i više kratkih pauza
- pauze u čitanom govoru imaju omogućavaju davanje strukture čitateljima, dovoljno
vremena da slušatelj obradi pročitano, a javljaju se u službi interpunkcije
- neke funkcije pauze: intonacija, prozodija, fiziološke pauze (regulacija disanja),
artikulacijske pauze (VOT), interpunkcija…
- da bi stanka bila pauza mora trajati minimalno 200 milisekundi

Psiholingvistička obilježja riječi

- čimbenici odgovorni za brže i točnije prizivanje riječi iz ML u jezičnom razumijevanju i

proizvodnji (predočivost, konkretnost/apstraktnost, čestotnost, dob usvajanja)
1) Konceptualne varijable
× Predočivost
= veći ili manji stupanj zamislivosti/ slikovitosti leksičkih jedinica
- semantička razina obrade
- visoka predočivost= relativno jasna mentalna slika; brža obrada – efekt
predočivosti
- niska predočivost= nejasna mentalna slika riječi; otežano
razumijevanje kod osoba s jezični teškoćama
- npr. emotivna stanja su predočivi pojmovi, iako su apstraktni
× Konkretnost/ apstraktnost
Konkretne riječi = odnose se na pojave iz stvarnosti koje je moguće
neposredno doživjeti osjetilima i djelovanjima
Apstraktne riječi = odnose se na značenja do kojih ne možemo neposredno
osjetilno doprijeti te njihova značenja zato moramo definirati drugim riječima
- Konkretne riječi lakše i brže prizivamo iz ML, a teže i kasnije ih gubimo
2) Lingvističke varijable
× Fonološka i morfološka složenost
 × Vrsta riječi
3) Varijable vezane uz uporabu
× Čestotnost
= procijenjena učestalost ponavljanja riječi u pisanom ili govorenom obliku
- Objektivna čestotnost je korpusni podatak dobiven brojanjem
ponavljanja neke riječi u pisanom ili govorenom obliku
- Subjektivna čestotnost je procjena pojedinačne uporabe ili susretanja
s određenom riječi (ugl. skale procjene)
- Viša čestotnost -lakše prepoznavanje, prizivanje i zadržavanje u ML-
efekt čestotnosti
× Dob usvajanja
= dob u kojoj je riječ i njeno značenje prvi put usvojeno; vro subjektivna
varijabla
- Ranije usvojene rijeli teže i kasnije gubimo, a lakše prizivamo

Lema = značenjsko sintaktička, predfonološka forma riječi; ne uključuje fonološki oblik riječi,
već samo njen sadržaj

Leksem = fonološka forma riječi u pisanom ili govorenom obliku

Morfemi = najmanja značenjska jezična jedinica

- rječotvorni morfemi daju značenje, a inflekcijski se mijenjaju gramatički

- hrv. jez. je inflekcijski vrlo bogat, razveden
- na osnovu baratanja morfemima zaključujemo o (dis)(a)gramatičnosti govora
- koliko je jezik razveden varira za svaki jezik, ali pohrana i proces obrade jedinstven je
svima, tj. strukturalne specifičnosti jezika se po istim zakonitostima obrađuju i
pohranjuju u mentalnom prostoru

Pogreška u govoru = pogreška napravljena pri govoru; govori nam o procesima i

reprezentacijama tijekom proizvodnje govora

- u logopediji analiziramo na manifestoj razini, ali nas zapravo zanima zastoj u

pozadinskom procesu koji onda ponovno na manifestnoj razini ispravljamo
- Fonološke pogreške = pogreške na razini leksema
- Leksičke zamjene, zamjene fonema, izgovorne pogreške, cirkumlokacije
- Prefonološke pogreške = pogreške na razini leme
- funkcionalne (zamjena funkcija riječima u istoj gramatičkoj kategoriji) i pozicijske
(zamjena položaja)

Fonološko enkodiranje= procesi kojima se oblikuje zvučni oblik riječi; pridavanje zvučnog
oblika apstraktnoj formi riječi; dio procesa formulacije koji rezultira leksemom

Gramatičko enkodiranje= procesi generiranja rečenica pomoću niza lema čije su funkcije
specificirane; dio procesa formulacije koji rezultira lemom
 - subkomponente ovog su funkcionalna razina (biranje lema; na ovoj se razini događaju
greške supstitucije) i pozicijska razina (odabir sintaktičkog okvira; na ovoj razini greške
su morfološke)

Mentalni leksikon= rječnik/ mentalno skladište riječi u našim glavama koji se sastoji od
reprezentacija za oblike i sadržaje riječi; organizacija pojmova u umu i ukupni podatci o
riječima kojima se osoba služi

- elementi ML mogu, ali ne moraju nužno, biti pohranjeni u kategorije

- ML se stalno mijenja, dinamičnost (eleenti se miču i dodaju) i rekonstruiranje
(međuodnosi čestica se mijenjaju)
- opseg 50 000 – 250 000

Proces leksikalizacije= proces odabira riječi; put od koncepta do leksema; proces

''prevođenja'' misli u riječi

Koncept → (traženje riječi) → Lema → (gradnja riječi) → Leksem

Mozgovna specijalizacija

- Polovice (hemisfere) mozga specijalizirane su za različite zadaće, a za jezične

sposobnosti dominantna je lijeva hemisfera. Kako lijeva hemisfera mozga upravlja
desnom polovicom tijela, desno uho prednjači (right ear advantage) pri slušanju jezika
te to odražava jezično procesiranje u lijevoj polovici.
Evolucija jezika

Sintaktička obrada= inkrementalni procesi uključeni u izgradnju sintaktičkih struktura tijekom

razumijevanja jezika; jedna od razina rečenične obrade; viša razina obrade u odnosu na one
u kojima gledamo zasebne elemente

Tumačenje sintakse

Sintaktički markeri (ključevi)

- Olakšavaju obradu; jezično su specifični (u smislu manifestne jezične strukture), ali

služe istoj svrsi u svim jezicima
1) Morfemi – jasno označavaju sintaktičku strukturu te time olakšavaju obradu
2) Prozodija i interpunkcija – naglasne cjeline, intonacija i interpunkcija često su
motiviriani kao sintaktički ključevi

Modularnost= hipoteza da su kognitivni procesi odijeljeni u različite sisteme; može se

odnositi na to da je kognitivni sistem za jezik odvojen od ostalih kognitivnih sistema (vanjska
modularnost jezika) te na to da postoje odvojeni moduli za različite aspekte jezičnog
procesiranja (fonologija, semantika itd.) (modularnost unutar jezika)

Pojava na vrhu jezika= fenomen nepotpunog prisjećanja riječi, odnosno prisjećanje nekih
segmenata riječi (početak/kraj ili semantička kategorija) uz snažan osjećaj blizine slike riječi
- dokaz da pretražujemo ML na različite načine te da jednoj lemi pripisujemo nekoliko
različitih svojstava. Zato se u prizivu odgovarajućeg leksema možemo osloniti na fonološka,
morfološka i semantička obilježja.
- lakše se dosjećamo početka i kraja riječi nego li sredine riječi (počeci su bitni za
pretraživanje u mentalnom leksikonu, a krajevi (bar u engleskom) reflektiraju važnu
ulogu sufiksa)
McGurkov efekt= Perceptivni fenomen koji pokazuje interakciju vizualnih i auditivnih ključeva
pri percepciji poruke; nepreklapanje vizualnih i auditivnih ključeva pri primanju poruke može
rezultirati percepcijom treće poruke

- Iluzija se javlja kada je slušna komponenta jednog zvuka uparena s vizualnom

komponentom drugog zvuka, što dovodi do percepcije trećeg zvuka
- Osoba sluša audio snimku jednog zvuka, gleda video osobe koja proizvodi drugi zvuk,
a percipira treći zvuk
- pokazatelj je multimodalnosti jezika

Segmentacija= proces u jezičnoj obradi u kojem odvajamo jedinice inputa kako bismo ih
mogli zasebno procesirati; razdvajanje niza zvukova u odvojene riječi

- svaki input potrebno je segmentirati i analizirati u lingvistički smislene jedinice

Percepcija govora

?? procesi kojima čujemo, interpretiramo i razumijevamo govor.

- prema pasivnim modelima govorne percepcije, mi imamo pohranjene sisteme
uzoraka s kojima uspoređujemo govor koji čujemo
- prema aktivnim modelima govorne percepcije, percepcija govora je pod utjecajem
naše vlastite sposobnosti kao proizvođača govora t.d.  pri slušanju uspoređujemo
input s uzorcima koji bi nastali kao rezultat naše vlastite proizvodnje. Tj, govor
percipiramo sistemom analize po sintezi - sinteza outputa i usporedba toga s
analizom inputa
- kontinuitet signala = tok govora koji dolazi iz jednog izvora; pomaže slušaču u
slijeđenju toka govora i razumijevanju → koktel efekt = sposobnost slušatalja da
slijedi govor jednog govornika unatoč tome što se nalazi u okolini gdje u kojoj drugi
pričaju
- jezične signale ne percipiramo jednako kao i nejezične sadržaje, ali možemo smanjiti
utjecaj negovornih signala na percepciju govora → efekt restoracije fonema = kad je
u govoru neki fonem zamijenjen nejezičnim zvukom (npr. kašljem), slušatelj će vrlo
vjerojatno percipirati rijel kao da je izgovorena u potpunosti – ovo se događa samo
kad jezični i nejezični stimulus zajednički imaju smisla

Vizualna percpepcija jezika

- Faze u viz. percepciji jezika: input → međumemorija → radna memorija → integracija

analiziranog → lingvistička i kognitivna interpretacija teksta
 - Efekt superiornosti riječi= indvividualna slova brže i točnije prepoznajemo kad se
nalaze unutar niza slova koji tvori pravu riječ nego li unutar niza koji tvori ne-riječ
- Fiksacija oka pri čitanju dulja je nego što je potrebni za prepoznavanje riječi jer nam
je potrebno dulje vremena za transfer informacija iz vizualne međumemorije u radnu
memoriju (odakle se onda šalje na daljnje procesiranje)
- Čitamo tako da fiksiramo točke, a ne linearno slovo po slovo – zato što ne nose svi
elementi teksta/ rečenice istu količinu informacija (postoji zalihost)- fiksiramo se na
riječi koje nose informacije – mehanizam obrade informacija je vrlo selektivan
(odnosi se i na vizualnu i auditivnu obradu) tako da se ''sidrimo'' na značenjski bitne
riječi;

Hemisferna organizacija= Polovice (hemisfere) mozga specijalizirane su za različite zadaće, a

za jezične sposobnosti dominantna je lijeva hemisfera. Kako lijeva hemisfera mozga upravlja
desnom polovicom tijela, desno uho prednjači (right ear advantage) pri slušanju jezika to to
odražava jezično procesiranje u lijevoj polovici.

Pokreti oka= pokreti pogleda oka iz jedne u drugu poziciju; sastoji se od fiksacija i skakada
(pokret oka pri čitanju s jedne fiksacije na iduću); često se koristi kao mjera procesiranja koje
se događa pri čitanju

Govorna obrada

Predleksička analiza= automatski perceptivni procesi kojima se vrši analiza govornog inputa u
lingvistički važne jedinice; analiza zvučnog inputa (ili vizualnog) kojom se pretražuju i izvlače
relevantni elementi koje onda treba pronaći u ML

- Vjerojatno se bazira se na fonemu kao najmanjoj razlikovnoj jedinici te upravo

njihova mala veličina i ograničenost jedinica koje se treba prepoznati rezultira bržim i
efikasnijim procesiranjem
- Postoje i teorije da se bazira na jedinicama manjim (razlikovne značajke – šumnost,
nazalnost…) i većim od fonema (slog, riječ…)

Aktivacija= pobuđivanje mentalnih reprezentacija, elemenata u mentalnom leksikonu kad se

s njima uspostavi kontakt
- pri uspostavljanju kontakta aktivira se više kandidata te se vrši selekcija
- postoje razine aktivacije – što veći dio inputa koji podržava određeni leksički element
čujemo, to je razina aktivacije za njega veća – selekcija se vrši tako da eliminiramo
kandidate dok ne otane sao jedan leksički element → točka jedinstvenosti = točka u
kojoj je čuto dovoljno fonetičkih informacija da ostane samo jedna riječ kao
mogućnost; točka u kojoj se riječ više ne preklapa s članovima početne kohorte ili
točka prepoznatljivosti = točka u kojoj je jasno o kojoj se riječi radi ne samo zbog
linearna analize već i zbog konteksta koji eliminira druge kandidate
-
Kontakt= proces povezivanja outputa predleksičke analiza s elementima pohranjenim u
mentalnom leksikonu
- po paralelnim modelima leksičkog procesiranja uspostavljaju se simultani kontakti s
više riječi odjednom, a po serijskim modelima leksičkog procesiranja razmatra se
jedna po jedna riječ
- početak riječi važniji je za aktivaciju kontaktnih riječi u ML

Pristup= u prepoznavanju riječi može značiti ostvarivanje prvog kontakta s leksičkim unosima
ili dohvaćanje informacija o riječi iz ML

- leksički pristup = faza u jezičnoj proizvodnju u kojoj leksički pohranjene informacije o

riječi postaju dostupne za daljnje procesiranje, događa se prije sekekcije konačne
riječi

Prepoznavanje= identifikacija lingvističke jedinice

- Faze: predleksička analiza → kontakt → aktivacija → leksički pristup → selekcija →

prepoznavanje
- Malo je dokaza da kontekstualne informacije doprinose predselekciji riječi kandidata
pri normalnom brzom procesiranju, ali mogu imati neposredan učinak kroz leksički
pristup: ta leksička informacija suprotstavlja se interpretaciji rečenice koja je u tijeku
→ mijenja se leksička aktivacija kontaktiranih riječi → integriraju se kontekstualne i
leksičke informacije → brže prepoznavanj riječi unutar konteksta nego li zasebne
riječi → do točke prepoznavanja može doći prije nego do točke jedinstvenosti ako
kontekstualna informacija eliminira kandidate + što više riječi u rečenici čujemo to je
kompletnija interpretacija

Kompeticija= dvije ili više reprezentacija (npr. riječi) mogu konkurirati jedna drugoj pri
procesiranju;  “natjecanje” dvaju ili više elemenata mentalnog leksikona koji se aktiviraju u
procesu prepoznavanja

- dva vrlo slična pojma (na konceptualnoj razini) uzrokuju istovremenu aktivaciju dviju
različitih lema
- prepoznavanje riječi ovisi i obilježjima te riječi i o riječima natjecateljima
- natjecanje inhibira (negativno utječe) na aktivacijske levele riječi s kojima se natječe

Rječnička pravilnost ??= pravilna korespondencija spellinga i izgovora riječi, tj. obilježje riječi
da njen izgovor slijedi opće pravilnosti
- riječi koje su više rječnički pravilne lakše se procesuiraju (pogotovo ako riječ nije česta;
brzina procesiranja za riječi visoke čestotnosti nije pod utjecajem rječničke pravilnosti)
Čimbenici vizualnog jezičnog prepoznavanja

 efekt superiornosti riječi 

 = lakše prepoznajemo riječi nego ne-riječi te lakše prepoznajemo zasebna slova ako
se nalaze unutar niza koji tvori stvarnu riječ
(ovo sugerira da ne procesiramo riječ slovo po slovo, već da prepoznavanje riječi
omogućava pristup čitanju slova)
 dužina riječi
= broj slova koje riječ sadrži; utječe na pamćenje riječi i njihovo prepoznavanje t.d.
riječi s 3-5 i 5-8 slova prepoznajemo gotovo jednako brzo, a sporije riječi s 8-13 slova
 čestotnost
= obilježje riječi koje se zasniva na tome koliko često se s riječi susrećemo ili
koristimo; riječi veće čestotnosti brže i točnije prepoznajemo
 pravilnost (odnos spellinga i izgovora)
= obilježje riječi da su joj spelling i izgovor u korespondenciji; brže procesiramo riječi
koje su pravilnije (tj. čiji izgovor slijedi opće zakonitosti)
 susjedstvo
= skupina riječi grupirana na osnovu međusobne sličnosti; važna obilježja svakog
susjedstva su njegova gustoća/veličina i čestotnost članova
- kako utječe čestotnost članova? susjedi visoke čestotnosti -> sporije
prepoznavanje
- kako utječe veličina susjedstva ? utječe samo na riječi niske čestotnosti t.d….
 u zadatcima imenovanja olakšavajuće (vrijeme reakcije je brže ako
riječ dolazi iz velikog susjedstva)
 u zadatcima jedinstvene identifikacije (otkrivanje riječi malo po malo)
inhibicijski
 u zadatcima leksičke odluke varira ovisno o tome koliko korištene ne-
riječi nalikuju na prave riječi
- svaka riječ pripada nekom susjedstvu u kojem se nalaze riječi sličnih svojstava,
a prepoznavanje ovisi i o fonološkoj sličnosti
Arhitektura sustava jezične obrade

 Modularnost unutar jezika

= postojanje različitih, međusobno odvojenih modula za različite vrste jezičnog
procesiranja ili različite razine jezičnog procesiranja
 zagovornici strogog modularnog pristupa smatraju:
o svaki je proces unutar modula strogo odijeljen od ostalih procesa te su oni
međusobno neovisni
o moduli su informationally encapsulated (?), tj. procesi unutar svakog modula
su zatvoreni; ne trebaju im informacije drugih sistema kako i obavili svoje
zadatke
o linearnost procesiranja = svaki modul prima određenu vrstu inputa, obrađuje
ga, derivira i novonastali output šalje u idući modul
 o automatizacija procesiranja =  ako model primi neki output, mora iz njega
barem pokušati generirati odgovarajući output
- studije oštećenja mozga podupiru ideju da su sintaksa i semantika nezavisne jedna od
druge (Brocina afazija i Wernickeova afazija), ali treba uzeti u obzir da se pri
razumijevanju oslanjamo na razne izvore informacija koji iako međusobno možda jesu
odvojeni, svakako jesu u interakciji pri jezičnoj (pa i rečeničnoj) obradi
 Vanjska modularnost jezika
 zagovornici modularnog pristupa smatraju da postoji mnogo vrsta
mentalnih/kognitivnih sposobnosti te da svaka od njih funkcionira zasebno i
na svoj način, a jezik je jedna od tih sposobnosti.
 zagovornici nemodularnog pristupa smatraju da su jezik, pamćenje,
zaključivanje i ostale sposobnosti samo sastavnice koje tvore generalni
mentalni kapacitet za oblikovanje i manipulaciju koncepata i ideja. Sasstavnice
ne funkcioniraju kao zasebni moduli, već kao jedinstven sustav.
ZAKLJUČAK: vjerojatno postoje moduli za različite zadatke obrade, ali su propusni te mogu
dijeliti informacije pri obradi
-argumenti:
- riječi lakše i brže prepoznajemo unutar konteksta nego izolirano (sugestira na
interakciju obrade rečenice i prepoznavanja riječi)
- govorne greške blends (npr. person/people - perlple) uglavnom uključuju riječi koje su
fonološki i semantički slične (također sugerira da postoji interakcija raznih informacija pri
jezičnoj obradi)

Napomena: ovo nisu svi pojmovi kojima treba ovladati, već na neki nacin objedinjuju sve osnovne teme
JOŠ NEKI POJMOVI

METAJEZIK= sofisticirana svijest o jeziku; znanje o jeziku

UNIVERZALNA GRAMATIKA= sistem principa i pravila koji su sastavni svim ljudskim jezicima

GOVORNI ČIN= čin kojim prenosimo poruku sugovorniku. Govornim činom ne samo da
iznosimo informaciju već i vršimo neku akciju (npr. Možeš li mi dodati sol? Govori o tome da
osoba želi sol)

REPREZENTACIJA = pohranjena ili konstruirana mentalna forma lingvističke jedinice

EFEKT LEKSIČKE PRISTRANOSTI = kad griješimo u govoru uglavnom ćemo proizvesti netočnu,
ali postojeću riječ