Agricultural Rural Development Center

TRA Tešanj Development Agency

VODIČ ZA KORISNIKE
SORTIMENTI JAGODIČASTIH VOĆKI
ZA KOOPERACIJU

Tešanj, septembar 2015.

Uvodna riječ
Poštovane i poštovani,

TRA Agencija za razvoj općine Tešanj uz podršku katarske organizacije "Aid Charity al-
Qatariya", realizuje projekat "Podizanje nasada malina na području općine Tešanj“ počev
od august 2014. godine. U dosadašnjem periodu, potpisani su ugovori sa 50 korisnika
(19 korisnica), čime je za 35 % nadmašen prvobitni plan donatora. Ovom prilikom želimo
istaknuti veoma korisnu saradnju sa organizacijom Vakufa iz Sarajeva koja nam pruža
tehničku podršku u realizaciji projekta i pripremi izvještaja prema donatoru.

Vizija TRA je da Tešanj postane sredina poslovne izvrsnosti sa “10 E budućnosti”, što
podrazumijeva: Ekonomiju, Elektronsku upravu, Ekologiju, Edukaciju, Energiju,
Ekohranu, Etnologiju, Estetiku, Etiku i Europsku Uniju. Alati za ostvarivanje Vizije “10E
Dr.sc.Ismar ALAGIĆ budućnost” predstavljaju put za brendiranje koncepata izvrsnosti u radu TRA, čime se
dipl.inž.maš. potvrđuje slogan „TRA Agencija – Vaš pouzdan partner za zajednički uspjeh“.
Direktor
To predstavlja 39,1% proizvođača koji su žene, što U narednom periodu radili bi na kreiranju slijedećih
predstavlja značajan potencijal za dalji razvoj i instrumenata podrške:
unapređenje proizvodnje jagodičastog voća.
Podrška transferu informacija i znanja u proizvodnji
Značajno iskustvo u plantažnoj proizvodnji šumske jagodičastog voća;
jagode sorte REGINA prisutno je na lokalnom nivou.
Podrška novim investicijama u proizvodnji
TRA Agencija razvija kapacitete za tehničku i poslovnu jagodičastog voća;
podršku namijenjenu proizvođačima po principu „od
polja do stola“ odnosno „od polja do hladnjače“. Podrška proizvodnji i otkupu plodova;

Ovo je proisteklo iz činjenice da u narednom periodu Institucionalno denisanje integralne proizvodnje

proizvođači moraju biti svjesni vlastitih ograničenja i
potražiti pomoć u razvoju, ili pronaći kvalitetne
partnere u distribuciji proizvoda.
Proces nastupa na tržištu počinje razumijevanjem
potrošača i prilagođavanjem ponude trendovima i
zahtjevima kupaca (kulture, sorte, sezonalnost), a to
su sve područja kojima pretendira da se bavi TRA
Agencija u narednom periodu.
jagodičastog voća;
Unapređenje nakon berbe (pakovanje, skladištenje,
transport, marketing);
Podrška ugovaranju proizvodnje i prerade
poljoprivrednih proizvoda;
Podrška uvođenju međunarodnih standarda;

U narednom periodu TRA Agencija želi da posebnu Jačanje politike kvaliteta i usklađivanje sa
pažnju posveti komunikaciji sa domaćim standardima EU;
otkupljivačima i usmjeri pažnju na organsku
proizvodnju. Organizovanje i nastup na poljoprivrednim
sajmovima i izložbama i dr.
TRA Agencija kroz uspostavljen „fond povrata
uloženih sredstava“ pruža potpunu podršku TRA Agencija sa ARC TRA (Centrom za agrokulturu i
farmerima sa ciljem podizanja novih nasada ruralni razvoj Tešanj) želi da se pozicionira u pružanju
jagodičastog voća na području općine. podrške proizvodnji sorti jagodičastih voćki za
kooperaciju „barem za korak ispred drugih“.
Zašto jagodičasto voće?
Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i Prema pokazateljima Vanjskotrgovinske komore BiH
ekonomskih odnosa BiH koji su usaglašeni sa (VTK) jagodičastog voća je sa 16.553.086,00 KM u
podacima kojima raspolaže FAO u strukturi 2009. godini dostigao iznos od 43.039.202,00 KM u
poljoprivrednih proizvoda koje proizvodi BiH 2014. godini.
uočavamo da se prema nansijskom obimu
proizvodnje malina nalazi na 15, a jagoda na 16. Ovo predstavlja povećanje od 2,6 puta i najbolju
mjestu, sa procijenjenom godišnjom proizvodnjom od preporuku za dalji razvoj navedenog sektora.
16.000 tona. Istovremeno uvoz jagodičastog voća u BiH snizio se sa
vrijednosti 3.652.354,00 KM u 2009. godini na iznos
Izvoz maline iz BiH je tokom 2014. godine iznosio 34,5 2.405.051,00 KM u 2014. godini.
miliona KM od čega je 98% bilo u smrznutom i 2% u
svježem stanju. Potom u strukturi izvoza slijede U strukturi izvoza dominira smrznuta malina (79%),
borovnica (3,2 miliona KM) i jagoda (2,3 miliona KM). smrznuta borovnica (7%), smrznuta jagoda (5%),
Kada je riječ o proizvodnji maline, BiH se prema smrznuta kupina (5%), smrznute crvene ribizle (2%),
raspoloživim podacima nalazi na 11.mjestu u svijetu. svježe maline (1%) i dr. Ako analiziramo strukturu uvoza
U kojoj drugoj djelatnosti ili proizvodnji naša država jagodičastog voća u BiH iz 2014. godine, tada dolazimo
zauzima 11. poziciju u svijetu? do zaključka da dominira smrznuta malina (43%), potom
slijedi svježa jagoda (19%), smrznuta borovnica (12%),
Provedene analize govore da bi se primjenom smrznuta jagoda (11%), smrznuta crvena borovnica
određenih mjera integralne proizvodnje uz primjenu (5%), smrznuta crna borovnica (5%) i dr.
modernih tehnologija uzgoja i višem stepenu znanja
prinosi maline mogli povećati na iznos 15t/ha, što bi
automatski BiH uvrstilo na 6.mjesto u svijetu sa
godišnjom proizvodnjom od cca. 21.000 tona.

U BiH malina predstavlja jedan od najprotabilnijih

izvoznih artikala. Najveći deo izvoza usmeren je na
Evropsku uniju. Prema raspoloživim podacima u
periodu 2010-2014. godina u BiH su zasnovane
površine pod jagodičastim voćem veličine 149,24 ha,
od čega su nove površine pod malinama veličine
79,92 ha (53,55%). Analizirajući podatke uvoza u posljednjih nekoliko
godina, dolazimo do zaključka da je ogroman potencijal
Raspoloživi podaci govore da u BiH djeluje 17 za supsticiju uvoza i plasman na domaćem tržištu
ozbiljnih hladničkih kapaciteta sa instaliranih cca. jagodišastog voća prvenstveno u mjesecu mart, aprilu i
9.000 tona. maju.

Neki od značajnih aktera u području otkupa i Sektor proizvodnje jagodičastog voća predstavlja
instalisanih hladnjičarskih kapaciteta su: Heko perspektivnu proizvodnju, gdje je omjer 15:1 izvoza
komerc, Boss Agro Food, Prijedorčanka, Klas, Vrganj i prema uvozu u BiH. Najviše izvozimo smrznutu malinu
dr. (Willamette, Meeker), ali raste značaj kupina, jagode
(pogotovo šumske), borovnica, te svježe maline (Polka).
Za male proizvođače, domaće tržište nudi određeni
potencijal za plasman svježeg jagodičastog voća, a Domaće tržište je još dosta zanemareno u smislu
trendovi vezani za potrošnju jagodičastog voća su potencijala za plasman, a mogućnosti su brojne .
pozitivni.

3
 Zasad maline dvogodišnjeg tipa

Sistem uzgoja maline dvogodišnjeg tipa

Dvogodišnji tip plodonošenja – ovi tipovi proizvode plodove samo na izdancima koji su stari dvije godine.
Plodovi se proizvode na bočnim granama tzv. plodonosnim mladarima, rodnim grančicama, koje se pojavljuju
iz aksilarnih pupoljaka (pupoljci koji se razvijaju u pazuhu lista) na cjelokupnoj dužini dvogodišnjih izdanaka.
Nakon plodonošenja izdanci odumiru i moraju biti uklonjeni da oslobode prostor za nove priraste koji se
pojavljuju iz pupoljaka na korjenovom sistemu ili pak iz baze-osnove biljke.

Morfološke i biološke karakteristike dvogodišnjih sorti maline uslovile su i adekvatan sistem uzgoja, koji
podrazumjeva naslon od betonskih ili drvenih stubova za koje se ksira i duž reda postavlja žica. Takođe, na
stubovima se ksiraju poprečne prečage na čijim krajevima se instalira špaga, a broj i dužina istih zavisi od
kultivara koji se gaji. Ovakav sistem uzgoja naziva se vertikalni špalir i u praksi je najzastupljeniji kod ovog,
dvogodišnjeg tipa maline. U proizvodnoj praksi kod vertikalnog špalira obično se postavljaju tri reda žice, gdje
je prva namijenjena kao nosač crijeva sa kapaljkama za navodnjavanje i postavlja se na visini od 0,3 m iznad
zemlje, a ostale druga na 1,1-1,2 m, i treća na 1,8m, te služe za pridržavanje izdanaka.

Za ovu namjenu uobičajeno se koristi pocinčana žica debljine 2 do 3 mm. Standardna visina stuba za sve
kultivare dvogodišnjeg tipa maline iznad zemlje iznosi 2 m, i nema potrebe istu smanjivati prilikom pravljenja
stubova, jer to direktno utiče na prinos koji se postiže po jedinici površine. Razmak na koji se stubovi postavljaju
u redu zavisi od materijala od kojeg su isti izrađeni i u slučaju drvenih isti iznosi 5-7 m, a betonskih 8-10 m.

Kada su u pitanju poprečne prečage na stubovima broj i dimenzije istih zavisi prvenstveno od kultivara, s
obzirom da se među njima razlikuje dužina plodonosnih mladara. Kada je u pitanju forma naslona za kultivar
'Willamette' ista podrazumjeva postavljanje dvije poprečne prečage na svaki stub na visini od 70 cm i 150 cm,
dužine 60 cm, na čijim krajevima se postave špage koje služe kao oslonac plodonosnim mladarima koji se
povijaju pod težinom roda. Kultivar dvogodišnjeg tipa maline 'Meeker', zbog izrazite bujnosti plodonosnih
mladara zahtjeva drugačiju formu naslona, te se poprečne prečage instaliraju u tri nivoa i različitih dužina: prva
na visini 70-90 cm od zemlje dužine 100 cm, druga na 120-140 cm dužine 80 cm i treća na visini 170-180 cm
dužine 60 cm. Ovakav tip naslona važi i za kultivare 'Tulameen' i 'Glen Ample' koji su zastupljeni u proizvodnji na
području BiH.
4
Izbor i ocjena mjesta za sadnju maline
Prosječni vijek trajanja malinjaka se kreće od 10 do 15 Malina cvjeta nešto kasnije, te njeni cvjetovi izbjegavaju
godina, stoga je vrlo važna i lokacija na koju će se opasnost izmrzavanja kao posljedicu ranih proljetnih
postaviti. Malina nema specičnih zahtjeva u pogledu mrazeva. Negativno dejstvo niskih temperatura u ovom
zemljišnih uslova za njen uzgoj. periodu može se odraziti prvenstveno na bočna
razgranjenja na dvogodišnjim prirastima. Dobro sazreli
Ipak, najviše joj pogoduju duboka (preko 1 m), prirasti maline uspješno odoljevaju dejstvu niskih
rastresita, propusna, dovoljno vlažna (75%), slabo zimskih temperatura. Kod osjetljivih sorata nekih godina
kisela (pH 6), srednje teška (sa oko 50% gline) i plodna se ipak mogu pojaviti manje ili veće štete od mraza.
zemljišta (sa oko 5% humusa.
Faktori koji utiču na osjetljivost prema niskim zimskim
U prirodnim populacijama malina se najčešće može temperaturama i na koje pri podizanju zasada treba
naći u brdskim područjima i to, i u uslovima svjetlosti, obratiti posebnu pažnju su:
ali i u uslovima sjene, uz povećanu vlažnost vazduha i
nešto niže ljetne temperature. Mada malina egzistira i Nedovoljna otpornost sorte na izmrzavanje, kao
na nadmorskim visinama do 2 000 m, proizvodna njena biološka odlika,
područja koja se preporučuju za podizanje novih
zasada ove vrste ne bi smjela prelaziti nadmorske Loša zdrastvenost i pripremljenost prirasta za zimu,
visine od 1 000 m, a za višerodne sorte 700-800 m. koja može biti posljedica prekomjernog đubrenja
azotnim đubrivima na kraju vegetacije,
Za uspješan uzgoj maline najbolja su područja
umjerene klime (srednje mjesečne temperature oko Oštećenja prirasta izazvana napadom štetočina ili
10°C i godišnje sume padavina 800-1 000 mm, uz biljnih bolesti,
njihov pravilan raspored), sa nešto svježijim ljetima i
umjereno oštrim zimama. Takođe, za dobro Nagli pad temperature u jesenjem periodu ili u
projektovan malinjak, preporučuju se sjeveroistočne periodu kretanja vegetacije i dr.
ili sjeverozapadne ekspozicije i nagibi terena do 10%.
U regionima sa dosta snijega obavezno treba planirati
uzgojne forme sa armaturom i sorte veće snage rasta
koja će obezbjediti snažnije priraste koji se najčešće ne
postavljaju tokom zime uz naslon, već se ostavljaju
slobodnim da bi tokom zime bili zaštićeni snijegom koji
ih prekriva. Tek na proljeće ovi se prirasti, po odabiru
najboljih, odnosno neizmrzlih i neoštećenih podižu u
vertikalan položaj i vezuju za žicu naslona.

Potencijalna parcela za sadnju maline

5
 Priprema zemljišta za sadnju maline
dvogodišnjeg tipa
Poslije izbora parcele pristupamo pripremi zemljišta za sadnju, koja obuhvata sljedeće radove:

Nivelisanje terena - na onim parcelama gdje ima mikrodepresija potrebno je teren izravnati radi
spriječavanja zadržavanja vode prema kojoj je malina izuzetno osjetljiva.

Suzbijanje korova - ovo je obavezna mjera na onim parcelama koje su zakorovljene. Korove treba
suzbiti pre podizanja zasada jer je kasnije to veoma teško i dosta poskupljuje proizvodnju maline.
Najlakše i najeftinije je korove uništiti u toku ljeta pre sadnje primenom totalnih herbicida.

Meliorativno đubrenje - na osnovu agrohemijske analize treba odrediti potrebne količine organskih i
mineralnih đubriva. Od organskih đubriva koristiti 40 do 50 t/ha dobro zagorjelog goveđeg ili ovčijeg
stajnjaka. U zavisnosti od sadržaja lakopristupačnih oblika fosfora i kalijuma i formulacije
kompleksnog mineralnog dubriva koje koristimo količine se kreću od 600 – 800 kilograma po hektaru.
Ukoliko se analizom utvrdi da je zemljište kiselo potrebno je izvršiti kalcikaciju. Potrebno je unijeti od
3 – 5 t/ha mljevenog krečnjaka u obliku CaCO3 ili 1.5 – 2 t/ha negašenog kreča. Krečni materijal se
unosi zajedno sa stajnjakom, polovina se unosi oranjem a druga polovina tanjiranjem.

Priprema zemljišta za sadnju

Oranje – poslije rasturanja stajnjaka, mineralnog đubriva i krečnog materijala pristupa se oranju na
dubinu od 30 – 40 cm bar mjesec dana prije sadnje.

Površinska priprema zemljišta - nekoliko dana prije sadnje potrebno je rasturiti preostale količine
đubriva i obaviti tanjiranje, drljačama i sjetvospremačem pripremiti zemljište za sadnju.

6
 Izbor sadnog materijala maline
dvogodišnjeg tipa i tehnike sadnje
Nakon pripreme zemljišta i dodavanja neophodnih Sadnja maline na nagnutim, dobro dreniranim
dodataka istom, sljedeći korak je formiranje redova za parcelama trebala bi biti tako postavljena da su redovi
sadnju. Malina se može saditi na ravnim parcelama, formirani nasuprot padu terena, čime bi se spriječila
pod uslovom da su ista dobro drenirana. Međutim, erozija zemljišta.
ova vrsta voća na ravnim parcelama sa slabo
dreniranim zemljištem treba saditi na gredicama, Iako se sadnja maline može obavljati od oktobra do
dimenzija približno 25 cm visine i 60 cm širine (slika). početka aprila zrelim izdancima (jesenja i proljetna
sadnja), ipak najčešći termini sadnje ove kulture su
Udaljenost između redova trebala bi iznositi 2,2-2,5 m kasna jesen i rano proljeće.
za malinu. Ovakav razmak će obezbjediti minimalan
prostor potreban za obavljanje neophodnih Jesenja sadnja se najčešće koristi, budući da ima niz
agrotehničkih radnji (fertilizacija, prskanje, branje), a prednosti, odnosno da daje najbolje rezultate prijema.
istovremeno će maksimizirati produkciju.
Neposredno pred sadnju obavezno je podzemni sistem
Razmak između redova takođe zavisi od veličine svake sadnice osvježiti, prvo skraćivanjem žila za ¼
mašina koje se upotrebljavaju prilikom održavanja njihove ukupne dužine, a potom potapanjem istog u
zasada, ali bi isti trebao biti adekvatan za vodenu smjesu podjednakih dijelova balege i ilovače, uz
motokultivator i frezu na razmicanje. dodatak dezifencijskog sredstva.

Priprema malina za sadnju

Izdanci maline sade se u pravilu na istu dubinu na tehnike sadnje ostalih vrsta voćaka. Nakon sloja plodne
kojoj su bili prije vađenja u matičnjaku, ali se u praksi zemlje kojima se prekrivaju žile sadnice, nanosi se sloj
zbog izvjesnog slijeganja zemlje, isti sade za 3-4 cm zgorjelog goveđeg stajnjaka u količini 1-2 kg po sadnom
dublje. Sadnja se u pravilu obavlja po oblačnom mjestu i 0,1 kg NPK formulacije 8:16:22, a potom sadno
vremenu, a njena tehnika zavisi od nivoa pripreme mjesto, uz lagano gaženje, potpuno prekriva zemljom.
zemljišta.
Nakon sadnje, posebno ukoliko neposredno po sadnji
Ukoliko je zemljište dobro pripremljeno sama sadnja postoji vjerovatnoća izostanka kišnih dana, svaka
može se obaviti u brazde. Međutim, ukoliko je parcela sadnica se zalijeva sa 3-4 l vode.
lošije pripremljena kopaju se pojedinačne rupe za
malinu dimenzija 20x20 cm, koje će omogućiti Skraćivanje posađenih sadnica predstavlja posljednju
neophodnu dubinu i pravilan raspored žila sadnicama radnju koju podrazumjeva tehnika sadnje. Ona se
maline. obavlja na 3-4 pupoljka, odnosno na dužinu oko 20 cm,
a u cilju boljeg prijema i stimulisanja veće vegetativne
Oblačno vrijeme je najpovoljnije za izvođenje sadnje, snage rasta budućih prirasta
čija se tehnika provođenja bitnije ne razlikuje od

7
 Održavanje malinjaka prve godine
nakon sadnje
Nakon sadnje maline, stari dio sadnice (oko 20 cm iznad površine tla) treba ukloniti kada novoformirani izdanci
dostignu oko 25- 30 cm dužine. Tijekom vegetacije novi izdanci se razvijaju, te s obzirom na to da su mladi i
osjetljivi, potrebno ih je pomoću naslona održavati u uspravnom položaju. Na kraju prve godine uzgoja, svako
sadno mjesto trebalo bi osigurati 2-3 nova izdanka.
Od važnijih radova u prvoj godini mora se istaći
borba protiv korova i štetnika, što zičkim što
hemijskim putem. U prvoj godini vrši se i
navodnjavanje ukoliko se za njega ukaže potreba
(duži periodi bez kiše, visoke temperature nekoliko
dana uzastopno).

Skoro da je nemoguće uzgajati malinu na

savremeni način bez sistema za navodnjavanje kap
Izgled malinjaka u prvoj godini rasta1 po kap.

Održavanje malinjaka druge i narednih

godina nakon sadnje
U proljeće druge godine na početku vegetacije obavlja
se prorijeđivanje izdanaka. Odstranjuju se svi oštećeni,
polomljeni i slabi, te se ostavljaju najbolji izdanci. Broj
izdanaka koji će se ostaviti ovisi o sorti i kondiciji
nasada, a u prosjeku iznosi 5-7 izdanaka po dužnom
metru. Zatim se svaki ostavljeni izdanak prikrati kratkim
rezom, tako da iznad gornje žice ostane 2-4 pupa,
odnosno da na cijelom izdanku ostane oko 25 pupova.

Tijekom vegetacije stalno rastu novi izdanci te je njih u

početku potrebno otklanjati, prije nego što stari
odrvene. Oni se otklanjaju negdje do sredine maja.
Nakon toga izdanci koji će se razviti poslije polovice
maja potencijalni su za plodonošenje sljedeće godine te
ih više ne uklanjamo nego ih ostavljamo da se razviju.

Svi izdanci koji su nam dali rod u ovoj vegetacijskoj

godini režu se do zemlje. Režu se oštećeni i slabo
razvijeni izdanci koji su se razvili ove vegetacijske
godine.
2
Uklanjanje starijih izdanaka
Sve što smo orezali treba iznijeti van iz malinjaka i spaliti
kako ne bi predstavljalo izvor zaraze. Ostaju mladi
izdanci koji ce se razvijati i donijeti nam plod sljedeće
godine. 1
Savremena tehnologija uzgoja maline, Maličević;Kurtović, GIZ 2015
8 2
Savremena tehnologija uzgoja maline, Maličević;Kurtović, GIZ 2015
Izrada programa
zaštite i đubrenja
Orijentacioni program zaštite sadrži slijedeće:

Zimsko prskanje da doprinese smanjenju pojave značajnih bolesti uzrokovane patogenima kao što su
Didimella applanata. Može se izvesti u fazi potpunog mirovanja maline.

Prskanje u momentu kretanja pupoljaka je namijenjeno suzbijanju antraknoze - pjegavosti

ljetorasta (Gleosporium venetum). Tretirati u momentu pucanja pupoljaka.

Prskanje kada su izboji veličine 25 - 40 cm (početak maja), izvodi se protiv plamenjače pupoljaka,
antraknoze, lisnih ušiju, grinja i drugih štetočina. Ovo tretiranje se izvodi samo po potrebi.

Prskanje pred cvjetanje se sprovodi neposredno pred početak cvjetanja protiv antraknoze,
plamenjače pupoljaka i izdanaka, hrđe i štetočina (malinin cvjetojed, malinin prstenar, lisne vaši...).

Prskanje poslije precvjetavanja. Namijenjeno suzbijanju istih bolesti kao prethodno ali se njime
suzbija i prouzrokovač truleži plodova (Botrytis cinerea). Prskanje protiv truleži se može ponoviti nakon
10 dana. Pri tome treba voditi računa da se plodovi ne smiju brati 20 dana nakon ovog prskanja.
Ukoliko su u malinjacima primijećene grinje onda u pripremljeni rastvor treba dodati neki od akaricida.

Prskanje po završenoj berbi se ne smije izostaviti. Primjenjuje se odmah po završenoj berbi (što prije
to bolje), a namijenjeno je suzbijanju plamenjače pupoljaka (Didimella applanata) i plamenjače
izdanaka (Leptosphaeria coniothyrium). Tretiranje se obavlja nakon uklanjanja i spaljivanja starih i
prorjeđivanja novih izdanaka (slabi izdanci sa znacima oboljenja). Takođe, ako je primijećena i
najmanja pojava grinja i u ovom prskanju primijeniti neki od akaricida ali ne isti preparat kao u
prethodnom tretmanu.

Drugo prskanje po završenoj berbi - u slučaju jače pojave plamenjače pupoljaka i plamenjače
izdanaka ovo prskanje treba ponoviti poslije 15 dana.
Đubrenje se radi na osnovu urađene analize tla. U osnovno đubrenje se dodaje po potrebni fosfor i kalij u
vidu NPK formulacije. Prihrana azotom se vrši u 2 navrata.

Jagodičasto voće
9
 Mogući problemi u produkciji maline -
Bolesti maline

Trulež korijena (tzv. Fitoftora) je jedna od

najopasnijih bolesti koja izaziva ogromne štete na
zasadima maline u BiH.

Uzrokuju je najmanje 8 različitih vrsta zemljišne

gljivice, koje pripadaju rodu Phytophthora.
Rezistentne-otporne sorte ovih gljivica mogu biti
prisutne u zemljištu nekoliko godina.
Za svoju reprodukciju iste zahtjevaju veliku količinu
vlage u zemljištu, što znači da slabo drenirana
zemljišta pogoduju razvoju ove bolesti, a bolest se vrlo
često javlja u donjim dijelovima zasada gdje je
zemljište više zasićeno vlagom.
Zaražen korijen maline3
Zaraženi listovi i izdanci prerano žute, te se na
listovima duž margina i nerava pojavljuju opekotine.
Incirani izdanci daju slabe plodonosne mladare, i svi
su kržljavi. Ukoliko ova bolest uznapreduje, zahvaćeni
izdanci maline se u potpunosti suše i propadaju.

Na slabo dreniranim-slabo propusnim zemljištima

preporučuje se saditi malinu na uzdignute lijehe-
gredice. Sorta maline Willamette izrazito je osjetljiva
prema ovoj bolesti. Takođe, veoma je važno prilikom
podizanja zasada maline obezbjediti kvalitetan sadni
materijal koji je oslobođen od Phytophthora nabavljen
od ispitivanih i certiciranih rasadnika. Prvi simptomi Nastanak Fitoftore usljed
truleži korijena koji se primjete jesu sušenje izdanaka i prekomjerne količine vode
vrhova mladica kod maline.

4
Simptomi didimele

Lisna hrđa, koju uzrokuje gljivica Phragmidium rubi-ideae jeste važna bolest koja zahvata malinu na području
BiH, tokom perioda sa dužim razdobljem vlažnog vremena.

Male, sitne gnojanice ispunjene prašnjavim sporama žute do narandžaste boje formiraju se na donjoj površini
zaraženih listova. Na plodu, pojedinačne gnojavice se grupišu u akumulacije proizvodeći mnoštvo žutih spora,
što zahvaćene plodove čini neprivlačnim i neprihvatljivim za svježe tržište. Rezidba izdanaka prema
propisanom sklopu biljaka omogućuje bolju cirkulaciju vazduha, te će biti od velike koristi u kontroli ove bolesti.
3
Savremena tehnologija uzgoja maline, Maličević;Kurtović, GIZ 2015
10 4
Savremena tehnologija uzgoja maline, Maličević;Kurtović, GIZ 2015
Štetočine maline

Malinina buba (Byturus tomentosus) je tvrdokrilac, Suzbijanje je potrebno provesti u vrijeme pojave
svijetlo smeđe boje, sa žućkastim dlačicama. cvjetnih pupoljaka i ne dozvoliti mu da položi jaja.
Prezimljava u zemljištu kao imago ili u obliku lutke. Malinin staklokrilac prvi znak koji ukazuje na prisustvo
ove štetočine je venenje i sušenje listova na
Odrasli insekti se pojavljuju krajem aprila i početkom napadnutom izdanku koje se obično javlja prije
maja. cvjetanja.

Štete izazivaju odrasli insekti koji se hrane mladim Nekoliko izdanaka ili čak cijela biljka može biti
lišćem, dijelovima cvijeta i ploda, i larve plodovima. uništena od strane ove štetočine. Životni ciklus ovog
insekta traje dvije godine. Prema tome, zaražene
Suzbija se neposredno pred cvjetanje, mehaničkim i plantaže tretirati dvije godine uzastopno kako bi se
hemijskim mjerama. Poseban problem kod suzbijanja prekinuo životni ciklus štetočine.
ove štetočine je taj što se ona najviše javlja u vrijeme
cvjetanja maline, zbog čega je jedini trenutak
tretiranjem hemijskim preparatima neposredno pred
početak cvjetanja.

Biljna uš

Malinu napada više vrsta lisnih ušiju. Ove štetočine

prezimljavaju u obliku jaja koja su skrivena u
pupoljcima izdanaka maline. Sa početkom vegetacije u
kolonijama napadaju lišće, mlade izdanke i rodne
grančice sišući sok, i time iscrpljujući biljku. Prenosioci
su mnogih bolesti.

Imaju 7-8 generacija godišnje, nekada i do 15, te se

redovno moraju suzbijati primjenom adekvatnih
insekticida.
5
Malinina buba

Malinin cvjetojed (Anthonomus rubi) je odrastao

insekt je sitan, dužine oko 3 mm. Prezimljava u
zemljištu, ima jednu generaciju godišnje.

Odrasle ženke polažu jaja u cvjetni pupoljak,

zasjecajući pri tome peteljku, što izaziva sušenje
pupoljka. Biljna uš
5
Savremena tehnologija uzgoja maline, Maličević;Kurtović, GIZ 2015 11
 Instalisan sistem za navodnjavanje

Principi integralne zaštite maline

dvogodišnjeg tipa
Integralna zaštita maline podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje
ekonomskih, ekoloških i toksikoloških faktora pri čemu se kod jednakog ekonomskog učinka prednost daje
ekološki i toksikološki prihvatljivim mjerama.

Također, to je procjena i primjena svih raspoloživih metoda zaštite bilja te potom integriranih u odgovarajuće
mjere kojima se sprečava razvoj populacije štetnih organizama, održava upotrebu sredstava za zaštitu bilja i
drugih oblika suzbijanja na nivou koji je ekonomski i ekološki opravdan, te smanjuju ili svodi na najmanju
moguću mjeru rizik za zdravlje ljudi i za okoliš. Kod »integrirane zaštite bilja« stavlja se naglasak na uzgoj
zdravih usjeva i nasada uz najmanje moguće ometanje agroekoloških sistemaa i potiču se prirodni mehanizmi
kontroliranja štetnih organizama.

Skraćeno, ovaj princip zaštite podrazumjeva prakse uzgoja, zičke i biološke metode, metode koje regulišu
ponašanje date štetočine, te hemijske metode. Ovakav sistem uzgoja zahtjeva maksimalnu pažnju proizvođača
i dobru koordijaciju sa strukom i novim metodama i načinima uzgoja. Za pravilnu implementaciju takvog
programa važno je znati da on obuhvaća:
Specične prakse uzgoja;
Tehnike praćena i monitoring;
Vremenski okvir za primjenu odgovarajućih
alata za kontrolu;
Osjetljivost kultivara, njegovu rezidentnost
na bolesti i štetočine;
Strategiju upravljanja rezidentnosti;
Identikacija štetnog organizma, poznavanje
njegove biologije i ponašanja;
Poznavanje korisnih organizama;
Kalibraciju prskalica;
Vođenje zabilješki, radna evidencija. Izgled parcele u proljeće nakon sadnje

12
Berba, klasiranje i pakovanje plodova
Obzirom da plodovi maline ne sazrijevaju jednovremeno, to se i njihova berba odvija u kontinuitetu, trajući vrlo
često i do mjesec dana. Obezbjeđenje sigurnog plasmana, u cilju postizanja potpunihekonomskih efekata, nije
samo važan preduslov koji proizilazi iz dugog vremenskog perioda berbe plodova, već i zbog izražene
nepostojanosti plodova ove vrste koji iziskuje plasman na tržište u što kraćem roku. Berba maline započinje
kada plodovi poprime boju pokožice karakterističnu za datu sortu i kada se isti lako odvajaju od cvjetne lože.
Prilikom berbe plodovi se ne smiju gnječiti, a beru se bez cvjetne lože i bez peteljke. Tokom perioda berbe, u
zavisnosti od klimatskih uslova, ista se obavlja svaki drugi dan, a sama tehnika berbe podrazumjeva kidanje
plodova, bez gnječenja, korištenjem palca, kažiprsta i velikog prsta. Za 1 ha zasada maline potrebno je i do 15
berača angažovanih svakodnevno, u trajanju od jedan mjesec. Posljednji podatak jasno ukazuje da je učešće
troškova berbe u ukupnim troškovima proizvodnje navedenih kultura značajno izraženo (70-80%). Rani jutarnji
i kasni popodnevni sati, vremenski su termini berbe plodova maline u toku dana. Plodovi ubrani pri većim
temperaturama vazduha ili po kiši, usljed nepoželjnih hemijskih procesa brzo se kvare i gube svoju upotrebnu
vrijednost. Distribucija plodova koji su ubrani u ranim jutarnjim satima mora se izvršiti isti dan, a plodovi koji su
ubrani u ranim jutarnjim satima mora se izvršiti isti dan, a plodovi koji su ubrani u kasnim popodnevnim satima,
naredni dan.

Malina - Willamette
‘Willamette’ (vilamet) je sorta dvogodišnje maline
crvene boje ploda koja je nastala na Univerzitetu u
Oregonu (SAD) ukrštanjem sorti 'Newburgh' i 'Lloyd
George'. Predstavlja hibrid američke maline (R.
strigosus) i evropske maline (R. idaeus).
Ovaj kultivar je selekcionisan 1936. godine, a u
proizvodnji je od 1943. godine. Nakon pedeset
godina od uvođenja u produkciju ovaj kultivar
predstavlja najzastupljeniju sortu iz grupe jagodastog
voća na području Bosne i Hercegovine i Srbije koji u
ukupnoj proizvodnji učestvuje 95 %. U svjetskoj
proizvodnji bila je vodeća sorta gotovo 40 godina, ali
je u ovoj deceniji došlo do širenja produkcije drugih
sorata iz ove grupe jagodastog voća vodeći se računa o
kvalitetu ploda, otpornosti na bolesti i štetočine i
zahtjevima tržišta.
Genotip 'Willamette' je bio dugo vremena vodeća
industrijska sorta. Kultivar 'Willamette' spada u
jednorodne sorte maline, mada se može desiti u
sušnim godinama da pojedini izdanci cvjetaju i
plodonose dva puta (remontantnost). U ovom slučaju
plodovi sazrijevaju tokom mjeseca oktobra i
novembra.

Sorta Willamette6

6
Savremena tehnologija uzgoja maline, Maličević;Kurtović, GIZ 2015 13
 Pravilna sadnja maline

Sezona branja: Berba počinje u drugoj godini. Sazrijevanje plodova počinje nešto ranije u nižim predjelima,
obično u prvoj trećini juna, dok u višim oko 15. juna. Sezona branja traje između 20 i 30 dana u zavisnosti od
položaja malinjaka.

Kvalitet ploda: Plod je srednje krupan do krupan (prosječna masa 4 g) i u punoj zrelosti ima jako crvenu boju,
tipičnog je okusa maline i lako se bere. Koštunice u plodu dozrijevaju istovremenoNakon berbe plodovi
kaliraju, tamne i ne mogu se dugo čuvati, te se moraju smrzavati, dakle 'Willamette' predstavlja industrijsku
sortu.

Upotreba ploda u svježem stanju: Sorta je namjenjena za industrijsku preradu

Upotreba ploda za zamrzavanje: Sorta je namjenjena za industrijsku preradu i za zamrzavanje. Izuzetno

dobrih karakteristika, ne mjenja svojstva kada se odmrzne.

Otpornost: Najvažnija osobina 'Willamette' u pogledu bolesti i štetočina u procesu proizvodnje je njegova
osjetljivost na trulež korijena (Phytophora fragariae var. Rubi) koja razara korijenov sistem, a na mladim
izdancima javljajuse tamne ulegnute pjege, izdanci vehnu i propadaju. Umjereno je osjetljiva na venuće
pupoljaka koje izaziva Didymella applanata. Otporan je na virus žbunaste kržljavosti maline (RBDV). Ovaj
kultivar maline je izrazito osjetljiv na trulež koju izaziva Botrytis cinerea, te je potrebno vršiti tretiranje prije i
za vrijeme berbe.

Karakteristike na polju: Nadzemni sistem 'Willamette' se sastoji od većeg broja uspravnih izdanaka, koji su
u fazi zrelosti crvenkasti sa trnovima koji su ravnomjerno raspoređeni cijelom dužinom izdanka. Ova sorta
maline ima osobinu da razvija veliki broj jednogodišnjih izdanaka u godini berbe, te se isti moraju uklanjati
do početka iste kako ne bi došlo do konkurencije sa onima koji nose rod. Bujnost je veoma izražena kod ove
sorte, posebno u slučaju jednogodišnjih izdanaka koji mogu narasti i do 3 m tokom vegetacije. Plodonosni
mladari su srednje dužine i ne lome se pod teretom roda, ali u određenim godinama oni mogu biti duži te
zahtjevaju dodatnu potporu.

Sadnice: Identično kao u slučaju sorti Polka, Tulamen i Fertodi Zamatos, kako je naknadno objašnjeno
Zemljište: Identično kao u slučaju sorti Polka, Tulamen i Fertodi Zamatos, kako je naknadno objašnjeno
Navodnjavanje: Identično kao u slučaju sorti Polka, Tulamen i Fertodi Zamatos, kako je naknadno
objašnjeno
Zasjena: Identično kao u slučaju sorti Polka, Tulamen i Fertodi Zamatos, kako je naknadno objašnjeno

Prinos: Prinos koji ova sorta maline omogućava u intezivnoj produkciji sa adekvatnim naslonom i sistemom
za navodnjavanje (kap po kap) se kreće u granicama 10-15 t/ha.

Cijena: Cijena kultivara Willametta u 2014. godini se kretala između 3,00 i 3,20 KM/kg, dok je u 2015. godini
dostizala cijenu do 3,50 Km/kg.
14
 Sorta Meeker7

Malina - Meeker
'Meeker' je sorta jednorodne maline nastala industriju na širem području Sjeverne Amerike je 60%,
ukrštanjem sorti 'Willamette' i 'Cuthbert' u SAD-u u dok ostatak pripada ostalim sortama, i to 'Willamette'
okviru oplemenjivačkog programa Washington State 30%, a 10% ostale sorte.
University (WSU, Ruyallup, Vašington).
Dakle, zahvaljujući ovoj sorti, područje Vašingtona je
Ovaj oplemenjivački program započeo je sa radom postalo jedna od vodećih regija svijeta u produkciji
1928 godine, a 1929. provedena su prva ukrštanja. U maline.
okviru istog stvoreno je 11 kultivara maline, i to: 1938.
'Washington' i 'Tahoma', 1953. 'Puyallup' i
'Goldenwest', 1956. 'Sumner', 1967. 'Meeker', 1989.
'Continental', 2003. 'Cascade Delight' i 'Cascade
Nectar', te 2005. 'Cascade Bounty' i 'Cascade Dawn'.

Jedan od najpoznatijih kultivara nastao u ovom

oplemenjivačkom programu jeste 'Meeker' stvoren od
strane oplemenjivača dr. Chester D. Schwartze. Ovaj
bujni kultivar sa plodovima visokog kvaliteta i dugim
plodonosnim izdancima pogodnim za mašinsku berbu
testiran je pod šifrom WSU 408, a u produkciju je
uveden davne 1967. godine.
Sjedinjene Države su treći najveći proizvođač maline
na Svijetu, a država Vašington nacionalni lider u
produkciji crvene maline koja je u 2010. godini
ostvarila produkciju od oko 31.818 t industrijske
maline. Sve ovo je zasluga kultivara 'Meeker' koji je
najviše uzgajana sorta maline na pacičkom
Sjeverozapadu (Vašington, Oregon, i Britanska
Kolumbija, Kanada).
I skoro više od četrdeset godina nakon nastanka
zastupljenost kultivara 'Meeker' u produkciji maline za
7
Smrznuta malina
Sezona branja: Orijentaciono gledano, kultivar
'Meeker' sazrijeva nedjelju dana iza sorte
'Willamette', a na većoj nadmorskoj visini sorta
'Willamette' sazrijeva kada genotip 'Meeker' u
nizinama.
Kvalitet ploda: Plod ove sorte je krupan (prosječna
masa ploda je 4,5 g), kvalitetan, izrazito crvene
boje. Oblik ploda je zarubljeno-kupast, a okus je
slatko nakiseo, aromatičan.
Ujednačene je boje, oblika i okusa tokom cijelog
perioda berbe. Plodovi dobro podnose mašinsku
berbu zbog jačih veza između koštunica, kao i
transport, te ne mijenjaju boju nakon odmrzavanja,
zbog čega je kultivar 'Meeker' idealan za industriju.
Savremena tehnologija uzgoja maline, Maličević;Kurtović, GIZ 2015 15
 Upotreba ploda u svježem stanju: Namjenjen je za industrijsku proizvodnju.

Upotreba ploda za zamrzavanje: Sorta je namjenjena za industrijsku preradu i za zamrzavanje. Izuzetno

dobrih karakteristika, ne mjenja svojstva kada se odmrzne.

Otpornost: U pogledu bolesti sorta 'Meeker' ima niz prednosti u odnosu na sortu 'Willamette' i to se ogleda u
tome što je manje osjetljiv na bolesti: didimelu, antraknozu, hrđu, dok na trulež korijena postaje tolerantna
ukoliko je zasad dobro uspostavljen. Kultivar 'Cuthbert' posjeduje gen otpornosti na Botrytis cinerea i taj gen
je inkorporiran u sortu 'Meeker'. Za razliku od sorte 'Willamette', kultivar 'Meeker' je osjetljiv na virus žbunaste
kržljavosti maline (RBDV) koja dovodi do pobačaja određenih koštunica i time reducira kvalitet ploda i prinos,
te na lisne uši (Aphidinae).

Karakteristike na polju: Sorta 'Meeker' u toku vegetacije formira veliki broj trnovitih izdanaka. Izdanci su
dugi, ne kao kod sorte 'Willamette', ali su bujniji. Genotip 'Meeker' se gajiu sistemu vertikalnog špalira. Ovaj
sistem uzgoja obezbjeđuje dovoljno manipulativnog prostora u malinjaku, visoke prinose i dobar kvalitet
ubranih plodova. Plodonosni mladari ove sorte često prelaze 50 cm dužine pa im je potreban dodatni
oslonac, te je time razmak između redova kod ovog kultivara veći u odnosu na isti kod sorte 'Willamette', i u
prosjeku iznosi 2,8-3,0 m.

Sadnice: Identično kao u slučaju sorti Polka, Tulamen i Fertodi Zamatos, kako je naknadno objašnjeno
Zemljište: Identično kao u slučaju sorti Polka, Tulamen i Fertodi Zamatos, kako je naknadno objašnjeno
Navodnjavanje: Identično kao u slučaju sorti Polka, Tulamen i Fertodi Zamatos, kako je naknadno
objašnjeno
Zasjena: Identično kao u slučaju sorti Polka, Tulamen i Fertodi Zamatos, kako je naknadno objašnjeno

Prinos: Uz odgovarajući naslon i sistem za navodnjavanje, prinos koji ova sorta omogućava se kreće u
granicama od 20–25 t/ha

Cijena: Cijena kultivara Meeker u 2014. godini kretala se u rasponu 3,20 - 3,50 KM/kg, dok je u 2015. godini
dostizala cijenu do 3,80 Km/kg.

Malina - Polka
Polka je remontantna sorta maline, veoma
visokih prinosa, krupnih plodova,
odličnog ukusa koji su veoma dugog
vijeka trajanja u svježem stanju.

Sezona branja: Polka pristiže na branje

u nižim predjelima BiH oko 15.jula, a u
višim oko 25 jula.

Ubiranje plodova traje duže u odnosu

na druge sorte, i to do kasne jeseni
odnosno do prvih mrazeva.

Sorta Polka

16
Kvalitet ploda: Polka ima krupne plodove prosječne
težine 6 gr kompaktnog oblika, sjajne tamno crvene
boje i odličnih skladišnih osobina u svježem stanju i
kao za zamrzavanje. Ukus ploda je prijatan i kao
takav je pogodan za prodaju u sveježem stanju na
domaćem tržištu, dok za evropsko tržište nije
preporučljiva.

Upotreba ploda u svježem stanju: Polka je tražena

sorta maline u BiH za svježu konzumnu upotrebu u Plod Polke
malim pakovanjima (125 i 250 gr.) po trgovačkim
centrima. Plodovi mogu na temperaturi od +2 do
+4°C biti svježi do 10 dana i pri tom odlično podnose transport na udaljena tržišta kao što je EU. Za svježu
prodaju plodovi se beru u 60% ziološke faze zrelosti (roze boje) direktno u male posude ili gajbe i što prije
idu u pothladu i na tržište.

Upotreba ploda za zamrzavanje: Između ostalog, polka se koristi za zamrzavanje i cijena je identična
ostalim sortama koje se koriste primarno za zamrzavanje. Na našim prostorima rašireno je mišljenje da je loša
za zamrzavanje što nije tačno. U procesu zamrzavanja se mora pridržavati određenog temperaturnog režima,
a najvažnije je da se prilikom presipanja iz gajbica u kartonske kutije taj postupak obavi pažljivije, jer se
dećava da plodovi pucaju pri grubom presipanju i kao takvi odlaze u nižu klasu. Znači, to zavisi isključivo od
radnika koji taj posao obavljaju u hladnjači.

Otpornost: Polka ima odličnu tolerantnost na bolesti, a na Botritis (sivu trulež) je malo osjetljiva i to u slučaju
loše i neadekvatne zaštite. Preporučuje se sadnja do 1.500 m nadmorske visine. Nije osjetljiva na
izmrzavanje, jer se na jesen po završetku branja svi izdanci prekose do površine zemlje i sklone sa parcele.
Narednog proljeća izbijaju novi izdanci koji daju plodove do polovine jula pa do jeseni.

Karakteristike na polju: Polka je bujna sorta maline sa podignutim izdancima kojima se lako manipuliše.
Sadnja se obavlja u jesen ili u proljeće u razmaku 0,4 x 3 m (8.250 kom/ha). U praksi se pokazalo da je
preporučljivo postavljanje podveze sa bočnih strana na visini 1-1,2 m u širini od 1 m na koje će se grane
nasloniti jer u suprotnom se mogu poviti pod teretom ploda.

Sadnice: Najbolje je koristiti certikovane kontejnerske sadnice i sadnice koje se vade direktno sa korjenovim
sistemom iz zemlje. Tokom jeseni ili u proljeće se sade na dobro pripremljeno zemljište, tako da se vrat
korijena ne potopi već da bude na površini kao na slici (dole data slika) i zatrpati sitnom zemljom, potom
blago pritisnuti rukama (a ne nogama) i dobro zaliti vodom, kako bi se ostvario bolji kontakt sa zemljom.
Sadnice prije sadnje potopiti u rastvor ilovače i svježe goveđe balege sa vodom ili u rastvor za bolje
ukorenjavanje i zaštitu korijenovog sistema i to 0,1% (Trifender ili Ti) u trajanju od 1-2 minuta.

17
 Zemljište: Najbolje je blago kiselo (PH 5,5-6), rastresito zemljište, nađubreno zgorelim stajnjakom (40t/ha) i
mineralnim đubrivom sa više kalijuma (500 kg/ha – 8:16:24) u trakama širine 1m, kuda će biti redovi, a ne po
cijeloj površini. Po cijeloj površini prije frezanja ubaciti neki od zemljišnih insekticida (Galition 20kg/ha ili
Radar Versus 30kg/ha). U pripremljene brazde ili rupe dubine 25-30cm, prvo staviti zgorelog stajnjaka (2
kg/sadnici), a zatim sloj zemlje izmješan sa mineralnim đubrivom (50-80 gr po sadnici). U rupe ili brazdu koje
su pripremljene za sadnju obavezno dodati (ubaciti) istog zemljišnog insekticida i izmiješati ga sa zemljom
koja se stavlja oko sadnice.

Navodnjavanje: Kao obaveznu agrotehničku mjeru treba obezbjediti navodnjavanje sistemom kap po kap
koji se koristi i za prihranjivanje vodotopivim đubrivima, a u slučaju velikih suša preporuka je da se obezbijedi
i sistem orošivača (rasprskivača za zalivanje) koji će se koristiti isključivo preko noći kada se biljke ohlade.
Raprskivačima će se obezbijediti ravnomjerno navodnjavanje cijele površine zemljišta, jer npr. sorta Polka
ima veoma jak i velik korijenov sistem. Primjena sistema za navodnjavanje je neophodna, jer se radi o sorti
koja obilno plodonosi. Redovnu prihranu sa povećanim sadržajem kalijuma i kalcijuma, a umjerenim azotom
treba primjenjivati od početka do kraja zrenja plodova, a od početka augusta u nekoliko navrata koristi se
Kalijum sulfatna đubriva radi postizanja višeg procenta suhe materije kako u plodu, tako i u stablu. Na taj
način biljke će obilnije plodonositi, imati krupnije plodove bolje obojenosti i biti pripremljena za zimu, a neće
dolaziti do izmrzavanja izdanaka.

Zasjena: Za Polku je neophodna zasjena od minimalno 40% zasjene, kako bi se umanjilo sunčevo zračenje za
40%, smanjila temperatura 5-6°C i izbjegle ožegotine ploda koje mogu nastati tokom ljeta, povećala
cirkulacija vazduha, zasad zaštitio od eventualnog grada/leda i radnicima obezbjedio lakši i ekasniji rad
tokom cijelog dana, a time povećao učinak rada. Sa mrežom se prinosi povećavaju i do 40%, a kvalitet ploda
je neuporedivo bolji.

Prinos: Sadnja sortno čistog (certikovanog) i zdravstveno ispravnog sadnog materijala, kao i primjena svih
agrotehničkih mjera u prosječnoj godini, u punom urodu može obezbijediti prinos od 20-25 t/ha.

Cijena: Plod maline Polke u BiH za svježe tržište u 2014. godini je dostigao 3,50 BAM/kg. Što se tiče otkupa za
industriju cijena je uvijek u rangu sa ostalim sortama maline koje se otkupljuju za preradu.

Malina - Tulameen
Tulameen je trenutno jedna od najtraženijih sorti maline, veoma prinosna, krupnih plodova, odličnog
ukusa koji su veoma dugog vijeka trajanja u svježem stanju.

Sorta Tulameen
18
 Korištenje jagodičastog voća u poslastičarstvu

Sezona branja: Tulameen pristiže na branje u nižim predjelima u BiH oko 20.juna, a u višim oko 1.jula.
Ubiranje plodova traje duže u odnosu na druge sorte, i to do 40 dana.

Kvalitet ploda: Tulameen ima krupne plodove prosječne težine 6,5 gr kompaktnog oblika, sjajne svjetlo
crvene boje i odličnih skladišnih osobina u svježem stanju i kao za zamrzavanje. Ukus ploda je veoma prijatan
bez većeg prisustva kiselina i kao takav je najtraženiji za prodaju u svježem stanju na svjetskom i domaćem
tržištu.

Upotreba ploda u svježem stanju: Tulameen je jedna od najboljih i najtraženijih sorti maline u svijetu za
svježu konzumnu upotrebu u malim pakovanjima (125 i 250 gr). Plodovi mogu na temperaturi od +2 do
+4°C biti svježi do 10 dana i pri tom odlično podnose transport na udaljena tržišta kao što je EU. Za svježu
prodaju plodovi se beru u 60% ziološke faze zrelosti (roze boje) direktno u male posude ili gajbe i što prije
idu u pothladu i na tržište.

Upotreba ploda za zamrzavanje: Između ostalog, polka se koristi za zamrzavanje i cijena je identična
ostalim sortama koje se koriste primarno za zamrzavanje. Na našim prostorima rašireno je mišljenje da je loša
za zamrzavanje što nije tačno. U procesu zamrzavanja se mora pridržavati određenog temperaturnog režima,
a najvažnije je da se prilikom presipanja iz gajbica u kartonske kutije taj postupak obavi pažljivije, jer se
dećava da plodovi pucaju pri grubom presipanju i kao takvi odlaze u nižu klasu. Znači, to zavisi isključivo od
radnika koji taj posao obavljaju u hladnjači.

Otpornost: Tulameen ima odličnu tolerantnost na lisne vaši i virus mozaika, a na Botritis (sivu trulež) je malo
osjetljiva i to u slučaju loše i neadekvatne zaštite. Preporučuje se sadnja do 1.000 m, a ako se planira na većim
visinama izabrati parcelu koja je zaklonjena od vjetra i koja dugo na proljeće ostaje pod snijegom odnosno na
kojoj kasnije kreće da se razvija vegetacija. Moće da bude osjetljiva na izmrzavanje ukoliko se preforsira sa
dodavanjem azotnih đubriva naročito krajem ljeta i jeseni. U tom periodu treba koristiti kalijum-sulfat koji
povećava količinu suhe materije u biljci.

Karakteristike na polju: Tulameen bujna sorta maline sa polu-podignutim izdancima kojima se lako
manipuliše. Sadnja se obavlja u jesen ili u proljeće u razmaku 0,3 x 2,5 m (13.200 kom/ha) ili 0,3 x 3 m
(10.900 kom/ha) zavisno od primjene mehanizacije. U praksi se pokazalo da je preporučljivo postavljanje 4-5
redova podveze.

Sadnice: Najbolje je koristiti certikovane kontejnerske sadnice i sadnice koje se vade direktno sa korjenovim
sistemom iz zemlje. Tokom jeseni ili u proljeće se sade na dobro pripremljeno zemljište, tako da se vrat
korijena ne potopi već da bude na površini kao na slici (dole data slika). Potom treba zatrpati sitnom zemljom i
blago pritisnuti rukama (a ne nogama) i dobro zaliti vodom, kako bi se ostvario bolji kontakt sa zemljom.
Sadnice prije sadnje potopiti u rastvor ilovače i svježe goveđe balege sa vodom ili u rastvor za bolje
ukorenjavanje i zaštitu korijenovog sistema i to 0,1% (Trifender ili Ti) u trajanju od 1-2 minuta.

19
 Zemljište: Najbolje je blago kiselo (PH 5,5-6), rastresito zemljište, nađubreno zgorelim stajnjakom (40t/ha) i
mineralnim đubrivom sa više kalijuma (500 kg/ha – 8:16:24) u trakama širine 1m, kuda će biti redovi, a ne po
cijeloj površini. Po cijeloj površini prije frezanja ubaciti neki od zemljišnih insekticida (Galition 20kg/ha ili
Radar Versus 30kg/ha). U pripremljene brazde ili rupe dubine 25-30cm, prvo staviti zgorelog stajnjaka (2
kg/sadnici), a zatim sloj zemlje izmješan sa mineralnim đubrivom (50-80 gr po sadnici). U rupe ili brazdu koje
su pripremljene za sadnju obavezno dodati (ubaciti) istog zemljišnog insekticida i izmiješati ga sa zemljom
koja se stavlja oko sadnice.

Navodnjavanje: Kao obaveznu agrotehničku mjeru treba obezbjediti navodnjavanje sistemom kap po kap
koji se koristi i za prihranjivanje vodotopivim đubrivima, a u slučaju velikih suša preporuka je da se obezbijedi
i sistem orošivača (rasprskivača za zalivanje) koji će se koristiti isključivo preko noći kada se biljke ohlade.
Raprskivačima će se obezbijediti ravnomjerno navodnjavanje cijele površine zemljišta, jer npr. sorta Polka
ima veoma jak i velik korijenov sistem. Primjena sistema za navodnjavanje je neophodna, jer se radi o sorti
koja obilno plodonosi. Redovnu prihranu sa povećanim sadržajem kalijuma i kalcijuma, a umjerenim azotom
treba primjenjivati od početka do kraja zrenja plodova, a od početka augusta u nekoliko navrata koristi se
Kalijum sulfatna đubriva radi postizanja višeg procenta suhe materije kako u plodu, tako i u stablu. Na taj
način biljke će obilnije plodonositi, imati krupnije plodove bolje obojenosti i biti pripremljena za zimu, a neće
dolaziti do izmrzavanja izdanaka.

Zasjena: Neophodna agrotehnička mjera u BiH je i zasjena. Mreža od minimalno 40% zasjene je potrebna
kako bi se umanjilo sunčevo zračenje za 40%, smanjila temperatura 5-6°C i izbjegle ožegotine ploda,
povećala cirkulacija vazduha, zasad zaštitio od eventualnog grada/leda i radnicima obezbjedio lakši i
ekasniji rad tokom cijelog dana, a time povećao učinak rada. Sa mrežom se prinosi povećavaju i do 40%, a
kvalitet ploda je neuporedivo bolji.

Prinos: Sadnja sortno čistog (certikovanog) i zdravstveno ispravnog sadnog materijala, kao i primjena svih
agrotehničkih mjera u prosječnoj godini, u punom urodu može obezbijediti prinos od 20-25 t/ha.

Cijena: Plod maline Tulameen u BiH za svježe tržište u 2014. godini je dostigao 3.30 BAM/kg. Što se tiče
otkupa za industriju cijena je uvijek u rangu sa ostalim sortama maline koje se otkupljuju za preradu.

Malina - Fertodi Zamatos

Fertodi Zamatos je mađarska sorta maline, veoma bujna i jaka, veoma prinosna, srednje krupnih plodova,
prijatnog ukusa koji su veoma traženi za zamrzavanje.

Sorta Fertodi Zamatos

20
Sezona branja: Fertodi Zamatos pristiže na branje u nižim predjelima BiH oko 15.juna, a u višim oko 25.
Juna. Ubiranje plodova traje oko 45 dana.

Kvalitet ploda: Fertodi Zamatos ima plodove prosječne težine 5,5 gr kompaktnog okruglastog oblika, sjajne
svijetlo crvene boje i odličnih osobina za zamrzavanje. Ukus ploda je veoma prijatan, a zbog svoje osobine da
dobro stoji u svježem stanju, kao i nakon odmrzavanja, veoma je tražen na tržištu.

Upotreba ploda u svježem stanju: Fertodi Zamatos koristi se za zamrzavanje, kao i za svježu upotrebu. Ima
osobinu da nakon ubiranja brzo potamni, ako su plodovi zreli. Cijenu određuje i boja ploda koja bi trebalo da
bude što svijetlija. To se postiže malo ranijim branjem i kao takva se prodaje po cijeni sorte Meeker-a. Ima
odličnu osobinu da nakon odmrzavanja veoma teško otpušta sok i kao takva je pogodna za upotrebu u
konditorskoj proizvodnji odnosno za ubacivanje u torte, šlagove i ostale proizvode.

Upotreba ploda za zamrzavanje: Fertodi Zamatos ima

dobru tolerantnost na bolesti korjenovog sistema, a na
Botritis (sivu trulež) je umjereno osjetljiv i to u slučaju loše i
neadekvatne zaštite. Preporučuje se sadnja do 1.000 m
nadmorske visine, a ako se planira na većim visinama
izabrati parcelu koja je zaklonjena od vjetra i koja duži
period tokom proljeća ostaje pod snijegom odnosno na
kojoj kasnije počinje da se razvija vegetacija. Umjereno je Smrznuta malina
osjetljiva na izmrzavanje i to ako se preforsira sa
dodavanjem azotnih đubriva naročito tokom ljeta. U tom periodu preporučuje se koristiti kalijum-sulfat koji
povećava količinu suhe materije.

Otpornost: Fertodi Zamatos je bujna sorta maline sa polu-podignutimizdancima kojima se lako manipuliše.
Sadnja se obavlja u jesen ili proljeće u razmaku od 0,25-0,30 x 2,8 m (12-14.000 kom/ha).
U praksi se pokazalo da je preporučljivo postavljanje 4-5 redova podveze, jer je veoma bujna sorta.

Karakteristike na polju: Tulameen bujna sorta maline sa polu-podignutim izdancima kojima se lako
manipuliše. Sadnja se obavlja u jesen ili u proljeće u razmaku 0,3 x 2,5 m (13.200 kom/ha) ili 0,3 x 3 m
(10.900 kom/ha) zavisno od primjene mehanizacije. U praksi se pokazalo da je preporučljivo postavljanje 4-5
redova podveze.

Sadnice: Najbolje je koristiti certikovane kontejnerske sadnice i sadnice koje se vade direktno sa korjenovim
sistemom iz zemlje. Tokom jeseni ili u proljeće se sade na dobro pripremljeno zemljište, tako da se vrat
korijena ne potopi već da bude na površini kao na slici (dole data slika). Potom treba zatrpati sitnom zemljom i
blago pritisnuti rukama (a ne nogama) i dobro zaliti vodom, kako bi se ostvario bolji kontakt sa zemljom.
Sadnice prije sadnje potopiti u rastvor ilovače i svježe goveđe balege sa vodom ili u rastvor za bolje
ukorenjavanje i zaštitu korijenovog sistema i to 0,1% (Trifender ili Ti) u trajanju od 1-2 minuta.

Zemljište: Najbolje je blago kiselo (PH 5,5-6), rastresito zemljište, nađubreno zgorelim stajnjakom (40t/ha) i
mineralnim đubrivom sa više kalijuma (500 kg/ha – 8:16:24) u trakama širine 1m, kuda će biti redovi, a ne po
cijeloj površini. Po cijeloj površini prije frezanja ubaciti neki od zemljišnih insekticida (Galition 20kg/ha ili
Radar Versus 30kg/ha). U pripremljene brazde ili rupe dubine 25-30cm, prvo staviti zgorelog stajnjaka (2
kg/sadnici), a zatim sloj zemlje izmješan sa mineralnim đubrivom (50-80 gr po sadnici).

U rupe ili brazdu koje su pripremljene za sadnju obavezno dodati (ubaciti) istog zemljišnog insekticida i
izmiješati ga sa zemljom koja se stavlja oko sadnice.

21
 Navodnjavanje: Kao obaveznu agrotehničku mjeru treba obezbjediti navodnjavanje sistemom kap po kap
koji se koristi i za prihranjivanje vodotopivim đubrivima, a u slučaju velikih suša preporuka je da se obezbijedi
i sistem orošivača (rasprskivača za zalivanje) koji će se koristiti isključivo preko noći kada se biljke ohlade.
Raprskivačima će se obezbijediti ravnomjerno navodnjavanje cijele površine zemljišta, jer npr. sorta Polka
ima veoma jak i velik korijenov sistem. Primjena sistema za navodnjavanje je neophodna, jer se radi o sorti
koja obilno plodonosi. Redovnu prihranu sa povećanim sadržajem kalijuma i kalcijuma, a umjerenim azotom
treba primjenjivati od početka do kraja zrenja plodova, a od početka augusta u nekoliko navrata koristi se
Kalijum sulfatna đubriva radi postizanja višeg procenta suhe materije kako u plodu, tako i u stablu. Na taj
način biljke će obilnije plodonositi, imati krupnije plodove bolje obojenosti i biti pripremljena za zimu, a neće
dolaziti do izmrzavanja izdanaka.

Zasjena: Neophodna agrotehnička mjera u BiH je i zasjena. Mreža od minimalno 40% zasjene je potrebna
kako bi se umanjilo sunčevo zračenje za 40%, smanjila temperatura 5-6°C i izbjegle ožegotine ploda,
povećala cirkulacija vazduha, zasad zaštitio od eventualnog grada/leda i radnicima obezbjedio lakši i
ekasniji rad tokom cijelog dana, a time povećao učinak rada. Prinosi se povećavaju i do 30%, a kvalitet ploda
je neuporedivo bolji.

Prinos: Sadnja sortno čistog (certikovanog) i zdravstveno ispravnog sadnog materijala, kao i primjena svih
agrotehničkih mjera u prosječnoj godini, u punom urodu može obezbijediti prinos od 25-30 t/ha.

Cijena: Plod maline Fertodi Zamatos u regionu za svježe tržište u 2014. godini je dostigao 3,60 KM/kg.

Sorta Senga sengana

Jagoda - Senga sengana

Senga sengana je trenutno jedna od najtraženijih Sezona branja: Senga sengana pristiže na branje u
sorta jagode za preradu i svježu upotrebu na lokalnom nižim predjelima BiH oko 25. maja, a u višim oko 10.
tržištu, veoma otporna i prinosna, krupnih plodova, Juna. Ubiranje plodova traje oko 25 dana.
odličnog ukusa i boje.

22
Kvalitet ploda: Senga sengana ima srednje-krupne plodove prosječne težine 15 gr kompaktnog oblika,
tamno crvene boje. Ukus ploda je odličan i kao takav je najtraženiji za prodaju u svježem stanju na lokalnom
tržištu, a za industrijsku preradu je jedna od najtraženijih sorti u cijelom svijetu.

Upotreba ploda u svježem stanju: Senga sengana je najbolja za kupca, jer ima odličan miris i ukus što je
veoma važno domaćem kupcu. Odlična je za prodaju u svježem stanju samo za domaće tržište.

Upotreba ploda za zamrzavanje: Senga sengana se koristi primarno za zamrzavanje i veoma je tražena i
skuplja za 10-20% od svih ostalih sorti za preradu. Odlične osobine ploda je karakterišu kao najtraženiju i
najskuplju jagodu na tržištu na svijetu, a uključujući certikat o organskoj proizvodnji svrstava je u veoma
skup proizvod koji je dobar za proizvođača, ali i za kupca.

Otpornost: Senga sengana ima odličnu tolerantnost na sve zemljišne, ali i nadzemne bolesti. Veoma je
otporna na sve klimatske uslove, pa se preporučuje proizvodnja na većim nadmorskim visinama, jer ne
izmrzava tokom zime, a kasno cvijeta. Najtraženija je sorta jagode u svijetu za organsku proizvodnju.
Preporučuje se sadnja do 1.000 m nadmorske visine, a ako se planira na većim visinama treba izabrati
parcelu koja je zaklonjena od vjetra i koja dugo vremena na proljeće ostaje pod snijegom, odnosno na kojoj
kasnije počinje da se razvija vegetacija.

Karakteristike na polju: Senga sengana nije bujna sorta jagode, sa veoma jakim lisnim držkama i
korjenovim sistemom. Sadnja kontejnerskih sadnica se obavlja na bankovima u ljeto, jesen ili proljeće u
razmaku 0,3 x 0,3 m (40.000 kom/ha) i jedna je od rijetkih sorti koje se gaje 4, pa i 5 godina sa dobrim
prinosima. Također, ova sorta je lakoradna i može se gajiti na parcelama bez folije i sistema navodnjavanja
kap po kap. Tada je potrebno koristiti slamu kao sredstvo za malčiranje zemljišta i orošivače ili topove za
zalijevanje i prihranjivanje.

Sadnice: Najbolje je koristiti certikovane sadnice koje se sade na dobro pripremljeno zemljište, tako da se
vrat korijena ne potopi u zemlju, već da bude na površini kako je prikazano na slici. Potom zatrpati sitnom
zemljom, potom blago pritisnuti rukama (a ne nogama) i dobro zaliti vodom, kako bi se ostvario bolji kontakt
sa zemljom.

Sadnice prije sadnje

potopiti u rastvor ilovače i
svježe goveđe balege sa
vodom ili u rastvor za
bolje ukorenjavanje i
zaštitu korijenovog
sistema i to 0,1%
(10:40:10) i sredstava za
zaštitu 0,1% (Trifender ili Pravilna sadnja jagode
Ti) u trajanju od 1-2
minuta, a sadnicenakon rasađivanja obavezno zaliti sa 2dl vode direktno za bokor.

Zemljište: Najbolje je blago kiselo (PH 5,5-6,5), rastresito zemljište, nađubreno zgorelim stajnjakom (40t/ha)
i mineralnim đubrivom sa više kalijuma (800 kg/ha – 8:16:24). Po cijeloj površini prije frezanja ubaciti neki od
zemljišnih insekticida (Galition 20kg/ha ili Radar Versus 30kg/ha). Za bankove koristiti kvalitetnu perforiranu
foliju širine 1,2 m i kapajuće trake sa razmakom kapaljki 15-20 cm, dobrog kvaliteta jer zasad traje i do 5
godina. Bankove formirati visine 20-25 cm da bi se u slučaju pretjerane vlage zemljišta brzo ocijedilo i
izbjegla moguća pojava gljivičnih oboljenja korjenovog sistema, a ujedno će biti i lakše branje i manje
prljavih plodova.

23
 Navodnjavanje: Zemljište direktno prije sadnje dobro zaliti i odmah po sadnji kontejnerskih sadnica izvršiti
zalivanje direktno za struk svake sadnice. U slučaju velikih suša preporuka je da se obezbijedi i sistem
orošivača (rasprskivača za zalivanje) koji će se koristiti isključivo preko noći kada se biljke ohlade.
Rasprskivačima će se obezbijediti ravnomjerno navodnjavanjecijele površinezemljišta i time obezbijediti
vazdušna vlaga. Redovnu prihranu sa povećanim sadržajem kalijuma i kalcijuma, a umjerenim azotom treba
primjenjivati od početka do kraja zrenja plodova. Od početka augusta u nekoliko navrata koristi se fosforna
đubriva, a zatim Kalijumova đubriva radi postizanja višeg procenta suhe materije u stablu i korijenu. Na taj
način biljke će obilnije plodonositi, imati krupnije plodov, bolje obojenosti i biti pripremljene za zimu i neće
dolaziti do izmerzavanja izdanaka i korijena.

Zasjena: Potrebna agrotehnička mjera u BiH je i zasjena. Mreža od minimalno 40% zasjene je potrebna kako
bi se umanjilo sunčevo zračenje za 40%, smanjila temperatura 5-6°C i izbjegle ožegotine ploda, povećala
cirkulacija vazduha, zasad zaštitio od eventualnog grada/leda i radnicima obezbjedio lakši i ekasniji rad
tokom cijelog dana, a time povećao učinak rada. Prinosi se povećavaju i do 40%, a kvalitet ploda je
neuporedivo bolji. Nije neophodna za proizvodnju, ali će sigurno dprinijeti boljoj i kvalitetnijoj proizvodnji.

Prinos: Sadnja sortno čistog (certikovanog) i zdravstveno ispravnog sadnog materijala, kao i primjena svih
agrotehničkih mjera u prosječnoj godini, u punom urodu može obezbijediti prinos od 2-3 t/dunumu.

Cijena: Plod jagode Senga sengana u BiH za svježe tržište u 2014. godini je dostigao 8,00 BAM/kg, a za
industriju 1,50 BAM/kg.

Sorta Regina

Jagoda - Regina
Regina Šumska jagoda (Fragaria vesca) je veoma cijenjena vrsta voća, izuzetnih hranljivih i ljekovitih
osobina kako ploda tako i lista i korijena. Proizvodi od šumske jagode su decitarni kako na domaćem tako
i na inostranom tržištu. Jedna od najkvalitetnijih i najotpornijih sorti šumske jagode je Regina koja je
porijeklom sa Alpa.

Sezona branja: Odlikuje se ranim početkom berbe odnosno od maja pa sve do novembra tj. prvih većih
mrazeva i snijega. Zasađene tokom ljeta već nakon 30 dana počinju sa plodonošenjem i stalnim i obilnim
prinosima.
24
Sortimenti jagodičastog voća

Kvalitet ploda: Plodovi su joj atraktivnog izgleda, prijatnog slatko-nakiselog ukusa sa veoma izraženom
mirisnom aromom.

Upotreba ploda u svježem stanju: Više od 100 godina veliki broj selekcionera je radio na njenom
usavršavanju i sada predstavlja standard i osnovu u proizvodnji šumske jagode u Evropi. Proizvodnja je
zastupljena u Španiji, Italiji, Poljskoj, Engleskoj i Francuskoj, ali isključivo kao svježa za lokalno tržište.

Upotreba ploda za zamrzavanje:

Otpornost: Poseduje veliku prirodnu otpornost na sve bolesti ali i štetočine naročito na nadmorskim
visinama preko 600 m pa zahtjeva minimum zaštite. Ove karakteristike omogućavaju da se lako gaji i da
podnosi različite uslove gajenja ali i da se može odlično uzgajati u organskoj proizvodnji.

Karakteristike na polju: Sadi se kao zelena kontejnerska sadnica počev od februara pa čak do novembra.
Spada u grupu stalnorađajućih jagoda i daje konstantne prinose čime omogućava višemjesečne prihode
proizvodjačima.

Sadnice: Za gajenje jagode na polietilenskoj foliji zemljište treba da bude ravno ili blagog nagiba i dobro
pripremljeno. Zato pre postavljanja folije zemljište treba nađubriti, uzorati, dobro usitniti, poravnati i
napraviti gredice širine 40 – 60 cm i minimalne visine 10 cm, koje se zastiru folijom. Širina gredice zavisi od
toga da li će se sadnja obavljati u jedan ili dva reda, kao i od raspoložive mehanizacije. Pri jednorednoj sadnji
živiće treba saditi po sredini gredice na rastojanju 25 do 30 cm. Kada se sadnja obavlja u dva reda, rastojanje
između njih treba da iznosi 40 do 50 cm, a između živića u redu oko 35cm. Rastojanje između gredica iznosi
oko 40 cm (za ručno održavanje) ili 90 do 100 cm (za mehanizovanu obradu).

Zemljište: Šumska jagoda najbolje uspjeva na plodnim, rastresitim, propusnim i humusnim zemljištima (sa
više od 4% humusa). Reakcija zemljišta treba da bude blago kisela, sa optimalnom pH vrijednosti od 5,0 do
6,5. Najpovoljniji prirodni uslovi za gajenje šumske jagode su brdsko-planinska područja preko 500m n.v.
odnosno područja gde prirodno vegetiraju divlji predstavnici šumske jagode. Za zasnivanje zasada šumske
jagode potrebno je koristiti otvorene i blago nagnute terene (2-5°) sa ciljem spriječavanja ispiranja zemljišta,
akumulacije hladnog vazduha i suvišne vode.

Navodnjavanje: Obavezno, ukoliko se žele ostvariti prinosi.

Prinos: Prinos varira i može se kretati između 200 i 400 grama po stabljici. Odnosno u zavisnosti od razmaka i
načina sadnje prinos se može kretati između 1 i 2 tone po dunumu.

Cijena: Otkupna cijena jagode sorte Regina u 2014 godini je bila oko 7 KM/kg.

25

Sorta Loch Ness
Kupina - Loch Ness
Loch Ness je bestrna sorta kupine, veoma prinosna i
otporna na bolesti, krupnih plodova, odličnog okusa
koji su veoma dugog vijeka trajanja u svježem stanju.
Sezona branja: Loch Ness u nižim predjelima u BiH
pristiže na branje oko 1. Jula, a u višim predjelima
BiH od 10-15 jula. Ubiranje plodova traje duže u
odnosu na druge sorte, odnosno traje sve do kraja
septembra.
Kvalitet ploda: Loch Ness ima krupne plodove
prosječne težine 6,5 gr kompaktnog oblika, crne
boje i odličnih skladišnih osobina u svježem stanju,
kao i za zamrzavanje.
Prosječna količina šećera se kreće oko 14 briksa
(najviše od svih sorti na našem tržištu), a kiseline
oko 10 gr/l. Stoga je ukus ploda identičan čumskoj
kupini i kao takav je najtraženiji za prodaju u
svježem stanju i za zamrzavanje.
Upotreba ploda u svježem stanju: Loch Ness je
najbolja i najtraženija sorta kupine u EU za svježu
konzumnu upotrebu u malim pakovanjima (125 i
250 gr). Plodovi mogu na temperaturi od +2 do
+4°C biti svježi do 12 dana i pri tom odlično
podnose transport na udaljena tržišta kao što je EU.
Za svježu prodaju plodovi se beru u 60% ziološke
faze zrelosti (roze boje) direktno u male posude ili
gajbe i što prije idu u pothladu i na tržište.
Upotreba ploda za zamrzavanje: Loch Ness je
26
jedna od najboljih sorti kupine jer zadržava crnu
boju prilikom zamrzavanja što je čini najboljom
sortom za industrijsku preradu. Kada se ubiraju
dobro zreli plodovi taj procenat je zanemarljiv.
Prednost je za hladnjašare jer je ne moraju odmah
zamrzavati po pristizanju u hladnjaču zato što može
dugo da stoji u pothladi prije zamrzavanja. Po svim
karakteristikama ploda jedinstvena je i najbolja na
tržištu.
Otpornost: Loch Ness ima odličnu tolerantnost na
Purpurnu (ljubičastu) pjegavost i na plamenjaču, sa
blagom osjetljivošću na Botriti (sivu trulež) u slučaju
loše i neadekvatne zaštite. Jedna od najotpornijih
sorti na izmrzavanje tokom zimskog perioda.
Preporučuje se sadnja do 700 m nadmorske visine, a
ako se planira na većim visinama izabrati parcelu
koja je zaklonjena od vjetra i koja dugo na proljeće
ostaje pod snijegom odnosno na kojoj kasnije kreće
vegetacija.
Pravilna sadnja kupine
Karakteristike na polju: Loch Ness je bestrna sorta
kupine sa poludignutim izdancima kojima se lako
manipuliše.
Sadnja se obavlja u jesen ili proljeće u razmaku 1 x
2,5 m (4.000 kom/ha) ili 1 x 3 m (3.300 kom/ha)
zavisno od primjene mehanizacije.
Sadnice: Mogu se koristiti kontejnerske sadnice i
sadnice koje se vade direktno sa korjenovim
sistemom iz zemlje i koje se sade na prirpemljeno
zemljište, tako da se vrat ne potopi u zemlju već da
bude na površini kao na slici (dato dole). Zatim
zatrpati sitnom zemljom, blago pritisnuti rukama (a
ne nogama) i dobro zaliti vodom, kako bi se ostvario
bolji kontakt sa zemljom. Sadnice prije sadnje
potopiti u rastvor ilovače i svježe goveđe balege sa
vodom ili u rastvor za bolje ukorjenjavanje i zaštitu
korjenovog sistema i to 0,1% (Trifender ili Ti) u
trajanju od 1-2 minute.
 Zemljište: Najbolje je blago kiselo (PH 6), rastresito zemljište, nađubreno zgorelim stajnjakom (40t/ha) i
mineralnim đubrivom sa više kalijuma (500 kg/ha – 8:16:24) u trakama širine 1m, kuda će biti redovi, a ne po
cijeloj površini. Po cijeloj površini prije frezanja ubaciti neki od zemljišnih insekticida (Galition 20kg/ha ili
Radar Versus 30kg/ha). U pripremljene brazde ili rupe dubine 25-30cm, prvo staviti zgorelog stajnjaka (2
kg/sadnici), a zatim sloj zemlje izmješan sa mineralnim đubrivom (50-100 gr po sadnici). U rupe ili brazdu koje
su pripremljene za sadnju obavezno dodati (ubaciti) istog zemljišnog insekticida i izmiješati ga sa zemljom
koja se stavlja oko sadnice.

Navodnjavanje: Navodnjavanje treba obezbijediti kroz sistem kap po kap koji se koristi i za prihranjivanje
vodotopivim đubrivima, a u slučaju velikih suša preporuka je da se obezbijedi i sistem orošivača (rasprskivača
za zalivanje) koji će se koristiti isključivo preko noći kada se biljke ohlade. Rasprskivačima će se obezbijediti
ravnomjerno navodnjavanje cijele površine zamljišta, jer kupina imao veoma jak i velik korjenov sistem.
Primjena sistema za navodnjavanje je neophodna, jer se radi o sorti koja obilno plodonosi (u BiH uslovima i
do kraja septembra).
Redovnu prihranu sa povećanim sadržajem kalijuma i kalcijuma, umjerenim azotom treba primjenjivati od
početka zrenja plodova do kraja augusta, a od početka septembra u nekoliko navrata koriste se Kalijum
sufatna šubriva radi postizanja višeg procenta suhe materije, kako u plodu tako i na stablu. Na taj način biljke
će obilnije plodonositi i biti pripremljena za zimu i neće dolaziti do izmrzavanja izdanaka.

Zasjena: Nephodna agrotehnička mjera u regionu BiH je i zasjena. Mreža od minimalno 40% zasjene je
potrebna kako bi se umanjilo sunčevo zračenje i do 40%, smanjila temperatura za 5-6°C i izbjegle ožegotine
ploda, povećala cirkulacija vazduha, zasad zaštitio od eventualnog leda (grada) i radnicima obezbjedio lakši i
ekasniji rad tokom cijelog dana, a time povećao učinak rada. Prinosi se povećavaju i do 40%, a kvalitet ploda
je neuporedivo bolji.

Prinos: Sadnja sortno čistog (certikovanog) i zdravstveno ispravnog sadnog materijala, kao i primjena svih
agrotehničkih mjera u prosječnoj godini, u punom urodu može obezbijediti prinos od 3-4 t/ dunumu.

Cijena: Plod kupine za svježe tržište u 2014. godini je dostigao 4,00 BAM/kg. Što se tiče otkupa za industriju
cijena je 2,00 BAM/kg.

Ribizla - crna,
crvena i bijela
Ribizla crna, crvena i bijela su veoma
traženo voće koje je veoma jednostavno
za gajenje, ima visoke prinose, krupne
plodove koji se lako beru i prodaju u
svježem stanju.

Najrasprostranjenije sorte crne ribizle su:

Titania i Ben Nevis, crvene ribizle su sorte:
Rolan, Rovada, Jonker Van Tets i Stanza,
dok su sorte bijele borovnice: Blanka i
Različiti varijiteti ribizle Zitavia.

27
 Sezona branja: Ribizla pristiže na branje zavisno od sorte u nižim predjelima BiH u terminu oko 20-30. juna,
a u predjelima sa višom nadmorskom visinom oko 1-15. jula. Ubiranje plodova traje do 20 dana.

Kvalitet ploda: Ribizla ima krupne plodove prosječne težine 1,5 gr kompaktnog oblika pojedinačno ili na
grozdovima, sjajne boje i odličnih skladišnih osobina u svježem stanju kao i za zamrzavanje. Ukus ploda
crvene i bijele ribizle je odličan, dok je plod crne ribizle kiseo.

Upotreba ploda u svježem stanju: Crna ribizla se koristi uglavnom za zamrzavanje i dalju preradu. Crvena i
bijela ribizla se u svijetu uglavnom koriste za svježu konzumnu upotrebu u malim pakovanjima (125 i 250 gr.).
Plodovi mogu na temperaturi od +2 do +4°C biti svježi do 12 dana i pri tom odlično podnose transport na
udaljena tržišta kao što je EU. Za svježu prodaju plodovi se beru u 70-80% ziološke faze zrelosti (roze boje)
direktno u male posude ili gajbe i što prije idu u pothladu i na tržište. Dosta je tražena u BiH i regionu, jer je
proizvodnja veoma mala.

Upotreba ploda za zamrzavanje: Također, ribizla se koristi za zamrzavanje i cijena je konstantno dobra, jer
je veoma tražena.
Najviše se traži crna, dok se crvena traži manje, odnosno oko 20% u odnosu na crnu ribizlu.

Otpornost: Zavisno od sorte ribizla ima dobru tolerantnost na insekte i bolesti. Veoma je jednostavna za
održavanje po pitanju zaštite. Preporučuje se sadnja do 1.500 m nadmorske visine, a ko se planira na većim
visinama izabrati parcelu koja je zaklonjena od vjetra i koja dugo na proljeće ostaje pod snijegom, odnosno
na kojoj se kasnije kreće razvijati vegetacija. Može da bude osjetljiva na izmrzavanje ukoliko se preforsira sa
azotnim đubrivima naročito krajem ljeta i jeseni. U tom period koristiti kalijum-sulfat koji povećava količinu
suhe materije u biljci.

Karakteristike na polju: Ribizla se gaji najčešće u sistemu žive ograde ili žbunovima, a neke sorte crvena i
bijele ribizle se gaje u sistemu špalira. Sadnja se obavlja u jesen ili proljeće u razmaku od 1 x 2,5 m (4.000
kom/ha) ili 1 x 2 m (5.000 kom/ha) zavisno od sorte i primjene mehanizacije.

Sadnice: Najbolje je koristiti certikovane kontejnerske sadnice i sadnice koje se vade direktno sa korjenovim
sistemom iz zemlje. Sadnice sa golim korjenom je najbolje saditi u jesen, dok se kontejnerske mogu saditi
tokom cijele godine. Sadnju obavljati na dobropripremljeno zemljište, tako da se vrat korijena ne potopi u
zemlju, već da bude na površini kao na datoj slici. Potom zatrpati sitnom zemljom i blago pritisnuti rukama (a
ne nogama) i dobro zaliti vodom, kako bi se ostvario bolji kontakt sa zemljom. Sadnice prije sadnje potopiti u
rastvor ilovače i svježe goveđe balege sa vodom ili u rastvor za bolje ukorjenjavanje i zaštitu korjenovog
sistema i to 0,1% (Trifender ili Ti) u trajanju od 1-2 minute.

Pravilna sadnja ribizle

28
Zemljište: Najbolje je blago kiselo (PH 5,5-6), rastresito zemljište, nađubreno zgorelim stajnjakom (40t/ha) i
mineralnim đubrivom sa više kalijuma (500 kg/ha – 8:16:24) u trakama širine 1m, kuda će biti redovi, a ne po
cijeloj površini. Po cijeloj površini prije frezanja ubaciti neki od zemljišnih insekticida (Galition 20kg/ha ili
Radar Versus 30kg/ha). U pripremljene brazde ili rupe dubine 25-30 cm, prvo staviti zgorelog stajnjaka (2
kg/sadnici), a zatim sloj zemlje izmješan sa mineralnim đubrivom (50-100 gr po sadnici). U rupe ili brazdu koje
su pripremljene za sadnju obavezno dodati (ubaciti) istog zemljišnog insekticida i izmiješati ga sa zemljom
koja se stavlja oko sadnice.

Navodnjavanje: Kao obaveznu agrotehničku mjeru treba obezbijediti navodnjavanje sistemom kap po kap
koji se koristi i za prihranjivanje vodotopivim đubrivima, a u slučaju velikih suša preporuka je da se obezbijedi
i sistem orošivača (rasprskivača za zalivanje) koji će se koristiti isključivo preko noći kada se biljke ohlade.

Rasprskivačima će se obezbijediti ravnomjerno navodnjavanje cijele površine zamljišta, jer ribizla ima plitak
korjenov sistem. Redovnu prihranu sa povećanim sadržajem kalijuma i kalcijuma, umjerenim azotom treba
primjenjivati od početka do kraja zrenja plodova, a od početka augista u nekoliko navrata koriste se Kalijum
sufatna šubriva radi postizanja višeg procenta suhe materije u stablu. Na taj način biljke će obilnije
plodonositi, imati krupnije plodove i biti pripremljena za zimu koju inače odlično podnose (d0 -30°C).

Zasjena: Priporučljivo je kao agrotehničku mjeru na prostoru BiH postaviti zasjenu. Mreža od minimalno 40%
zasjene je potrebna kako bi se umanjilo sunčevo zračenje za 40%, smanjila temperatura za 5-6°C i izbjegle
ožegotine lista i ploda, povećala cirkulacija vazduha, zasad zaštitio od eventualnog leda (grada) i radnicima
obezbjedio lakši i ekasniji rad tokom cijelog dana, a time povećao učinak rada. Prinosi se povećavaju i do
30%.

Prinos: Sadnja sortno čistog (certikovanog) i zdravstveno ispravnog sadnog materijala, kao i primjena svih
agrotehničkih mjera u prosječnoj godini, u punom urodu može obezbijediti prinos od 10-15 t/ha.

Cijena: Plod crvene ribizle za svježe tržište u 2014. godini je dostigao 6,00 BAM/kg, dok je plod crne ribizle za
zamrzavanje u 2014. godini dostigao 3,00 BAM/kg.

Crvena ribizla

29
 Berba, klasiranje i pakovanje plodova

Obzirom da plodovi maline ne sazrijevaju jednovremeno, to se i njihova berba odvija u kontinuitetu, trajući vrlo
često i do mjesec dana. Obezbjeđenje sigurnog plasmana, u cilju postizanja potpunihekonomskih efekata, nije
samo važan preduslov koji proizilazi iz dugog vremenskog perioda berbe plodova, već i zbog izražene
nepostojanosti plodova ove vrste koji iziskuje plasman na tržište u što kraćem roku.

Pranje gajbi

Berba maline započinje kada plodovi poprime boju većim temperaturama vazduha ili po kiši, usljed
pokožice karakterističnu za datu sortu i kada se isti nepoželjnih hemijskih procesa brzo se kvare i gube
lako odvajaju od cvjetne lože. svoju upotrebnu vrijednost.

Distribucija plodova koji su ubrani u ranim jutarnjim

satima mora se izvršiti isti dan, a plodovi koji su ubrani
u ranim jutarnjim satima mora se izvršiti isti dan, a
plodovi koji su ubrani u kasnim popodnevnim satima,
naredni dan.

Primjer pakovanja jagoda

Prilikom berbe plodovi se ne smiju gnječiti, a beru se

bez cvjetne lože i bez peteljke. Tokom perioda berbe, u
zavisnosti od klimatskih uslova, ista se obavlja svaki
drugi dan, a sama tehnika berbe podrazumjeva
kidanje plodova, bez gnječenja, korištenjem palca,
kažiprsta i velikog prsta.

Za 1 ha zasada maline potrebno je i do 15 berača

angažovanih svakodnevno, u trajanju od jedan
mjesec. Posljednji podatak jasno ukazuje da je učešće
troškova berbe u ukupnim troškovima proizvodnje
navedenih kultura značajno izraženo (70-80%). Rani
jutarnji i kasni popodnevni sati, vremenski su termini Upotreba jagodičastog voća
berbe plodova maline u toku dana. Plodovi ubrani pri
30
Troškovi za uspostavu 0,2 hektara
plantažnog nasada maline
Troškovi materijala, Jedinica Količina za Jedinična Ukupna
2
opreme i rada mjere 2000 m cijena cijena

1 Analiza tla uzorak 2 50,00 100,00 KM

2 Kontejnerska sadnica maline Kom. 2.200 1,45 3.190,00 KM
3 Stajnjak t 6 45,00 270,00 KM
4 Mineralno đubrivo za osnovnu kg 140 1,35 189,00 KM
gnojidbu NPK 5:20:30
5 Azotno đubrivo kg 90 0,98 88,20 KM
6 Galation/Volation/ Teton kg 5 6,00 30,00 KM
7 Zaštitna sredstva po programu 200,00 KM
8 Herbicidi l 1 35,00 35,00 KM
9 Naslon (stubovi i žica) 730,00 KM
10 Sistem za navodnjavanje
11 Crijevo za navodnjavanje kap po m 900 0,55 495,00 KM
kap
12 Glavna cijev za sistem za m 60 1,68 100,80 KM
navodnjavanje
13 Filter za vodu kom 2 75,00 150,00 KM
14 Bačva (1000 l) kom 2 250,00 250,00 KM
15 Spojnice- sitni dijelovi 100,00 KM
13 Rad mašina (oranje frezanje) r.s 6 50 300,00 KM
14 Protivgradne mreže 2.000,00 KM

UKUPNO 8.228,00 KM

Primjer pakovanja jagodičastog voća

31
VODIČ ZA KORISNIKE - SORTIMENTI JAGODIČASTIH
VOĆKI ZA KOOPERACIJU
Priređivači:
Doc.dr. Ismar ALAGIĆ, dipl.inz.mas.
Izdavač: TRA Agencija za razvoj općine Tešanj
Za izdavača: Doc.dr. Ismar ALAGIĆ, Direktor
Lektorisanje: Umihana KRLIČEVIĆ OMEROVIĆ MA
Grački dizajn: Coding d.o.o.
Štampa: Grak komerc
Godina izdanja: 2015.

Trg Alije Izetbegovića 11

(I sprat, zgrada općine Tešanj)
74260 Tešanj, Bosna i Hercegovina

Dr.sc. Ismar ALAGIĆ dipl.inz.mas.

Direktor

Tel: +387(0)32 650 608;

Fax: +387(0)32 650 390;
GSM: +387(0)62 993 055;
E-mail: tra@opcina-tesanj.ba

Priprema i štampanje brošure podržano uz nansijsku www.tra.ba

podršku „Aid Charity al-Qatariya“ kroz projekat www.bear.ba
Podizanje nasada maline na području općine Tešanj. www.opcina-tesanj.ba