Kros-Kulturalni Menadžment (Syllabus) PDF

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 6

POSTDIPLOMSKI STUDIJ

KROS-KULTURALNI MENADŽMENT
ŠKOLSKA GODINA 2020/21.

Nastavnički tim: Prof. dr Aziz Šunje


aziz.sunje@efsa.unsa.ba
Doc. dr. Emir Kurtić
emir.kurtic@efsa.unsa.ba
Doc. dr. Dženan Kulović
dzenan.kulovic@ef.unze.ba
telefon: 033-275-903
Kabinet: Ekonomski fakultet, IV sprat, soba 86
Kabinetske konsultacije: ponedeljak: 12.00-14.30 i 15.00-17.30

SILABUS

Opis predmeta – Ciljevi predmeta


Mi (počinjemo da) živimo u globalnom svijetu, svijetu koji, vođen snagom mikroprocesora kao njegove osnovne
tehnološke potke, neumitno ruši sve vrste granica. Iako se globalno društvo kao socio-institucionalni okvir tek počinje
oblikovati, izvjesno je da su u ekonomskoj sferi osnovni pokretači i katalizatori tih procesa već u velikoj mjeri ustrojeni. A
ti ekonomski pokretači procesa globalizacije su globalne korporacije koje postaju osnovni oblik organiziranja biznisa u
globalnom svijetu.
Vidjećemo da je razlika između multinacionalnih i globalnih korporacija paradigmatična. Globalne korporacije (termin
preuzet od Nancy Adler) u težnji da pristupe svakom potencijalnom kupcu na prostoru zvani zemaljska kugla, te u težnji
da optimiziraju poslovne procese unutar istog prostora, počinju shvatati da je osnovni uslov za biti uspješan u dugom
roku kulturalna senzitivnost. I upravo je sučeljavanje globalnih biznisa sa drugačijim kulturama i uslovilo razvijanje
relativno mlade zasebne naučne discipline koja nosi naziv kros-kulturalni menadžment. Temeljna postavka kros-
kulturalnog menadžmenta kao već izdiferencirane naučne discipline na najbolji način artikulira Peter Drucker,
neprikosnoveni guru teorije menadžmenta, sljedećim riječima: „... ono što menadžeri rade u svim dijelovima svijeta je
isto, ali način na koji to rade je drugačiji. I način vođenja biznisa je uvjek kulturalno dimenzioniran“. Drugim riječima,
(nacionalna) kultura kojoj pridaju menadžeri opredjeljuje način na koji oni vode biznise, uz bazičnu odrednicu da ne
postoji „jedan najbolji put“. Biti uspješan može se biti na različite načine, ali je svaki način kulturalno opredjeljen. Shodno
tome, razumijevanje načina na koji različite nacionalne kulture, shvaćene kao osoben „mentalni program“ (mentalni
sfotware), opredjeljuju načine vođenja biznisa od esencijalnog je značaja za biti uspješan na cjelom prostoru zvani
zemaljska kugla.
Osnovni cilj ovog predmeta je da razumijemo na koji način kultura opredjeljuje načine vođenja biznisa, te da podignemo
naš sopstveni kulturalni senzibilitet, razvijajući svijest da svaka (nacionalna) kultura vodeći biznis na odrednicama
sopstvene kulture može biti vrlo uspješna. Sljedeće riječi Geerta Hostedea (Hofstede, 1991), utemeljivača kros-
kulturalnog menadžmenta kao naučne discipline, na najbolji način iskazuje cilj koji kroz ovaj predmet želim dosegnuti:
„... narastajuća svijest o ograničenjima našeg mentalnog programa u odnosu na druge mentalne programe je od
1
esencijalnog značaja za naše preživljavanje. Takav način razmišljanja može biti razvijan i samim tim mi ne možemo
očekivati od drugih da budu poput nas, mi moramo biti kosmopoliti u našim razmišljanjima.“
I upravo proces prepoznavanja, razumijevanja, respektiranja i premoštavanja kulturalnih različitosti je i jedini mogući
pristup koji može osigurati uspješno dugovječno poslovno djelovanje u globalnom društvu. Kao što i rekoh: cilj ovog
predmeta je da shvatimo da je kulturalni etnocentrizam neefektivan u svijetu biznisa, te da razumijemo da se i u
najrazličtijim kulturama biznis može voditi na uspješan način. Te da je uvjek, ama baš uvjek, način vođenja biznisa
kulturalno opredjeljen.
Pored sticanja odgovarajućih znanja i prihvatanja odgovarajućeg mentalnog sklopa, kroz ovaj predmet se želi razviti i
set sljedećih vještina (i sposobnosti) koje bi vi kao poslovni ljudi i (potencijalni globalni) menadžeri morali posjedovati:
- sposobnost analitičkog promišljanja i sposobnost rješavanja problema iz domena kros-kulturalnog
menadžmenta na kreativan način;
- timski rad;
- usmena prezentacija i komunikacione vještine, unapređenje vještina oralne prezentacije;
- pisana prezentacija, unapređenje vještine pisanog prezentiranja.

Nastavni proces – Način rada


Nastavni proces se realizira kroz deset susreta sa 30-časovnim fondom sati, putem predavanja po utvrđenom
rasporedu.

Predavanja izvodi nastavnički tim u sljedećim terminima:

DATUM SAT TEMATSKA CJELINA NASTAVA

SESIJA 1: KULTURE I MENADŽMENT


UVODNI SLUČAJ: Da li prebrzo rastemo, HBR novembar-decembar 2019
1. Kulture i menadžment (P. Drucker - utemljenje discipline; N. Adler – internacionalizacija poslovanja;
O. Schein – organizacijska kultura; G. Hofstede – nacionalna kultura)
21/10 17.15 BBB-live
Članci:
1. Peter Drucker: MENADŽMENT I POSAO SVIJETA; Harvard Business Review, septembar-oktobar,
1988.
2. Tarun Khanna: KONTEKSTUALNA INTELIGENCIJA, Harvard Business Review, septembar 2014.
3. Jonatan Gosling i Henry Mintzberg: PET MENTALNIH SKLOPVOA JEDNOG MENADŽERA, Harvard
Business Review, novembar 2003
SESIJA 2: KONCEPT 4C
UVODNI SLUČAJ: Okončati projekat sa neizvjesnom budućnošću? HBR septemb.-oktobar 2020
1. 4C (T. Cavusgil - rizici internacionalizacije: rizik zemlje, valutni rizik, trgovinski rizik i kros-kulturalni
rizik; kros-kulturalni rizici: kulturološke razlike, stilovi odlučivanja obrasci pregovaranja i etičke prakse)
2. Upute za izradu analize studije slučaja: primjer Komatsu
3. Raspored grupa:
Grupa (1) Kros-kulturalno vođenje u Michelinu (A), (B) i (C)
28/10 17.15 BBB-live
Grupa (2) Devino mlijeko i jagnjeća jetrica (A), (B) i (C)
Grupa (3) Essilor Korea (A) i (B) + video materijal;
Grupa (4) Redizajniranje Nissana (A) i (B) + pisani materijal.

Članci:
1. Erin, Meyer: KADA SE KULTURA IZGUBI U PREVODU, Harvard Busness Review, oktobar 2015
2. Andrew L. Molinsky, Thomas H. Davenport, Bala Iyer I Cathy Davidsontri: VJEŠTINE KOJE SVAKI
MENADŽER 21. STOLJEĆA TREBA IMATI, Harvard Busness Review, januar-februar 2012

2
3. Luc Minguet, Eduardo Caride, Takeo Yamaguci i Shane Tedjarati: GLASOVI SA PRVE LINIJE,
Harvard Busness Review, septembar 2014

SESIJA 3: KULTUROLOŠKE RAZLIKE – HOFSTEDE (4C)


UVODNI SLUČAJ: Šala ili uznemiravanje? HBR, jun 2015
Video:
1. Dokumentarni film: Odiseja jednog inženjera
2. Šest kratkih video klipova
04/11 17.15 BBB-live
Članci:
1. Geert Hofstede: KULTURALNA OGRANIČENJA U TEORIJAMA MENADŽMENTA, Academy of
Management Executive, 1993.
Alati:
1. Primijena softverskih alata (Hofstede Insgiht)

SESIJA 4: KULTUROLOŠKE RAZLIKE – TROMPENAARS (4C)

11/11 17.15 Članci: On-line


1. Fons Trompenaars i Peter Woolliams: IZGUBLJEN U PREVODU, Harvard Busness Review, april
2011

SESIJA 5: KULTUROLOŠKE RAZLIKE – MEYER (4C)


UVODNI SLUČAJ: Kulturološke razlike u sali za sastanke, HBR septembar 2011
Članci:
18/11 17.15 1. Erin, Meyer: NAVIGIRANJE KROZ KULTURALNO MINSKO POLJE, Harvard Busness Review, BBB-live
maj 2014
Alati:
1. Primijena softverskih alata (Country Mapping Tool, Personal Profill Tool i Team Mapping Tool)

SESIJA 6: STILOVI ODLUČIVANJA (4C)


UVODNI SLUČAJ: Kada tragedija pogodi lance opskrbe, HBR, januar-febrar 2016
25/11 17.15 BBB-live
Članci:
1. Paul Rogers i Marcia W. Blenko: KO IMA D?, Harvard Business Review, januar 2006.

SESIJA 7: ETIČKE PRAKSE (4C)

02/12 17.15 Članci:


1. Thomas Donaldson, VRIJEDNOSTI U RASKORAKU: ETIKA IZVAN MATIČNE ZEMLJE, Harvard
On-line
Business Review, 1996

SESIJA 8: OBRASCI PREGOVARANJA (4C)


UVODNI SLUČAJ: Koliko promjena može zahtijevati novi direktor?, HBR, januar-febrar, 2017
09/12 17.15 Članci: BBB-live
1. Erin, Meyer: DOĆI DO Sí, Ja, Oui, Hai i Da, Harvard Busness Review, decembar 2015
Alati:
1. Primijena softverskih alata (Zero-sum game)
SESIJA 9: KULTURALNE TRANZICIJE (EKSPATRIJATRIJACIJA I REPATRIJACIJA)
UVODNI SLUČAJ: Dilema ekspatrijata, HBR, novembar 2011

16/12 17.15 Članci:


1. J. Stewart Black i Hal B. Gregersen: PRAVI NAČIN UPRAVLJANJA EKSPATRIJATIMA, Harvard
BBB-live
Busness Review, juli-avgust 1999
2. Erin, Meyer: BITI ŠEF U BRISELU, BOSTONU I PEKINGU, Harvard Busness Review, juli-avgust
2017

3
3. Chrstopher Early i Elaine Mosakowski: KULTURALNA INTELIGENCIJA, Harvard Business Review,
oktobar 2004.

SESIJA 10: MULTIKULTURALNI TIMOVI


1. Jeanne Brett, Kristin Behfar i Mary (Molly) Kern; UPRAVLJANJE MULTIKULTURALNIM TIMOVIMA,
Harvard Business Review, novembar 2006
23/12 17.15 2. Carlos Ghosn: SPASAVANJE BIZNISA BEZ GUBITKA KOMPANIJE, Harvard Busness Review, BBB-live
januar 2002
3. Hae-Jung Hong i Yves Doz: L’ORÉALOVI MAJSTORI MULTIKULTURALIZMA, Harvard Busness
Review, juni 2013

Moj, odnosno naš predavački stil ima hologramski karakter, u smislu da tematsku cjelinu na koju smo fokusirani tokom
predavanja u svakom trenutku vidimo kao dio „velike slike“ (4C - „velika slika“) sa jasnim određenjem na koji način data
tematska cjelina participira u „velikoj slici“. Naša intencija je da Vam na konzistentan način predočim ranije naznačeni
mentalni sklop sa ciljem da Vas osposobim da u navedenom kontekstu vidite „veliku sliku“ i da razumijete način
prevazilaženja kros-kulturalnih rizika globalnog biznisa.
Tokom elaboracije tematskih cjelina koristimo veliki broj slajdova, ostvarajući dvosmjernu komunikaciju između nas kao
predavača i vas kao slušalaca. Svi slajdovi koji se koriste tokom predavanja će biti pravovremeno dostupni na web-
stranici predmeta.
Prisustvo nastavi nije obavezno, iako prisustvo na nastavi participira u konačnoj ocjeni.

Očekivani rezultati – Elementi ocjene


Da biste uspješno okončali ovaj kurs vi treba da participirate u sljedećim aktivnostima:

Element Aktivnost %
1) Završni ispit Datum ispita 30
2) Analiza slučaja: Deseta sedmica 70
2a) Individualni rad 20
2b) Grupni rad 40
2c) Akcioni plan 10

a) provjera znanja
Provjera znanja se sastoji iz dva dijela: anlize slučaja i završnog ispita.

Završni ispit – Test


Test provjera znanja organizira se na datum ispita koji će biti naknadno utvrđen. Test se sastoji od 30 pitanja. Pitanja su
u formi kratkih definicija, višestrukih odgovora, DA/NE pitanja i sl. Baza pitanja za test bit će vam dostupna na vašoj
predmetnoj web-stranici.
Data aktivnost vrednuje se sa 30 bodova, jedan boda po pitanju.
b) analiza slučaja
Svi polaznici će biti podjeljeni u timove. Timovi će biti formirani tokom prve nastavne sesije. Svaki tim broji ne više od
pet, niti manje od četiri člana. Preferirani broj članova je pet. Tim utvrđuje svog tim-lidera koji je odgovoran za rad tima.
Tim će dobiti konkretan zadatak u formi konkretne studije slučaja koja obrađuje određenu problematiku iz svijeta
realnog biznisa (slučajevi su preuzeti sa INSEAD poslovne škole, odnosno riječ je o slučajevima koji obrađuju studenti
na INSEAD poslovnoj školi, i slučajevi su prevedeni na bosanski jezik).

4
Zadatak grupe, odnosno tima je da pripremi analizu studije slučaja prema uputama nastavnika, te da prezentira slučaj
prema uputama koje će biti dostupne na web stranici. Ocjenjivanje studije slučaja vrši se prema metodologiji Harvard
Business School i sastoji se od tri dijela:
- Individualni rad (studenti odgovaraju na postavljena pitanja dodijeljena uz svaki studij slučaja);
- Grupni rad (studenti prezentiraju na času detaljnu analizu za dodijeljeni studij slučaja);
- Akcioni plan (studenti predstavljaju na papiru akcioni plan za rješavanje uočenog problema).
Individualni rad dužni su uraditi pojedinačno svi studenti za sva četiri ponuđena slučaja, a grupni rad (i akcioni plan)
dužne su uraditi pojedinačne grupe studenata za svaki zaduženi slučaj. Grupni rad ima za cilj razvijanje vještina
analitičko-kreativnog promišljanja i vještine usmene prezentacije, s akcentom na unapređenju sposobnosti timskog rada
u sagledavanju konkretnih problema.
Usmena prezentacija traje maksimlano 15 minuta (nakon isteka 15 minuta prezentacija se prekida). Grupa inicira i vodi
diskusiju studije slučaja sa participantima koja traje maksimalno 30 minuta.
Grupni rad tim-lider up-loaduje na predmetnoj web-stranici. Up-load: Grupni rad. Rok: 22. 12. do 23:55.

Ocjenjivanje
Ocjena se utvrđuje na način da se zbroji broj osvojenih bodova po svakom od navedenih osnova za svakog studenta.
Skala ocjenjivanje je sljedeća:
BROJ OSVOJENIH BODOVA OCJENA
do 60 bodova 5 (pet)
60 – 65 bodova 6 (šest)
65,5 – 75 bodova 7 (sedam)
75,5 – 85 bodova 8 (osam)
85,5 – 95 bodova 9 (devet)
95,5 – 100 bodova 10 (deset)
Svakom studentu će biti saopštena ocjena, uz komentar svakog dijela ocjene, prilikom upisa ocjene. Upis ocjena sa
komentarom ocjene obavit će se u prvom terminu mojih kabinetskih konsultacija nakon obavljenog ispita.

Literatura
I. Obavezna literatura:
Set članaka – obavezna literatura:
1) Peter Drucker: MENADŽMENT I POSAO SVIJETA; Harvard Business Review, septembar-oktobar, 1988.
2) Andrew L. Molinsky, Thomas H. Davenport, Bala Iyer I Cathy Davidsontri: VJEŠTINE KOJE SVAKI MENADŽER 21.
STOLJEĆA TREBA IMATI, Harvard Busness Review, januar-februar 2012
3) J. Stewart Black i Hal B. Gregersen: PRAVI NAČIN UPRAVLJANJA EKSPATRIJATIMA, Harvard Busness Review,
juli-avgust 1999
4) Carlos Ghosn: SPASAVANJE BIZNISA BEZ GUBITKA KOMPANIJE, Harvard Busness Review, januar 2002
5) Geert Hofstede: KULTURALNA OGRANIČENJA U TEORIJAMA MENADŽMENTA, Academy of Management
Executive, 1993.
6) Chrstopher Early i Elaine Mosakowski: KULTURALNA INTELIGENCIJA, Harvard Business Review, oktobar 2004.
7) Tarun Khanna: KONTEKSTUALNA INTELIGENCIJA, Harvard Busness Review, septembar 2014.
8) Fons Trompenaars i Peter Woolliams: IZGUBLJEN U PREVODU, Harvard Busness Review, april 2011
9) Erin, Meyer: NAVIGIRANJE KROZ KULTURALNO MINSKO POLJE, Harvard Busness Review, maj 2014

5
10) Luc Minguet, Eduardo Caride, Takeo Yamaguci i Shane Tedjarati: GLASOVI SA PRVE LINIJE, Harvard Busness
Review, septembar 2014
11) Hae-Jung Hong i Yves Doz: L’ORÉALOVI MAJSTORI MULTIKULTURALIZMA, Harvard Busness Review, juni 2013
12) Erin, Meyer: BITI ŠEF U BRISELU, BOSTONU I PEKINGU, Harvard Busness Review, juli-avgust 2017
13) Jeanne Brett, Kristin Behfar i Mary (Molly) Kern; UPRAVLJANJE MULTIKULTURALNIM TIMOVIMA, Harvard
Business Review, novembar 2006
14) Erin Meyer: DOĆI DO Sí, Ja, Oui, Hai i Da, Harvard Busness Review, decembar 2015
15) Erin Meyer: KADA SE KULTURA IZGUBI U PREVODU, Harvard Busness Review, oktobar 2015
16) Paul Rogers i MARCIA W. Blenko: KO IMA D?, Harvard Business Review, januar 2006.
17) Joan Muller: NESTRPLJIVI GOSPODIN GHOSN, Forbes, maj 2006
18) Thomas Donaldson, VRIJEDNOSTI U RASKORAKU: ETIKA IZVAN MATIČNE ZEMLJE, Harvard Business Review,
1996
19) Jonatan Gosling i Henry Mintzberg: PET MENTALNIH SKLOPVOA JEDNOG MENADŽERA, Harvard Business
Review, novembar 2003

II. Studij slučaja:


Studij slučaja 1: Kros-kulturalno vođenje u Michelinu (A), (B) i (C)
Studij slučaja 2: Devino mlijeko i jagnjeća jetrica (A), (B) i (C)
Studij slučaja 3: Essilor Korea (A) i (B) + video materijal;
Studij slučaja 4: Redizajniranje Nissana (A) i (B) + pisani materijal.

III. PP Prezentacije
IV. Šira literatura za čitanje:
Knjige – obavezno pročitati
1) Nancy Adler: INTERNATIONAL DIMENSIONS OF ORGANIZATIONAL BEHAVIOR, South-Western, 2001.
2) Geert Hofstede, Geert Jan Hofstede, Michaek Minkov M: CULTURES AND ORGANIZATIONS: SOFTWARE OF
THE MIND, McGraw-Hill, 2012.
3) Fons Tropenaars, Charles Hampden-Turner: RIDING THE WAVES OF CULTURE, Nicholas Brealey Publishing,
2012.
4) Erin Meyer: THE CULTURE MAP: BREAKING THROUGH THE INVISIBLE BOUNDARIES OF GLOBAL
BUSINESS, PublicAffairs, 2014.
5) Erin Meyer, Reed Hastings, NO RULES RULES, WH ALLEN, 2020.
6) William Ellet: THE CASE STUDY HANDBOOK: A STUDENTS GUIDE, HBS Press, 2018.

Knjige – poželjno pročitati:


1) Željko Malnar, Borna Bebek: U POTRAZI ZA STAKLENIM GRADOM, Profil, 2008.
2) Chinua Achebe: SVE SE RASPADA, Buybook, 2010.
3) Philip Knight: SHOE DOG: MEMOARI OSNIVAČA NIKEA, Mate, 2019.

You might also like