Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 32

Javno zdravstvo

Socioekonomske nejednakosti
Sveučilišni odjel zdravstvenih studija
doc. dr. sc. Ana Ćurković
Jednakost i pravičnost

Jednakost (engl. equality)

- Vrijednosno i etički - Temeljena na


neutralan pojam vrijednosnoj i moralnoj
- Označava istost prosudbi pojedinaca,

Pravičnost (pravednost)
skupine ili društva
Svi dobiju jednako
- Pravedna raspodjela
- Jednakost u statusu,
pravima i prilikama - Pravednost u svakoj
situaciji

(engl. equity)
- Pravednost prema
prirodnim zakonima
Pravičnost
Dimenzije raslojavanja

Ekonomski položaj Društvena moć Društveni ugled

Statusne nejednakosti:
Ekonomske
prestiž, privilegije,
nejednakosti: Političke nejednakosti
obrazovanje,
vlasništvo, bogatstvo, u utjecaji i vlasti
profesionalni ugled,
prihodi, zaposlenost
stil života
Posljedice
Kakvoća i način
provođenja
slobodnog
vremena Seksualno
Prehrana
ponašanje

Stanovanje i Nejednakosti u
opremljenost životnim
kućanstva šansama

Utječe na
Kakvoća i stil različita Socijalna
življenja područja pokretljivost

života
Društvene nejednakosti

Blagodati i tereti nisu Nejednaka raspodjela


jednako raspoređeni vrijednosti i dobara dovodi
među različitim do rangiranja društvenih
kategorijama ljudi skupina
Socioekonomski status

Višedimenzionalan
koncept

Položaj osobe na Socioekonomske


društvenoj nejednakosti (SEN)
hijerarhijskoj • Razlike među različitim
ljestvici skupinama stanovništva

Mjerenje
Temeljen na
• Stupanj obrazovanja
pristupu bogatstvu,
• Zanimanje
prestižu i moći • Razina prihoda
Odrednice socioekonomskog statusa
Materijalno stanje
• Objektivno i subjektivno

Društveni kapital Obrazovanje

Rasna i etnička
Zanimanje
pripadnost

Podrijetlo Bračno stanje

Veličina društvene
mreže
Zdravstvene nejednakosti

Društvena Povezna s Utjecaj


raspodjela zdravlja društvenom pripadnosti
nije slučajna stratifikacijom društvenoj skupini

Medicinski
Zdravlje Pojavu bolesti Smrt
tretman
Socioekonomske nejednakosti u zdravlju

„Razlike u zdravstvenom statusu ili u raspodjeli odrednica


zdravlja među različitim skupinama stanovništva“ (WHO)
Socioekonomske nejednakosti u zdravlju

Društveni
čimbenici
Nejednakosti u zdravlju
• Nejednakosti u prihodima
• Razlike u obrazovanju
• Uvjeti zaposlenja
• Uvjeti življenja
• Društvena povezanost i
socijalni kapital
• Stil života

Zdravlje
Pojavnost nejednakosti

Direktno Indirektno

siromaštvo, slaba nedovoljno


prehrana, štetna obrazovanje,
okolina, rizično nedostupnost
ponašanje zdravstvene zaštite
Zdravstvene nejednakosti i principi
pravednosti

Princip pravednosti u Nepoštene i


Neizbježne
zdravlju (WHO, nepravedne Cilj
nejednakosti
1998.) nejednakosti
• Šira moralna i • Nisu nužne i mogu • Nije moguće • Smanjenje ili
etička dimenzija se spriječiti spriječiti eliminiranje
zdravstvenih razlika
čije uzroke je
moguće spriječiti i
za koje se smatra da
su nepravedne
Povijest istraživanja SEN

The Black Report


(1980)

UK
• Industrijska revolucija

1977.
• Istraživačka radna skupina
Rezultati

Više i niže društvene skupine


• Veliki nerazmjer u obolijevanju i smrtnosti
• Povezan s društvenim nejednakostima
koje utječu na zdravlje
• Prihodi, stupanj obrazovanja,
zaposlenje, radni uvjeti, uvjeti
življenja i prehrane
Podjela društva
1. Stručnjaci
• računovođe, liječnici, odvjetnici

2. Srednji niži stručnjaci (posrednici)


• upravitelji, učitelji, medicinske sestre

3.1. Obučeni ne manualni radnici


• službenici, tajnici, prodavači

3.2. Obučeni manualni radnici


• vozači, mesari

4. Djelomično obučeni radnici


• poljoprivrednici, poštari

5. Neobučeni radnici
• čistači, lučki radnici
Stope smrtnosti prema spolu i društvenom (profesionalnom)
sloju (15-64 godina)
Stope na 1000 stanovnika Engleske i Walesa 1971. godine

Društveni (profesionalni) položaj Muškarci Žene (prema Omjer


zanimanju muškarci/žen
muža) e

I (stručnjaci) 3,98 2,15 1,85


II (srednji, niži stručnjaci, posrednici) 5,54 2,85 1,94
III N (obučeni nemanualni) 5,80 2,76 1,96
III M (obučeni manualni) 6,08 3,41 1,78
IV (djelomično obučeni) 7,96 4,27 1,87
V (neobučeni) 9,88 5,31 1,86
Omjer V/I 2,5 2,5
Prilagođeno iz: Inequalities in Health: Black Report (Pelican
Series). Townsend P, Davidson N, editors: Penguin Books; 1982.
Društveni položaj i porođajna težina djece

Porođajna težina (%) Društveni položaj očeva Djeca bez očeva

I i II III IV i V

Manje od 2500 grama 4,5 5,6 8,2 9,5

Više od 3000 grama 81,0 76,3 72,7 66,7

Prilagođeno iz: Inequalities in Health: Black Report (Pelican


Series). Townsend P, Davidson N, editors: Penguin Books; 1982.
Stope oboljenja i konzultacija s liječnikom u
srednjoj dobi (45-46 godina) (stope na 1000 stanovnika)
Socioekonomski sloj Dugotrajne bolesti Ograničena Zdravstveno-vezane
aktivnost onzultacije

Muškarci Žene Muškarci Žene Muškarci Žene

I Stručnjaci 228,9 291,3 71,1 92,2 75,6 94,7


II Rukovoditelji 257,0 265,7 75,4 77,0 74,8 99,8
III Posrednici 368,0 329,7 98,4 94,6 122,1 122,4
IV Obučeni manualni 357,7 315,1 102,6 102,7 112,4 109,2
V Djelomični obučeni 387,6 380,8 101,0 114,9 124,9 121,5
manualni

VI Neobučeni manualni 485,5 401,6 120,0 111,9 145,5 122,6


Prilagođeno iz: Inequalities in Health: Black Report (Pelican
Series). Townsend P, Davidson N, editors: Penguin Books; 1982.
SEN u zdravlju

Viši SES
Preventivni obrasci Negativni obrasci
ponašanja ponašanja
Dulje trajanje života Lošije zdravlje
Niže stope smrtnosti Veći rizik od
obolijevanja
Veći rizik od
preuranjene smrti

Niži SES
Spol i socioekonomske nejednakosti

Muškarci

Zastupljenija rizična Zastupljenija


ponašanja preventivna ponašanja
Manja stopa oboljenja Veća stopa oboljenja
Kraći životni vijek Dulji životni vijek
Češće obolijevanje od Češće obolijevanje od
po život opasnih bolesti akutnih i kroničnih
stanja koja nisu opasna
po život

Žene
SEN U Hrvatskoj
Europa i HR
Sucur Z, Zrindcak S. Differences that Hurt: Self-perceived Health Inequalities in Croatia and
European Union. Croat Med J 2007;48:653-66.

Razdor između Seoska područja:


Znatno lošije najviših i najnižih lošije zdravlje,
zdravlje društvenih skupina razlika u odnosu na
znatno veći gradska područja

Problem
Lošije zdravlje dostupnosti i cijene
najnižih skupina usluga kod nižeg
SES-a
Obrasci ponašanja
Pilic L, Dzakula A. Socioeconomic Status and Risky Health Behaviors in Croatian Adult
Population. Acta Med Croatica 2013;67:25-35.

Niži SES Srednji SES Viši SES


Niska tjelesna
Nezdrave aktivnost
prehrambene Pušenje
navike
Sjedilački stil života
Preventivna ponašanja – probir
Polasek O, Kolcic I, Voncina L, Strnad M, Vuletic S, Kern J. Breast, colon, and prostate screening in the
adult population of Croatia: does rural origin matter? Rural Remote Health 2007;7(3):749.

Viši SES, Preventivni Preventivni


gradska pregledi za rak pregledi za rak
područja dojke prostate
Nezaposlenost
Šverko B, MasliĆ Seršić D, Galić Z. Financijske prilike i zdravlje nezaposlenih u Hrvatskoj: Vodi li
financijska deprivacija do lošijeg zdravlja? Revija za socijalnu politiku 2006;13(3-4):257-69.
Dragun A, Russo A, Rumboldt M. Socioeconomic Stress and Drug Consumption: Unemployment as an
Adverse Health Factor in Croatia. Croat Med J 2006;47:685-92.

Lošije zdravlje
Oskudica i lošiji Više prepisanih
Nezaposlenost uvjeti življenja
fizičko i psihičko
lijekova
zdravlje
Socijalni kapital i socijalna podrška
Novak D, Suzuki E, Kawachi I. Are family, neighbourhood and school social capital associated with
higher self-rated health among Croatian high school students? A population-based study. BMJ Open
2015;5(6):e007184.
Novak D, Kawachi I. Influence of different domains of social capital on psychological distress among
Croatian high school students. Int J Ment Health Syst 2015;9:18-24.

Viši socijalni Bolje


Manja psihološka
samoprocjenjeno
kapital rastrojenost
zdravlje
Dobra i vrlo dobra samoprocjena zdravlja za EU i Hrvatsku u 2019. godini

Prieuzeto iz: European Commission Eurostat


Očekivano trajanje života pri rođenju u godinama za EU i Hrvatsku u 2018. godini

Prieuzeto iz: European Commission Eurostat


Smrtni slučajevi od nesreća u Hrvatskoj u 2017. godini

Prieuzeto iz: European Commission Eurostat


Zadatak

Odabrati jedan od ponuđenih radova

Kratko prikazati:
• Problem koji se u radu istražuje
• Ciljeve rada
• Glavne rezultate i objašnjenja
• Glavni zaključak
Radovi
Povezanost socio-ekonomskog statusa i indeksa tjelesne mase umirovljenica s
područja Osječko-Baranjske županije (Danijela Periš, Maja Miškulin, Daniela Šincek)
Smanjivanje nejednakosti u zdravlju – istraživanje životnog stila Roma (Branislava
Belovic)
Socioekonomski status i rizična zdravstvena ponašanja odrasle hrvatske populacije
(Leta Pilić, Aleksandar Džakula)
Mentalno zdravlje beskućnika (Ivor Katović)

Financijske prilike i zdravlje nezaposlenih u Hrvatskoj: Vodi li financijska deprivacija


do lošijeg zdravlja? (Zvonimir Galić, Darja Maslić Seršić, Branimir Šverko)

You might also like