Dr Google u službi trudnica i roditelja

Sanja IVANKOVIĆa,
a
KBC "Dr Dragiša Mišović-Dedinje"

Milioni ljudi širom sveta koriste Internet kao svakodnevni izvor zdravstvenih informacija. Google je
najpopularniji alat za pretragu ovakvih informacija, bilo od strane pacijenata, bilo od strane zdravstvenih
profesionalaca.

Broj ljudi čije je prva stanica Internet, u potrazi za zdravstvenim informacijama neprestano raste. Kako je
mali broj studija objavljenih u Evropi koje se bave ovim fenomenom, za primer ćemo uzeti SAD gde
publikovani podaci kažu da je čak 83% odraslih nekada tražilo zdravstvene informacije putem Interneta
(Pew Internet & American Life Project, 2010) (1), kao i da se pacijenti primarno obraćaju internetu kao
izvoru informacija, pa zatim traže mišljenje lekara (2).

Analize su pokazale da postoje dve važne karakteristike koje utiču na profil pretrage: pol onog ko traži
informacije i roditeljstvo. Zapravo, žene češće traže informacije u vezi sa sopstvenim zdravljem onlajn
(Rice, 2006), a postojeća istraživanja ukazuju i na to da na taj način majke nalaze socijalnu, emocionalnu i
aktivnu podršku (Drentea & Moren-Cross, 2005; Ley, 2009). (1)

Posebna pažnja posvećena je trudnicama i razumevanju njihovih internet pretraga u potrazi za

zdravstvenim informacijama. Istraživači iz Velike Britanije su objavili studiju (3), koja je obuhvatila 24
zemlje i 613 trudnica koje su potvrdile da su koristile internet u potrazi sa informacijama koje su u vezi sa
trudnoćom. 97% njih je koristilo Google kao glavni pretraživač, a najvažnija saznanja ove studije su da su
glavni motivi za korišćenje internet informacija:

1. nezadovoljstvo sveobuhvatnošću informacija koje su trudnice dobile od svog zdravstvenog tima

(48,5%)

2. manjak vremena da pitaju zdravstvene profesionalce sve što ih interesuje (46.5%)

Jedan broj ljudi medicinske informacije traži i putem društvenih mreža, blogova, wiki sajtova. Zdravstveni
profesionalci su uglavnom sumnjičavi prema ovako dobijenim informacijama zato što najčešće
podrazumevaju interakciju sa ljudima koji nemaju edukaciju medicinskog profila, i ne postoji način da se
uverite da se radi o preciznim, važećim pa čak i o istinitim savetima. Sa druge strane, nekada sumnje nisu
opravdane. Neka istraživanja ukazuju na to da ovakvi sajtovi nisu zamena za kvalitetne i pouzdane
zdravstvene informacije, ali jesu komplementarni sa njima jer pružaju emotivnu podršku ili proživljeno
iskustvo od strane drugih pacijenata

"Obostrano razumevanje, više emotivne nege i empatija" su neke od oblasti za koje su pacijenti rekli da im
nedostaju u komunikaciji "oči u oči" sa pružaocima zdravstvene zaštite, te ove informacione potrebe
zadovoljavaju putem sve češće upotrebe zdravstvenih foruma.

U uglednom časopisu za babice, 2009. godine je objavljeno istraživanje (4) o trudnicama koje pretražuju
internet u potrazi za informacijama koje su u vezi sa trudnoćom.
Važni rezultati ukazuju na to da najveći broj ispitanica (70%) nije razgovaralo sa svojim babicama o
informacijama koje su pročitale na internetu, ali je više od polovine (55%) potražilo onlajn informacije
koje su dobile od babice.

Od izuzetne je važnosti, procena relevantnosti i kredibiliteta pronađenih informacija i način na koji ih

korisnici interneta evaluiraju, kao što je prikazano u tabeli br. 1.

Babice i trudnice nisu razgovarale o ovakvom načinu informisanja međusobno, iako su drugi
istraživači došli do zaključka da bi veliki broj pacijenata bio zahvalan kada bi mu njegov
lekar/medicinska sestra/babica "propisali" kako i gde da nađu relevantne sajtove sa
informacijama (Diaz et al, 2002 ) i da bi se tog "recepta" pridržavali (D’Alessandro, 2004).

Jedan od Guglovih alata-Google trends omogućio je svakom laiku da ima uvid u to koliko je određeni
pojam tražen, propuštajući kroz "filter" određenu lokaciju, precizni vremenski interval, pojmove koji
korespondiraju sa traženim...

Cilj istraživanja je bio da se utvrde karakteristike pretraga termina u vezi sa trudnoćom i porođajem, na
teritoriji Srbije, kako bi se uporedila interesovanja trudnica sa jedne strane, i relevantni sadržaji sa druge
strane.

Metod: na dan 10.05.2017. god. prećeni su trendovi u pretragama termina "porođaj" "trudnoća"
"epidural", "carski rez","porodilište i "prirodni porođaj"u jednogodišnjem i petogodišnjem periodu u alatu
Google Trends.

Praćenje termina "trudnoća" u regionu, pokazalo je da je u odnosu na broj internet pretraga u zemlji, ovaj
termin najtraženiji bio u Crnoj Gori, a zatimi u Srbiji. U kontekstu složenica, najčešći upit je bio u vezi
praćenja trudnoće po nedeljama (Slika br. 1)

Kada se ovaj termin prati u petogodišnjem periodu (maj 2012-maj 2017), dolazi se do zaključka da nema
značajnijih oscilacija već da je trend interesovanja stabilan i kontinuiran (Slika br. 2).

Ono što je interesantno je da termin "Simptomi" u pretrazi načešće korespondira sa složenicom "simptomi
trudnoće" (čak u četiri od šest najčešće pretraživanih srodnih pretraga) (Slika br.3).

Kada smo uporedili pretragu termina "trudnoća" i "porođaj" u jednogodišnjem periodu utvđeno je da je
termin "trudnoća" dvostruko češće pretraživan od termina "porođaj" i da ova dva trenda "prate" jedan
drugi, osim u oktobru 2016. kada je termin "trudnoća" u značajnoj meri više pretraživan, dok je opažen
pad u pretrazi termina "porođaj" (Slika br. 4). Istraživač nije došao do validnog obrazloženja ovog
fenomena.

Ono što bi moglo objasniti češće pretrage u vezi sa trudnoćom nego sa porođajem jeste sama dužina
trajanja trudnoće, veći broj tema, pitanja i dilema nego u vezi sa činom porođaja.

Slika broj 5 pokazuje da pretrage ovih termina ne moraju imati primarno zdravstvenu konotaciju, iako ne
treba zanemariti drugu stavku koja pokazuje srodne pretrage, a to je da se korisnici interneta u značajnoj
meri oslanjaju na mišljenja i iskustva drugih žena u vezi sa porođajem.
Možda i veće interesovanje vezano za porođaj, vlada na YouTube kanalu. Kao što pokazuje Slika br. 6,
postoje brojne srodne pretrage koje su vezi sa interesovanjem korisnika da pogledaju video sadržaje
porođaja.

Kada je u pitanju carski rez, korisnike interneta najviše brine oporavak, te su njihove pretrage najčešće sa
tim u vezi (slika br. 7).

Slika br. 7: Pretraga termina "Carski rez" u periodu maj 2106- maj 2017.

Oni koji su u Google kucali reč"porodilište" najčešće su čitali teme koje objašnjavaju šta je neophodno
poneti u porodilište , kao i opširnije informacije o porodilištima u Beogradu (slika br. 8).

Kada smo uporedili pretrage po terminima "Carski rez", "Porođaj" i "Epidural" u periodu maj 2012-maj
2017, došli smo do rezultata da je interesovanje između ova tri termina, najveće za carski rez, a korisnici
interneta najređe traže informacije o epiduralu putem Googl-a (slika br.9).

Diskusija:

U odnosu na ostale termine korišćene u istraživanju, u pretragama prednjači termin "trudnoća" kao i ostali
pojmovi ili složenice koje korespondiraju sa njom. Termin "porođaj" ima približno isti jednogodišnji trend
u odnosu na "trudnoću", s tim što se uočava dvostuko veće interesovanje za prvopomenuti termin. U
pretragama na Youtube kanalu, prevashodno se uočava najevći broj pretraga termina "prirodni porođaj",
dok se u uporednom pregledu trendova termina "carski rez", "prirodni porođaj" i "epidural" uočava
najveće interesovanje za informacije koje su u vezi sa "carskim rezom" (oporavak i iskustva). kada je u
pitanju pretraga termina "porodilište" uočava se najveće interesovanje za neophodne stvari koje je
potrebno poneti, kao i za porodilišta u Višegradskoj i "Narodni front".

Ograničenja:

Alat u kome je vršeno istraživanje-Google Trends ne omogućava pregled pretraga po teritorijalni

celinama. Takođe, u rezultatima se pojavljuju i pretrage po navedenim terminima iz istih govornih
područja (bivša Jugoslavija) te se rezultati istraživanja ne mogu vezati striktno za Srbiju. Važno je istaći i
da rezultati analitike obuhvataju i one pretrage čiji motiv nije bio prevashodno zdravstveni. Te se trudnoća
i porođaj pojavljuju i u vestima iz šou biznisa itd (slika br. 5).

Zaključak:

Korisnici Interneta u Srbiji, ujedno su i konzumenti svih dostupnih informacija u vezi sa zdravljem.
Susrećemo se sa unapred informisanim pacijentom/trudnicom/porodiljom koji sa određenim očekivanjima
dolazi u susret sa zdravstvenim profesionalcima. Ona je informisanija, ohrabrena da samostalno odlučuje
o svom zdravlju i ima brojna pitanja.

Ne zanemarujući benefite internet informisanja, potrebno je istaći rastuću zabrinutost u vezi sa negativnim
efektima po pacijenta. Pre svega kvalitet dostupnih informacija varira od personalnih priča, anegdota,
mišljenja i iskustava do tekstova iza kojih stoje relevantni stručnjaci, a korisnici zdravstvene zaštite ne
poseduju uvek veštine kojima će ove sadržaje evaluirati i po potrebi, filtrirati. Posebnu pažnju treba
posvetiti definisanju postupka prilikom scenarija, kada se mišljenje zdravstvenog profesionalca i
informacija koju je korisnik dobio onlajn, ne podudaraju. Tada postoji opasnost po narušavanje poverenja
pacijenta u svoj zdravstveni tim, mogućeg nezadovoljstva i eventualnog konflikta. Rezultat takvog
konflikta je, neretko, nezadovoljan korisnik usluga koji menja lekara, plan lečenja, ili se leči sam koristeći
informacije sa Interneta.

Uprkos tome, zdravstveni profesionalci, u trudnicama koje dolaze sa obiljem internet informacija, ne
smeju videti pretnju po njihovo stručno mišljenje (3), već pozitivan stav žene koja je motivisana da uči o
svojoj trudnoći i aktivno učestvuje u odlukama vezanim za sopstveno zdravlje. Svi članovi zdravstvenog
tima moraju biti spremni da podrže trudnice u pretrazi internet sadržaja, interpretaciji i primeni ovih
informacija. To prevashodno znači, da oni sami moraju posedovati veštine adekvatnog korišćenja
Interneta, kako bi kroz partnerski odnos mogli da usmere žene na relevantne sadržaje.

Predlog mera:

- Osmisliti handout/flajer/brošuru sa: informacijama o trudnoći po nedeljama, carskom rezu, epiduralnoj

anesteziji, šta poneti u porodilište

- Ohrabriti trudnicu da postavi pitanje: Da li ste videli, pročitali nešto o čemu biste želeli da
prodiskutujemo?

- Usmeriti trudnice na relevantne sajtove (napraviti spisak)

- Definisati proceduru: šta kada se internet informacija ne podudara sa mišljenjem stručnjaka

Literatura:

1. The Separate Spheres of Online Health: Gender, Parenting, and Online Health Information Searching in
the Information Age. Michael J. Stern, Shelia R. Cotten and Patricia Drentea. 2012, Journal of Family
Issues , Vol. 33.

2. The doctor as the second opinion and the Internet as the first. L., Neal Gualtieri. Boston : New York,
NY: ACM, 2009. Extended Abstracts on Human Factors in Computing Systems, CHI EA '09; April 4-9,.
pp. 2489-2498.

3. Internet Use in Pregnancy Informs Women’s Decision Making: A Web-Based Survey. Lagan, B. M.,
Sinclair, M. and George Kernohan, W. 2010, Birth, Vol. 37, pp. 106–115. . doi:10.1111/j.1523-
536X.2010.00390.x.

4. A descriptive study of the use of the Internet by women seeking pregnancy-related information.
Larsson, Margareta. 1, february 2009, Midwifery, Vol. 25, pp. 14-20.

5. How do patients evaluate and make use of online health information? Elizabeth Sillencea, Pam Briggsa,
Peter Richard Harrisb, Lesley Fishwicka. 2007, Social Science & Medicine, Vol. 64, pp. 1853–1862.

6. Paunic S, Stojkovic I. Identifying gaps between current and expected ICT competencies of nurses in
Serbia, Studies in health technology and informatics,205;2014: 186—190

7. Paunić S. Pacijenti pitaju Google. VI Kongres UINARS, Niš, 2014.