Beščeljusti i ribe hrskavičnjače

Video 1
1. Kakve prilagodbe na parazitski način života opažamo kod sljepulja i
paklara?
Sljepulje (Myxini) imaju dugo oblo tijelo prekriveno sluzi koja ubrzava gušenje
plijena te ih štiti od predatora. Površina tijela im je glatka te ne sadrži ljuske i
pločice. Nemaju čeljust te ne mogu gristi, ali im zubići (rožnate kvržice) i
posebno oblikovan jezik zamjenjuju tu ulogu. Imaju spljoštenu, slabije izraženu
repnu paraju. Prilikom hranjenja sluzava sljepulja (Myxine glutinosa) postavlja
svoje tijelo u čvor koji se stvara kraj repa, putuje prema glavi i pritom odmiče
usta dalje od plijena, pa se dio mesa otrgne s njom. Pomoću čvora oslobađa se
sluz i stiska potencijalnog napadača.
Paklare većinom žive slobodno, ali ima i onih koje su u odraslom stadiju paraziti
te se hrane krvlju ili tjelesnim tekućinama riba. Usta im sliče okrugloj pločici te
služe za pričvršćivanje na plijen. Imaju grub jezik koji im omogućuje probijanje
rupe na koži plijena te izlučuju tvari koje sprječavaju zgrušavanje krvi. Posebna
sisala tj. usni lijevci sadrže brojne zubiće poredane u koncentrične krugove te
im služe za prisisavanje. Voda ulazi i izlazi na vanjski škržni otvor uz pomoć
podtlaka koji stvara rad jezika.
2. Što u disanju sljepulja predstavlja evolucijski napredak?
Evolucijski napredak kod sljepulja predstavlja sposobnost disanja kroz nosni
otvor.
3. Koje su najvažnije pojave kod čeljustousti?
Najvažnije pojave su čeljust za koju se smatra da se razvila iz škržnih lukova, te
parne peraje.
4. Objasni kako su ribe oblikom tijela prilagođene na kretanje u vodi?
Ribe imaju vretenasti oblik tijela te im je to omogućilo dobru prilagodbu za
život u vodi jer pritom lakše probijaju vodene struje. Također su razvile
karakteristične parne (trbušne i prsne) i neparne (repna, podrepna i leđna)
peraje koje su im omogućile veću pokretljivost i stabilnost.
5. Koja su osjetila razvijena kod morskih pasa i kako im pomažu u
predatorstvu?
Morski psi imaju velike oči s slobodnim kapcima koje im omogućavaju oštar vid
za lako uočavanje plijena, te nosni otvor im omogućuje znatno dobro osjetilo
njuha tj. lako osjete miris plijena. Imaju sposobnost osjećanja strujanja vode, a
to im omogućava bočna pruga. U koži se nalaze Lorencinijeve ampule koje
primaju informaciju tj. električne impulse iz okoliša i na taj način osjećaju
kretanje plijena.
Obilježja hrskavičnjača
Tijelo hrskavičnjača je s trbušne strane glave i vrata ravno, a u repnom dijelu je
bočno spljošteno. Sa strane glave nalazi se pet škržnih otvora kroz koje voda
izlazi nakon što je ušla kroz usta prilikom disanja. Voda može ući i s leđne strane
kroz štrcalo. Hrskavičnjače imaju plakoidne ljuske kao zubiće koje su uložene u
kožu. Potporni sustav izgrađen je od hrskavice koja je lagana i savitljiva.
Najrazvijeniji su mišići trupa i repa. Dišu škrgama i nemaju plivači mjehur.
Repna i prsna peraja pomažu im da ne potonu te u jetri imaju ulja koja
poništavaju učinak tonjenja. Srce im je vensko i sastoji se od venskog zatona,
pretklijetke i klijetke. Arterijski čunj sprječava povratak krvi u klijetku.
Hrskavičnjače su mesožderi te zbog toga predatori imaju čeljusti s oštrim
zubima zakrivljenim prema unutra, dok su neke vrste filtratori. Probavni sustav
sastoji se od usne šupljine, ždrijela, jednjaka, želudca, tankog i debelog crijeva
te nečisnice, putem koje neprobavljeni ostatci izlaze van. U početnom dijelu
debelog crijeva nalazi se nabor sluznice – zavojiti zalistak, koji povećava
površinu za upijanje hranjivih tvari. Prednji mozak im je razvijeniji u odnosu na
koštunjače i u njemu se nalazi centar za njuh. Hrskavične ribe primaju
električne impulse te tako lakše otkriju plijen strukturama smještenima na koži
u malim rupicama - Lorencijeve ampule. Oplodnja je unutarnja te se ne brinu za
potomstvo. Dijele se na viviparne ribe koje rađaju žive mlade, oviparne ribe
koje polažu jaja te ovoviviparne ribe. U Jadranskom moru živi čudnovati morski
štakor, drhtulja (Torpedo marmorata), pas modrulj (Prionaceglauca), kostelj
(Squalusacanthias), prasac (Oxynotuscentrina) te mačka bljedica
(Scyliorhinuscanicula).
Video 2
Obilježja koštunjača
Ribe koštunjače je zajednički naziv za razrede riba zrakoperki (Actinopterygii) i
mesoperki (Sarcopterygii). Imaju vretnastu građu tijela te im je kostur sasvim ili
dijelom okoštao. Na tijelu razlikujemo parne (prsne i trbušne) i neparne (repna,
podrepna, leđna) peraje. Na glavi su lako uočljivi usni otvor, parni nosni otvor i
par očiju. Sa svake strane glave se nalazi škržni poklopac koji prekriva škržne
otvore. Koža im je prekrivena ljuskama koje smanjuju otpor vode te tako
olakšavaju kretanje. Na kosturu su uočljivi glava, kralježnica i peraje. Uz kostur
se nalaze poprečnoprugasti mišići koji sudjeluju u kretanju. Kretanje im
olakšavaju i sluzne žlijezde u koži. Ribe koštunjače dišu škrgama koje se nalaze u
škržnim komoricama. Škrge su građene od škržnih lukova koji sadrže po dva red
škržnih listića-dobro prokrvljeno tkivo. Neke skupine riba dišu i primitivnim
plućima. Srce je građeno od jedne pretklijetke i jedne klijetke te imaju vensko
srce. Ribe mogu biti biljožderi, mesožderi ili svežderi te im je probavni sustav
prilagođen načinu ishrane. U usnoj šupljini nalazi se maleni jezik i zubi te se
nastavlja na ždrijelo, jednjak te želudac. Iz želudca hrana ulazi u crijeva, gdje se
završava probava te se ostatci uklanjaju kroz izmetni otvor. Uz želudac se nalazi
jetra koja luči zuč te gušterača koja luči probavne enzime koji sudjeluju u
razgradnji hrane. Plivaći mjehur pomaže u kontroli plutanja u vodi te kod nekih
služi za proizvodnju ili primanje zvuka. Bubrezi se nalaze iznad plivaćeg mjehura
te filtriraju krv i reguliraju sastav tjelesnih tekućina. Ribe koje žive u slatkim
vodama su hipertonične tj. kod njih je koncentracija otopljenih tvari u tjelesnoj
tekućini veća u odnosu na okolnu vodu. One ne piju vodu, a višak vode izbacuju
razrijeđenim urinom. Ribe koje žive u morskim vodama su hipotonične tj. imaju
nižu koncentraciju otopljenih tvari u tjelesnim tekućinama u odnosu na okolnu
vodu. One piju vodu, a ione koje su im ušli u tijelo izlučuju, izbacuju aktivnim
transportom preko škrga. Živčani sustav se sastoji od mozga, leđne moždine i
živaca. Mozak možemo razlučiti na prednji, međumozak, srednji, stražnji i
primozak. Imaju parne spolne žlijezde te neparnu izvodnu cijev. Oplodnja je
uglavnom vanjska.
1. Zašto ribe stvaraju velik broj potomaka?
Ribe stvaraju velik broj potomaka jer će samo neke preživjeti i razviti se u
odraslu jedinku, kao posljedica vanjske oplodnje i velikog broja grabežljivaca.
2. Što neku vrstu čini živim fosilom?
Živi fosili su vrste koje su se razvile u dalekoj prošlosti te im se anatomija i
ponašanje tako nisu promijenili milijunima godina.
3. Kako se zove grana biologije koja proučava ribe?
Grana biologije koja proučava ribe je ihtiologija.