KADA' I KADER

III razred
Kader (sudbina) je Allahovo određenje, ono za čije vrijeme, mjesto, karakteristike i način
dešavanja zna samo Allah, dž.š.;
Kadā (određenje) su stvari koje je Allah, dž.š., odredio i koje će se desiti kad za to dođe
vrijeme.
Drugim riječima, kadā je sveopća i sveobuhvatna (Allahova) praiskonska odredba, dok
kader označava sve pojedinosti i detalje te odredbe.
Vrste kadera
 Opći kader
Pod općim kaderom podrazumijeva se da Uzvišeni Allah Svojim određenjem obuhvata
sve što postoji u univerzumu. Na tu vrstu kadera upućuju brojni dokazi među koje se
ubrajaju ajet: Zar ne znaš da Allah zna sve što je na nebu i na Zemlji? To je sve u Knjizi!
To je, uistinu, Allahu lahko! (El-Hadždž, 70) i hadis u kome stoji: “Uzvišeni Allah
zapisao je i odredio sudbinu stvorenja pedeset hiljada godina prije nego što će stvoriti
nebesa i Zemlju, a Njegov Arš bio je na vodi” (Muslim, 2653).
 Kader životnog vijeka
Ovaj kader podrazumijeva da je Uzvišeni Allah unaprijed odredio sve pojedinosti u
životnom vijeku svakog čovjeka, od njegovog rođenja pa sve do smrti. U dva Sahiha
zabilježen je hadis: “Zaista se zametak svakog čovjeka stvara i skuplja u utrobi njegove
majke četrdeset dana, zatim isto toliko (dana) bude zakvačak, zatim isto toliko bude
komad mesa, zatim Allah pošalje meleka kojem naredi da zapiše četiri sudbine:
(djetetovo) djelo, opskrbu, rok života i hoće li biti nesretan ili sretan...” (Buhari, 3208;
Muslim, 2443)
 Godišnji kader
Godišnji kader biva u noći Lejletu -l-Kadr, na što ukazuju riječi Uzvišenog: U njoj se
riješi svaki posao mudri (Ed-Duhan, 4), tj. kada je riječ o opskrbi ljudi, dužini njihovih
života i svih ostalih poslova u toj godini. Sve se ovo prepisuje iz Levh-i mahfuza u Lejletu
-l-Kadru kako bi se, shodno tome, ophodili meleci tokom naredne godine (v. Ibn Džuzejj,
Teshil, 4/34).
 Dnevni kader
Na dnevni kader aludiraju riječi uzvišenog Allaha: ...svakog časa On je u važnom poslu
(Er-Rahman, 29), tj. poput oživljavanja, usmrćivanja, uzdizanja, unižavanja, liječenja
bolesnih, hranjenja potrebnih i ostalog Njegovog djelovanja. Od Abdullaha ibn Habiba se
prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., bio upitan o navedenom še’nu (važnom poslu,
važnom zanimanju) pa je odgovorio: “Od Njegovog še’na je da oprašta grijeh, otklanja
teškoću, uzdiže neke, a ponižava druge ljude!” (Ibn el -Dževzi, Zādu- l-mesīr, 4/135).
Mufessir Ibn Džuzejj smatra, pak, da je “svakog časa On u važnom zanimanju u pogledu
stvaranja i realiziranja stvari, a ne u pogledu njihovog određivanja” (4/84).