= 12l= Merijo Bercer INFORMACITA O ZBIRKAMA ORUZIA U MUZEJIMA SR HRVATSKE U vosljednjih nekoliko godine mnogi auzeji u Hrvetskoj dobili su nove strutnjeke, preuredili svoje posteve, obredili pojedine zbirke pa su mjestimigno i fundusi~oruzje doSli do svoge punog izrezeja (Vukover, Slevonski Brod, Koprivnica, Etnogrofski auzej u Zegrebu). Stoge bismo ukozeli ne to koji muzeji posjeduju orukje, koje vrste i tipove oruZje Suvaju i koje je zneéenje tih predmeta ze cjelokupni fundus oruZje SR Hrvetske. Podeci o zbirkeme orudje prikupljeni su posjetom sponenutin muzejime ili prepiskon. Ovo informetivno izlegenje koncipireli smo keo vrstu putovenje — ekskurzije po auzejime naSe Republike. Osvrt na zbirke oruZja polezi od subjektivnoge steve semog "putnile” koji je po svom muzejsko-struénom interesu vezen ze rezdoblje srednjeg i novog vijeke s greni&nom godinon 1918. Prema tone oruaje Koje pripede tzv. erheoloSkim zbirkema ili oruZje II svjetskog rate nije uvréteno u materijale ovog izlagenje. flu- zeji koji nisu spomenuti nisu do¥li u obzir zbog toga Sto ne respolazu veéim brojem predmeta oru%je ili se predmeti ne uklepeju u spomenuto rezdoblje, dok neki nuzeji nisu posleli traZene podetke. Putovenje Gemo zepoteti ne krejnjen istoku na¥e Republi- ke, u Vukoveru. Gredski muzej u Vukoveru posjeduje oko 350 primjeroke oru%je srednjeg vijeko, oruzZje turskog odnosno bo- senskog porijekla kao i oru%je 18. i 19, stoljeée. U postevu muzeje isteknuli bismo nekoliko vrijednih prinjerake vetrenog oruZje. Ne jednom pigtolju neleze se veoma lijepi srebrni oko- vi kvolitetne izrade u stilu kesnog beroke 2 lovodko oruije 19. stolje¢e signireno je imenime znemenitih puikere Johanne Peterlonge iz Innsburcke te A.Schreibere ili I.Ungere 12 Graze. Muzej Slevonije u Osijeku raspole%e s 6lo prinjereke ornZja iz vremene od 14. do 20. stolje¢e. Vatreno orusje ano @rafski je obradeno zeslugom profesore Nikole Kosenoviee.1 U zbirci se nelazi éek i jeden: lovetki semostrijel. Zenimljive su dvije puSke ne kremen s cijevime koje su signirene inenima Spenjolskih oruzere. Veéi broj puSake i pidtolje s mehonizmi— ms 29 peljenje tips miquelet belkenske su provenijencije. Je- dinstven Je prinjersk pudke mezokenskog porijekle s nizozen— skim mehonizmom zo paljenje. Muzej Po%eSke kotline uSlevonskoj Pofegi Suva 5o-tek kowede orulje meau kojino se astisa husarsko Seblje iz 1S. stoljeée keo i vedi broj oruzZje turskog odnosno bosenskog porijekle.oe Muzoj Brodskog Posevija u Slevonskom Brodu ima vrijednu zbirku hlednog i vatrenog oruZje od 128 preduete preteZno iz 18. i 19.stoljeée. Gredski muzej u Sisku posjeduje oko Go predmete orudja koje potjete iz vremene od 16. do 19. stoljeée. To je votreno i hledno oruzZje dijelom iz turskog rezdobljo: puke, piStolji i jetegeni te 3 tope. Iz 19. stoljeta. potjete neSto vojniékih puseke, pistolje, megeve i seblji. Putujuéi teko Sevom do Siske dospjeli sao nadomek Zegre— bu. U glovnom gradu nade Republike nekoliko muzeja ime vrijedne zbirke oruZje. To su Lovatki muzej, Muzej grede Zagrebe, Muzej a umjetnosb i obrt, Etmogrefski muzej i Povijesni muzej Hxrvet- ske. Loveéki muzej posjeduje 42 predmete oxuZje koje je vecim dijelom izlo%eno u stelnom postavu. Tu se neluze lovetke puSke reznih nehenizame, od onih ne kolo do modernih lovaé pusaka s potetke 20. stoljeéa. U nastojanju da Sto vjemije prikeze sve wehehizme vetrenog oruZja kojime su se sluzili u proglosti u lovu, Lovaéki muzej je éak deo izrediti kopiju puSke nea fi- tilj. Uz vatreno oru%je izlo%ena je i oprema. Posebno bismo istekli vitrinu s municijom lovediih puSeko 19. stoljeée. De bi Sto bolje kompletireo svoju zbirku, Muzej je prije izvjes- nog vrenene nabevio jeden veone lijep prinjerok lovaékog semo- strijele. Muzégj grede Zegrebe respoleZe s oko Jo predmete hlednog i vetrenog oruzja iz 18. 4.19. stoljeée. Nejveéu vrijednost te zbirke predstevljeju redovi zegrebeékih puSkere Sehene, Gebri- ele i Metetiée. Muzej ze umjetnost 4 obrt ime oko loo komede realititoga vatzenog i hladnog orukja zepedno evropskog i turskog (orijen- talnog) porijekle. Veéi dio predacte naleai Nejvredmiji-:dio zbirke ini lovaéko oru strijel keo i izuzetno vrijeden pi*tolj no kolo iz druge polo- vine 16. stoljeca s interzirenim drvenin kundekon 8ije clevica gevrSeve u obliku kugle. Bimogrefski muzej Suve medu predmetine svojih zbirki, nekolilzo posude ze barut od jelenjeg roge 2li.je posebno zha- Sajne abirke iz venevropskog oru%je wog auzeje. U novom poste- Yu vrijednost te zbirke doSle je u potpuno: do izrozoja. Zbirke se sestoji od 1050 predmete veome reznolikog oruZje. u su koplje, lukovi, strijele, ‘bumere i bumeronzi, Stitovi, kijete, toljege, buzdoveni i topuzi, magevi, ablje, nozevi, sjekire i oklopi semureje. Oruzje potjete s ofrikog i inen- te i. to veéim dijelom iz Etiopije i Zeire, zetin iz Azije (Indije, Indonezije, Kine i Japan), s podruéje Oceanije u koju ubrajano Meleneziju i dustreliju te s podrugje Juune Anerike. Medu nejvrednijim predmetime ove zbirke istekli bismo Stitove, pogleviéke paredne sjekize i no%eve iz Zeize, semuxejske oklo- pe i seblje tipa ketena iz Jepene, krisove i bodeZe iz Indo-- 123 - nezije te veome vrijedni etiopsku sablju, dar etiopskog cera bra¢i Seljen. Povijesni muzej Hrvetske ime zbirku od oko 3000. predme~ te vezlititog hlednog i vatrenog oruzZja koje notjete iz vreme~ na od 5. do potetke 20. stoljeée. Meda njine je vedi broj oru%je sapedno-evropskog périjekle i neSto menji ali meten broj oru%je turskog odnosno bosenskog porijekla.Medu zneéejni- jim predmetina isteknuli bismo oruZje vezano uz povijesne 1i8- Nosti keo gotidki maé bane Nikole Baniée iz 14. stoljeéa, buzdoven i maé ne jednu i pol ruke iz 16. stolje¢e koji po trediciji potjetéu iz obitelji Zrinjskih te piStolj na kolo signiren imenom Nikole Zrinjskog Sigetskog (druge polovine 16. stoljeéa). ledu oruzjem turskog porijekle nclozimo pusku.kre- menjaéu Osmen pee Resulbegoviée s pofetke 17. stoljeée i sab- lju Husein paSe GredeSéeviée iz sxedine 19. stoljeéa. Osobito nem jc drego. susresti ne oru%ju inene domeéih uejstore medu kojima go uz zagrebedke jevljeju i imena kerlovedkog majstore Jakobe Safele i Petrinjca Tanasije Brigevce. Ponosimo se teko~ der rodovine oruZere Brescie, Prege, Bete i Poriza. S obzirom ne to da Povijesni muzej Hrvetske jo’ neme stelni postev, oruz— je slu%i keo popretni neterijel vezmih temotskih izlokbi ili Se prizeduju semostelne izlozbe oruzja. OruZje koje se izleze keo tipoloSki vezena cjeline poprateno je odgoveraju¢im kete- logon. Ie tej nein dosede je obredeno i objavijeno,oruzZje ne aotki i sbirke jetegene Povijesnog muzeje Hrvatske. Obilezek muzeje sjeverozapedne Hrvetske zepotet éeno Muzejon gtede Koprivnice. Muzej posjeduje zbizku oruzja od oko 50 komede iz vremena od 14. do 20. stoljeée. Zbirke obilu- je raznolikinm i zeninljivim predmetine. Izmedu ostelog susreée- mo Getiri meéa iz 14. 115. stoljeéa medi Kojima je veoma in- teresantan onej s kreje 15. stolje¢e s krsnicom savijenom u obliku slove S. U zbirci se nelazi veliki broj sjekire koje su nadene u blizini Koprivnice u tzv. "Soderici", zatia jedne gredska bedemske kukeéa iz 1557. godine, nekoliko piStolje na kremen iz 18. i 19. stoljeée, buzdoven iz obitelji Keglevié iz 18. stolje¢e i jedna kasnobarolme sablje kvelitetne izrede iz sredine 18. stolje¢e. Medu kuriozitete svoje vaste spade engleski trocijevni piStolj s pseljenjem ne kremen s podetka 19. stoljeée ne kojem je s donje strane pritvrSéen preklopni bajonets Gredski muzej u VarezZdinu ima tekoder vrijednu zbirku oruZja. Zbirke joS nije sredena, eli se nejvredniji eksponeti mnogu vidjeti u stalnom postavu. To su impozontni, odligno seéu- veni, signireni topovi iz 16..i 17. stoljeée ljevete Mertina Hilgere,? Miheele Doblere i Petera Wegnere. Medu izuzetne vri- jednosti ovog muzeja speds helebarda tjelesne streze nadvojvo— Ge Karle iz 1564.g. i per lovaékih puSeke ne kolo iz druge Setvrtine 17. stoljeée. PuSke pripadaju dekorativnoj skupini oruZje koja se,izreadivele u TeSinu (Cieszyn, Teschen) u danas— njoj Poljskoj. : :- 124 - U blizini VereZdine nelesi se dvorec TrekoSéen s vrijed- nom zbirkom oru%ja. Do fetelne krede koje je zedesile dvorec uzbizei se nelezilo bli 200 pregmeto onus je koji su prinsde- li vrenenu od 16. do 19. stoljeéa.” Tom kredom cjelokupen fun— dus oru%je SR Hrvetske osiromagen je za znetven broj piStoljs na kolo. Medutim zbirke je joS uvijek veone zenimljive. Ovaje senalazi jedne kompletne bedemske.pudke kuko&e sa %eljeznim argeéen koji zavrseve kolutom, zatin nekoliko signirenih pus ke ne kolo, nekoliko mefeve schievone, huserskih sablji i ved 2 ne aotki. U gornjem prizemlju u tzv. viteSkoj dvo- rani izloZene su uz dekorativno orugje i dve konjeni&ke oklope. Ne putu u Kerlovec zadrZet ¢emo se u tvrdom gradu Ozlju. Muzejske se zbirke preme moguénostima nepresteno popunjeve pe se i zbirka oru%ja poveéala otkupom nekih vrijednih pred- mete. U spremistu se nalazi znaten broj jo neobradenih pred- mete medu kojime prepoznajemo oruzje turskog odnosno balken~ skog porijekle (puke, seblje, jetegene) pa tek i jepensiu sablju tipa ketena. Gradski muzej u Kerloveu porvedide Be predmete oruZje i 02.29 seblji, 24 lovetke puSke, 6 piStolje, 5 megeve i 8 vojniékih pudeke. Oru%je potjede vetim dijelom iz 19. i po- Eetke 20. stoljeéa. Medu loveckim puSkeme nojdregocjenije su dvije koje je izredio puskar Jakob SaSel. 5 Pouorski i povijesni muzej Hzvatskog primorje ne Rijeci ime oko 110 predmete hlednog i vatrenog oruZje. Oru%je je veone reznovrsno. Spomenut éemo oruZje na motki, maveve medu kojima dvije schievone, dva kompletne oklope te izvjesten broj tur- skog i lovadkog 'oruzZje. Uz Htnogrofski muzej u Zegrebu, auzej u Rijeci tekoder posjeduje neSto oruZje iz venevropskih zema- je. UIstri éemo se zedréeti u Zevitejnoa auzeju PoreStine u Poreéu. hiuzej posjeduje 53 predmete oruzZje koje pripeda vre- 17. 4019. stoljeée. U zbirei se nalozi nekoliko ana puseke kremenjete medu kojime je nejzenimljivije pus- ke iz 17. stoljeée signirene imenom brescianskog majstore Lezerinije. Ne podruéju Dalmecije muzeji u Zadru, Sibeniku, Splitu vaiku posjeduju neSto veée zbirke oruzje. i Dui U Zedru Etnogrefski odjel Muzejo posjeduje 61 komed hled- nog i vetrenog oruZje vecim dijelom iz 19. stoljeée. Kulturno- chistozijski odjel ine 8 bron¥enih topove s kreje 16. stoljece kojisu izvedeni iz more s potopljenog brode kod otodi¢e Gneli¢. Muzej_u Sibeniku respolaie s oko 140 predmete Sto vet xrenog $to hlednog oxruzje iz 16, 17, 18. 1.19. stoljeéa. Veone Je_zoninijive ugersko Vvojnitke seblje iz 16/17. stoljece. Medu noZeviue s filigrenskim ukresom istige se no% signiren godi- nom 1124. po Hidiri (1712/1713.g-) Sto je roni detum ze tu- 125 - vrstu oruZja. Spomenuli bismo joS tromblon Spenjolskog pori- jekle i piStolj ne kremen kvalitetne izrade iz 18. stoljeéa. U zbirci oruzja noleze se jo8 dve menje tope, dok su dva veéa smjeStene u slobodnom prostoru ispred muzejske zgrede. U Splitu su dve muzeje se zbirkame oru%ja. To su liuzej grada Splite i Vojno-pomorski muzej. Muzej grede Splite posjeduje lijepu zbirku oruzje od 260 predmete. Neki predmeti potjetu iz 16. stoljeéa a ostatak iz 17, 18. 119. stoljeéa. Zenimljive su dvije signirane teske puske fitiljeée keo i posude ze barut iz druge polovine 16. stoljeés. Vedi dio oruZje ne motki je perednog tips. U muzeju se nelezi ansten broj meteva schiavone 16. i 17. stoljeéa. Vojno-pomorski muzej u Splitu pored veéeg broje oru%je novijeg detuma posjeduje nekoliko veoma vrijednih predmeta orusja. Izmedu ostelog mag éije je sjetivo oznegeno imenom zhamenitog toledenskog majstore Tomese Ayele s potetke 17. stoljeéa. U Dubrovniku su teko@er dve-muzeje koja posjeduju oruZ- je. To su Pomorski muzej u tvrdevi sv.Ivene i Gredski auzej u KneZevom dvoru. U-Pomorskom muzeju nelezi se 20-tek predmeta oruZja. Mneéajniji predmeti ukljuéeni su u stelni postev, dok je u spremistu manji broj oru%je uglavnom iz 19. i podetke 20. stoljeée. U postavu su zanimljivi brodski topovi 18. stoljeéa kao i garniture piStolje ne piston znamenitog parikog puSkera Le Fagea s potetke 19. stoljeda. Gradski muzej posjeduje oko loo komede oruzja od kojih veéi dio potjeée iz 17, 18. 1 potetke 19. stoljeda. Medu oso- bito vrijedne predmete ubrojili bismo peredne meSeve iz 18. stoljeée. Posebno se istiée peredni maé s kroje 18. i poSetke 19. stoljeée izreden u klasicistigkom stilu. Ne trobridon jet- kenom sjeéivu neleze se pozleéeni ukresi. Beléek je veome ki- éen s glovicom drSke u obliku veze is brenikom u obliku 3kolj- ke ne Sot reinjevo c ukracima poput ljudokih glove u ovolnin medeljonine. Ne kreju izleganja Zeljeli bismo primijetiti da zbirke oruZje u quzejime nese Republike nemaju oruZje kerekteristit—- no ze odredeno podruéje, grad ili utvrdu. Keo prinjere novest éemo Kezlovec i Vereidin koji su stolje¢ime bili centri Vojne krajine a u njihovim zbirkeme nedostaje oruzje odgovarajuéeg rezdoblja. Za muzeje Delmacije i Hrvetskog primorje kerokteris- tiéne je ve¢éa prisutnost morneritkog oruZje i schievona ali nema govora o nekom obilju. Veéi dio zbirki oruZje prikupljeo se nekon II svjetskog rata otkupom zbirke nekog mjesnog sakup- ljeée, derovime ili slu&ejnim nalezime ne torenu. Zbog toge su gbirke oruZja naSih muzeja veone sliéne.=126 = U zekljuéku moZemo navesti de smo sponenuli 23 nuzejske ustenove na podruéju SR Hrvatske. Za 3 ustenove nememo podate- ke o broju oru%je & njihovia zbirkeme (Vera%din, Ozelj, Vojno- -pomorski muzej u Splitu). Priblizen broj oruZje u 20 duzej— skih ustoenove iznosi 6.472 predmet: U nekim muzejime keo, na prinjer, u Semoboru, Krapini, Kutini ili Vinkoveima nelozi se po desetak komade oruzjs. Ako se pribroje joi nesredene zbirke, mo%de neée biti pretjerano procijeniti cjelokupan fundus oruzZ— je stednjeg i novog vijeke u muzejime SR Hrvetske ne blizu 7-000 predmeta. x S obzirom na na¥u burnu povijest bogetu xatoviae broj seéuvenog oruzja Sini nam se veoma melen. Nopominjemo de fim- dus oruZje Madarskog Nacionalnog muzeje u Budimpesti iznosi preko 5.000 predmeta. NaZi povjesnigeri keo i brojni izvori govore 0 ersenelima, utvrdama krceatim oru%jem za opskrbu voj— ske. Od oruzene obitelji Zrinjskih i Prenkopene preostali su pojedinatni predmeti koje moZeno na prste nebrojati. Gdje je oru%je novijeg plemstve, gdje su peredne seblje neSih politi- are 19. stoljete, gdje su Sinomitke seblje na¥ih predjedova? Ne Zelin zekljugiti tuzeljkom nad iggubljenin i nepovretaia, ali bih Zeljela naglesiti de ono Sto nem je preostelo treba to vise i joS bolje upoznati, istreziti, prouditi, voljeti i duvati.BiljesSke: 1. N.Kosanovié, M.Sexrcer, M.Ilijenié, Dr Peter Krenn, V.LeskoSek, eae lees Stero vatreno oruzje u Muzeju Slevonije, Osjeéki zbormmik, XI, Osijek, 1967, 135-166. Stero oruzZje ne movki, Zegreb, 1972. Iste, Jategeni Povijesnog muzeje Hxvetske, Zagreb, 1975. Osvrt na 1eke radove ljevete Martine Hilge- za, Vesnik Vojnog muzeje, 3, Beograd, 1956, 143-148. Boer drei Prunkweffen des Gradski muzej ; Godisnjak Gradskog muzeje, 4, Vare%din, 1970, 97-105. Treko3éen, 1968.