UVOD U ZNANSTVENO ISTRAŽIVAČKI RAD

ŽERLJKO ROMIĆ
KB DUBRAVA,

Kakva je vaša reakcija na istraživanje?

Što je istraživanje?
• ponovo pretraživanje ili ispitati sistematično
• Temeljito, sistematično ispitivanje ili studiranje poznatih i prihvačenih znanja i
razvijati nova (planiranje, organizaciju, izvođenje)
Definicija istraživanje u sestrinstvu
o Znanstveni proces koji potvrđuje i usavršava postojeća spoznaje i otkriva nove
koje posredno ili neposredno utječu na rad u sestrinskoj praksi.

Zašto je istraživanje važno u sestrinstvu?

 Tijekom istraživanja , znanstveni dokazi koriste se za poboljšanje sestrinske njege, bolje
rezultate liječenja bolesnika i pružanja sveukupne zdravstvene usluga. Istraživanja sestre koriste
za nalaženje najboljeg načina pružanja zdravstvene usluge tako da ga najveći broj ljudi može
dobiti. Zaključno znanstveni podaci omogućuju opisivanje, objašnjenje, predviđanje i kontrolu
fenomena u Vašoj kliničkoj praksi.
Zašto je istraživanje važno u sestrinstvu?
Opisivanje
 obuhvaća prepoznavanje i razumijevanje prirode sestrinskih fenomena i nekada vezu
među njima. Tijekom istraživanja, sestre: opisuju što dešava u njihovom radu, otkrivaju nove
činjenice, bolje razumiju i razvrstavaju podatke.
Objašnjenje
 razumijevanje odnosa između fenomena i ustanoviti razloge zašto se određeni događaj
dešava.
 primjer: studija o odnosu faktora rizika
( fizička neaktivnost, debljina i pušenje) i troškova liječenja.
Predviđanje
 Mogućnost procjene specifičnog ishoda u datoj situaciji
 Predviđanje ne znači da možete modificirati i kontrolirati ishod ali može se predvidjeti
učinak na pacijenta i obitelj
Kontrola
 Ako se kontrola može previdjeti, onda se kontrolira i upravlja situacijom da se dođe do
željenog učinka
 Kontrola se može opisati kao sposobnost da se napiše uputa koja će dati željeni učinak.
Kakva je Vaša uloga u istraživanja kao baccalaureate?
Povijest
• Florence Nightingale

> Prva istraživanja bazirana na važnost zdravog okruženja (voda, zrak, čistoća i
hrana) na poboljšanje fizičko i mentalno stanja pacijenata (1959)
> Mortalitet i morbiditet za vrijeme Krimskog rata 1953-56
> sakupljala podatke
> koristila statistiku, grafički prikazala podatke
> bazirala praksu na temelju znanstvenih podataka

1
SMRTNOST

Istraživanja u sestrinstvu: 1900-1970.

 1900 - American Journal of Nursing
 1923 - Columbia doktorski studij za sestre
 1929 – Yale magistarski studij
 1952 Nursing Research objavljen
 1953 Institute of Research and Service in Nursing Education
 1955 American Nurses Foundation
 1965 ANA sponzorirana znanstvena konferencija

Istraživanja u sestrinstvu: 1980-2000.

 1973 prva sestrinska dijagnostička konferencija
 nekoliko znanstvenih časopisa pokrenuto
 1978 počele su kvalitativna istraživanja
 1986 Nacionalni center za istraživanja u sestrinstvu (NCNR)
 1989 Agencija za zdravstvenu politiku i istraživanje (AHCPR)
 1993 Nacionalni institut za istraživanja u sestrinstvu (NINR)
 NINR da smjernice za 2000-2004

STJECANJE ZNANJA U SESTRINSTVU

• tradicionalni
• autoritet
• preuzimanje
• pokus & pogreška
• osobno iskustvo
• oponašanjem uzora
• Intuicijom
• Iz drugih područja
• zaključivanjem
• istraživanjem
Dedukcija (logičko razmišljanje)
 Proces razmišljanja od općeg prema posebnom
 Premise, konkluzija
 Zavisi od točnosti premisa
Indukcija
 Proces razmišljanja od posebnog prema općem
 Potpuna (savršena) indukcija
 Bazirana na promatranju određenih osobina svih članova grupe
 Nepotpuna (nesavršena) indukcija
 Bazirana na promatranju određenog broja članova grupe – dovoljan broj za pouzdane
generalizacije
Dedukcija i indukcija
 Deduktivno razmišljanje:
 Svaki sisavac ima srce. Svi lavovi su sisavci. Dakle, svaki lav ima srce.
 Induktivno razmišljanje
 Svaki posmatrani lav ima srce. Dakle, svaki lav ima srce.

2
 Integracija dedukcije i indukcije – znanstvena metoda
PRIORITETI ISTRAŽIVANJA U SESTRINSTVU
• poboljšanje:
> Sestrinstvo kao profesija
> sestrinska praksa
> izlječenje pacijenata

PROBLEM, SVRHA I HIPOTEZA ISTRAŽIVANJA

PROBLEM I SVRHA ISTRAŽIVANJA
 problem istraživanja – područje interesa u kojem postoje neistražene pretpostavke
potrebne u praktičnom radu
 svrha istraživanja – jasna, precizna tvrdnja kojom je objašnjen cilj istraživanja
(identifikacija, opis, objašnjenje situacije ili predviđanje rješenja problema)
 uključuje varijable, populaciju i postavke istraživanja

UTVRĐIVANJE PROBLEMA I SVRHE ISTRAŽIVANJA U STUDIJAMA

 svrha istraživanja obično generira tip studije koja se provodi

 studije mogu biti: kvantitativne, kvalitativne
studije ishoda

KVANTITATIVNE STUDIJE
 tipovi kvantitativnih studija:

 opisne (deskriptivne)
 usporedne (studije odnosa)
 kvazi-eksperimentalne
 eksperimentalne

KVANTITATIVNE STUDIJE

 opisne (deskriptivne) studije – svrha istraživanja je opis koncepta (pojmova) i varijabli,

identificiranje mogućih odnosa i opis razlika među grupama
 primjer: utvrđivanje broja i tipa bakterija nađenih na noktima operacijskog osoblja ( u
istraživanje su uključene tri grupe – prva sa prirodnim noktima, druga sa lakiranim noktima i
treća sa umjetnim noktima)  istraživanjem je utvrđeno da se na umjetnim noktima nalazi
značajno veći broj bakterija nego na lakiranim i prirodnim noktima, dok je na lakiranim noktima
prisutan veći broj bakterija nego na prirodnim noktima

KVANTITATIVNE STUDIJE

 usporedne studije (studije odnosa) – svrha je utvrđivanje jakosti (niska, srednja,

visoka) i tipa (pozitivan ili negativan) odnosa među varijablama u istraživanju
 primjer: utvrđivanje veze (tipa i jakosti) između dječje dobi, spola, temperamenta,
strahova iz prošlosti i načina odgoja sa reakcijom boli na cijepljenje u školskoj dobi 
istraživanjem je utvrđeno da dob, strahovi i temperament utječu na reakciju djece na cijepljenje

3
KVANTITATIVNE STUDIJE

 kvazi-eksperimentalne studije – provode se kako bi se odredio efekt liječenja ili neke

neovisne varijable na dizajniranu ili ishodnu varijablu
 primjer: utvrđivanje utjecaja kontrole (kod kuće ili u bolnici – dvije neovisne varijable) na
promjene krvnog tlaka (ishodna varijabla) kod ženske populacije  istraživanjem je utvrđeno da
nakon tri mjeseca kontrole, žene iz obje grupe imaju niži sistolički i dijastolički tlak nego žene u
usporednoj grupi (bez praćenja tlaka)

KVANTITATIVNE STUDIJE

 eksperimentalne studije – provode se po strogim pravilima, pod visoko kontroliranim

uvjetima, da bi se odredio utjecaj jedne ili više neovisnih varijabli na jednu ili više ovisnih
 primjer: utvrđivanje efekta 72-satnog sna (neovisna varijabla) na cijeljenje rana (ovisna
varijabla) kod štakora u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima  istraživanjem je
dokazano da dolazi do bržeg cijeljenja rana kod 72-satnog sna nego u normalnim okolnostima

KVALITATIVNE STUDIJE

 problemi formulirani za kvalitativna istraživanja definiraju područje interesa koje zahtjeva

istraživanje kako bi se dobio novi uvid i unaprijedilo razumijevanje cjeline

 svrha kvalitativnog istraživanja upućuje na bit studije

KVALITATIVNE STUDIJE
 tipovi kvalitativnih studija:

 studije bazirane na pojavi (fenomenu)

 teorijske
 etnografske
 povijesne

KVALITATIVNE STUDIJE
 studije bazirane na pojavi (fenomenu) – induktivne, deskriptivne kvalitativne studije sa
ciljem opisivanja doživljaja (iskustva)
 primjer: opis i objašnjenje iskustva radnika koji nisu zdravstveno osigurani
 ova studija daje uvid u stanje i povećava razumijevanje problema rastućeg broja radnika
bez zdravstvenog osiguranja

KVALITATIVNE STUDIJE
 teorijske studije – problem identificira područje interesa, a svrha ukazuje na teoriju koja
će se razviti iz istraživanja
 primjer: istraživanje ponašanja bolesnika tijekom mehaničke respiracije i nakon skidanja
s respiratora u svrhu razvoja teorije o skidanju bolesnika s respiratora

KVALITATIVNE STUDIJE
 etnografske studije – problem i svrha identificiraju kulturu i specifične atribute kulture
koji se opisuju, analiziraju i interpretiraju tijekom istraživanja

4
 primjer: opis utjecaja centra za starije Afroamerikance u užem gradskom getu poznatom
po nasilju, uživanju droga i zločinu – u studiji je pokazano da su socijalne interakcije starijih kao i
njihovo mentalno zdravlje poboljšani aktivnim članstvom u centru

KVALITATIVNE STUDIJE
 povijesne studije – problem i svrha istraživanja temelje se na pojedinim
karakteristikama društva, događaju ili situaciji u prošlosti i na prepoznavanju perioda (u prošlosti)
koji se istražuje
 primjer: istraživanje pogleda na smrt u razdoblju od 1930 do 1990-te godine  zaključci
istraživanja su da se percepcija umiranja sporo mijenjala od zatajivanja bolesti do opće
prihvaćenosti danas

STUDIJE ISHODA

 istraživanje ishoda važna je znanstvena metoda koja se provodi da bi se dobili konačni

rezultati brige za bolesnika
 primjer: ispitivanje krajnjeg ishoda njege kroničnih bolesnika u jedinicama intenzivne
skrbi nasuprot njege u specijalnim jedinicama  ispitivanje je dalo konačan rezultat o
troškovima liječenja, zadovoljstvu bolesnika, duljini boravka na liječenju, komplikacijama i
ponovnim primanjima bolesnika na liječenje u ovim dvjema jedinicama skrbi za bolesnike
 zaključak je da je liječene u specijalnim jedinicama skrbi jednako kvalitetno kao i u
jedinicama intenzivne skrbi, ali puno isplativije

STUDIJE ISHODA

 strategije koje se koriste u studijama ishoda pokazuju odmak u odnosu na tradicionalni

pristup istraživanju i sadrže procjenu istraživanja, epidemiološke i ekonomske prognoze

UTVRĐIVANJE VAŽNOSTI PROBLEMA I SVRHE ISTRAŽIVANJA

 da bi se utvrdila važnost problema i svrhe istraživanja potrebno je utvrditi na koji način i
kojim intenzitetom spoznaja generirana u studiji:
1) utječe na praksu
2) upotpunjuje prethodna istraživanja
3) unaprjeđuje teoriju testiranja
4) zadovoljava trenutne interese i
prioritete u skrbi za bolesnika

ISPITIVANJE IZVEDIVOSTI PROBLEMA I SVRHE ISTRAŽIVANJA

 izvedivost ovisi o:

1) stručnosti istraživača (unutar područja istraživanja)

2) novcu dostupnom za istraživanje (adekvatni financijski izvori)
3) dostupnosti uzorka, uvjeta i opreme potrebne za istraživanje
4) etičnosti istraživanja(prava subjekata uključenih u studiju moraju biti
zaštićena)

5
PREGLED CILJA, PITANJA I HIPOTEZA U ISTRAŽIVAČKOM RADU

 cilj, pitanja i hipoteze u istraživanju razvijaju se iz problema, svrhe i okvira studije

 usmjeravaju preostale korake u procesu istraživanja

CILJ ISTRAŽIVANJA
 problem predstavlja bazu za svrhu istraživanja, a cilj koji proizlazi iz svrhe predstavlja
srž istraživanja
 cilj je usmjeren na jednu ili dvije varijable i indicira da li će one biti opisane ili identificirane
 identificira se odnos među varijablama ili utvrđuje razlika između dvije grupe u odnosu na
postavljene varijable

PITANJA U ISTRAŽIVANJU
 uloga pitanja u istraživačkom radu je opis varijabli, razmatranje odnosa među njima i
utvrđivanje razlika među grupama s obzirom na postavljene varijable
 koriste se kako bi se istraživanje usmjerilo, a zajedno sa problemom i svrhom koriste kao
vodič kroz studiju

HIPOTEZA
 hipoteza predstavlja objašnjenje očekivanog odnosa među varijablama u određenoj
populaciji
 prevodi problem i svrhu istraživanja u predviđanje očekivanih rezultata ili ishoda studije
 uključuje varijable koje se mijenjaju i mjere, identificira populaciju koja se ispituje i indicira
predloženi ishod istraživanja

VRSTE HIPOTEZA
 definiraju se različitim tipom odnosa i brojem varijabli

 hipoteze se definiraju kroz četiri kategorije:

1) asocijativne/uzročne
2) jednostavne/kompleksne
3) indirektne/direktne
4) nul-hipoteza (statistička pretpostavka)/istraživačka

VARIJABLE
 svrha, cilj, pitanja i hipoteze istraživanja uključuju varijable koje trebaju biti razmatrane u
studiji
 varijable su kvalitete, svojstva ili karakteristike osoba, stvari ili situacija koje se mijenjaju
ili variraju
TIPOVI VARIJABLI
 varijable su podijeljene po tipovima kako bi
se lakše objasnila njihova uloga u istraživanju
 tipovi varijabli:
1) ovisne/neovisne varijable (poticaj, aktivnost/ishod)

2) istraživačke varijable (kvalitete, svojstva ili karakteristike)

6
3) strane varijable (prepoznatljive/neprepoznatljive kontrolirane/nekontrolirane)

4) demografske varijable (karakteristike ili atributi subjekata)

KONCEPCIJSKA I RADNA DEFINICIJA VARIJABLI

 koncepcijska definicija daje teoretsko značenje varijable

 radna definicija proizlazi iz grupe postupaka koje istraživač upotrebljava da dobije

osjetilne dojmove (npr. zvuk, vizualne ili dodirne dojmove) koji upućuju na postojanje varijable

KONCEPCIJSKA I RADNA DEFINICIJA VARIJABLI

 primjer: ovisne varijable – frekvencija srca i saturacija kisikom

 koncepcijska definicija: fiziološki kardiovaskularni odgovori pod utjecajem brojnih

stimulativnih poticaja

 radna definicija: frekvencija srca i saturacija kisikom zabilježeni su vizualno i prikazani

dijagramom

RAZUMIJEVANJE TEORIJE I OKVIRA ISTRAŽIVANJA

TEORIJA

 teorija predstavlja skupinu definiranih ideja (koncepata) postojećih i odnosnih tvrdnji koje
predstavljaju neku pojavu ili događaj
 može se koristiti kako bi se opisao, objasnio, predvidio i kontrolirao događaj ili pojava
 istraživanjem se teorija može testirati ili razvijati

TEORIJA U SESTRINSKOJ PRAKSI

 u sestrinstvu se teorije razvijaju kako bi se objasnile pojave i događaji važni u kliničkoj
praksi
 Teorija može biti:
 apstraktna – fokusirana na više generalnih stvari
 konkretna (rijetko) – fokusirana na određenu stvar
 apstraktne teorije testiraju se kroz istraživanja kako bi se utvrdilo da li su istinite u
stvarnosti

KONCEPCIJSKI (POJMOVNI) MODELI

 koncepcijski modeli slični su teorijama (samo apstraktniji) i ponekad određeni kao
teorija
 objašnjavaju pojavu od interesa, izražavaju pretpostavke i odražavaju filozofski sustav
 pojava je događaj ili okolnost koja se promatra ili je rezultat razmišljanja
 pretpostavke su tvrdnje koje se smatraju istinitima iako nisu znanstveno potvrđene (npr.
siromašni ljudi se osjećaju loše)

KONCEPCIJSKI (POJMOVNI) MODELI

 filozofija je racionalno, intelektualno istraživanje istine, principa bitka, znanja ili
ponašanja
 filozofski stav je specifično filozofsko viđenje pojedinca ili grupe individualaca
 koncepcijski modeli se ne mogu testirati kroz istraživanje
 teorije izvedene iz koncepcijskih modela mogu se testirati

7
OKVIR ISTRAŽIVANJA
 okvir istraživanja je kratko objašnjenje teorije ili onog dijela teorije koji će se testirati u
studiji
 u okviru bi istraživač trebao objasniti zašto se očekuje utjecaj jedne varijable na drugu
 ponekad se u pregledu literature raspravlja o vezi među varijablama nađenim u
prethodnim istraživanjima, a ne daje se objašnjenje ideje  implicitni okvir istraživanja
 istraživanja u sestrinstvu imaju uglavnom implicitne okvire
OKVIR ISTRAŽIVANJA
 većina teorija korištenih kao okvir u sestrinskim istraživanjima su iz drugih polja (npr.
fiziologije, sociologije)
 kao okvir u studijama može poslužiti i nova teorija, razvijena iz pitanja povezanih sa
identificiranjem problema u sestrinstvu ili iz kliničkog uvida da je postojanje veze među dva
elementa važno u ishodu sestrinske skrbi

ELEMENTI TEORIJE
 prvi korak u razumijevanju teorije je upoznavanje sa elementima povezanih sa teoretskim
idejama i njihovom primjenom
 elementi teorije su: 1) koncept
2) povezana tvrdnja
3) koncepcijska mapa

KONCEPT
 koncept je termin koji apstraktno opisuje i imenuje objekt ili fenomene (npr. pojam
anksioznost)
 koncept je temeljni element teorije
 dva termina usko vezana za koncept su:
 konstrukcija
 varijabla

KONCEPT
 U koncepcijskim modelima koncepti imaju vrlo generalna značenja i ponekad su određeni
kao konstrukcije (konstrukcija povezana s konceptom anksioznosti može biti emocionalni
odgovor)
 na konkretnijoj razini koncepti su određeni kao varijable koje su ograničene u svojoj
definiciji (varijabla povezana s anksioznosti može biti
znojenje dlanova)

DEFINIRANJE KONCEPTA
 definicija koncepta je iscrpna i uključuje asocijativna značenja koja riječ može imati
 koncepcijska definicija je konotativna (konotacija termina donosi uspomene,
raspoloženja)
 koncepcijska definicija razlikuje se od značenja riječi u rječniku
 primjer: koncepcijska definicija ognjišta može uključivati osjećaje gostoprimstva, topline,
dok je definicija u rječniku uža i specifičnija: “ otvoreno mjesto za držanje vatre na dnu dimnjaka
”.

DEFINIRANJE KONCEPTA
 kako izdvojiti koncept i koncepcijsku definiciju iz studije?
 primjer1: Iritacija sluznice

8
 Kada endokrine stanice i senzorni neuroni detektiraju kemijske promjene iz stranog
antigena, toksina ili kemikalija, iniciraju sekretorni odgovor da se razrijede iritirajuće supstance i
snažnu propulzivnu silu da ih izbace iz tijela...

TVRDNJA
 tvrdnja izražava postavke bitne za teoriju
 egzistencijalna tvrdnja iskazuje da dani koncept postoji ili da se dani odnos među
konceptima pojavljuje
 primjer: egzistencijalna tvrdnja može iskazati da stanje određeno kao stres postoji i da
postoji veza između koncepta stresa i koncepta zdravlja

TVRDNJA
 povezana tvrdnja iskazuje tip odnosa koji postoji između dva koncepta
 primjer 1: visoke doze stresa povezane su sa narušavanjem zdravlja
 primjer 2: vježbanje je povezano sa težinom
 druga povezana tvrdnja je teorija koja je testirana kroz istraživanje, a ne sama teorija
TVRDNJA
 u teoriji, prijedlozi (povezane tvrdnje) mogu biti izraženi na različitim razinama apstrakcije

generalna tvrdnja (koncepcijski modeli)

specifična tvrdnja (teorije)

hipoteze

TVRDNJA
 kako izdvojiti tvrdnju iz objavljene studije?
 primjer 1: Kada endokrine stanice i senzorni neuroni detektiraju kemijske promjene iz
stranog antigena, toksina ili kemikalija, iniciraju sekretorni odgovor da se razrijede iritirajuće
supstance i snažnu propulzivnu silu da ih izbace iz tijela. Ovaj odgovor može biti koristan ako je
iritacija dovoljno blaga da stimulira izbacivanje iritirajućih supstanci bez oštećenja sluznice...

TVRDNJA

 primjer2: Čišćenje debelog crijeva

Klistiranje čisti crijeva stimulacijom pokretanjem i sekrecijom. Tri su glavna faktora koja
omogućuju sposobnost klistira da stimulira defekaciju: volumen otopine, prisutnost kemijskih
iritansa i osmolarnost otopine ...

KONCEPCIJSKA MAPA
 koncepcijska mapa je jedna od strategija za izražavanje teorije
 shematski prikazuje međuodnose koncepta i tvrdnji
 razvija se da bi se objasnilo koji koncepti doprinose ili djelomično uzrokuju ishod
 rezimira i integrira sve što je poznato o nekoj pojavi sažetije i jasnije nego što je
prikazano u literaturi
 jedna shema prikazuje cijelost pojave

9
KONCEPCIJSKA MAPA
 primjer:

OKVIRI ISTRAŽIVANJA ZA STUDIJE IZ PODRUČJA FIZIOLOGIJE

 studijama iz područja fiziologije uglavnom nedostaje dobro definirani okvir istraživanja
 teoretska podloga za istraživanje na području fiziologije izvedena je iz fizike, fiziologije i
patofiziologije
 koncept i koncepcijske definicije u studijama fiziologije su manje apstraktni nego u
psihološkim studijama
OKVIRI ISTRAŽIVANJA KOJI UKLJUČUJU KONCEPCIJSKE MODELE U SESTRINSTVU
 nadograđivanje osnova znanja povezanih s određenim koncepcijskim modelom zahtjeva
organizirani program istraživanja  tradicija istraživanja
 koncepcijski modeli u sestrinstvu uglavnom nemaju dobro utemeljenu tradiciju
istraživanja

OKVIRI ISTRAŽIVANJA KOJI UKLJUČUJU KONCEPCIJSKE MODELE U SESTRINSTVU

OKVIRI ISTRAŽIVANJA KOJI UKLJUČUJU KONCEPCIJSKE MODELE U SESTRINSTVU
 cilj sestrinske skrbi da omogući nastavak samostalne skrbi od strane pojedinca i/ili
njegove obitelji
 Tri su tipa sestrinske skrbi:
1) potpuna kompenzacija
2) djelomična kompenzacija
3) potporno – edukativna skrb

OKVIRI ISTRAŽIVANJA KOJI UKLJUČUJU KONCEPCIJSKE MODELE U SESTRINSTVU

 recenzija okvira koji uključuje i koncepcijski model i teoriju je zahtjevnije od recenzije
okvira baziranog na teoriji

 okvir istraživanja koji uključuje i koncepcijski model još se uvodi u sestrinskom

istraživanju

OKVIRI ISTRAŽIVANJA KOJI UKLJUČUJU KONCEPCIJSKE MODELE U SESTRINSTVU

 primjer: koncepcijska mapa koja uključuje koncepcijski model u sestrinstvu i teoriju: okvir
za istraživanje funkcionalnog statusa nakon dijagnoze raka dojke
Kreiranje modela istraživanja

MODEL ISTRAŽIVANJA
 nacrt za izvođenje istraživanja
 daje kontrolu nad faktorima koji mogu utjecati na valjanost rezultata
 omogućuje kontrolu nad studijom → veća vjerojatnost točnosti rezultata

ELEMENTI MODELA ISTRAŽIVANJA

 prisutnost/odsutnost terapije
 broj grupa u uzorku
 brojnost i vrijeme prikupljanja podataka

10
 planirana usporedba varijabli ili grupa
 strategije korištene za kontrolu vanjskih utjecaja

POJMOVI VAŽNI ZA KREIRANJE MODELA ISTRAŽIVANJA

 uzročnost
 multiuzročnost
 vjerojatnost
 pristranost
 kontrola
 manipulacija
 ispravnost

UZROČNOST
 pretpostavlja postojanja uzroka i posljedice
 pretpostavlja da svaka posljedica ima samo jedan uzrok
 pretpostavlja se da je uzrok neovisna varijabla istraživanja, a posljedica ovisna varijabla

 primjer : utjecaj predoperativne edukacije na duljinu boravka

pacijenta u bolnici
Predoperativna edukacije nije jedini faktor koji utječe na duljinu
boravka pacijenata u bolnici (dijagnoza, tip operacije, dob,
komplikacije poslije operacije), no s gledišta uzročnosti za
planiranje modela istraživanja važno je da se duljina boravka u
bolnici promatra samo kao posljedica predoperativne
edukacije. Utjecaj drugih faktora ukloni se odabirom točno
određenog tipa operacije, pacijenata određene dobne skupine,
određene dijagnoze i isključivanjem pacijenata s
komplikacijama nakon operacije.

MULTIUZROČNOST
 nadovezuje se na uzročnost i pretpostavlja da veći broj međusobno povezanih varijable
može utjecati na određeni ishod
 studije koje se baziraju na multiuzročnosti uključuju više varijabli nego one bazirane na
isključivo uzročnom modelu

 primjer : utjecaj predoperativne edukacije na duljinu boravka

pacijenta u bolnici
S aspekta multiuzročnosti, studija se kreira tako da se u nju
uključe bolesnici s različitim dijagnozama, bolesnici različitih
dobnih skupina i s različitim komplikacijama poslije operacije.

VJEROJATNOST
 bavi se relativnom, a ne apsolutnom uzročnošću
 vjerojatnost pretpostavlja da jedan uzrok nema uvijek za posljedicu isti ishod
 koristi se kod studija u kojima se ispituje vjerojatnost da će pod određenim okolnostima
doći do određenog ishoda ili

11
 za ispitivanje razliku između određenim ishodima ovisno o danim okolnostima

 primjer : Ispituje se vjerojatnost određene duljine boravka pacijenta u bolnici pod

određenim okolnostima (15 minuta predoperativne edukacije, određeni tip operacije, određeno
stanja zdravlja prije operacije i određeni tip komplikacije nakon operacije).

PRISTRANOST
 veliki utjecaj na planiranje modela istraživanja, zbog potencijalnog utjecaja na ishod
studije

 izvori pristranosti :
istraživač
okolina
subjekti ispitivanja
formiranje grupa ispitanika
metode ispitivanja
proces prikupljanja podataka
podaci
izbor statističke analize

primjer :

Neki bolesnici uključeni u

istraživanje su bili s odjela na
kojem je bilo rađeno drugo
istraživanje u kojem su bolesnici
dobili viši stupanj njege, zbog
prirode istraživanja.

primjer :

U istraživanje su bili uključeni

samo pacijenti koji su pokazali
poseban interes za uključivanje
u studiju

KONTROLA
 pojam kontrola označava preuzimanje ovlasti nad usmjeravanjem i upravljanjem
različitim faktorima s ciljem postizanja željenog ishoda

primjer : Kontrola mjerenja duljine boravka u bolnici se može

postići - točnim računanjem broja dana ili sati boravka
za svakog pacijenta
- ograničenjem karakteristika pacijenata
uključenih u studiju (dijagnoza, dob, tip
operacije, komplikacije)

MANIPULACIJA
 oblik kontrole koji se najčešće koristi u eksperimentalnim i kvazi-eksperimentalnim
modelima istraživanja

12
primjer : Kod ispitivanja utjecaja predoperativne edukacije situacija se može manipulirati tako što
se formiraju dvije grupe ispitanike, pri čemu jedna grupa dobije predoperativnu edukaciju, dok
druga ne.

 kod planiranja studija u sestrinstvu mora se omogućiti sestrama da slobodno manipuliraju

varijablama studije – ukoliko na manipulaciju utječe netko drugi dolazi do utjecaja pristranosti na
studiju

VALIDACIJA
 validacija modela studije je mjera istinitosti ili točnosti tvrdnje
 daje osnove za određivanje parametara istraživanja koji su korisni za njegu pacijenata

 postoje 4 tipa validacije : statistička

interna
konstruktivna
vanjska

STATISTIČKA VALIDACIJA:
 ispituje podudarnost rezultata statističke analize sa stvarnim stanjem u vanjskom svijetu
 dva tipa greške se najčešće javljaju:
greška tipa 1- zaključak da veze ili razlike između varijabli postoje, kada u stvarnosti one ne
postoje
greška tipa 2- zaključak da veze ili razlike ne postoje u situaciji kada one u stvarnosti postoje
(u studijama u sestrinstvu greška tipa 2 je češća)

KONSTRUKTIVNA VALIDACIJA
 ispituje usklađenost između pojmovne i radne definicije varijabli

pojmovna definicija – koriste se za razvijanje radnih definicija varijabli

radna definicija – metode i mjerenja, trebala bi biti odraz pojmovne definicije

 koristi se za validaciju izabranih metoda mjerenja

UNUTARNJA VALIDACIJA :
 ispituje da li su ishodi zabilježeni u studiji pravi odraz stvarnosti, a ne rezultat utjecaja
vanjskih varijabli
 važno kod studija koje ispituju uzročno-posljedične veze → postavlja se pitanje da li je
ishod posljedica zadanog uzroka, a ne vanjskih varijabli

VANJSKA VALIDACIJA :
 ispituje do koje se mjere podaci dobiveni istraživanjem mogu generalizirati izvan grupe
ispitanika korištenih u studiji

MODELI ISTRAŽIVANJA
 četiri tipa modela istraživanja :

deskriptivni
korelacijski

13
 kvazi-eksperimentalni
eksperimentalni

ispituju varijable u prirodnom okruženju i ne uključuju terapije primijenjene od strane

istraživača

ispituju povezanost uzroka i posljedice

DESKRIPTIVNI MODEL
 koristi se za skupljanje informacija o karakteristikama unutar određenog područja
istraživanja

 ne koriste se ovisne/neovisne varijable, jer se ovim modelom ne utvrđuje uzročnost

 ovakvi modeli se koriste za opisivanje trenutne situacije prije uspostavljanja uzročno

posljedične veze

 modeli se razlikuju po složenosti (od 2 do nekoliko varijabli)

Tipični deskriptivni model se sastoji od :
 utvrđivanje pojave koju želimo istražiti
 utvrđivanje varijabli uključenih u pojavu
 povezivanje pojmovnih i radnih definicija varijabli
 opisivanja varijabli
Komparativna deskriptivni model
 koristi se za opisivanje varijabli i ispitivanje razlika između dvije ili više grupa ispitanika

Metoda analize slučaja (case study)

 uključuje ispitivanje podjedinica studije (osoba, vrlo mali broj ispitanika, obitelj, grupa,
zajednica)
 broj ispitanika je mali, ali je broj varijabli velik
 svrha važno ispitati sve varijable koje bi mogle utjecati na pojavu koju ispitujemo
 dobar oblik ispitivanja učinka određene terapije
 često koriste kao baza za kreiranje mnogo većih studija

KORELACIJKI MODEL
 koristi se za ispitivanje odnosa između dvije ili više varijabli unutar jedne grupe

Deskriptivni korelacijski model

- koristi se za opisivanje varijabli i ispitivanje odnosa
između varijabli

Prediktivni korelacijski model

 koristi se za predviđanje vrijednosti jedne varijable prema već dobivenim vrijednostima
druge varijable
 jedna varijabla je ovisna o više drugih neovisnih varijabli
 cilj predvidjeti vrijednost ovisne varijable iz vrijednosti neovisnih varijabli

14
 zahtjeva matematičku hipotezu koja opisuje teoriju, koja se onda testira analizom
regresije
Model testiranje
 svrha mu je testiranje točnosti pretpostavljenog modela studije
 zahtjeva ispitivanje svih varijabli važnih za studiju
 zahtjeva veliki i heterogeni uzorak
 razvija se konceptualna mapa, te se analizom određuje da li su rezultati u skladu s danim
modelom

ALGORITAM ODREĐIVANJA TIPA KORELACIJSKOG MODELA

ISPITIVANJE UZROČNOSTI
 ispitivanje povezanosti uzroka i posljedice

 koriste se kvazi-eksperimentalni i eksperimentalni modeli

 studija se kreira tako da se spriječi utjecaj drugih elemenata na ispitivani uzrok i

posljedicu
Elementi kreiranja eksperimentalnog modela istraživanja
 nasumično izabrana grupa ispitanika

 manipulacija nezavisnim varijablama od strane istraživača

 kontrola okruženja eksperimenta od strane istraživača

KVAZI-EKSPERIMENTALNI MODEL ISTRAŽIVANJA
 koristi se kao model istraživanja u uvjetima u kojima nije moguće potpuna kontrola nad
uvjetima eksperimenta

 kao uzorak za ispitivanje se koriste tzv. neekvivalentne poredbene grupe

 dva najčešće korištena tipa su – s pre i post testom

- samo s post testom
(pretest nije moguć)

Kvazi-eksperimentalni model s pre i post testom

 često korišteni model
 na kontrolnoj grupi ispitanika koja nije podvrgnuta ispitivanoj terapiji moguće je izvesti
pretest i posttest
mjerenje ovisne manipulacija neovisne mjerenje ovisne
varijable varijable varijable

Eksperimentalna
grupa PRETEST TERAPIJA POSTTEST

Kontrolna
grupa PRETEST POSTEST

Kvazi-eksperimentalni model samo s posttestom

 na kontrolnoj grupi ispitanika moguće provesti samo posttest
 koristi se u situacijama kada pretest nije moguć

15
 mjerenje ovisne manipulacija neovisne mjerenje ovisne
varijable varijable varijable

Eksperimentalna
grupa TERAPIJA POSTTEST

Kontrolna
grupa POSTEST

EKSPERIMENTALNI MODEL ISTRAŽIVANJA

 razvijeni različiti tipovi eksperimentalnog modela istraživanja

PRETEST- POSTTEST MODEL

FAKTORIJALNI MODEL
KLINIČKO ISPITIVANJE

Pretest- posttest model

 najčešće upotrebljavani model u studijama u sestrinstvu
 omogućava korištenje više grupa ispitanika primjer : jedna kontrolna grupa
ispitanika koristi određenu terapiju,
druga prima placebo, dok eksperimentalne grupe primaju više
različitih terapija

 ovakav pristup povećava mogućnost generalizacije rezultata istraživanja

Faktorijalni model
 složena, multivarijabilna eksperimentalna metoda

 dvije ili više različitih karakteristika, terapija ili drugih događaja se neovisno mijenjaju
tijekom studije

 koristi se za ispitivanje multiuzročnosti

Kliničko ispitivanje
 velike grupe ispitanika za ispitivanje određene vrste terapije

 ispitivana populacija dobro definirana

 često se izvode na različitim geografskim lokacijama

 velika uloga u istraživačkom radu u sestrinstvu

DEFINIRANJE EKSPERIMENTALNIH INTERVENCIJA

 u kvazi-eksperimentalnim i eksperimentalnim istraživanjima intervencija je pojam koji
opisuje razlike u posttest rezultatima između kontrolnih i eksperimentalnih grupa
 intervencija može biti : psihološka, fiziološka, edukacijska ili kombinacija

16
 intervencije se moraju točno navesti pri objavljivanju radova (npr. predoperativna
edukacija)
 u sestrinstvu se trenutno definiraju tipovi ovakvih intervencija
 svrha intervencije je maksimalno povećati razlike između različitih grupa ispitanika

POPULACIJE I UZORCI

UZORAK (TEORIJA UZORKOVANJA)

 UZORKOVANJE- izbor grupe ljudi, događaja, ponašanja
ili nekog drugog elementa pomoću
kojeg provodimo istraživanje

 teorija uzorkovanja definira najefikasnije načine prikupljanja uzoraka, koji će

reprezentativno predstavljati populaciju koju ispitujemo

ELEMENTI I POPULACIJE
 jedinica populacije se naziva element
 element može biti osoba, događaj, iskustvo, ponašanje ili bilo koji drugi dio istraživanja
 kada element predstavlja osobu naziva se pojedinac/subjekt
 subjekti se izabiru s ciljem da predstavljaju čitavu populaciju
 populacija se definira kao skup pojedinaca (elemenata) koji odgovaraju kriterijima
postavljenim u istraživanju
 dostupna populacija je dio ciljane populacije koji je dostupan za istraživanje
 generalizacija je postupak primjene rezultata istraživanja na širu populaciju
KRITERIJ UZORKOVANJA
(KRITERIJ DOSTUPNOSTI)
 kriterij uzorkovanja se definira kao lista uvjeta koji potencijalni elementi istraživanja
moraju zadovoljavati
 primjer : ispitivanje utjecaja predoperativne edukacije na duljinu boravka u bolnici ⇨ uvjeti
koje potencijalni ispitanici moraju zadovoljavati mogu biti (1) stariji od 18 godina, (2) sposobnost
čitanja i pisanja na hrvatskom, (3) prvi put operirani
 uzorak se odabira iz dostupne populacije koja zadovoljava kriterije uzorkovanja
 dvije vrste kriterija : kriterij isključivanja
kriterij uključivanja
REPREZENTATIVNOST
 reprezentativnost opisuje sličnost između uzoraka dostupne populacije i ciljane
populacije
 uzorak mora biti reprezentativan u smislu godina, spola, etničke skupine, prihoda,
obrazovanja
 uzorak mora biti reprezentativan u odnosu na varijable koje se ispituju u istraživanju

 primjer : istraživanje stavova prema AIDS-u ⇨ uzorak za istraživanje mora biti

reprezentativan u donosu na stavove koji postoje u određenoj populaciji
NASUMIČNO UZORKOVANJE

 sa stajališta teorije uzorkovanja, svaki pojedinac ima jednaku mogućnost da bude

izabran u uzorak ⇨ jedna od metoda koja to omogućuje je nasumično uzorkovanje
 povećava reprezentativnost uzorka

17
OKVIRI UZORKOVANJA

 popis osoba koje zadovoljavaju kriterije uzorkovanja

 subjekti istraživanja se odabiru s to popisa, prema odgovarajućem planu uzorkovanja

PLAN UZORKOVANJA
 plan uzorkovanja daje opći pregled strategija koje se koriste pri izboru uzorka
 nije specifičan za svaku pojedinu studiju
 plan se stvara kako bi se povećala reprezentativnost i smanjila sistemska pristranost
 koristi se kod metoda nasumičnog uzorkovanja (baziraju se na principu vjerojatnosti) i
kod metoda uzorkovanja koje se ne baziraju na vjerojatnosti
METODE NASUMIČNOG UZORKOVANJA
 vjerojatnost da svaki element populacije bude izabran u uzorak je veća od nule ⇨ da bi
se to postiglo uzorak se mora odabrati nasumično
 pošto je odabir uzorka slučajan valjanost studije je povećana
 postoje četiri različita modela nasumičnog odabira uzorka : jednostavno nasumično
uzorkovanje
stratificirano(slojevito) nasumično uzorkovanje
skupno uzorkovanje
sistematsko uzorkovanje

JEDNOSTAVNO NASUMIČNO UZORKOVANJE

 osnovni tip nasumičnog uzorkovanja
 uzorkovanje ⇨ odabir elemenata s liste nasumičnih brojeva koji predstavljaju elemente
populacije
 primjer :
STRATIFICIRANO (SLOJEVITO) NASUMIČNO UZORKOVANJE
 koristi se u istraživanjima u kojima su poznate određene varijable važne za postizanje
reprezentativnosti uzorka
 varijable koje se koriste za stratifikaciju su :
dob, spol, etnicitet, socioekonomski status, dijagnoza,
geografska regija, institucija, tip njege
 stratifikacija osigurava podjednaku zastupljenost traženih varijabli u uzorku
 omogućava korištenje manjih uzoraka, pri čemu se ne gubi reprezentativnost
 primjer : korištenje dobi kao varijable za stratifikaciju
⇨ u uzorku od 100 ispitanika, 25 ih je bilo staro između 18 i 34
godine, 25 ispitanika između 35 i 50 godina, 25 ispitanika
između 51 i 66 godina te 25 ispitanika je bilo starije od 66
godina

SKUPNO UZORKOVANJE

 formira se okvir za uzorkovanje koji uključuje države, gradove i organizacije s kojima bi

elementi od interesa za istraživanje bili povezani
 korite se kada je u istraživanje potrebno uključiti populacije iz različitih
geografskih regija i kada individualni elementi koji tvore populaciju nisu poznati, što
onemogućava stvaranja okvira za uzorkovanje

18
 primjer : u SAD-u postoji lista pojedinaca kojima je izvršena operacija srca; u ovakvom
slučaju moguće je napraviti listu institucija ili organizacija koje su povezane s takvim
pojedincima; s tako stvorene liste je moguće nasumično odabrati subjekte istraživanja
SISTEMATSKO UZORKOVANJE
 koristi se kada je dostupna lista svih članova određene populacije od interesa
 s liste se odabire svaki n-ti kandidat (npr. svaki deseti kandidat)
 početni kandidat s liste se izabere nasumično

METODE UZORKOVANJA U KVANTITATIVNIM ISTRAŽIVANJIMA KOJE SE NE BAZIRAJU

NA VJEROJATNOSTI

 četiri tipa :
prikladno uzorkovanje
granično uzorkovanje
uzorkovanje sa svrhom
mrežno uzorkovanje
PRIKLADNO UZORKOVANJE
 ne postoje definirani uvjeti koje subjekti trebaju zadovoljiti da bi bili uključeni u studiju
 subjekti se uključuju u studiju s obzirom na to da su se našli u pravo vrijeme na pravom
mjestu

 primjer : studenti u učionici; pacijenti koji trenutno borave u

bolnici s određenom dijagnozom; svaki peti pacijent
primljen u hitnu službu bolnice

 vrlo se često koristi u kvazi-eksperimentalnim studijama i kliničkim ispitivanjima u

medicini i studijama u sestrinstvu

GRANIČNO (KVOTA) UZORKOVANJE

 bazira se na principu prikladnog uzorkovanja
 dodatno osigurava uključivanje slabije zastupljenih subjekata u studije ( žene, manjine,
stariji, siromašni, bogati, slabo obrazovani)
 svrha ovakve vrste uzorkovanja je replicirati zastupljenost podgrupa u ukupnoj populaciji
 zahtjeva prethodnu identifikaciju određenih podgrupa populacije
UZORKOVANJE U KVALITATIVNIM ISTRAŽIVANJIMA

 dva osnovna tipa uzorkovanja koja se koriste su :

uzorkovanje sa svrhom
mrežno uzorkovanje

UZORKOVANJE SA SVRHOM
 uključuje svjestan izbor određenih subjekta, elementa, događaja od strane istraživača
 pokušava se uključiti tipične ili atipične subjekte ili situacije

 primjer : odabiru se ispitanici koji su primili terapiju koji nije bila djelotvorna, dok su oni
sa djelotvornom terapijom isključeni iz istraživanja

MREŽNO UZORKOVANJE
 uključuje u uzorak subjekte koje je inače vrlo teško pridobiti (teško se pronalaze)

19
 postiže se korištenjem socijalnih mreža
 primjer : kada se pronađe određeni broj subjekata koji zadovoljavaju uvijete studije,
istraživač traži pomoć od njih pri stupanju u kontakt sa subjektima sličnih karakteristika
(prijatelji, rodbina)
 primarna grupa ispitanika se dobije konvencionalnim uzorkovanjem, dok se uzorak
proširuje mrežnim uzorkovanjem

20