INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

FAKULTET POLITEHNIČKIH NAUKA

ELEKTROTEHNIKA

Hidroelektrane

SEMINARSKI RAD

Predmet: Proizvodnja električne energije

Mentor: M.sc. Alija Jusić Student: Azem Osmani

Travnik, juli 2020.

Sadržaj
1. Uvod...............................................................................................................................................3
2. Hidroelektrane...............................................................................................................................4
3. Podjela hidroelektrane...................................................................................................................5
4. Snaga u hidroelektrane..................................................................................................................7
5. Osnovni dijelovi hidroelektrane......................................................................................................8
5.1. Brana hidroelektrane..............................................................................................................8
5.2. Zahvat.....................................................................................................................................9
5.3. Dovod.....................................................................................................................................9
5.4. Vodna komora........................................................................................................................9
5.5. Cjevovod.................................................................................................................................9
5.6. Vodne turbine.......................................................................................................................10
5.7. Hidrogenerator.....................................................................................................................10
5.8. Strojarnica............................................................................................................................10
5.9. Odvod vode..........................................................................................................................11
5.10. Transformator...................................................................................................................11
Zaključak...............................................................................................................................................12
Literatura..............................................................................................................................................13
1. Uvod
U ovom seminarskom radu ćemo govoriti o hidroelektranama, šta su hidroelektrane, od kad se
koristi hidroenergija, kad je izgrađena prva hidroelektrana u svijetu, itd. također ćemo govoriti
o podjelu hidroelektrane, kakve vrste hidroelektrane postoje, po čemu se one razlikuju.
Govorit ćemo i o osnovnim dijelovima hidroelektrane i o snazi hidroelektrane.
2. Hidroelektrane
Hidroelektrane su elektroenergetska postrojenja, kod kojih se električna energija proizvodi iz
potencijalne energije vode, odnosno hidroelektrane pomoču hidroturbine transformišu
potencijalnu energiju vode u mehaničku energiju, koja se kasnije pomoću hidrogeneratora
transformiše u električnu energiju.

Hidroelektranu u širem smislu čine sve građevine i postrojenja, koje služe za prikupljanje
(akumuliranje), dovođenje i odvođenje vode (brana, dovodni i odvodni kanali, cjevovodi itd.),
pretvorbu energije (vodne turbine, generatori), transformaciju i distribuciju električne energije
(rasklopna postrojenja, dalekovodi) te za smještaj i upravljanje cijelim sistemom (strojarnica i
sl).

Hidroenergija se koristila čak i prije oko 8000 godina. U to vrijeme hidroenergija se koristila
za navodnjavanje, koristila se i u vodovodne sisteme, koji su služili za dovod svježe vode, u
vrućim i suhim naseljenim područjima, za mljevenje žita u brašno, itd.

Krajem 19. stoljeća, razvijeni su prvi električni generatori, što je otvorilo mogućnost izgradnje
prvih hidroelektrana. Prva moderna hidroelektrana je počela proizvoditi električnu energiju
1881 godine u vodopade Nijagare.
3. Podjela hidroelektrane
Hidroelektrane se mogu podijeliti prema njihovom smještaju, padu vodotoka, načinu
korištenja vode, volumenu akumulacijskog bazena, smještaju strojarnice, ulozi u
elektroenergetskom sustavu, snazi itd.

Prema načinu korištenja vode, odnosno regulacije protoka, hidroelektrane se dijele na:

 akumulacijske, kod kojih se dio vode prikuplja (akumulira) kako bi se mogao koristiti
kada je potrebnije,
 protočne, kod kojih se snaga vode iskorištava kako ona dotječe,
 reverzibilne ili crpno-akumulacijske, kod kojih se dio vode koji nije potreban pomoću
viška električne energije u elektroenergetskom sustavu pumpa na veću visinu (u tzv.
gornju vodu), odakle se pušta kada je potrebnije.

Prema smještaju samih postrojenja, odnosno prema vodenom toku čiju energiju iskorištavaju,
hidroelektrane mogu biti:

 "klasične", na kopnenim vodotokovima: rijekama, potocima, kanalima itd,

 na morske valove,
 na morske mijene: plimu i oseku.

Prema padu vodotoka, odnosno visinskoj razlici između zahvata i ispusta vode (klasične)
hidroelektrane se mogu podijeliti na:

 hidroelektrane sa niskim pritiskom, sa padom do 25 m,

 srednjim pritiskom, sa padom između 25 i 200 m,
 visokim pritiskom, sa padom većim od 200 m.

Prema načinu punjenja, odnosno veličini akumulacijskog bazena hidroelektrane mogu biti:

 sa dnevnom akumulacijom, kod kojih se akumulacija puni po noći, a prazni po danu,

 sa sezonskom akumulacijom, kod kojih se akumulacija puni tijekom kišnog, a prazni
tijekom sušnog razdoblja godine,
 sa godišnjom akumulacijom, kod kojih se akumulacija puni tijekom kišnih, a prazni
tijekom sušnih godina.

Prema udaljenosti strojarnice od brane hidroektrane se dijele na:

  pribranske, čija je strojarnica smještena neposredno uz branu, najčešće podno nje,
 derivacijske, čija je strojarnica smještena podalje od brane.

Prema smještaju strojarnice hidroektrane se dijele na:

 nadzemne, kod kojih je strojarnica smještena iznad razine tla,

 podzemne, kod kojih je strojarnica smještena ispod razine tla.

Prema njihovoj ulozi u elektroenergetskom sustavu hidroelektrane se mogu podijeliti na:

 temeljne, koje rade cijelo vrijeme ili većinu vremena,

 vršne, koje se uključuju kada se za to pokaže potreba, npr. za pokrivanje vršne
potrošnje.

Prema instaliranoj snazi (učinku) hidroelektrane mogu biti:

 velike,
 male,
 mikro,
 piko.
4. Snaga u hidroelektrane
Općenito snaga koju voda sadrži naziva se bruto snaga P [W] i jednaka je:

P= ρ∗Q∗g∗H b

Gdje je: ρ - gustoća vode [kg/m3],

g - ubrzanje sile teže [m/s2],

Q - uzimamo srednju vrijednost protoka [m3/s],

Hb - gornja visina vode (bruto) [m].

Turbina se nalazi na nekoj visini nižoj od visine vode, tu visinu nazivamo donja visina vode.
Visina koju možemo iskoristiti jednaka je razlici gornja visine vode te donje visine vode
umanjena za gubitke, ta visina se naziva neto pad vode Hn. Tako da je snaga na turbini:

P= ρ∗Q∗g∗H n

Turbina također sadrži gubitke pa je snaga na izlazu još manja:

P=ηt∗ρ∗Q∗g∗H n

Gdje je ηt - korisnost turbine.

Na kraju gubitke nam još sadrže generator i transformatori pa je izlazna električna snaga:

P=ηe∗ηt∗ρ∗Q∗g∗H n

Gdje ηe označava ukupnu korisnost generatora i transformatora.

5. Osnovni dijelovi hidroelektrane
Osnovni dijelovi hidroelektrana su: Brana ili pregrada, zahvat vode, dovod vode, vodostan ili
vodna komora, cjevovod, vodne turbine, generator, strojarnica, rasklopno postrojenje i odvod
vode.

Slika 1. Osnovni dijelovi hidroelektrane

Na slici je prikazana shema jedne akumulacijske hidroelektrane te njezini osnovni dijelovi.

5.1.Brana hidroelektrane

Dok protočne hidroelektrane ne zahtijevaju branu za akumulaciju vode ili imaju malu
ograničenu pohranjenu količinu, akumulacijske hidroelektrane pomoću brana akumuliraju
vodu. Akumulacija vode nije jedina zadaća brana, one imaju višestruku namjenu: pomoću
brane se voda s njezinog prirodnog toka usmjerava prema zahvatu hidroelektrane dok je druga
zadaća brane povišenje razine vode radi većeg pada, a time i boljeg iskorištavanja energije
vode. Dva osnovna tipa brana su visoke i niske. U visoke brane spadaju one čija visina od
njezinog temelja do krune iznosi više od 15 m, brane sa više od 10 m čija je dužina po kruni
veća od 500 m, veća umjetna jezera od 100.000 m3, ili ako je njihov protok vode veći od
2.000 m3/s.

Sve druge brane smatraju se niskima. Brane mogu biti masivne odnosno armirano-betonske ili
nasute. Nasuta brana izgrađuje se od prirodnih materijala poput zemlje ili kamenja, a
najstarija je vrsta brane.
 5.2.Zahvat

Zahvat vode je dio hidroelektrane koji usmjerava vodu prema dovodu, odnosno prema turbini.
Druga zadaća zahvata je smanjenje količine ostataka i taloga koji su nošeni dolazećom
vodom. Prema današnjim ekološkim standardima zahvati imaju sustave za odvraćanje riba od
zahvata i prolaze za ribe. Zahvat je općenito izgrađen od armiranog betona, okna za
sprječavanje otpada izrađuju se od čelika, a vrata (ventil) na ulazu kanala od drveta ili čelika.
Razlikuju se dva osnovna tipa zahvata: zahvat na površini vode kada je pregrada niska i
zahvat ispod površine vode kada se razina vode tijekom godine mijenja.

5.3.Dovod

Dovod spaja zahvat s vodostanom ili vodnom komorom. Može biti izgrađen kao otvoreni-
kanal ili zatvoreni-tunel ovisno o topografiji terena kojim se dovod vodi te o pogonskim
zahtjevima hidroelektrane.

5.4.Vodna komora

Vodna komora ili vodostan gradi se u slučaju da je dovodni tunel dugačak, pa se pri
pokretanju hidroelektrane vodna masa ne može u kratkom roku pokrenuti i dobiti brzinu da bi
se vodnim turbinama stvorila dovoljna snaga za proizvodnju električne energije, kako bi se
umanjilo neželjeno djelovanje tromosti vode i kako bi se izbjegao vodni udar. Prilikom
pokretanja turbine, dolazi do pražnjenja vodne komore kako bi se smanjio tlak na kraju
dovodnog tunela što izaziva pokretanje vode u njemu. Voda se u tunelu ubrzava sve dok je
protok u dovodnom tunelu veći od protoka prema turbinama pa razina vode u komori raste
zbog čega se tlak na kraju tunela smanjuje, a time dolazi i do smanjenja protoka.

5.5.Cjevovod

Tlačni cjevovod iz vodne komore ili izravno sa zahvata vode, dovodi vodu do turbine. Kod
velikih padova koriste se zavareni čelik i kovano željezo, a kod manjih padova beton. Može
biti položen po površini ili u tunelu. Na ulazu cjevovoda uvijek postoji zaporni organ koji se
konstruira ovisno o tlaku na početku cjevovoda. Najvažniji je sigurnosni zaporni organ koji
sprječava daljnji dotok vode u cjevovod u slučaju puknuća cijevi. Također postoji i pomoćni
zaporni organ kojim su omogućeni pregled i popravci sigurnosnog organa bez pražnjenja
dovodnog tunela ili kanala.
 5.6.Vodne turbine

Vodne turbine općenito se dijele na turbine slobodnog mlaza (akcijske) ili na pretlačne turbine
(reakcijske) ovisno o padu, protoku i tlaku. Kod akcijskih turbina tlak na ulazu u rotor jednak
je tlaku na njegovom izlazu, u pravilu imaju udubljene lopatice, a koriste se za velike okomite
padove veće od 200 metara te za velike tlakove. Najpoznatiji tip ove vrste turbine je
Peltonova turbina, a izvodi se sa jednom ili više mlaznica. Kod reakcijskih turbina tlak na
ulazu u rotor je veći nego na njegovom izlazu, lopatice su potopljene u vodi, a koriste se za
male padove, pri velikom protoku i malom tlaku. Osnovni tipovi reakcijskih turbine su
Kaplanova, Francisova te Kaplanova s nepomičnim rotorskim lopaticama koje se još nazivaju
propelerne.

5.7.Hidrogenerator

Hidrogenerator je električni generator, redovito trofazni sinkroni, tjeran vodnom turbinom.

Sinkrona brzina vrtnje određena je vrstom vodne turbine i ovisi o hidrauličnim prilikama (o
količini vode i visini pada). Kod malih padova i velikih snaga često je potrebno, zbog
svojstava turbine, graditi hidrogeneratore za male brzine vrtnje, s velikim brojem magnetskih
polova. Osovina (vratilo) hidrogeneratora obično je okomita, a vrlo rijetko vodoravna. U
takozvanoj cijevnoj izvedbi (za male padove vode) generator i turbina čine cjelinu, jer je
generator ugrađen u posebno kućište (takozvano kruška) ispred turbine, koje je u vodoravnom
položaju potopljeno u vodotok. Rotor hidrogeneratora uvijek se izvodi s istaknutim
magnetskim polovima. Zbog velikih mjera i mase, hidrogeneratori se u tvornicama grade od
više dijelova, koji se nakon prijevoza na mjesto ugradnje spajaju i ispituju prije puštanja u
pogon. Hlade se zrakom u zatvorenom krugu s vodnim hladnjacima, a postoje i izvedbe s
izravnim hlađenjem namota vodom. Velike brzine pobjega vodnih turbina zahtijevaju visok
stupanj sigurnosti mehaničke konstrukcije rotora i provjeru mehaničke ispravnosti pokusom
vitlanja.

5.8.Strojarnica

U strojarnici se osim agregata hidroelektrane nalaze i upravljački pult i drugi pomoćni uređaji
za pogon, montažu i popravke. Postoje strojarnica na slobodnom i ukopana strojarnica. Lako
su izgradive konstrukcije kako bi se postigli što niži troškovi. Povezivanje turbine i generatora
u jednu vodootpornu (podvodnu) cjelinu koja se može ugraditi izravno u tok rijeke znači da
tom postrojenju konvencionalna strojarnica nije potrebna.
 5.9.Odvod vode

Odvod vode izveden je ili kao tunel ili kao kanal, a funkcija mu je da vodu nakon što se
iskoristi u turbinama vrati u korito vodotoka ili do zahvata sljedeće hidroelektrane.

5.10. Transformator

Uloga transformatora u hidroelektranama, također i u drugim elektroenergetskim

postrojenjima, jeste da transformišu električnu energiju ako je to potrebno, kako bi snadbevali
potrošače sa električnom energijom.
Zaključak
U ovom seminarskom radu smo zaključili da hidroelektrane su elektroenergetska postrojenja,
kod kojih se električna energija proizvodi iz potencijalne energije vode, odnosno
hidroelektrane pomoču hidroturbine transformišu potencijalnu energiju vode u mehaničku
energiju, koja se kasnije pomoću hidrogeneratora transformiše u električnu energiju.

Hidroelektrane se mogu podijeliti prema njihovom smještaju, padu vodotoka, načinu

korištenja vode, volumenu akumulacijskog bazena, smještaju strojarnice, ulozi u
elektroenergetskom sustavu, snazi itd.

Općenito snaga koju voda sadrži naziva se bruto snaga.

Osnovni dijelovi hidroelektrana su: Brana ili pregrada, zahvat vode, dovod vode, vodostan ili
vodna komora, cjevovod, vodne turbine, generator, strojarnica, rasklopno postrojenje i odvod
vode.
Literatura
 Hidroelektrana kao obnovljivi izvor, url: http://www.sustainable-energybih.org/res-
2/hpp,
 D. Šljivac: Materijali za praćenje nastave iz kolegija “Osnove energetike i ekologije”
 Wikipedija, slobodna enciklopedija, hidroelektrane općenito url:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana
 L. Józsa:,,Energetski procesi i elektrane”, Sveučilište Josipa Jurja
 Wikipedija, slobodna enciklopedija , Električni generator, url:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Elektri%C4%8Dni_generator
 L. Józsa:,,Vođenje pogona elektroenergetskog sustava”, Sveučilište Josipa Jurja
Strossmayera,Osijek, 2008.
 H. Požar:,,Snaga i energija u elektroenergetskim sistemima“, 2. izdanje, Informator,
Zagreb 1985.