Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Veber Maks PROTESTANTSKA ETIKA I DUH KAPITALIZMA PDF

    Uploaded by

    Cika Misa
    14 views113 pages

    Original Title

    Veber Maks PROTESTANTSKA ETIKA I DUH KAPITALIZMA.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    14 views113 pages

    Veber Maks PROTESTANTSKA ETIKA I DUH KAPITALIZMA PDF

    Uploaded by

    Cika Misa

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 113
    BIBLIOTEKA LOGOS Veet Jelena Berberovid,Aleksa Bubs, Space Curvan, Mubamed Buipovi, ‘Rasim Murinavie,Vsdinir Premee, Vanja Sut! Abduleh Sartevie Odgovorni urednik Abdulah Sarcevié MAX WEBER PROTESTANTSKA ETIKA I DUH KAPITALIZMA »>VESELIN MASLESAd — »SVJETLOST« SARAJEVO [Naslov original Max Weber (GESAMMELTE AUFSATZE ZUR RELIGIONSSOZIOLOGIE 1.6. MOHR (PAUL SIEBECK) TOBINGEN, 1985, S njematkog preveo: Nika Milicevié Fray Wises Bose | Heengonoe WERER, Max wpe =e doors / Mae wee fe maton hades see Iyuet Seeoramcetg gui ptm / Mae 1 PROTESTANTSKA ETIKA I DUH KAPITALIZMA' 1. PROBLEM Sadeénj: 1. Konfesin social’ slojev. Si. 2,» Dub kaptalzmas ‘tr, 1703 katerovs Koneopeja pasa. Zadatak itadivania. St. 38. ts Jedan pogled u profesionalnu statistiku konfesionalno mjedovite zemlje neobitno éesto" pokazuje jednu pojavu o 7 Objavtjno w Jffeovom » Archiv fs Soiaiwisrnschah und Soziah tke €B. Mohs, Tebingen, s- XX, XU 1964 od. 1908 Te Obie Frcrtar o fom pian stem somo najocpele uke: F. Rachfal, Kal ‘isms und Rapitalomn, Inerationle Wochegseart (Ge Wassensehal, Fiat und Tecti, 1909, be 3945, tome mo} anak: Anskiisches ect ‘nGelate des Kapitsiiemes, » Archive, a” XXX. 1910. Prou toga opet Rac. Itai na navedenom mst, (Nochrals »Kaiatsmus und Kaptain) 1910, br 22-25, 1 k tome jo mo wAnthisches Schussworte, Archiv, sv. OOK, (Brentano ws¥djoj ted, ju Gu sada navest, aj, kako agleds, ‘te pontednfeisaganin pomnavao, jer thu nj) ne navodt) Iz newbjedeo ulidns bespledne polemic prot RachfablaKefae=''a moje strane ee. jen nauealk ~ ordje puso u jedno podruge Kojim zista ne vids, fa {vo tedanje nism unio ns, nego tam tame ir svoj vet spomenute antl tke dometauo tek nokoko dopansiih car, awtujel pi tome da met tim rtenfcama it napomenann ubuduée akiutim sve moguce nesporset- te. = Dalje: We Sombart u svoj] kajel Der Bourgeisn (incon Leip. Za 1913) 9a koje G36 v donjim napomenama veae, Konaeno: bajo Brer- {ah 1 eakwrno, dodatk svom minhenskom avetanem govord (W Aka emit naoka 1913), 0 potecina moderpog kaptalema (De Antinge des ‘modernen Keptllimuse:objnjono us Mhema kao zascbno ia pro: ojoj se toliko puta u katoligkoj Stamp i literaturi kao ina atolickim zborovima Njematke Zivo raspravljalo: vise nego retezno protestantski karakter kapitalistitkog posjeda i reduzimastva, kao i vitih, kvalifikovanih slojeva radniStva, a reno razimn ekskursime.) Ina ova Ket Gu se vrai im mi se uksde psi {a's narod napomenam. - Ostaijem svakome ko bs (pro oot ta) 2a to 2aineresovao da se uporedivaniom Uvjer to da jen edo Je- ing reéonicu svog tanks Fox bi sadravala bilo Kavu stvarao bins nj naar besa, turacenjem preinacavao,ublazavao mit kakvest¥aeno Jstupaluce wrdnje dodavac, Za to nie poto}to nikal povod, a nasavak og aga primorce oe tl bios ovek mn dese Konno fo vere Ova dva posledaja naucaiks spore se jedan s rugin este nego “Tanom, brestanuv keiku protiv dei W. Sombart: Die fasen smd das jrschaftelebenw je stvarno snatram v mnogo emu osnovaniom, alate” Gam | jako nepravednom, ber absira na to ot Brenan mie dobro youn ong Ho ju ove ada edvojenom probleme eee Pes Eom sai 'S tooloske strane mogli sm povedom ovog rada, da se zaileze mno- brajni vo vijedn! pojedinatnl pedstiaf, on je, U eli, naiguo mas Da, pored u pojedinorime odatupajucth trdnjy, ipak velo naran be =a to mi je tim vrednije Mo ae jane bah imalo Gado ievjsno} antipa ng ntiw'odh newcnay ean ih ar, Ono ooops fvrtenom wojo\ reli aa tome vo vedo, ne mote, naravno, ove da ric do sv0g prava. Mi Sesto mama posia~religicane srednovano ko cijaim | grim strnama tvota regia, #1 one su, dakako, postole | sn ba tat cu ie gabe | pai, pain nae ‘irae to na jedms, pored njenog,Inace, hogatog sadriala, i 2a hat problem slo rodotu dopunu | povrd 1 ovale Jos jednom ubatko ~ umpesto Cees odenja ue va pohedina mesa = vkarajem na velika knjigs ©. Trock ch, Die Soriailehren der ehnstichen Kirchen und Gruppen (Tok dy koja s oiginals |cokorssponskinstanovittaobraduje opcu histor uke okeidentalnog hrgcanstva, Autou je pi tome vie stalo do nauk, & cn vide do prationog ditovanjareligie Odstapajcisiecjentabjaslavaja se’ ne wvje, li cesta, - ime » konfesionsiaost fadnitirs Jedne industje zavis, maravno, na prvom es od Kone njene lokadte, ednosng regrtacionog podratjanjenog dnitva. Ovs okoInost Sesto na Pr pogled pomera sik Loju nam pruzat ‘noge kontesonalne statsuke ~ na pear, Rajake Prue. Osim (opa, afte ss, naravno, samo prt obimno|specjliaac | prebrojavanja pojed hk tate. ade ponekad'yo up predic, stn Fe mt omajtorse, bivaju strpavanl u hategorju vposlovedes. All Je, pre cea danainy iso kaptatizame vopés, narod # obstom na fro ne aiviktovant oni sloj ednittva, posto ncravsan od ouih ulcae Rojee esau prosiosd mogta da vei A 9 tome kasije ‘Upsr, na pring, Seieik Der Katholtatsmos als Prinzip des suites, Wir, 897 str 31-~ v- Heng, Dae Prinip des Katholi oh und die Waresachaf, Freiburg. (099,38, PROBLEM 7 narogito vigeg, tehnitki ili trgovacki obrazovanog personala modernih preduzeéa.* Ne samo ondie gdje se konfesionalna Fazlika poklapa s razlikom v nacionalnosti, i time sa stepe- fhom razvitka kulture, kao na njemackom Istoku izmedu Ni jemaca i Poljaka, nego gotoyo svuda gdje je uopée kapitalis- ticki razvitak w vrijeme svog procvats imao odrijedene ruke da stanovnistvo prema svojim potrebama socijaino presloji i po strukama svrsta, ~i Sto je to vise bio sluéaj, tim jasnije na- Iazimo onu pojavu izrazenu u brojkama konfesionalne statis- tike. Dabogme da se mnogo jate uéestvovanje protestanata (koje nadmafava njihov procentualni udio u cjelokupnom stanovnistvu) u posjedu Kapitala,' u rukovodstvu i na gor- rnjim stepenima tada u velikim modernim industrijskim i trgovackim preduzecimat ima, dijelom, da svede’ na historij- ske osnove, koje leze daleko'u proslosti i kod kofih se konfe- sionélna pripadnost ne javija kao uzrok ekonomskih pojava, nego, do lzvjesnog stepena, kao njihova posliedica. Utestvo- Vanje u onim funkeijama koje pretpostavija, dijelom, posied kapitala, dijelom, skup odgo}, a dijelom, i vecinom, obadvo- Jje, danas je vezano 2a posed naslijedenos kapitala ii, pak, 20 favjesni imetak. A upravo je Velik bro} najbogatijih, po prt Todi saobraéajnom polozaju sreénih i privredno najrazvije- nijih oblasti Rajha, anaroéito vecina bogatih gradova, u Ses- ‘naestom vijeku, presla na protestantizam, i posijedice toga su prorestantima ti ekonomskoj borbi za opstanak od velike ko~ Tisti Ali onda nastaje historijsko pitanje: zato je ova, narodi- to jeka predispozicija ekonomski najrazvijenijin oblast izaz- Tedan od moj utenika je u soje vnjeme temetjite obradio nalis- otu- denoicu od svijetas, onda su francuski kelvinist bili i sada su otudeni od svijeta u najmanju ruku toliko kao, na primjer, sjevernonjemacki kafolic, kojima je katolicizam, bez ikakve Dr Otfenbacher aa itm 68 PROBLEM 13 sumnje, tako stvar srca kako nije nijednom drugom narodu nna svijetu. Onda se i jednii drugiu istom praveu razlikuju od. preovladujuce vjerske stranke: od francuskih katolika, Koji iu svojim donjim slojevima puniZivotne radost, au svojim gornjim slojevima dirckino.protivjerski raspolozeni tod ‘Bjemackih protestanata, Koji su danas naprediny u syjciskomn priveednom ‘ivotu, at svojim gornjim slojevima, pretezno Fjorski indiferentni. Jedva da ita, kao ove paralcia, take Jasno pokazuje da se ovdje s maglovitim predstavams, k Sto su predstava'o (toboznjoj) »otudenosti od svijeta« katoli- cizma i predstava 0 (foboinjoj!) mateialstiko}»Zivoinoj radosti« protestantizma i mnoge lféne, ne moze nista da Za poéne vee zato sto one u ovo) opéenitosti dijelom jos i danas, EB dijelom bari 2a proslost vopée ne odgovaraju, Ali ako bis: ‘mo njima htjeli da operisemo, onda bi, osim vec postavienih Drimjedaba, jot mnoge druga zapazana, Koja se odmah na ecu, morala Cak da izazovu u nama misao da lise tava suprotnost izmedu otudenosti od svijeta, askeze i crkvene po- bbobnost, s jedne strane, | ueestvovanaw kapitalistickom Jet. vrednom Zivotu, s druge strane, mote obmuti upravo w sv0jts Srodnost. 'U stvari, pada veé u oti ~ da poénemo s nekim sasvim spolinim momentima ~ velik broj predstavnika upravo naj- duseynijih oblika hritéanske pobodnosti koji poticu ie Ugo: vackih krugova. Nerotito pijetizam zahaljuje upadno velik broj svojih najeebiljnjih shedbenika tom porjeklu. Tu bi se moglo pomisliti na jednu vrstu Kontrastnog djelovanja »ma- monizmaw na duboko dusevne i trgovatkomn pozivu neprila godene prirode, i sigurmo se, kao kod Franje Asiskog tako i Kod mnogin onih pijetista, cijela ta stvar nobraéanjaw vilo esto subjektivno i samom obraéeniku tako predstavijala, A ‘onda bismo isto tako upadno festu pojavu —sve tamo do Ce- sila Rhodesa ~ da iz parohijsih kuea ialaze Kapitalist@ti Preduzimati najveteg sila mogh nestojati da objasnime kao Teakeiju na asketski odgo} w mladosti, Medutim, ovaj natin Neobisno fine napomene o karakeristisna) osabenost Konfesia [Njematko}j Franeasko} 0 wostavan ov suprotmanh s drugim kulermin lementime u eladko) borbt macionslives nalase se u havranom apa W, Winch, Deutsche und tranzsuische Kultur im Elsass(Illustierte Elass, Rundschau, 1900. cbfavlieno | kao separa) 14 MAX WEBER, objasnjenia otkazuje ondje gdje se virtuozan kapitalistiki postovan smo w stim licima tIjudskim grapama poklapa s najintenzivaijim oblicima jedne pobodnosti Koja prozimlje i Ureduje titav Zivot, a ovi sléajevt isu tek usamljent, nego su uupravo znacajna oznaka 2a Citave grupe historijski hajvazni- 4h protestantskih crkava { sexta, Ovu kombinaciju pokazuje harocito Kalvinizam, gdje se god on pojavio.” Kaliko god da Je on za vrijeme sirenja reformacije-u bilo kojo} zemiji (kao UWopée bilo koja od protestantskih konfesija) malo bio vezan, za koju odredenu pojedinu klasu, ipak je karakteristigno 1 u izvjesnom smisla »tipicnos, na primjer, to da su vu. francus- Kim hugenotskim crkvama odmah monasi i industejale (tegovci. obrtnici) medu prozelitima, numericki narotito jako Dili zastuplient i, osobito u vremenima progona, ostali za- stupljeni," =e ‘Vet su Spanci znali da »krivovjerstvow (tj. kalvinizam Nizozemaca) vunapreduje trgovacki duh, i to potpuno od- govara shvatanjima Koja je W. Petty iznio 9 svojej raspravi o Ssnovama kapitalistickog poleta u Nizozemskoj. Gothein”™ kalvinisti¢ku dijasporu s pravom naziva »rasadnikom kapita- listi¢ke privredew.” Ovdje bi se nadmoénost francuske t ho- "io tome. ee prime: Dupin de St Ande, uncle fier tome dF Es mee Fe ten soe te Pa Pe wetone nits 2 bi oaks poe ta emucoceaod monte Sen nel pur nt Aone ne prt $n on primer dvoumice seat rik aoa geno lod ‘cdimtrt Sins paseo ke Arse Sned Sat p.yaat SEA'SISr 2" Gs GES Sali hse es unkos aieores oe Sinn Nat wea rap eat oi oS ret enn ants hen lo sae pretense Butord ajdt Simons ako ection ome oon eae rane Citra pie RM is Ber Kona el (ese piatamase, Tinga S00 Kate eos Sor Soman» aad po PROBLEM a landske privredne kulture, iz koje je ova diaspora proizisl, rmogla smatrati Kao odluéujuei Gnilac ili: pak | keo snazan atic iggnanstva i istrgnutost fz tradicionalnih Zivotnih oo nose." Samo u Francuskoj, kao Sto je poznato fz Colbertovih borbi,stvar jeu sedamnacstom stoljecestajata isto fake. us tija fe, Savise, 0 drugim zemijama da ne govonmo — od Brilike do priike protestantske tromnicare divekino, Uvozte Ali fzgleda' da sve protestantske denominacje ne djeluja. © tom praveu isto tako jako. Kalvinizam je to, Kako iagleda & io 'u Njematkoj: nreformiranaw konfesija" tzheda dae U Vupertalu kao i drugdje, u poredenju s drugim vieroispov jestima, bila Korisna po razvitak kapitalistickog dua, Roris hija nego, na primjes, luteranstvo, Sto izgleda" da pokauje s20iss, Macher, 1913) - pod uticayem jednogspisaF. Keer (Unterneh ‘Bung ind Mehrwer, Schrien der Gorre-Geseinchad. 12 sv) hop uprto Tolikim dobrin (alu ovon poslega ne | novim) naporsenams esac pod tivoadrugin moderno-apologetskihkatlekinradore © astupas seanw foe pmo promasena stozuer na Raju emo se uzgred navrace a de gate weer da sme ere oer a pe radu spada ul nijmocnijasredtva njegove intensfikacye (oper. hate, Pi Tapomenu 13) Toa ona polska devia kojuu njenom sata sik Eledina na zara nije ito megusno strani njne vadicieatanete Fe ghost! upadiv mijenje Gta toju nara mots du bude beemjemo oko ‘idavana kada kao strani radaik rad) u tudin, Kod taljanck poses dak pokarala se sasvim fa pave. Dn oveje npolto nije aulecen Sek Ine same odgojn tea) ulaskau'vitu skulturnu seins hello sod om tome, naravno, uestvae ~ poLazuje sew tome Hosta pojeya mastapa fom. dina bleu pooped ts anny potpin tao sey {aj ede amet Kasernama za potajuce radike ed. uslonjors, anise Drivreinen pad na Jedan nivo avotnog sandarda kakay sw savieea nae’ ‘Be bi mora podniet. Sams Enjenic rads u okolnosina sasrinarubaion ‘9 onih bien tomy ovdje tredicionatzam |djelue nodgojnos,Jedva fe Potrebno natuknut koliko americkog ekonomskog rasta potiva ne ova ‘im djelovanjima. Za taro doba potpuno tiéne znadenje bebllonskoy {mnansva ua Jevreje mode se na naps tako feck, rama opipaty ae to ‘azh'on priajer, aa Parse~ Aliza proveante kas foto nt poteaaje see Vides rata’ ekonomskoj osobenost portanakin kolonijn Nove Engtecke Brema karoliekoj Maryland, eplskopalitickom Juge 1 interkonfesionslaens ‘Rhode Island, cca) alhove Herske osobenoat ign. sasvim cesriana, we su kao smosialan faktor, scan kao w Indi od aims + Ona jek fo J pornatou votem del svi obi, vik i me je umjerantksivinera il crnglfnivan, 0 gotovo eat luteranstombiemburgu join imetak koi sete do 4.17 tolegeimetak jade poznatereformiran¢ porodice(priatelsto coe ‘isstenje prot. A Waki, ie MAX WEBER uporedivanje u velikom kao i u malom, narosito w Vupertal. Za Skotsku je Buckle, « od engleskih pjesnika narotito Ke- ats, ove veze naglasavao.” Jos eklatantnija Je veza, na St0 Se isto tako treba samo podsjetit, vjerskog regulisanja Zivota s hajintenzivaijim raavitkom poslovnog smisla kod 2ivotna fadoste ili bilo kako drukt »prosvjetitelskome smishy. Stari protestantizam Lutera, Kal ‘ina, Noksa, Voeta imao je s onim sto ge danas naziva »na pretiome vilo malo vere. Prema éitavim stranama modernog Fivota, bez kojih danas najekstremniji vjernik ne bi vise volio ® Novos, dake nije to Sto se owe utvrdue ta vera, o koje sy, me 4 exalirgpraa Lavage Manon Amol, neo, nao porpuno ‘aeomovana summa nj. Trea Je ojasai creed, namie, e ska jenin desu oot 104 drugi erst praves,patjamalisitraspolodet,vesnim caprecima Espialsichog privtednog uredenja~na primer, prelaikus kuene industrje favtvormick sifem = kasnije sprottaljll. Upravo ono za Gim Je Ook Vet 5h pravae kao za heslom tetio! ono So je ajepov uta) na natin Zvotn nj. igovthsljedbeniks fateh ievsio ™ ucba ostro odvajat, kzo bo demo jo8 Exo vdhetl (0 spectiéno mane) sposobost pijestekih radnih saga laze ot ptimjen koje sam ja tno ta Jedne vstfaske tvornicew napisu:»Zur ysl er gevrblchen Ara, rei Son, SVE 201 “ide pus), sizam, prostett n da bude, stajao je on direktno neprijatelski nastrojen. Ako, dakle, uopée treba da se nade unutrasnja srodnost odredenih Karakteristika staroprotestantskog duha i moderne kapitalis titke kulture, mi, hgjeli ~ ne htjeli, moramo pokusati da je me {ratimo u njegovo} (toboznjo}) vike-manje. materjalistitko} Ti, pak, antiasketsko} »2ivotnoj radosti«, nego, naprotiv, niegovim éisto werskim crtama. ~ Montesquieu kaze (Esprit Ges lois, kn}. XX, gl. 7) o Englezima da su oni nod svih naro- anna svijetu u tri vazne stvari najdalje dotjerali: u poboznos.. ti, u trgovini i w slobodi«. Da, mosda, njihova nadmocnost nna podrugju privrede ~ i, sto spada u drugu jednu veru, nji- hhova sposobnost za slobodarske politike insiitueije ~ ne sto- jiu veri sa onim rekordom poboznosti koju im Montesquieu pripisuje? Citavo jedno mnostvo moguéih veza, tamno osjeéano, iskrsava odmab pred nama éim pitanje tako postavimo. Mo race nam, upravo, biti zadatak da ono sto pred nama ovdje ‘nejasno lebdi formuliramo toliko jasno koliko je to, pri neis- exphiivoj raznovrsnosti Koja se krije u svako} historijskoj po- javi, uopée moguée. Ali da bismo to mogli, moramo podrugje nejasnih opéih predstava kojima smo dosad operiali bezus- Iovno da napustimo i da pokusamo prodrijeti u karakteristi¢- ‘nu osobenost i razlike onih velikih svjetova vierskin misli ko- ji su nam historiski dati u raznim vidovima hriSéanske religi- ie. Ali je, pie :oga,potrebne jo8 nekoliko napomena: na prvom mjestu 0 osobenosti objekta o tijem se istorijskom ob- jaénjenju radi; a onda o smislu u kojemu je takvo jedno ob- jaénjenje u okviru ovih ispitivanja uopée moguée. 2 U naslovu ove studije upotrjebljen je pojam koji zvudi ponesto pretenciozo: »Du kapitalizmac. Sta dase pod Gm Pr pokutaju da se o tome di tako neliotgoykakys >edeinkcjc odmah 3 pokab ivjesne eos Koj left WP Ai svrhe tog ispitivanja : ‘Ako se uopée mote naéi kakav predthet 2a koli bi-Bri primjeni one oznake mogao pasti u dio ma kakav smisto, £¢ 18 MAX WEBER onda moze da bude samo jedan »historijski individuume, ti Kompleks veza u povjesnoj stvarnosti, koje mi, imajuei u vidu njihovo kultumo znaéenje, pojmovno Sastavijamo u jedma elim, Ali se takav jedan historijski pojam, posto se sadréaino odnosi na jednu, i svojoj individualno} osobenasti vrlo zn: Eajnu. pojavu, ne moze definirati (njemacki nogranititi«) po shemi: »genus proximum, differentia specificas, nego on mora da se postupno komponuje od svojih pojedinih sastay- nih dijefova, Koji treba da se uzmu iz povjesne stvarnosti Stoga konatna pojmovna definicija ne moze da stoji na po- Getku, nego mora da stoji na kraju ovog ispitivanja; imaée, ‘drugim rijezima, tek u toku pretresanja, i kao njegov bitan re= zaultat, da se pokaze kako da se ono sto mi ovdje pod »du- hhom« kapitalizma razumijemo formulira najbolje, (28 as- pekte Koji nas ovdje interesuju najadekvatnije. Ovi, pak pekti (© Kojima Ge jo biti govora) nisu jedino mogudi aspekti pod kojima se one historijske:pojave koje posmatramo mogu. Analizirati. Drugi aspekti posmatranja ovdje bi, kao i pri sva- oj historijskoj pojavi, dali druge erte kao »bitnew: ~ iz Cexa ‘odinah slijedi da se pod »duhom« Kapitalizma ne moze ine ‘mora nuino da razumije samo ono sto bi main se pokazalo kao za naSe shvatanje u tome bitno. To upravo lezi u biti phistorijskog stvaranja poimova«, koje za. svoje metodske svrbe ne nastoji da stvarost uklopi u aspekine rodne pojmo- ve, nego da je uvrsti u konkretne geneticke veze oduvijek i neizbjetivo specifiéno individualne obojenosti ‘Ali ako ipak ima da se utvrdi objekt o cijoj se analiz i objainjenju radi, to onda ne moze da se radi o Kakvo} poj- ‘movno} definiciji, nego zasada samo 0 provizorno} ilustracifi onoga sto se ovdie pod »duhome kapitalizma misli. Takva Hustracija je, w stvar, radi obavjestenja o predmetu ovos ispi- tivanja neophodno potrebna, pa cemo se zato drzati jednog dokumenta onog ndubac koji ono do éexa nam je ovdje na pprvom mjestu stalo sadrai u gotovo Klasiénoj Cistot, a ipak is- fovremeno pruza prednost da nema nikakve direkine veze § religijom, da je, dakle, ~ za nafu temu ~ »bespredrasudana: Sjeti se da. je rnovac; ko bi svojim radom mogao Jesi Ii Vidio Covjeka ustaoca u njegovom postu, taj 6 sta pred kraljevimas’ Sticanje novea ~ ukoliko se ono deéava na legalan nagin — unutar modernog privrednog Zivota rezultat je. izraz valjanosti u posly, i ta valjanost je, kao Sto to nik {esko razumjeti, stvarno alfa i omega Franklinova morala, ka- kav on istupa"* prema nama na citiranom mjestu isto tako kao i u svim svojim spisima bez izuzetka. Brentano (er, 125,127, prin 1) usmle ova opaske kao povod da bi kenkovso kas laguna onoe oraconstaranef daeiphniranae Koje je vjetomna askera predurla a Gove to dae, dalle, wri Fatjen 24 nioconaln! natin Bvotac: U rat je ovake? miaconaino afc {jek nest samo po seb, nego sinvesnog vracionalnoge pcsita, Za ee ozo éovjka e svi religious, af hedonista mal aaketkt natin Hote on, ten po svoj) kajno) vjedaos, bio jedue opie Coping tome dt * Prise Solomunove 22, 79, Later prevodl:»u ajegovom poslu, a stt- ‘ij engleskt prevodion! Svetos psma nbusineste, V.0 tome st $2 napom, " Prema Beentanovoj (oa nay. mt. 180.1 4) seep aint e- prccienoj npoloailPankiiaa, Lajega sain w ajogovi coco aiteti Eioae trve sate, upucayom mmo a ona napomeny, kaj bi po mom Tiljenj, mogla bal dovoljn da tu snalogly vei ruvlnow 24 MAX WEBER, U stvari, ona osobena, nama danas tako poznata, a sivamo ipak tako malo po sebi razumljiva misao dusnosti po ziva, jedne obaveze koju pojedinac osjeca i mora da oseee prema sadréaju svoje »pozivne« djelatnosti, svejedno u sama S¢ ona sastojala, svejedno, narotito, da li Ge ona priredaom Qsjecanju morati da izgleda kao tisto iskorisavanje njegove fadne snage ili, pak, samo njegova posjeda stvamsh dobars {Ese »kapltalac): — ova misao je 2a nsocijainu etiku« kepite: Iistiéke kulture karakteristiéna, Stavige w izvjesnom sinisle co ju od Konstitutivnog znaéenja, Ne kao da bi ona izrasla sa fmo.na tlu kapitalizma; mi cemo, naprotiv, kasnije nastojat A jos manje, naravno, ima da se Kapitalizam subjektivno usvajanje ie od strane njegovih pojedinih nosilaca, ivi. On pojedincu, Rkoliko Je neodvoiive povezan s trastem, namece hosme nie gova privrednog djelovanja. Tvornitar koji trajno radi protiy Danaénji kapitalizam, koji je u privrednom tivotu,lo- $80,na vlast, odgaja tako i sivara sebi putem ekonomighos, a. bita privredne subjekte ~ preduzimace i radnike “Kol se mu Samo upravo ovdje mozemo rukama opipati grant. £6 polma nodbir« kao sredstva za objainjenje histoniskit be, ‘java. Da bi onaj, osobenosti kapitalizma prilagodem satin Vota i profesionalnog shvatanja bio vodabrane, t. da bine, 0 odnijeti pobjedu nad drugima, on je, odevideo, najpry morao da nastane, i to ne u pojedinim izoliranim spare ima, nego ao jedno shvatanje koje su nosile grape Hui. Ta) nastanak je, dakle, ono sto zapravo treba objastit, Ne pred, ‘stave naivnog historijskog materijalizma da se akve Javljaiu kao vodraz« ili ynadgradnja« ekonomskih situacia & Zivotu, — mi emo se iscrpnije tek kasnije navratit Me ‘vom mjestu je z4 nau svrhu dovoliao da ukasemo na to a Je, svakako bez ikakve sumnje, u rodnoj zemiji Benjaniog proatem 25 ranklina (Massachusettsu) »kapitalistiéki duh (w nagem Grae prhgncenom sna) io pe shapes ae vitkaw (veé 1632, postoje Zabe u Novo} Englesko} ~ 2a tazl ku od drugih obiasti Amerike ~ zbog specifignih pojava po mame za profitima), da je on, na primjet,u susjednim koloni. jama ~ kasnjim juznim drzavama Unije ~ ostag nesravnjivo nerazvijeniji, i to uprkos tome sto su ove posljednje osnoval u poslovne svrie kapitalisti, a kolonije Nove Engleske u Yjer- ske svthe propovjednici | svrseai daci povezani s malograda- aime, gtaniima | yeomenia (lobodnim sejacna). U von, dakle, slugaju fe, svakako, warogna vera suprotna ono tne 0 bi ses smatedjalsachoge stanonsua moglo otekinng, Ali je anladost takvih ideja_uopee tnoviija nego sto to maju teoretiari »nadgradnjeq, njthov razvitak se ne odvija kao ‘razvitak kakva cvijeta. Kapitalisticki duh se, u onom smislu koji smo mi dosada za ovaj pojam steldi, mao da pro- bija u tetkoj borbi protiv gitavog jednog svijeta neprijatel}- skih sila. Shvatanje Kakvo je u navedenim izlaganjima Benja- inna Pankline dosl do irate nal na odebravanie Ci tavog jednog naroda bilo bi u starom vijek, kao wsredajem ali protinbirne lao Hose loos daas seipsn aaa sari ean NG ec uid ule set nie ean a crt SRS gsi alta aa enh samp eat ea ges opie eer iis dre men neat ale So feel ie ct rs em Manone (ee cease eas geranir tg or diaichemuaht hoatemitninaghen ‘po ence tencerde shae geese ian She seroma greian are Farell cy ms ter tn = Feienenae codons es Te Aeris holon ee cee ears cae er i Se shop alco un Sota bray Sauter Pipa asi frase Ceo eee en re te 26 Max WenER va u vim onim socijalnim grupama koje su u specifiéno mo- dernu kapitalisticku privredu najmanje upletene i njoj naj- manje prilagodene. Ne, mozda, zato Sto bi preduzimljivost u Immerse spe (dee soe oes eign le em are Pee NM) fein as pan si eee better Bec ath igang 2 Lion oh rl ————. Fence ela oes terns Yon Lean, oe Reroroial Ort ati ohena je pendp aati sat eto Reunites Se pina ce dome ce ge suit dina oman saat eprom, le Bee ec unui a ant le ars ie eee cogent, fe Sgn Pin at oe Seer NO Bic pepe SEER fh as a aha pies olen wean | seer ets ate eng ee eae ee Crh ™—. somite ae ar oer aot pols eco enc dee cmon cule casi datnae aunts eee ac eee Teens Rie se naiedeje eet RIS Sneath pAb Sa A wc ena telah ats ea tat cuca coor pean eis rel en te Poe sofabed acta aie aaa ner gag rato ten a, OL Seago Deena rae cans eee ett coe tog Paaaes Bete meetin ea stat pacts Ustine ees anton guration poten oman aaa ee in ea ame te SSE nl meer re re Tseng aa ae ecctmset lag welts eye opera Sasa ete i bl mic ae ac RPhathtineagpoed eas har Wega BRST ceptions eae panes retain eae a ata se ee eae rt a Set een ina Poze ane eo snp geet wey eam casa Tooele Saja andes a ett age cre oma. ert omer de gone oat anh ey dg pe mann age ccna mah gape Meametont eee a ee Ae pRonLeM eT pretkapitalisti¢kim epohama bila neito jo8 nepoznato il, pak, neSto nerazvijeno ~ kao sto'se to cesto govorilo = ili to Di yauri sacra famesc, gramZljivost za’ noveem tada ~ili i dw. nego kod Albert, so} na priom mesa. Uostslom, Albertyev, dakako, tek uzgredns fnlaganja 0 upote faktore (ator mjikovos soul tas | sien nepouzdanat saa td itu ar i at pene jg Hatonake Stvarost = podruga robovace farne nu posrase noosa {Bat co) nda tapi Keda Somber Gis nea aes Stoe potpuno promateno) ved kod Katona nals ekonomak! sgionelooss razon do kranje Konsehvencjew to onda, pravo shvaceno nig aay [tan Rimljanabindligens pater familane oneal domusae poe Ma) stvano Ge moti da st svede pod ity kategonju's Albert jcvim Gain pmassajoae(sdomatinas ~ prev. NM). Kod leona fe, pa rege ao {erisiéno fo ito se poljto dobro-cijen’ | osjenu ta’ Gujeet selowstten moving: Pojam vindustri j,svakako, dele cbojen usted hntesasbog tess i spravo use pokazafe rita U Koncepa pojna nadeatan kok otis ie kaluderskeaskeze | kot su razvilkaluderst pcs lel thea dee Seton koja seu procstanisty.akjucivo syetornes meskesie te basereh Potpuno rarila (odate, kao M0 Ge to Jot Eero bit hagiosavans, srodeen Hedtog drugog. Koja, uostaloey, prema oficyeing eeivenos mabe aoe, lorentinsksn 1 sjenskim mendikantinaetcarimey Y.xons a Albee caganima. ned av eon w nh aba ie Se Tad 0 tenn o Caran ane 0 Sia O utlbasoou se ede Franklin,‘ eel _ savin 0 vidoa ito je vatno ~ Etrattrstcna, Nedorttak pashyvog odsona Prose oval 28 njegn mnati da Soe tako f08, nubian embrone Laplas pare Sor aj nena deta Inutarnia stodnost nih abadvojee (Alberta i Franklins) postoji sugmo samo uid so u Albertja ~kojega Soman nasive skeosotng, ok je on. star bio, dodute, eakopaldst | imao jinn risky prcbondy, ao olf humanis, si sa svoj stan, copes ne ekoniaave yoke mont, ¥e (osim dvaju savrieno bezbojnin jena) Kao onjentaciony teu za aueia Hivota Koi preporutuje~ versie Loncepete of nur aw Franklina mise vi Sobre eg mperavanen “treme aren pe Abe ‘evar preporusivanjatgovine inom | evilom | menantifsticlsocjalue tarigam (da omnog! ai budusaponene, ct mje S82) uk ea oe drut ednog tao «drug, baren forma, pr vee Alberta {plaganja koja spadaju ovamo veo iu sgodan primer 2a omu sie take re 4.~Imaneninog ekonomskoy racionaltmac kakay soon, sary kao 903. jaze ckonomllh pila, upsaeasinteresovanth Go mia sama stare lagiosvuda ty svavreména,u neskom Kisiczmty ania nite marie oe. ou Fenesans doba prosvjeitelniva.Sigureo Je, kae u ante w Revone, ‘arons i Kolumele ako ovdjeu Alberuja jem sigan, nario w acl © ‘ipausinae, prvredai ratio jako renjen. All kako samo da se vjeraje ds {akyo jen tienjeIncratd mode ravi ivthoprcrntr sage ao Bo Gh ‘ate zeligioana vera Koja na odkedens (uw ovoin sutaje mod ona teciona 1 madi Svots dave nagradespasenje? Kako, nasuprot fame, eles edna 8 MAX WEBER rnas — van gradanskog kapitalizma bila manja nego unvtar ‘specifigno Kapitalisticke sfere, kako to sebi predstavijailuzija modernih romantika. Na toj tatki ne leZi razlika izmedu ka- pitalistickog i pretkapitalistickog »duha«: gramaljivost kines- kog mandarina, starorimskog aristokrate, modernog agrarca ‘eliorg oienragasriomaaasine natin vas (ie, etna kevodeaj prvedom) moze se vijet, osm na purtancs vin deo acta, u medasohno veo raictom smisa, na peimerima deal, Jerre), eves aaketkgh sel srednoe nijeka, ne Vili, fake) brat Gednom ajeku huststog pokes, na skopema nist w Rush | mnogobro} ‘im kaluderskin redovims, Presudaa razika Jeu tome (Gato aticipaine) Ro edna rigonno usdresa cits dae 2a dctanje oye ona tasove tava Osiadene {se doi dol fe eis ea va wo peas poe fagrade (nc ekonorskog Koraior} oils puko utenje o varia kao 80 JP Alventjovo nema nataspolaganj, Samo okoiko ove nagrade delet ue ave on pave tay Ev Ce oaco) ae op of ‘ule 220963 (Koa esa svoj strane, sto tako samo nauk), ona obi Svar akonsk teat adinHvot. atime na pre: ovo Je, ammo da koe ‘Emo, poena Stave ove rssprave, ou Koj ja meam otaiavag Ge bia take Sawseto prevdena,O reativno sprems Kapialu jaan rasplodenime te skim eisorma Kasnogsredajoe veka (Antonina od Pifence | Bernhaed tod Sijens), koe je Somber, dakako, ito tako sarSene kava rum go Vorigu vee nz drogom mjesa U avekotn sls, L- Bx Albert spsolutn ie Spadeo u ovaj krug, Oa je smo pojam nindusiaeuzeo te ears mete ‘nih ikon seeding dim ponreésvom. Alber, Pandolfint i jms sed Struprhos svoj efteelso pestspost pak predtaveidl ont, od tradi: ‘dint eatvenh dogm outa vet emancipovanih pr svo} sje) veranos 4a vatocu hnanek. eka jako antGko-npagansiis orjentsanih popes {oye sam ja po Brentanovort mijn, u aphovom matenjuza Fanniak ‘moderne ogorate nauke (eimogere ckonomke polite) mignonaoe Ener Go ja ova) hauasiet nize obradujem ordi svi jeu edu Jed teeprav 0 eprotestanbkoj cic duh kaptalimaw on upravo ‘pada, Alf sam J, dalek od fogs — kako Ge 3 0 drugom pritikom Sobre Kira “da njgovo anatenjeporigen, bio, sada sum, wakao te debts ‘edloga, mitena des sera iprava ease dstovanga bi sas crake ogo ster | pravae delovania protestamakeette (Ee su, prekteh mposto Sag nevadne, pete bile see vikldsuo-bustka stika) Nye nai 210- fara na nih ties (astajoceggradansva). nego politika Gedavaik ia.a 1 ova dv, tina, djelmee a mipoto syude Konvergentna Ka ta, moraja, ha prem mesa da ge jednom Sisto rovlfu S10 3d ranking, sjogor'e's moje wijome iad hole lektrau Amedel upote Ijvani= presnoproredn taka v Ove teh 8 supotaors + Albee, Jedva vat naucaitkragove posnatin, obimnindjlom,pripsda}u,u vam, {oj 20 fvotmaprakauateajtykategorlh Al sam ga a ovaj iGo chess kao covets Koy feo lato vee stato & one stane a meduvremen vee hese pushogrealetetrani ies Kio enlesto mprordeie- svou uopés je su ete s puntaniemom seid bie prkazivane osidii 7 izdriace svako uporedenje. A »auri sacra fames« napuljskog osijasa, ili gondolijera, ili, jo8, axiatskog predstavaika slig- nih zanata, isto tako Kio 1 Zanatlje juznoevropakih il az 5kih zemalja, ispoljava se, kao sto to’svako na sebi moze da dozivi, Gak mnogo penerrantnije i narosito beskrupulozmije ‘nego tmoada »auri sacra famese kakva Engleza’”w istom sit Eaju. Univerzaina viadavina apsolutne nesavjesnostiu istica aju prava sopstvenog interesa pr sticanju novea bila je uprax Yo potpuno specifican karakieristikum onih zemalja if je gradansko-kapitalisticki razvitak ~ po mijerilima okeidental- ‘og razvitka = bio »zaostaow. Kao So to svaki tvorni¢ar zna, oskudna »eoscienziositau (vsavjesnoste - prev. NM, radni- a” zemalja kao sto je, valida, Talia, nasuprot Njemacke), bila je i jest, u izvjesno} mjeri, Jo8 uvijek jedna od glavnih zapreka nihovom apitalistickom eazvitku, Kapitalizmy ne moze biti potreban kao radnik prakticki predstavnik nedis- ciplinovanog pliberum arbitriuma« (nslobodnog opredjel- vanja« ~ prev. N. M.), isto tako kao Sto mu ne moze biti po treban, kako smo to’ vee u Franklina mogli da nautimo, u svom Spolinjem ponasanju apsolutno nesavjestan treovac Ne ledi, dakle, razika u raziiGo jakom razvitku bilo kojeg »nagonac za noveem. Auri sacra fames je stara kao i poznata, nam historija éovjedanstva; ali €omo vidjeti da on! Kaji sol se kao nagonu bez ikakve grade predalt ~ kao onaj holaaié- Nafalostj Brentano jena it. yj najprije svaku vstusticanja (sve- {dno da I rain it mirmodopsko) baso t Jodan fonas, 2 ‘zatim kno specif Kum »kaphalistickes (assuprot, na prime, feudsina) telnje 2 sicanjem postavio sumo ustjerenost aa novad (unperto na zemij). all jesvako dale ‘Sdvajanje ~ koje b tek uopée meglo doves do janih poymova~ ne santo ‘odbacio (ee. 131) nego jel asd 20 sere ovog lspitnan svorcoom, Poy Iu au (wodernog) kapitalina postavio meni nerezumljivu aj da ‘on ve6 prtvats u svoje pretpostavke on Sto bi tebalo doko * Upor. u stakom posiedu Sombartove txéne napomene v »Die deut sche Volkswitchaft im teunssinten launder ste 133 gore. Vopse ne Iteba da narocto aglasavam = lako se s}jedecestdie Wevish evo od1Ne- ‘ie aepektina sasnivaje na tnoge stati fadevina~ Koll one u som ‘brazovanju samo iaenie da powoje Sombartov! veil radon sa ohm ‘kinm formulacama doguja, et ondje = upravo ondje = gai one {Ge dap putin Pe {oa Lo ne Soba ira Sloe cee Etrekntim da im najodiucije protieee! mmnogetexedrektno 000s = [iss dudnost da toga bude svistan. 30 MAX WEBER ski kapetan koji je »dobitka radi htio da se vori kroz pakao, ‘pa makar mu i2gorjela jedra« ~ nisu niposto bili predstavnic ‘onog shvatanja iz kojega se specifiéno moderni duh pomalja = a to je bitno ~ kao masovna pojava. Bezobzienos sticanja, koje se'u sebi ne veze ni za kakvu normu, bilo jeu sva vreme- na historje, gdje god je ono i kako god bilo'stvarao uopee moguée, Kao rat i gusarstvo, tako i slobodna, normama ne zana trgovina u odnosima sa strancima, nesaplemenicima, Je bila ometana; »spoljnji morale je dozvolfavao ovdje ono fo je u odnosu »medu bracome bilo strogo zabranjeno. Kao sto je, spoljno, kapitalistiko sticanje kao »pustolovinaw bilo odomaéeno u' svim privrednim uredenjima koja su po- zmavala imovne predmete kao sto je novac | pruzala mogue- hnost da se oni unosno iskoriste; ~ komendama, poreskim 2: Kupom, dréavnim zajmovima, finansiranjem ratova, viadar- shih dorov,Ginovnika, ako ge svuda maarlo tamje pustolovno raspolozenje koje prkosi svim granicama ctike, Apsolutna i svjesna bezobzimost teZnje 7a dobitkom stajala je Gesto sasvim neumoljivo bas pored najstroze veza- host tradicijom. Isa razdrobljavanjem tradieije 1 sa vige-ma nije ozbiljnim prodiranjem slobodnog sticanja | w unutrat- njost socijalnih veza obiéno nije dolazilo do etitkog pot vanja i oblikovanja te nove pojave, nego je ona, samo faktic- Ki tolerirana, bila obicno tretirana ili kao etiGh! indiferentna i, Dak, kao, doduse, neprijatna, ali, na 2alost, neizbjezna. To nije big samo normalan stav svakog etitkog uéenja nego i = Mo je jos bitnije — prakti¢nog dezanja prosjeénog eovjcka pretkapitalisticke epohe: ~ »pretkapitalistickew u tom smislu da racionalna realizacija obrinog kapitala i racionalna kapi- talisti¢ka organizacija rade jos nisu postale viadajucim si ma ze onjentaciju privredne djelatnosti A upravo ovo dl nje bilo je jedna od najatih unutarnjih prepreka na koje fe rilagodavanje ijudi pretpostavkama uredene gradansko-Ka- pitalisticke privrede svuda nailazilo. Protivaik s Kojim se »duh« kapitalizma, u smislu stano- vitog Zivotnog stila koji, vezan normama, nastupa U rub jed- ne vetikew, na prvom mjestu imua da bor, ostala je ona vtsta osjecanja i ponasanja koji. mozemo nazvatitradicionaliz~ ‘mom. | ovdje svaki pokusaj jedne zaviSne bdefinicifoe mora biti suspendiran. nego radije da na nekim specijalnim sfuca: ‘PROBLEM A jevima ~ naravno, i ovdje samo provizomo ~ obj seme millpifome posing’ odozdo, od radnia "fedno od tehnitkih sredstava koje modern preduzimag obitag upottabljava da bi od osvojine radnika dobto najmo, gqucrifi maksimum korisnog rada, da bi pojatuo inenziet me a, jeste akordna plata. © poljoprivredy ha primer obieno je smmjestanje Zetve pod krov jedan sluca} ko} bespagovorno trati najmoguénije pojatanje radnog intensiteta ee od so veéeg ubrzanja tog smieitaj, osobito pri nesigurnam vreme- nu, éesto zavise i2vanredno velike fanse gubitka il dobidka Zaio je ovdje ber izuzetka uw upotrebi akerdn, patns sheen AA kako $ poveéanjem prihioda 1 intenziteta rada interes pred. uzimaga na ubrzanju 2etve obiéno biva, uglevnom, sve vs {0 se, naravno,stalno pokusavalo da se porecanjem akordaih stops radnici, koyima'se tako pruzala prilia da anular ed. nog kratkog vremenskog razmaka ostare sebi ievanredg ot Soku zaradu, zainteresuju za povecanje svog rudnog uelnka, Samo So sti se tu, medutim, pokazale Cudnovate teshace podizanjem akordnih stopa nedbiéno Cesto se nije ieaavalo fo da se W istom vremenskom razmaku postigne vedi eqs, naprotiv, manji utinak, jer radnici na podizanje akordne to, pe nis Odgovarali podizanjem, nego spustanjem svoy dist: hog radinog utinka. Covjek, na primer, koi fe zu mark po juire koinge ta desad Kosio dnevno 21/3 juteaitako dnee- no zaradivao 21/2 marke, nije poshic povigents skordne so. Pe po jednom jutru 2a 25 pfeninga, kako se nedalo, cuocen'e tegledam visoke zarade, pokosio mozda 3 jutra, da Bi tako 70, Fadio 3,15 marke ~ sto bl bilo viio mogustos = nego satno 708 2 jutra dnevno, jer je on, isto tako kao 1 dosada,zaradio’ 192 iarke i time se, po biblijskojrjet, neadovoljion. Vitek 4a. rade bio mu je manie priviatan od manjka rades on se nije Pitao: »KoliKo éu dnevno zaraditi ako dadem mogucan mak. Simum radnog uéinka?« nego: »Koliko moram fad da 28. radim ona) iznos ~ 21/2 marke ~ koji sum dosada dobijae oii pokriva'moje cradicionalne potrebe?« To je upravo Je. ddan primer onog dréanja koje ima da se nazove otradicioe: Jiamoma: Covjek, »po privodi«, nece da zaradue sve vise hos act, nego jednostavno hose da tii, da Ziv tako kako fs ac vikao da vii zaraduje toliko Koliko mu je 2a %0 potesbno. Svuda ondje gdje je modern? kapitatizam zapotinao swore 32 MAX WEBER. djelo poveéavanja »produktivnosti« Ijudskog rada povecava- ‘jem njegova intenziteta, on je nailazio na beskrajno Zilav ot- por ovog glavnog motiva preikapitalisti¢kog privrednog rada, fon jos i danas nailazi na to utoliko vige ukoliko je radnistvo, 1a koje je on upucen, (s kapitalistidkog stanovista) »zaostali- jeu. Sada se ~ da se opet vratimo na naé primjer ~ prosto na- meiala misao, poito je apel na nsmisao za zaradivanje« vis kim platnim stopama zatajio, da se pokufa upravo obrautim sredstvom: da se spustanjem platnih stopa radnik pri to da za odrzanje svoje dotadanje zarade uradi vise nez0 do- sada. | onako je prostoduinom posmatranju izgledalo, a iz- sleda jos i danas, da niska nadnica i visoki profit stoje u ko- Felaciji, da sve sto se u nadnici vise plati mora da znaci odgo- varajuée smanjivanje profita. Tim putem i jest kapitalizam od samog poéetka stalno isao, i stoljecima je vazilo kao dosma dda su niske nadnice produktivne, §. da one pojatavaju radni uginak, da, kao Sto je veé Pieter de la Cour misleci 0 Ovo} stvari, kako éemo vidjeti, sasvim u duhu starog kalvinizma — rekao da narod radi samo zato So je i dok je siromagan, ‘Ali djelovanje ovog, na izgled, tako probatnog sredstva ima granica.'* Sigurno je da kapitalizam za svoj razvitak tradi postojanje viskova stanovnisiva koje ce on na tetistu rada modi jeftino da najmi. Samo sto prekomjernost »rezeryne ar- mije pod izvjesnim okolnostima, istina, pogoduje njegovu kvantitativnom rasprostiranju, ali koti njegov kvalitativni razvitak, osobito prelazak na forme poslovanja koje intenziv- no iskoriséavaju tad. Nita nadnica nije niposto identiéna s jeftinijim radom, Veé tisto kvantitativno posmatrano, radni uuginak s fizioloski nedovoljnom nadnicom bezuslovno pada, =U pitanie aie te prance tte mi se ove, naravno, ne upuitamo, zo nv Seta tans prema pos od wae Braap alee pt iene, od Brentane eon, od Schutze Gaverniua itovemeno hive Sisk eisratin, font zstupano tear over fed ma i visokog radnog uéinks, Diskusi je a opet Ovo ‘Prodimim sudjama (Schmoll Jahrhach 1908" tte 389-391, pe S171) K Badnica i povolne fanse indanikog reavitkasvakako prostome poklaps jy * da vopée prosto mehaniche novanc operacie ne Povlate 2 soem Dédgole 2 hapitalistik keltrn, as time | Zt mogenost Eaptalicke ee ‘ede. Sol spomenvti primjett su Sto ist PROBLEM 33 1 takva nadnica na dugu stazu esto znaéi upravo vizbor naj nesposobnijine.' Danasnjiprosjecan Slezanin pokosise pa puriom naprezanju malo vie od dvije tregine onoga sto 2a s+ {o vrijeme pokosi bolje placeni i hranjeni Pomeranac ili Mek lenburzanin. Poljak radi fizigki Sto je dalje s Tetoka tin ma- ‘je u poredenju s jednim Nijemeem. Pa j isto poslovno niza nadnica kao oslonac kapitalistickog razvitka zataji svada on- die gdje se radi o izradi produkata Koji iiskaju bilo kakav Kvalifikovan (obuden) rad ii, mozds, posluzivanje skupih 1 lako pokvarjivih maSina, i, Wopée, kakvu znatnu mjeru stro~ 4¢ padljivost i iniijative. Ovdje se niza nadnica ne rentira, | ‘ona se u svojem djelovanju prewvara u suprotaost onoga So se namjeravalo, Jer ovdje ne samo da je razvijeno osjecanje- ‘odgovornosti apsolutno neophodno nego je uopce isto tako neophodan i mentaliter koji se, barem za vrijeme rada, oslo~ bbada stalnog pitanja: kako da'se uz maksimum udobnost minimum radnog uéinka ipak dobije obigna nadnica ~ bata posao tako kao da je on apsolutna svrha samom sebi, »pbaiv«, Ali takav jedan mentalitet nije nista Sto bi bilo p rodom dato. On se ni visokim ni niskim nadnicama ne moze neposredno izazvati, nego moze da bude samo proizvod jed- nog dugog odgojnog procesa. Danas kapit Jednom sedi sedlu, srazmjerno lako polaziza rukom regr tovanje njegovih radnika w svim industrijskim zemljama i ‘unutar pojedinih zemaljau svisp industrjskim podrucjima. U protlosti je ono u svakom pojetiinom sluéaju bilo jedan do kerajnosti te2ak problem. Pa éak i danas on ne dolazi, bare ne wvijek, do cilja bez potpore jednog moénog pomagata ko * 7aio odomacivaic i kapitaliticeit industbidh grana keto nie ‘bez obimaiih dosejavanva'spodrutja sane ealtere bilo mopuce. Kole 4304 $4 Somberiore napomene ¢ suprotmosti, 24 odredeno ice veranh, Fretinae posiownih ‘chet tagna,~ 2a wleme naxajan Sate, (ako red es kvaltet Lapitalistttog radaika (a's vest, redluzimata) bil su, kag rate, cto na vito ent nego tradicional {Ere oetaobamle vjetine abet Pu ak danaaja indie net ‘bore suo amet od inka esobine anova seceath egon oteocesy ma iceprrntnte pha tenor Bag ‘jem hrugu opeh nauenh precaans odgovn te sons envio {futon Bide tapatena ado pripaae malfedenomrotom aon ee Jeno traci fedgoj, po mom mien # Wi6 somnivin pavers 34 MAX WEBER ‘82 Je, kako éemo to kasnije vidjeti, u vrijeme njegova nastaja- nja podréavao. To, opet, mozemo da razjasnimo na jednom ‘primjeru. Sliku zaostalog tradicionalistickog oblika rada pru- Zaju danas narotito festo radnice, osobito neudate. Naroeito ‘jihoy apsolutni nedostatak sposobnosti i volje da napuste naslijedene i jednom izuéene viste rada u korist drugih, prak- ‘i&nijth, da se prilagode novim oblicima rada, da uée i pamet usredsrede ili da je uopée upotrijebe, to je gotovo opéa tuzba poslodavaca koji zaposljavaju djevojke, osobito njemacke djevojke. Objainjavanja moguénosti da udese sebi rad tako da im on bude aki j, prije Svega, unosniji, kod njih nailaze ‘na potpuno nerazumijevanje, poviSenje akordnih stopa odbi Ja se bez ikakva uspjeha o zid navika. Drakeije to ~ a (0 za sala remnatranie ale nevadna taka - obiéno redovito sol samo sa specifiéno religiozno odgojenim djevojkama, narodi- to s djevojkama pijetistickog porijekla. Cesto se maze cuti, Sto potvrduju i prigodna racunska ispitivanja,” da se kod ove Kategorije otvaraju najpovoljnije Sanse privrednog vasp' ‘ja. Sposobnost Koncentracije misli, kao i apsolutno central- ni stav: osjeeati se »prema radu obvezanime, nalaze se ovdje osobito kesto ujedinjeni sa strogom guvarnoicu, koja racuna sa zaradom i njenom visinom uopée, is trezvenim samosavia- divanjem i umjerenoséa, koja ogromno poveéava proizvodnu sposobnost. Ovdie je tlo 2a ono shvatanje rada kao svthe sa- mom sebi, kao »pozivac, kakvo kapitalizam tai, najpovol 1 Sanaa dae tradicionalisticho taiganye. zavaluuch joznom odgoju, svlada — najyeéa. Veé nam ovo posmat” ranje i sadainjosti Kapitalizma’” pokazuje da se, svakako, jednom isplati upitati kako su se veve kapitalisticke prilagod Ijivosti s religioznim momentima mogle da razviju u vrijeme “W, gore, a sr. 16 u mapom. 24. rani rad Petodasmapomege mnie i sv trans Sons itnog Berimons de bude soeuvana sein ranje nenjetta sionost frokih Kise [Bova specininolueremsbog svecentva dai ve, i opéx simi ‘amo, sav na rarpolaganye kao ema policing, gee etrenlo ‘gots kao ge,» sina hag pokretast »pohot onic i $= Eoinapojave 6 Kojima je ovdje nee meray nikakve vez ‘odirmdhw tests ne radi seo pojedinatnim, nego © veo Cosim, kako c= ‘no vidjet, pojavama Loje sea ipiéannacin‘ponsjw proteie 35 njegove mladosti. Jer, da su one i u ono vrijeme na\sliéan na- in postojale, moze se zakljuciti iz mnogih pojedinaénih po- java. GnuSanje i proganjanje, na koje sv, na primjer, meto- ‘istidkd radnici u 18. stoljecu od strane svojih radnih drugova nailazili, nisu se ~ kako to veé pokazuje upropatdivanje nj hhova alata, Koje se tako esto u izvjestajima spominje — ‘i posto odnosili jedino ni pretezno na njihove religiozme seentrignosti: ~ Engleska je vidjela mnogo toga i upadljivi- Jeg, ~ nego na njihovu specifiénu »radnu revnjivoste, kako bi se to danas reklo. Ali da se najprije opet okrenemo sadasnjosti, i to sada preduzimaéima, kako bismo sebi i ovdje objasnill znagenje >tradicionalizmac. ‘Sombart je u svojim izlaganjima o genezi kapitalizma™ kao dva velika >glavna motiva« izmedu kojih se kretala eko- rnomska historija izdvojio »pokriée potrebac i nzaradue, vee prema tome koliko azmjer liene potrebe ii, od granica po- sljednje nezavisna, te2nja za dobitkom i moguénost postiza- ja dobitka bivaju presudni za vrstu i pravac privredne dje- latnosti. Sto on oznaava kao sistem privrede pokrivanja potreba«, izgleda da se na prvi pogled poklapa s onim ito je ovdje veé opisano kao »ekonomski tradicionalizam«, To je onda, u stvari, sluéaj ako se pojam »potreba« izjednati s >»tradicionalnom potrebome. A-ako ne, onda Siroke mase pri vreda, koje se po obliku svoje organizacije imaju da posmat- raju i'u smislu definicije nkapitalag, koju je dao Sombart na

    You might also like