AUGUST ŠENOA:

SELJAČKA BUNA

Bilješke o piscu:
August Šenoa je rođen 1838. godine u Zagrebu, gdje u burnim godinama
ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. U doba njegova odrastanja na
političkom planu se zbivaju mnoge promjene, koje utječu kako na
Hrvatsku tako i na njega. Otac mu je bio dvorski slastičar, čeh, a majka,
mađarica. Gimnaziju je pohađao u Pragu i Zagrebu. U 22. godini piše
svoje prvo djelo U zlatnom Pragu. S obzirom na to da je već tada bio
poznat kao panslavist nije se mogao dalje školovati. Njegova najveća
djela su; Kameni svatovi, Zlatarevo zlato, Prijan Lovro, Seljačka buna,
Čuvaj se senjske ruke, Diogenes, Prosjek Luka, Mladi gospodin…
Umro je 1881. godine u Zagrebu, nesretan što je ostavio mnogo
nezapočetih i nezavršenih djela. Doba od 1871. do 1881. godine naziva
se Šenoinim dobom.

Radnja romana je rascjepkana u nekoliko paralelnih radnji. Prva je ona koja opisuje sukob
između Uršule Heningove, vlasnice pola imanja Stubice i Susedgrada i Franje Tahija kojemu
je namjera Uršulu protjerati sa imanja. Zbog ovog sukoba i dolazi do seljačke bune. Franjo
Tahi je opisan kao vlastelin koji iskorištava svoje seljake i sve im uzima, dok je na početku
romana Uršula ta koja je na strani seljaka.
Kasnije se saznaje kako ona želi oženiti svoju kćer za Tahijeva sina, stoga se seljaci okreću i
protiv nje, točnije protiv cijelog plemstva. Ona je prikazana kao jaka i hrabra žena koja
stjecajem okolnosti postaje nasilna i gruba. Najbitnija je samoj sebi i gleda sve kako bi
najbolje prošla. S druge strane Tahi je suprotnost, on je pohlepan i okrutan, nikad mu nije
dosta, u ljudima izaziva strahopoštovanje. Autor ga je opisao kao malenog i ružnog, čime je
još više istaknuo njegove karakteristike.
Roman obrađuje još nekoliko radnji, na primjer nesretnu ljubav između Đure Mogajića i Jane,
odnos jane i Tahija. Ona je bila ta zbog koje je Tahi na kraju i kažnjen, s obzirom da ju je
silovao, ona mu se osvetila.
Djelo završava univerzalnom porukom kojom Šenoa želi istaknuti kako pravda mora postojati
i kako bi svi trebali učiti na pogreškama koje su se odvile u prošlosti.

Mjesto i vrijeme radnje:

Radnja se zbiva u hrvatskom Zagorju oko 1573. godine.

Likovi:
Ursula
- Vlasnica polovice stubičko - susedgradskog imanja
- Čvrsta i ponosna žena
- Pomalo naivna
- Vjeruje kako je Andrija Batur neće zakinuti

Andrija Bator
- Mađarski kraljevski sudac
- Prepreden do kraja
- Ne preže ni pred čim

Palffy
- Batorov poslanik
- Preprepredeniji od gazde

Lektire - download lektira:

www.lektire.org