PROMETNO PRAVO EU

IZVORI MEĐUNARODNOG PRAVA   - POJAM INOZEMNO PRAVO (FOREIGN LAW)

 Inozemno pravo (strano pravo) – domaće pravo druge države.

IZVORI MEĐUNARODNOG PRAVA -  POJAM POREDBENO PRAVO (COMPARATIVE LAW )

 Poredbeno pravo (usporedno pravo) – studija uspoređivanja zakona dvaju ili više zemalja ili
dvaju ili više pravnih sustava (često uključuje studije(proučavanje) stranog prava).
 Između dva pravna sustava (dvije zemlje ili više) izabire se onaj sustav koji više odgovara
(primjer pri osnivanju poduzeća, gdje je zakonodavstvo liberalnije i sl.).

IZVORI MEĐUNARODNOG PRAVA   - KOJE ODNOSE REGULIRA MEĐUNARODNO PRAVO (INTERNATIONAL

LAW )

 Međunarodno javno pravo (pravo između 1. ili više država):

 Pravila koja se bave odnosima između dvije ili više država,
 Pravila koja se bave nekim odnosima između država i osoba (pr. ljudska prava),
 Pravila koja se bave međunarodnim organizacijama,
 Međunarodno ekonomsko (gopodarsko) pravo je područje koje se bavi
međunarodnom (ekonomskom) razmjenom između zemalja (uključujući monetarnu
trgovinu i carinski zakon)

IZVORI MEĐUNARODNOG PRAVA  

 Međunarodne konvencije,
 Međunarodni običaji kao opća praksa prihvaćena kao zakon,
 Opći principi (načela) prava prihvaćeni kod civiliziranih naroda,
 Pravne odluke suda, mišljenja i učenja objavljena od viskokokvalificiranih izdavača iz različitih
zemalja,
 Privatno međunarodno pravo, (sukob zakona)
 Pravila koja se odnose na odnose između pojedinaca koji imaju međunarodni element,
obično pravila o tome koji se zakon županije primjenjuje u određenom sporu.
 Meki zakon - Smjernice, izjave o politikama ili kodeksi ponašanja koji postavljaju standarde
ponašanja, ali nisu izravno provedive,
 Transnacionalni zakon (lex mercatoria - međunarodno trgovačko pravo),
o Pravila koja određuju određene sporove koji se prihvaćaju bez obzira na nacionalnu
nadležnost,
o Promovirano kao rješenje nekih problema međunarodnog trgovačkog prava;
ugovorne stranke iz različitih zemalja obvezale bi se na taj transnacionalni zakon, a ne
na zakon zemlje bilo koje stranke.

IZVORI ANALIZE

Preliminarna pitanja:
o Postoji li konvencija, postoje li uvozni slučajevi, što je činjenično stanje?
o Popis pitanja uključuje

1
 o činjenična pitanja,
o pitanja o zakonu.
Izvori međunarodnog prava:
 Međunarodne konvencije
 Međunarodni običaj
 Opća načela prava
 Sudske odluke i podučavanje
Sekundarni izvori
 Knjige i članci pravnih časopisa
 Izvori međunarodnog prava
Nepravni izvori
 Novosti, znanstveni, tehnički, ekonomski izvori koji pomažu činjeničnom kontekstu pravnog
pitanja. Povijesni rad može pružiti dokaze o običaju.

Ujedinjeni narodi
 osnovani 1945. godine potpisivanjem Povelje.
 UN ima šest glavnih organa: Glavnu skupštinu, Vijeće sigurnosti, Gospodarsko i socijalno
vijeće, Starateljsko vijeće, Tajništvo i Međunarodni sud pravde.
 Sustav UN-a uključuje neovisnu organizaciju, nazvanu "specijalizirane agencije". To uključuje
Međunarodnu pomorsku organizaciju.
Ujedinjeni narodi - Zakon o moru
Međunarodna pomorska organizacija
Međuvladine organizacije (IGO)

IMO - Međunarodna pomorska organizacija

 Svrha organizacije je:
o osigurati mehanizme za suradnju vlada na području vladinih regulacija i praksi
vezanih za tehničke poslove svih vrsta koji utječu na brodove koji se bave
međunarodnom trgovinom,
o poticati i olakšati opće usvajanje najviših praktičnih standarda u pitanjima sigurnosti
pomorstva, učinkovitosti plovidbe i prevencije i kontrole onečišćenja mora.
 Organizacija je također ovlaštena za rješavanje administrativnih i pravnih pitanja koja se
odnose na te svrhe.

IZVORI PRAVA EU

 Sporazumi – ugovori,  Pripremni materijali,

 Međunarodni ugovori,  Sudska praksa,
 Sekundarna legislativa,  Parlamentarna pitanja,
 Konsolidirajuća legislativa,

IZVORI PRAVA EU – POJAM UGOVORI - SPORAZUMI (TREATIES )

 Međunarodni ugovori čine osnovu Europskog zakonodavstva koje je usporedivo sa ustavnim

pravom na državnoj razini.
 Oni tvore temeljne osobine Unije, posebice odgovornosti pojedinih tijela u procesu
odlučivanja (donošenja odluka) i zakonodavstvene procedure unutar sustava EU.

2
  Ugovori su predmet izravnih pregovora između vlada pojedinih zemalja članica. Nakon toga,
ugovori moraju biti ratificirani u skladu s procedurom na nacionalnoj razini (prihvaćanjem od
strane parlamenta ili referendumom).

IZVORI PRAVA EU   - POJAM   MEĐUNARODNI UGOVOR (INTRENATIONAL AGREEMENT )

 Međunarodni ugovori su drugi (sekunadarni) izvor prava EU, koji omogućuju Europskoj uniji
da stvara (razvija) svoje ekonomske, socijalne i političke veze sa ostatkom svijeta.
 Ti su sporazumi (ugovori) uvijek sklopljeni (zaključeni) između subjekata međunarodnog
prava (država članica ili organizacija) s ciljem uspostavljanja suradnje na međunarodnoj
razini.
 Sporazumi (ugovori) sklopljeni (zaključeni) od strane Europske unije u okviru (pod) prvog
stupa su obvezujući za institucije Unije i države članice; oni koji su sklopljeni u okviru (pod)
drugog i trećeg stupa su obvezujući za institucije Unije ali ne uvijek za države članice.
 Međunarodne ugovore (sporazume) čine (sastoje se od) dvije osnovne vrste ugovora:
o međunarodni ugovori (sporazumi) s trećim državama (zemljama) ili međunarodnim
organizacijama;
o ugovori (sporazumi) između država članica.

IZVORI PRAVA EU- SEKUNDARNA LEGISLATIVA

 Sekundardna legislativa je treći veliki izvor prava EU poslije sporazuma i međunarodnih
ugovora. Može se definirati kao cjelokupnost zakonodavnih instrumenata usvojenih od
europskih institucija prema odredbama tih sporazuma
 Ova legislativa uključuje:
o Obvezujuće instrumente (propisi, direktive i odluke)
o Neobvezujuće instrumente (rezolucije i mišljenja) pružene u EU sporazumu zajedno
sa cijelom serijom ostalih instrumenata poput unutarnjih propisa institucija i akcijskih
programa Zajednice
 Pravni instrumenti povezani s drugim i trećim stupovima koji ,strogo govoreći, ne tvore dio
sekundarne legislative otkad nastavljaju biti upravljani od međuvladinih odnosa, oni su
uključeni u ovu kategoriju zbog razloga ispravne dokumentacije

IZVORI PRAVA EU – POJAM UREDBA/ PROPIS (REGULATION )

 Uredbe (propisi) prihvaćene (usvojene) su od strane Vijeća zajedno sa Europskim

Parlamentom (saborom) ili zasebno od strane Europske Komisije.
 Uredba (propis) je opća mjera koja je obvezujuća u svim svojim dijelovima. Za razliku od
direktiva koje su upućene državama članicama, i odluke koje su za određene primatelje,
uredbe (propisi) su upućene svima.
 Uredba (propis) je izravno (direktno) primjenjiva, što znači da stvara zakon koji ima
istovremeni učinak (odmah stupa na snagu) u svim državama članicama na isti način kao i
nacionalni instrument, bez bilo kakve daljnje akcije od strane nacionalnih vlasti.

IZVORI PRAVA EU – POJAM SMJERNICA (DIRECTIVE )

 Smjernice (direktive) su prihvaćene (usvojene) od strane Vijeća zajedno sa Europskim

Parlamentom (saborom) ili zasebno od strane Europske Komisije. Smjernica (direktiva) je
upućena državama članicama. Osnovna im je namjena (svrha) usklađivanje nacionalnog
zakonodavstva.

3
  Direktiva je obvezujuća za države članice kao rezultat koji treba postići ali ostavlja im izbor
oblika i metoda kojima će ostvariti ciljeve Zajednice u okviru svog unutarnjeg pravnog
poretka.
 Ako direktiva nije prenesena (primijenjena) u nacionalno zakonodavstvo država članica, ako
je prenesena (primjenjena) nepotpuno ili postoji kašnjenje (zastoj) u njezinom prenošenju
(primjenjivanju), državljani (građani) mogu izravno (direktno) pozvati direktivu u pitanje pred
nacionalnim sudovima.

IZVORI PRAVA EU – POJAM ODLUKA (DECISION)

 Odluke su prihvaćene (usvojene) od strane Vijeća, od strane Vijeća zajedno sa Europskim

Parlamentom ili od strane Europske Komisije.
 Odluka je instrument kojim institucije Zajednice rješavaju određena pitanja.
 Pomoću (na osnovi) odluke, institucije mogu zahtijevati od država članica ili državljana
(građana) Unije (Zajednice) da poduzmu ili se suzdrže od određene akcije, ili dati prava ili
nametnuti obveze državama članicama ili državljanima (građanima).

IZVORI PRAVA EU – POJAM PREPORUKA (RECOMMENDATION )

 Preporuka omogućuje institucijama obznaniti svoja stajališta i predložiti akcije bez nametanja
bilo kakve pravne obveze onima kojima je upućena (državama članicama, drugim
ustanovama - institucijama ili u određenim slučajevima državljanima – građanima Unije
-Zajednice).

IZVORI PRAVA EU – POJAM MIŠLJENJE (OPINION )

 Mišljenje je instrument koji omogućuje institucijama da izdaju izjavu u jednom

neobvezujućem stilu. Dakle bez zakonske obveze prema onome kome je upućeno.

IZVORI PRAVA EU- KONSOLIDIRAJUĆA LEGISLATIVA

 Konsolidacija se sastoji od inkorporiranja u jedan tekst bez službene autentičnosti, osnovni

instrument (Sporazum ili dio zakonodavstva Zajednice) i amendmani i ispravci koji su
naknadno napravljeni. Konsolidirajuća verzija Sporazuma koji utvrđuje/osniva Europsku
zajednicu je dostupna na portalu EUR-Lex.
 Sva sekundarna legislativa koja je na snazi je konsolidirana i može se konzultirati na EUR-
Lexu. Ovi textovi su namijenjeni da se koriste čisto u dokumentacijske svrhe, a institucije ne
prihvaćaju nikakvu odgovornost za njihov sadržaj.
 Na temelju konsolidiranih textova, Komisija može poduzeti zakonodavnu konsolidaciju ili
preoblikovanje. Zakonodavna konsolidacija sastoji se od dobivanja konsolidiranog texta s
određenom količinom dorada, usvojene kroz zakonodavnu proceduru. Novi text je zatim
objavljen u Službenom Dnevniku/časopisu kao zakonodavni instrument i postaje autentičan.
 Komisija također može poduzeti inicijativu dorade texta gdje smatra da je potrebno temeljito
pregledati legislativu u posebnom polju. U tom slučaju pokreće novu zakonodavnu
proceduru.

IZVORI PRAVA EU- PRIPREMNI MATERIJAL

4
  Pripremni akt
• Zakonodavni prijedlozi i mišljenja na inicijativu zemlja članica Komisije
• Zajednički položaj Vijeća
• Zakonodavna rezolucija Europskog Parlamenta
 Drugi dokumenti institucija
• Komunikacija Komisije
• Bijela Knjiga - sadržavaja skup prijedloga za akciju od strane Komisije na
nekom posebnom polju. Oni ponekad slijede iz Zelenih Papira, za svrhu
pokretanja procesa konzultacija na europskoj razini. Ako je bijeli papir
pozitivno prihvaćen od Vijeća, može voditi, ako je prigodno, prema EU
akcijskom programu za polje koje je u pitanju
• Zelena Knjiga - namijenjena za stimuliranje razmišljanja i pokretanja procesa
konzultacija na europskoj razini na nekom posebnom polju. Konzultacije koju
su nastale iz Zelenih Papira mogu voditi publikaciji Bijelih Papira koji će
predložiti skup konkretnih mjera za akciju Zajednice
 Izvještaj Europskog suda revizora

IZVORI PRAVA EU- SUDSKA PRAKSA

 Presude
• Sud pravde i Prvostupanjski su donose presude, odnosno odluke koje zaključuju
sudski postupak. Nema žalbe protiv presuda Suda pravde. Žalba protiv presude
Prvostupanjskog suda može se donijeti pred Sud pravde.
 Mišljenja
• Europski Parlament, Vijeće, Komisija ili država članica mogu tražiti mišljenje Suda
pravde o tome da li je sporazum između Zajednice i zemlje nečlanice ili
međunarodnih organizacija kompatibilan s odredbama Sporazuma Europske
Zajednice (EC Treaty)
 Naredbe
• Sud pravde i Prvostupanjski sud izdaju naredbe u raznim slučajevima kao što je
propisano u Pravilima Postupka koji široko spadaju u 3 grupe:
• Primjer tijekom istrage slučaja (npr. aktovi koji naređuju čuvanje dokaza ili
razdvajanje, udruživanje i obustavu slučajeva)
• Primjer gdje Sud donosi odluke bez razmatranja suštine slučaja (npr. u
slučaju manifestiranja nedopustljivosti slučaja ili manjka nadležnosti)
• Primjer gdje Sud donosi odluku na materiji slučaja; ovdje, naredbe su ustvari
pojednostavljene presude koje su korištene kada je slučaj identičan drugim
slučajevima za koje su presude već donešene
• Naredbe mogu biti izmijenjene ili opozvane
 Podnošenje generalnih zastupnika
• U ovim podnošenjima, generalni zastupnik predlaže rješenje spora, ali podnošenje ne
obvezuje sudce. Oni su dio usmenog postupka i zajedno su objavljeni s presudom u
Sudskim izvještajima.

IZVORI PRAVA EU- PARLAMENTARNA PITANJA

 Predstavljaju način za Članove Parlamenta da provjeravaju aktivnosti Komisije i Vijeća. Svaki

Član Parlamenta može uputiti Vijeću i Komisiji:
• Pisana pitanja (zahtijevaju pisani odgovor)
• Usmena pitanja (pitanja u Komori)

5
 • Pitanja tijekom vremena za pitanja (period rezerviran za pitanja u svakom dijelu
sjednice Parlamenta)
 Ova pitanja su mnogo puta korišten način provjere. Pisanja pitanja i odgovori objavljeni su u
Službenom Dnevniku/časopisu, C serije. Ona su uključena u EUR-Lex.

GLOSAR –KRITERIJ PRISTUPANJA (COPENHAGEN KRITERIJ)

 Svaka zemlja koja traži članstvo u Europskoj uniji mora uskladiti uvjete iz članka 49. i načela
utvrđenim u članku 6. stavku 1. Sporazuma o Europskoj uniji. Da bi se pridružila EU, nova
država članica mora ispuniti tri kriterija:
o politička: stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu zakona, ljudska
prava i poštivanje i zaštitu manjina,
o ekonomsko: postojanje funkcionalnog tržišnog gospodarstva i sposobnost suočavanja
s konkurentskim pritiskom i tržišnim silama unutar Unije,
o prihvaćanje pravne stečevine Zajednice: sposobnost preuzimanja obveza članstva,
uključujući pridržavanje ciljeva političke, gospodarske i monetarne unije.