Hidroelektrane

Prof.dr.sc. Sejid Tešnjak

Doc.dr.sc. Davor Grgić
Doc.dr.sc. Igor Kuzle

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Literatura

z Hrvoje Požar, Osnove energetike, I dio, 1992

z Hrvoje Požar, Osnove energetike, II dio, 1992
z Tehnička enciklopedija, 3. svezak
z Tehnička enciklopedija, 6. svezak
z Joachim Raabe, Hydro Power, VDI-Verlag, 1985
z David M. Clemen, Hydro Plant Electrical Systems,
HCI Publications, 1999
z ASME Hydro Power Technical Committee, The Guide
to Hydropower Mechanical Design, HCI Publications,
1996

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Uvod – Što su to hidroelektrane...”

z Hidroelektrane (HE) su postrojenja u

kojima se potencijalna energija vode
(transformirana energija sunčeva
zračenja) najprije pretvara u kinetičku
energiju njezinog strujanja (u statoru
turbine), a potom u mehaničku energiju (u
rotoru turbine) vrtnje vratila turbine te,
konačno, u električnu energiju u sinkronom
generatoru.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Uvod – “Što su to hidroelektrane...” (2)

h=3000 m
pretvorba SE u TE

isparavanje kiša

vodotok
HE

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Uvod – “Što su to hidroelektrane...” (3)

z Hidroelektranu u širem smislu čine:

– sve građevine i postrojenja koje služe za
prikupljanje (akumuliranje), dovođenje i
odvođenje vode (brana, zahvati, dovodni i
odvodni kanali, cjevovodi itd.),
– pretvorbu energije (turbine, generatori),
– transformaciju i razvod električne energije
(rasklopna postrojenja, dalekovodi)
– te postrojenja za smještaj i upravljanje cijelim
sustavom (strojarnica i sl.).

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Uvod – “Što su to hidroelektrane...” (4)
z Hidroelektrane su postrojenja u kojima se
potencijalna energija vode pretvara prvo u
mehaničku (preko hidrauličkih turbina), a potom u
električnu energiju (posredstvom električnih
generatora).
z Energetske karakteristike svake hidroelektrane
zavise od vodotoka na kome se ona gradi, odnosno
od protoka, ukupne količine raspoložive vode (i
njene raspodjele tijekom godine) i pada.
z Ni protok, ni količina vode, ni pad ne mogu se po
volji birati, jer su to inherentne karakteristike
svakog riječnog toka i položaja elektrane.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Uvod – “Što su to hidroelektrane...” (5)

z Konstrukcijskim mjerama mogu se poboljšati

uvjeti za korištenje prirodnog vodnog potencijala,
u prvom redu pregrađivanjem vodnog toka branom
i formiranjem akumulacijskih jezera.
z Na taj način podiže se razina vode i iskoristivi
(prirodni) pad koncentrira se na znatno kraću
dionicu riječnog toka, uz istovremeno smanjenje
gubitaka pada.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Povijesni pregled razvoja hidroelektrana
z 1880. počeci primjene hidro potencijala za
proizvodnju električne energije - firma Michigan
Grand Rapids Electric Light and Power Company
koristi mali generator spojen na vodnu turbinu za
proizvodnju električne energije koja se koristila
za rasvjetu
z 1881. puštena u pogon elektrana na Nijagarinim
slapovima, proizvedena električna energija
također se koristila za rasvjetu
z 1886. na teritoriju SAD i Kanade u pogonu je oko
45 hidroelektrana
z 1907. oko 15% električne energije proizvedene u
SAD potječe iz hidroelektrana
z Oko 18% ukupne svjetske proizvodnje električne
energije potječe iz hidroelektrana

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Povijesni pregled razvoja HE u RH 1
z 1895. prva hidroelektrana izgrađena na
Skradinskom buku na rijeci Krki, današnja HE
Jaruga (pad 10 m, 1 turbina, jednofazni generator
snage 300 kVA)
z 1904. izgrađena nova HE Jaruga snage 5,4 MW
z 1906. HE Miljacka (snaga 17,7 MW, pad 105 m i
instalirani protok 24 m3/s)
z 1908. HE Ozalj na rijeci Kupi (snaga 2,5 MW)
z 1912. HE Kraljevac na rijeci Cetini (2 agregata,
snaga 25,6 MW, pad 100 m i instalirani protok 30
m3/s)
z 1932. 2 faza HE Kraljevac (2 agregata, snaga 41,6
MW, instalirani protok 50 m3/s)

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
 Povijesni pregled razvoja HE u RH 2
z HE Kraljevac sa snagom 67,2 MW najveća
elektrana na Balkanu.
z Do 2. svjetskog rata 153 malih HE u Hrvatskoj.
Hidroelektrana Godina puštanja u Hidroelektrana Godina puštanja u pogon
pogon
HE Jaruga 1895./1903. HE Senj 1965.
HE Miljacka 1906. HE Dubrovnik 1965.
MHE Ozalj 1908. HE Rijeka 1968.
HE Kraljevac (I i II faza) 1912./1932. HE Sklope 19970.
HE Vinodol 1952. HE Orlovac 1974.
MHE Zavrelje 1952. HE Varaždin 1975.
MHE Ozalj II 1952. HE Golubić 1981.
HE Miljacka (obnova) 1956. HE Čakovec 1982.
CHE Fužine 1957. RHE Velebit 1984.
HE Gojak 1959. CHE Lepenica 1987.
HE Peruća 1960. HE Dubrava 1989.
HE Zakučac (I i II faza) 1961./1980. HE Đale 1989.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Hidroelektrane u Hrvatskoj 1

z Trenutno su u Hrvatskoj u pogonu 23 veće

hidroelektrane.
z HE na rijeci Dravi:
– HE Varaždin (2x43 MW)
– HE Čakovec (2x40,3 MW)
– HE Dubrava (2x37,5 MW)

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Situacijski plan izgrađenih HE na Dravi

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
HE Čakovec

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Hidroelektrane u Hrvatskoj 2

z HE u slivu rijeke Kupe:

– HE Ozalj (3x1,34+2x1,3 MW)
– HE Gojak (3x16,8 MW)
– HE Zeleni Vir (2x0,9 MW)

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
HE Ozalj

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Hidroelektrane u Hrvatskoj 3

z Hidroenergetski sustav u slivu rijeka

Lokvarke i Ličanke:
– HE Vinodol (3x28 MW)
– CHE Fužine (1x4,9 MW)
– CHE Lepenica (1x1,14 MW)

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
HE Vinodol

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Hidroelektrane u Hrvatskoj 4

z HE na rijeci Rječini:
– HE Rijeka (2x19,28 MW)
z Hidroenergetski sustav u slivu rijeka Like i
Gacke:
– HE Senj (3x72,5 MW)
– HE Sklope (1x23,5 MW)

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
HE Sklope

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Hidroelektrane u Hrvatskoj 5

z HE na rijeci Zrmanji:
– RHE Velebit (2x140/125 MW)

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
RHE Velebit

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Hidroelektrane u Hrvatskoj 6

z HE na rijeci Krki:
– HE Golubić (2x3,75 MW)
– HE Miljacka (3x6,7+1x4 MW)
– HE Jaruga (2x2,94 MW)

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
HE Jaruga

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Hidroelektrane u Hrvatskoj 7

z HE na rijeci Cetini:
– HE Peruća (2x21,3 MW)
– HE Orlovac (3x79 MW)
– HE Đale (2x20,4 MW)
– HE Zakučac (2x110,5+2x138,3 MW)
– HE Kraljevac (2x20,8+1x12,8+1x4,8 MW)

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Hidroenergetski sustav rijeke Cetine

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
HE Kraljevac

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Hidroelektrane u Hrvatskoj 8

z HE na slivu rijeke Trebišnjice:

– HE Dubrovnik (2x108,2 MW)
– HE Zavrelje (1x1,9 MW)

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Hidroelektrane u Hrvatskoj (buduće)

z U dogledno vrijeme planira se izgradnja:

– HE Lešće (42,3 MW)
– HE Podsused (43 MW)
– HE Kosinj (28 MW)
– HE Novo Virje (138 MW)
– HE Ombla (68,5 MW)

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
HE Lešće

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
HE Podsused

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
 Podjela hidroelektrana

Prema Niskotlačne Srednjotlačne Visokotlačne

(pad do 25m) (pad od 25 do 200m) (pad više od 200m)
veličini pada

Prema načinu Protočne Akumulacijske

korištenja vode

Prema vrsti Hidroelektrane s Hidroelektrane sa

dnevnom sezonskom
akumulacijskog bazena akumulacijom akumulacijom

Prema smještaju Pribranske Derivacijske

strojarnice

Pumpno- Hidroelektrane Hidroelektrane

Ostale akumulacijske koje iskorištavaju koje iskorištavaju
hidroelektrane plimu i oseku morske valove

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Mjesto i uloga hidroelektrana u EES-u 1

z Hidroelektrane su postrojenja koja su izrazito

značajna za EES
z Zbog mogućnosti brzog starta izrazito pogodne za
regulaciju
z U slučaju akumulacijskih HE moguće
– je skupljanje vode u vlažnom dijelu godine da bi
ju koristili u sušnom dijelu godine to je tzv.
prebacivanje energije iz vlažnog u sušni dio
godine
z Hidroelektrane s mogućnošću akumulacije vode
koriste se uglavnom za pokrivanje varijabilnog
dijela dnevnog dijagrama opterećenja

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Mjesto i uloga hidroelektrana u EES-u 2
z Optimiranjem rada HE mogu se postići znatne uštede u
EES-u
z Nema troškova za gorivo, nakon povrata investicijskih
troškova ostaju smo još troškovi održavanja
z HE su postrojenja s izrazito viskom stupnjem
korisnosti, nema emisije stakleničkih plinova, nema
dimnjaka
z Udio električne energije proizveden u HE u svijetu
iznosi oko 18 % ukupno proizvedene električne
energije
z Utjecaj hidroelektrana na okoliš nije nezanemariv,
izgradnjom velikih akumulacijskih bazena uvelike se
promijeni mikro klima pojedine regije
fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva
zavod za visoki napon i energetiku
Mjesto i uloga hidroelektrana u EES-u 3

z Hidropotencijal neke zemlje nije beskonačan

z Više od polovice električne energije proizvedene u
Hrvatskoj dolazi iz hidroelektrana
z Optimiranjem rada HE, te smanjivanjem broja
nepotrebnih preljeva mogu se bitno smanjiti
troškovi vođenja EES-a
z Kad je udio hidroelektrana u EES-u velik i ako su
povoljne hidrološke prilike koriste se samo one
termoelektrane s niskim troškovima proizvodnje
z Ukupno instalirana snaga u hidroelektranama na
teritoriju Republike Hrvatske iznosi: 2063.3 / -
256 MW (-256 MW se odnosi na reverzibilne HE)

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Osnovni elementi hidroelektrane

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
 Shema derivacijske HE

brana vodna komora

akumulacijsko jezero

dovodni tlačni tunel zaporni uređaj

tlačni cjevovod
mreža

transformator

generator

T
odvodni
T kanali
predturbinski zaporni uređaj

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
 Princip rada hidroelektrane, dijelovi HE
z Generatori su zajedno s turbinama smješteni u
strojarnici
z Hidrogeneratori se rade pretežno u
vertikalnoj izvedbi zbog ekonomičnije
izvedbe hidrauličkog dijela elektrane
z Hidrogeneratori s horizontalnom osovinom
susreću se u postrojenjima manje snage ili kad
dvije Pelton ili Francis turbine pogone jedan
generator
z U pumpno-akumulacijskim hidroelektranama
često se susreću kombinacije turbine, pumpe i
generatora na istoj vertikalnoj osovini, sinkroni
stroj tad povremeno radi kao generator, a
povremeno kao motor

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Dijelovi hidroelektrane
Karakteristični dijelovi hidroelektrane su:
- brana ili pregrada,
- zahvat,
- dovodni sustav (tunel ili kanal, vodna komora,
tlačni cjevovod),
- strojarnica,
- odvodni sustav.
z Dijelovi odnosno objekti hidroelektrane
dijele se prema sljedećim funkcijama:
- prikupljanje, dovod i odvod vode,
- pretvaranje mehaničke energije u električnu,
- transformacija i razvod električne energije.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Dijelovi hidroelektrane 1

z Brane ili pregrade – imaju višestruku

namjenu tj. služe za skretanje vode s njezinoga
prirodnog toka prema zahvatu HE, povišenje
razine vode radi postizanja boljeg pada i
ostvarivanja akumulacije
z Zahvat – vodu zaustavljenu pregradom prima i
upućuje prema elektrani, dva tipa, zahvat na
površini i zahvat ispod površine

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Dijelovi hidroelektrane 2
z Dovod – spaja zahvat s vodnom komorom, može
biti izgrađen kao kanal ili tunel, tunel može biti
izveden kao tlačni ili gravitacijski, HE s tlačnim
tunelom su puno elastičnije u pogonu jer mogu bez
ikakvih djelovanja slijediti promjene opterećenja
– Tlačni privod – služi za vođenje vode iz vodne
komore do turbina, najčešće se izrađuju od
čelika, a za manje padove i od betona
– Gravitacijski privod ima slobodno vodno lice.
Profil je uglavnom trapeznog oblika. Izvodi se u
kanalima i rovovima čija se konstrukcija izvodi
tako da se postignu najmanji hidraulički gubici

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Dijelovi hidroelektrane 3

z Vodna komora – nalazi se na kraju dovoda,

dimenzioniranje vodne komore ima velik utjecaj na
pravilno funkcioniranje HE
z Zaporni uređaj – nalazi se na ulazu u tlačni
cjevovod, sigurnosni zaporni uređaj automatski
sprječava daljnji dotok vode u cjevovod ako pukne
cijev, postavljanje zapornih uređaja na dnu
tlačnog cjevovoda ovisi o broju turbina koje su
spojene na jedan cjevovod

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
 Definicije padova kod hidroelektrane 1
MAX. RAZINA VODE

G.V.max

NAJVEĆI PAD Hmax

PROSJEČNA RAZINA VODE (NE SMIJE PRIJEĆI
125% Hd)
TEŽIŠTE AKUMULACIJE GUBICI Hi
G.V.sr
NAZIVNI PAD Hn
+ SNAGA TURBINA
AKTIVNI DIO KOD PUNOG
AKUMULACIJE + OTVORA PRIV.
APARATA DAJE
NAZIVNU SNAGU
MIN. RAZINA VODE GUBICI Hi GENERATORA
G.V.min

PREDVIĐENO PROJEKTIRANI
SNIŽENJE RAZINE PAD Hd

NAJMANJI PAD Hmin

(MORA BITI JEDNAK
ILI VEĆI OD 65% Hd)

NEAKTIVNI DIO
AKUMULACIJE
D.V.min
DONJA VODA

D.V. KOD RADA SVIH GRUPA

PUNIM OTVOROM PRIV.
APARATA

D.V.min KOD RADA JEDNE

GRUPE U PRAZNOM HODU

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Definicije padova kod hidroelektrane 2
Hb Brutto pad jednak je razlici razine gornje i donje vode

Hn Netto pad jednak je brutto padu umanjenom za sve

hidrauličke gubitke u privodu, osim gubitaka u samim
vodnim turbinama. Pri tome su gubici spiralnog dovoda i
difuzora uključeni u gubitke turbine.
Hmax Najveći pad jednak je razlici najviše razine gornje
vode i najniže razine donje vode. Ovaj pad se
pojavljuje pri radu elektrane u praznom hodu (pri
Q ≈ 5% Qn). Uz takve prilike hidraulički gubici dovoda
su zanemarivi.
Hmin Najmanji pad jednak je netto padu koji se dobiva iz
razlike najniže razine gornje vode i najviše razine
donje vode, uz puni otvor svih hidrauličkih strojeva.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Definicije padova kod hidroelektrane 3

Hsr Prosječni ili srednji pad je netto pad koji odgovara

energetskom težištu akumulacije. To je pad koji daje
isti iznos snage između maksimalnog i tog pada
kao i između tog i minimalnog pada. Obično iznosi oko
2/3 ukupnog opsega pada (od Hmin do Hmax)
Hd Projektirani pad je netto pad pri kojem se postiže
najbolji korisni stupanj djelovanja (η) uz nazivnu brzinu
agregata. To je Hsr koji mora biti tako odabran da
Hmax i Hmin nisu ispod dozvoljenog opsega za
hidrauličke strojeve. Ovaj pad definira temeljne
dimenzije turbine

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Definicije padova kod hidroelektrane 4

Hr Nazivni pad je netto pad kod kojeg uz puni otvor

privodnog aparata turbina, generatori daju nazivnu
snagu
Hkr Kritični pad je netto pad kod kojeg uz puni otvor
turbine daju dopuštenu veću snagu generatorima uz
faktor snage jednak 1 (obično je to oko 115% nazivne
snage generatora). Ovaj pad daje najveći protok kroz
turbinu.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Značajke hidroelektrana

z Hidroelektrane se u energetskom pogledu

karakteriziraju s mogućom proizvodnjom, koja se
obično izražava kao srednja godišnja proizvodnja u
[GWh] i dobije kao aritmetička sredina mogućih
godišnjih proizvodnji u promatranom dužem nizu
godina za koje se raspolaže s podacima o
ostvarenim dotocima. Pod pojmom "moguća
proizvodnja" podrazumijeva se maksimalna
proizvodnja koja bi se mogla ostvariti korištenjem
najveće količine raspoložive vode pod
najpovoljnijim uvjetima, uzimajući u obzir veličinu
izgradnje svake od hidroelektrana.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Krivulja trajanja godišnje proizvodnje HE

Wgg
[GWh]

Vlažne godine Sušne godine

Godine s normalnom
vlažnošću

70
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Vjerojatnost pojave [%]

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Elementi koji utječu na proizvodnju HE

z Kaskadna veza hidroelektrana (u slivu)

z Zahtjevi vlastite akumulacije
z Zahtjevi uzvodnih i nizvodnih akumulacija
z Ograničenja uslijed zahtjeva za plovidbu
z Ograničenja uslijed navodnjavanja
z Gubici vode zbog procjeđivanja
z Gubici vode uslijed isparavanja

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Godišnja proizvodnja u HE

– Broj sati godišnje proizvodnje

– 3000 – 5000 h protočna hidroelektrana

– 1000 h akumulacijska hidroelektrana

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Značajke hidroelektrana 1

z Hidroelektrane su karakterizirane s veličinom

akumulacijskog jezera, gdje treba razlikovati
ukupni (ili geometrijski) i korisni volumen jezera
koji se obično daje u [106 m3].
z Ukupni volumen jezera Vu je količina vode koja se
može smjestiti između dna i najviše razine vode u
normalnom pogonu.
z Korisni volumen Vk odgovara iskoristivoj količini te
vode, između najviše i najniže radne razine
akumulacije, dok je tzv. mrtvi prostor Vu – Vk,
neiskoristivi dio ukupnog volumena akumulacije.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Značajke hidroelektrana 2

z Relativna vrijednost korisnog volumena

akumulacijskog jezera je odnos korisnog volumena
i ukupne količine vode koja tijekom godine, tjedna
ili dana dotekne u jezero.
z Korisni volumen karakterizira se energetskom
vrijednošću akumulacijskog jezera. To je količina
električne energije koja bi se s raspoloživom
vodom mogla proizvesti u vlastitoj i svim
nizvodnim hidroelektranama, za slučaj potpunog
pražnjenja korisnog volumena akumulacije, kada u
tom procesu ne bi bilo dotoka vode u jezero i
gubitaka vode.

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Značajke hidroelektrana 3

z Hidroelektrane karakteriziraju:
– Troškovi eksploatacije
– Raspoloživost
– Manevarske sposobnosti

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Klasifikacija hidroelektrana 1
z Klasifikacija klasičnih hidroelektrana provodi se na
temelju potrebnog vremena za pražnjenje akumulacije
Tpr.
z To je ono vrijeme u [h] potrebno da se isprazni
korisna akumulacija s instaliranim protokom
hidroelektrane, uz pretpostavku da u tom periodu
nema dotoka u jezero, ni gubitaka vode zbog
procjeđivanja, isparavanja i preljeva.

T pr =
Vk
[h] ,
3600 Qi

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku
Klasifikacija hidroelektrana 2

z 0 ≤ Tpr ≤ 2h − protočna hidroelektrana

z 2h ≤ Tpr ≤ 400h − hidroelektrana s dnevnom i
tjednom akumulacijom
z Tpr > 400h − hidroelektrana sa sezonskom
(odnosno višegodišnjom)
akumulacijom

fakultet elektrotehnike i ra~unsrstva

zavod za visoki napon i energetiku