TE-TO, Zagreb

KOMBI KOGENERACIJSKA ELEKTRANA

Sadræaj:
SreÊko RUNDEK, dipl.ing.
Zdravko FUCHS, dipl.ing.
PROJEKT KOMBI-KOGENERACIJSKE ELEKTRANE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Damir BOÆI»EVI∆, dipl.ing.
Zdravko FUCHS, dipl.ing.
KONCEPCIJA NOVE ELEKTRANE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
Josip VUKSAN, dipl.ing.
Æeljko STARMAN, dipl.ing.
SUSTAV VO–ENJA KOMBI-KOGENERACIJSKE ELEKTRANE.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
Dominic NEMO, dipl.ing.
OPTIMALNA ELEKTROENERGETSKA RJE©ENJA KKE,
REKONSTRUKCIJA I PRO©IRENJE RASKLOPNOG POSTROJENJA 110 kV.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Jakov DUL»I∆, dipl.ing.
POSTROJENJE ZA TEKU∆E GORIVO KOMBI-KOGENERACIJSKE ELEKTRANE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Damir PILKO, dipl.ing.
VISOKOTLA»NI PLINOVOD.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
Zvonko KRU©LIN, ing.
ZA©TITA OKOLI©A.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82

67
5/2000
SreÊko RUNDEK, dipl.ing.
Zdravko FUCHS, dipl.ing. TE-TO, Zagreb

PROJEKT D otrajalost baznih energetskih objekata

osnovna je karakteristika veÊine termo-
energetskih postrojenja u Republici
Hrvatskoj.
Daljnji razvoj i rast energetskog poten-

KOMBI-KOGENERACIJSKE cijala Hrvatske elektroprivrede bazira se

djelomiËno na izgradnji novih energetskih
postrojenja, prvenstveno termoelektrana,
a djelomiËno na supstituciji spomenutih

ELEKTRANE zastarjelih objekata.

Zastarjelost postrojenja i nedovoljan
kapacitet zagrebaËkih izvora elektriËne
energije i topline pa djelomice i prijenosne
Dotrajalost postrojenja i pogodnost lokacije zbog postojanja mreæe, uzrokuju povremene prekide u
napajanju elektriËnom energijom pojedinih
nuæne infrastrukture (ceste, transport goriva, tehnoloπka voda, dijelova grada, a opskrba toplinom iz
kanalizacija, obrada otpadnih voda), kao i postojanje sustava centraliziranog toplinskog sustava odvija
za distribuiranje proizvedene energije (rasklopno postrojenje, se uz velike poteπkoÊe. Izvori elektriËne
energije izgraeni na podruËju grada
dalekovodi, parovodi, vrelovodi) nametnula je potrebu za Zagreba, svojom ukupnom snagom od
izgradnju novog, veÊeg i tehnoloπki suvremenijeg izvora 195 MW ne mogu zadovoljiti potrebe
grada za elektriËnom energijom, pogotovo
elektriËne energije i topline na lokaciji u trenucima vrπne potroπnje, koja na
TE-TO Zagreb. Energetska i gospodarska analiza supstitucije podruËju grada Zagreba premaπuje 500
dotrajalih blokova 2 x 32 MW pokazala je kao najpovoljnije MW, πto znaËi da se elektriËna energija za
potrebe grada u najveÊem dijelu dobavlja
rjeπenje izgradnju nove iz izvora smjeπtenih u drugim dijelovima
kombi-kogeneracijske elektrane. Hrvatske ili uvozom. Vrπno toplinsko
optereÊenje centraliziranog toplinskog
sustava grada Zagreba je oko 1000 MW,
πto je blizu gornjih moguÊnosti proizvo-
dnje raspoloæivih izvora topline u dvjema
Dipl.-Ing. SreÊko RUNDEK zagrebaËkim toplanama. Toplina proi-
Dipl.-Ing. Zdravko FUCHS zvedena u TE-TO Zagreb koristi se za
Projekt des
Heizkraftwerks Zagreb grijanje i opskrbu potroπnom toplom
(TE-TO) vodom srediπnjeg i juænog, a industrijskom
Der Abnutzungsgrad der Anlage parom i istoËnog dijela grada s vrπnom
und der vorteilhafte Standort
mit der nötigen Infrastruktur
snagom od pribliæno 570 MW.
(Straßen, Brennstofftransport, Dotrajalost postrojenja i pogodnost
technologisches Wasser, lokacije zbog postojanja nuæne infrastruk-
Abwasserleitungen, ture (ceste, transport goriva, tehnoloπka
Abwasseraufbereitung) sowie
das Vorhandensein des voda, kanalizacija, obrada otpadnih voda),
Systems für Verteilung der kao i postojanje sustava za distribuiranje
erzeugten Energie proizvedene energije (rasklopno postro-
(Schaltanlage, Fernleitugen,
Dampfleitungen,
jenje, dalekovodi, parovodi, vrelovodi)
Heißwasserleitungen) machen nametnula je potrebu za izgradnju novog,
es notwendig, auf dem Standort veÊeg i tehnoloπki suvremenijeg izvora
von TE-TO Zagreb eine neue, elektriËne energije i topline na lokaciji TE-
grössere und technologisch
modernere Quelle der TO Zagreb.
elektrischen Energie und Energetska i gospodarska analiza sup-
Wärme zu errichten. Die stitucije dotrajalih blokova 2 x 32 MW
Energie- und Wirtschaftsanalyse
vom Ersetzen der abgenutzten
pokazala je kao najpovoljnije rjeπenje
2x32-MW-Blöcke hat die izgradnju novog kombi-kogeneracijskog
Errichtung einer neuen Gas- plinsko-parnog postrojenja. Ovakva kon-
bzw. Dampfanlage für Kraft- cepcija predstavlja najuËinkovitije postro-
Wärme-Kopplung als die
günstigste Lösung ergeben. jenje za tzv. spojni proces proizvodnje
elektriËne i toplinske energije. Stupanj
korisnosti ovakvog postrojenja kreÊe se
do 80%, a proizvodna cijena elektriËne
energije je ispod 3 USc/kWh. Ovako niska
cijena rezultat je visokog stupnja
korisnosti, relativno niske cijene gradnje i
prihvatljive cijene osnovne opreme.
Naime, veÊina opreme i komponenti u

68
5/2000

kombi-kogeneracijskim elektranama su
standardizirani (plinska turbina, dijelovi
kotla na otpadnu toplinu plinova izgaranja,
parna turbina, kontejnerska koncepcija
pomoÊne opreme: sustav za dobavu gori-
va, sustav za podmazivanje i sl.) πto u
konaËnici rezultira kraÊim rokom isporuke
i niæim troπkovima transporta i montaæe.
Visoka raspoloæivost i pouzdanost je
rezultat velike potraænje ovog tipa
postrojenja na svjetskom træiπtu energet-
ske opreme (u 1992. godini kombi i koge-
neracijske elektrane Ëinila su 32 %
ukupnih zahtjeva u svijetu za izgradnju
novih energetskih objekata).
©TO JE U»INJENO DO SADA
Aktivnosti na ugovaranju
Dana 23.3.1998. potpisan je ugovor
po naËelu “kljuË u ruke” s tvrtkom Parsons
Power Group iz SAD-a.
Ugovor je stupio na snagu 31.7.1998.
Projektna dokumentacija
i dozvole za gradnju
Za ovako sloæeni projekt izraeni su svi
potrebni projekti i to:
• Glavni projekt
• Izvedbeni projekt
Isto tako ishoene su sve potrebne
graevne dozvole za tehnoloπke cjeline, a
za rashladno postrojenje 110 kV ishoena
je i uporabna dozvola.
Proizvodnja i isporuka opreme
i radovi na lokaciji
U prethodnom periodu intenzivirane su
aktivnosti na gradiliπtu, pogotovo jer je
veÊina opreme isporuËena i velikim dije-
lom montirana.
Obavljene su slijedeÊe aktivnosti na
izgradnji:
• zavrπena montaæa kotlova i ËeliËne kon-
strukcije zgrada
• u rujnu obavljen tehniËki pregled 110 kV
RP
• montaæa krova i fasade
• zavrπila montaæa dimnjaka
• zapoËela rekonstrukcija prostorije cen-
tralne komande
• zavrπila montaæa el. generatora parne
turbine
• u tijeku je zavrπna montaæa cjevovoda
• obavlja se montaæa opreme i polaganje
kabela za sustav voenja
• u tijeku je πkolovanje pogonskog osoblja
• zapoËelo umjeravanje I&C-opreme
• obavljena provjera brtvljenja kotlova
tlaËenjem zrakom (dimo-zraËni trakt)
• 6,3 kV RP stavljeno pod napon
• obavljene tlaËna proba kotlova
• zavrπila montaæa veÊine primarne opre-
me
• montaæa sabirnica.
TE-TO, Zagreb
Rezultati nadzora kvalitete SreÊko RUNDEK, B.Sc.(Mech. Eng.)
Zdravko FUCHS, B.Sc.(Mech. Eng.)
Od strane Parsonsa dostavljena je na Project of CCCPP in Zagreb Heat
pregled i odobravanje pojedina projektna and Power Plant (TE-TO)
dokumentacija (nacrti, opisi, tehniËki The worn-out condition of the plant and
suitability of the site that provides the
podaci itd.). Pregled i odobravanje se necessary infrastructure (roads, fuel transport,
obavlja od strane HEP-ovog tima u koji su process water, sewage, waste water
ukljuËeni i struËnjaci tvrtke Lahmayer In- treatment) including the availability of
ternational iz NjemaËke. Redovito tjedno distribution system for energy generated
(switch plant, transmission lines, steam piping,
se odræavaju zajedniËki sastanci izmeu hot water piping) have imposed the need to
Investitora i Izvoditelja. construct a new, larger and technologically
U rujnu je ustanovljen i redoviti tjedni more up-to-date source of electrical and
thermal energy at the site of the Zagreb Heat
I&C-sastanak (vezano za opremu mjere- and Power Plant. The energy-related and
nja, regulacije i upravljanja). economic analysis of substituting the worn out
2 x 32 MW blocks confirmed the construction
PredstojeÊe aktivnosti/planovi of a new combined cycle co-generation gas
and steam power plant as the best solution.
• Montaæa ostale primarne opreme
• Polaganje kabela
• Montaæa i spajanje DCS-opreme
• Zavrπetak montaæe
• Ispitivanja
• Prva potpala plinskih turbina
• TehniËki pregledi i uporabne dozvole
prema graevnim dozvolama.
REKAPITULACIJA PROJEKTA
Studeni 1996. Studija izvodljivosti (izraena od tvrtke Parsons)
SijeËanj 1997. Raspisivanje meunarodnog natjeËaja za pretponude
Travanj 1997. Odabir podobnih pretponuaËa
Lipanj 1997. Raspisivanje natjeËaja po pozivu
Kolovoz 1997. Primitak ponuda (samo tehniËko-komercijalni dio)
Listopad 1997. Dostavljene cijene graenja po naËelu “kljuË u ruke”
Prosinac 1997. Odluka HEP-a da je odabran ponuaË tvrtka Parsons
VeljaËa 1998. PoËetak aktivnosti na sklapanju ugovora za izdavanje garancije na komercijalni kredit
s bankom USEXIM
Oæujak 1998. Usuglaπen tekst ugovora s tvrtkom Parsons, te potpisan ugovor 23.3.1998.
(uz uvjet da USEXIM odobri izdavanje garancije na komercijalni kredit do 30.4.1998.)
Srpanj 1998. Kick-off Meeting, stupanje ugovora na snagu s 31.7.1998., uplatom predujma od 2 %
Rujan 1998. Priprema lokacije i poËetak izrade Glavnog projekta za dobivanje graevinske dozvole
Listopad 1998. Potvrda USEXIM-a da je ugovor za garanciju na komercijalni kredit stupio na snagu
Studeni 1998. NaruËivanje parne turbine i el. generatora od strane Parsonsa
SijeËanj 1999. Odabir od strane Parsonsa isporuËitelja kotlova utilizatora (HRSG-ova)
VeljaËa 1999. Prijedlog terminskog plana rekonstrukcije 110 kV RP
Travanj 1999. Dovrπenje Glavnog projekta
Svibanj 1999. Predaja zahtjeva za izdavanje graevne dozvole
Srpanj 1999. Dobivanje naËelne gr. dozvole i poËetak graevinskih radova (temeljenje)
Kolovoz 1999. PoËetak ugradnje betona u temelje
Rujan 1999. Ugovaranje DCS-sustava, poËetak montaæe ËeliËne konstrukcije
Listopad 1999. Zavrπena rekonstrukcija 110 kV RP
Studeni 1999. Isporuka plinskih TA i HRSG-ova
Prosinac 1999. PoËetak montaæe kotlova utilizatora (HRSG-ova)
SijeËanj 2000. Zavrπetak betoniranja temelja
VeljaËa 2000. Isporuka kondenzatora parne turbine
Oæujak 2000. PoËetak montaæe ostale primarne opreme
Svibanj 2000. PoËetak polaganja kabela
Lipanj / Srpanj 2000. TvorniËko testiranje i preuzimanje DCS-opreme
Kolovoz 2000. Montaæa el. generatora parne turbine
Rujan 2000. TehniËki pregled 110 kV RP
Listopad 2000. Dobivanje uporabne dozvole za 110 kV RP
69
5/2000
Damir BOÆI»EVI∆ dipl.ing.
Zdravko FUCHS dipl.ing.
KONCEPCIJA
NOVE
ELEKTRANE
Damir BOÆI»EVI∆, B.Sc.(Mech.Eng.)
Zdravko FUCHS, B.Sc.(Mech.Eng.)
Concept of a New Plant
A new combined cycle cogeneration
power plant consists of:
- two gas turbine blocks, with an output
of 71.265 MW each
- two exhaust heat boilers using gas
turbine exhaust gases (double-pressure,
without an additional firing)
- one pass-out condensing gas
turboblock with a maximum output of
66 MW. Within the new plant all
necessary additional equipment
(lubrication, cooling, fuel supply units
etc.) including the 80 MW hot water
heater have been supplied and the 110
kV switch plant rebuilt. The basic fuel
is natural gas. For the nominal operation
with both gas turbine blocks
43.125 m3/h of natural gas at a
pressure of min. 25.5 bar or max.
30.3 bar and a temperature of 179°C
are required. In case of the gas
shortage gas turbines will be driven by
extra light fuel oil, with the quantity
needed for both turbine being 50 m3/h
and the pressure from 3.46 to 6.0 bar.
Ilustracija 1
Smjeπtaj komponenti nove
kombi-kogeneracijske elektrane.
70
5/2000
TE-TO, Zagreb
Nova kombi-kogeneracijska elektrana sastavljena je od:
- dva plinsko turbinska agregata, svaki snage 71 MW
- dva kotla na otpadnu toplinu ispuπnih plinova plinskih turbina
(dvotlaËni, bez dodatnog loæenja)
- jednog parnog, oduzimno-kondenzacijskog turboagregata
max. snage 66 MW
U sklopu nove elektrane isporuËena je sva potrebna dodatna
oprema (sustavi za podmazivanje, hlaenje, opskrbu gorivom i sl.),
zatim vrelovodni zagrijaË snage 80 MWt, a izvrπena je i rekonstrukcija
110 kV rasklopnog postrojenja.
Osnovno gorivo je prirodni plin, kojeg je za potrebe nominalnog rada
s oba plinsko-turbinska agregata potrebno 43 000 m3/h i tlaka
25,5 bar minimalno, odnosno 30,3 bar max., pri temperaturi plina
od 179 °C. U sluËaju nedostatka plina, za pogon plinskih turbina
koristit Êe se lako specijalno loæivo ulje, u koliËini od 40 m3/h za obje
turbine, tlaka 3,46 - 6,0 bar.
K oriπtenjem prirodnog plina, kao goriva,
u kombi-kogeneracijskom postrojenju
istovremeno se dobiva - generira viπe
reguliranim oduzimanjem pri 10 bara i
30 t/h pare za industrijske potrebe i s
drugim reguliranim oduzimanjem kod 2,5
vrsta energije. Tako se izgaranjem priro- bara i 30 t/h pare za zagrijaË vrele vode
dnog plina u plinskoj turbini dobiva centraliziranog toplinskog sustava grijanja
elektriËna energija i otpadna toplina koja grada. U kombinaciji s parom iz nisko-
svojom energijom, u kotlu utilizatoru, tlaËnog dijela kotla na otpadnu toplinu
proizvodi vodenu paru, pokreÊe parnu plinskih turbina ukupna koliËina 10 barske
turbinu te se joπ jednom dobiva elektriËna pare je izmeu 0 i 140 t/h, odnosno
energija i dodatna energija u obliku koliËina pare za vrelovodni zagrijaË parom
indistrijske pare i ogrjevne topline. 2,5 bara kreÊe se izmeu 0 i 140 t/h.
Elektrana je konstruirana i dimenzio- Izlazna el. snaga elektrane mjeri se nakon
nirana za nominalni reæim rada (tablica 1 i visokonaponskih transformatora pojedi-
tablica 2), koji podrazumijeva rad obiju nog agregata, a max. stupanj korisnosti
plinskih turbina pri baznom optereÊenju iznosi 78,26 % (tablica 2).
(2x71,265 MW), parne turbine s prvim Da bi se postigao stalni relativno visoki
stupanj iskoristivosti kod razliËitih reæima
rada, nominalni reæim rada je optimiran za
temperaturu okoline od 15°C, relativnu
vlaænost zraka od 60% i atmosferski tlak
zraka od 1,013 bar. Predvidivi radni vijek
elektrane je 20 godina.
Nova kombi-kogeneracijska elektrana
smjeπtena je djelomiËno na ranije pra-
znom prostoru izmeu postojeÊih proiz-
vodnih jedinica, a djelomiËno u kotlovnici
i strojarnici starog bloka. Plinske turbine i
kotlovi na otpadnu toplinu zauzimaju cca.
80 x 45 m2 prostora izvan postojeÊih po-
gonskih objekata, dok je parna turbina
smjeπtena u postojeÊu strojarnicu starih
blokova 1 i 2 (il. 1 i il. 2).
PostojeÊi transportni putevi (ceste, æeljez-
nica), kao i infrastruktura (odvod obo-
rinskih voda, dobava sanitarne i tehnolo-
πke vode) je maksimalno iskoriπtena.
Ilustracija 3 prikazuje toplinsku shemu
novog postrojenja, iz koje se vide osnove
rada postrojenja

Tablica 1
Tablica reæima rada
Redni broj kogeneracijskog reæima rada REÆIM RADA 1
Radnih sati - godiπnje 1100
Daljinsko grijanje, MW 30,00
Industrijska para, t/h 140,00
OSNOVNE KOMPONENTE
KOMBI-KOGENERACIJSKE
ELEKTRANE
Plinska turbina
Plinska turbina je proizvod General
Electrica: tip MS 6001 FA. Turbina pred-
stavlja uspjeπan spoj iskustva proizvoaËa
na gradnji turbina u avioindustriji i na
proizvodnji plinskih turbina velike snage za
teπke pogonske uvjete. Pripada generaciji
turbina gdje je primjenjena tzv. F-
tehnologija izgradnje plinskih turbina koja
podrazumijeva upotrebu kvalitetnijih
materijala koji omoguÊavaju veÊe tem-
perature izgaranja, a time i veÊe stupnjeve
iskoristivosti, zatim je posveÊena veÊa
paænja aerodinamiËkoj konstrukciji
kompresora te hlaenju lopatica turbine.
Prvi redovi kompresorskih lopatica imaju
moguÊnost mijenjanja ulaznog kuta, Ëime
se za vrijeme prijelaznih reæima rada uvijek
postiæe optimalni stupanj iskoristivosti.
Turbina je konstruirana za postizanje tem-
perature izgaranja 1288°C i stupnja
korisnosti 34% u otvorenom ciklusu, a
primjenom u kombi-ciklusu postiæe se
53%, odnosno kombi-kogeneracijska
elektrana s ovom turbinom postiæe stu-
panj iskoristivosti do 80%.
PrikljuËak el. generatora na plinsku turbinu
izveden je na hladnom kraju, tj. na strani
kompresora, Ëime je omoguÊen aksijalni
izlaz ispuπnih plinova iz turbine, πto sma-
njuje investicije i pojednostavljuje pove-
zivanje plinske turbine i kotla na toplinu
ispuπnih plinova i smanjuje pad tlaka
ispuπnih plinova na izlazu iz turbine i
poveÊava stupanj iskoristivosti.
NaËin smanjenja emisije duπikovih spojeva
temelji se na tzv. suhom postupku sma-
njenja NOx (DLN-postupak pri izgaranju
prirodnog plina). Pri izgaranju lakog
specijalnog loæivog ulja smanjenje NOx vrπi
se ubrizgavanjem vode u komoru izga-
ranja.
Ilustracija 2
Uzduæni presjek
nove elektrane.
TE-TO, Zagreb
REÆIM RADA 2 REÆIM RADA 3 UKUPNO PROSJE»NO
4500 2000 7600
80,00 30,00 59,61
0,00 30,00 28,16
Osnovni tehniËki podaci:
- plinska turbina: .................... 3 stupnja
- kompresor: ..................... 18 stupnjeva
- komore izgaranja: ............... 6 komada
- sapnice - tip: ............................... DLN
- potpala: ................................... svjeÊice
- omjer kompresije: ................... 14,9 : 1
- broj okretaja turbine: ......... 5235 min-1
- temperatura plinova izgaranja
na izlazu iz turbine: ................... 593°C
- specifiËni utroπak
topline: ....................... 10 530 kJ/kWh
- teæina turbine: ..................... 99 775 kg
- DENOX sustav: suhi (DLN) za izgaranje
prirodnog plina; mokri (uπtrcavanje vode)
za izgaranje lakog specijalnog loæivog ulja
-potrebno vrijeme od hladnog
starta do sinkronizacije: .............. 5 min
-potrebno vrijeme od sinkronizacije
do punog optereÊenja: ............ 12 min.
Parni kotao na toplinu ispuπnih
plinova plinske turbine
Kotao na toplinu ispuπnih plinova je
izveden s vertikalnim smjerom dimnih
plinova, dvotlaËni s potpuno odvojenim
sistemom voda-para visokog i niskog
tlaka sa prirodnom cirkulacijom.
Vertikalna konstrukcija kotla s prirodnom
cirkulacijom rezultirala je, prije svega,
pouzdanim kotlom, smanjenim pogon-
skim troπkovima, a za samu izgradnju
zahtijevao je malu tlocrtnu povrπinu.
Svi ekranski i pregrijaËki kolektori su
ugraeni unutar oplate kotla i izolirani od
direktnog utjecaja plinova izgaranja. Sve
ogrjevne povrπine su horizontalne izvedbe
i samodrenirajuÊe. VisokotlaËni bubanj je
izveden na straænjoj, a niskotlaËni bubanj
na prednjoj strani kotla. Napojni spremnik
sa deaeratorom zajedniËki je za oba kotla.
Tako je projektiran da se moæe prilagoditi
svim promjenama optereÊenja plinske
turbine bez ikakvih ograniËenja. Hladni
start plinske turbine takoer se moæe
izvesti s tokom plinova izgaranja direktno
kroz kotao. Sve ogrjevne povrπine su
optimirane za rad plinske turbine s
prirodnim plinom.
Temperatura plinova izgaranja na izlazu iz
kotla neÊe biti niæa od 96°C.
Osnovne tehniËke karakteristike:
-temp. plinova izgaranja na
ulazu u kotao: ............................ 593 °C
-protok plinova izgaranja: .. 203,9 kg / s
-visokotlaËna para
tlak: .......................................... 94,7 bar
temperatura: ............................ 539,2 °C
proizvodnja: ............................ 30,2 kg/s
-niskotlaËna para
tlak: .......................................... 10,3 bar
temperatura: ............................... 287 °C
proizvodnja: ............................. 3,3 kg/s.
Parna turbina
Parna turbina je proizvedena u tvornici
ABB - Karlovac, tip 2- ok 50,0 (il. 4).
Turbina je akcijska, jednokuÊiπna, kon-
denzacijska turbina za izravno pogonjenje
generatora s 3000 okr./min, sa dva regu-
lirana oduzimanja pare, pogonjena s
parom visokog i niskog tlaka. Turbina ima
19 stupnjeva.
Na ulazu u visokotlaËno kuÊiπte turbine
nalaze se dva brzozatvarajuÊa i Ëetiri regu-
laciona ventila. Opremljena je s visokotla-
Ënim i niskotlaËnim obilaznim vodom u
kondenzator da bi se u sluËaju ispada
turbine osiguralo daljnje nuæno funkcio-
niranje postrojenja.
71
5/2000
 TE-TO, Zagreb
Ilustracija 3
Toplinska shema postrojenja
Kondenzator moæe ukapljiti svu koliËinu
pare propuπtenu kroz turbinu ili paru pro-
puπtenu iz kotla preko obilaznog voda u
kondenzator. Radi se o kondenzatoru
Ilustracija 4 povrπinskog tipa s odvojenim dvostrukim
Parna turbina 66 MW vodenim i spojenim parnim komorama,
72
5/2000
πto mu omoguÊuje rad i s poloviËnim
optereÊenjem, odnosno rad sa samo
jednom plinskom turbinom u sluËaju
remonta ili revizije one druge.
Od standardne opreme kondenzator ima
sustav za ËiπÊenje cijevi s vodene strane
i filtar za proËiπÊavanje rashladne vode na
ulazu u kondenzator.
Ostali tehniËki podaci:
-broj okretaja: ....................... 3000 min-1
-tlak na ulazu u VT
dio turbine: ............................. 90,8 bar
-teperatura pare na ulazu
u VT dio turbine: ...................... 539 °C
-tlak na ulazu u NT dio
turbine: ................................... 10,0 bar
-teperatura pare na ulazu
u NT dio turbine: ....................... 285°C
-maksimalni protok pare
kroz turbinu: ......................... 219,6 t/h
-prvo regulirano oduzimanje:
tlak: .................................... 10 ±0,5 bar
temperatura: ..................... 240 ± 0,5 °C
koliËina: ................................ 0 - 140 t/h
-drugo regulirano oduzimanje:
tlak: ..................... 2,5 bar +05; - 0,1bar
koliËina: ................................ 0 - 130 t/h
-izlaz pare u kondenzator
tlak: ....................................0,0444 bara
koliËina: .................................... 171 t/h.
 TE-TO, Zagreb
Redni broj kogeneracijskog reæima rada 1 2 3

CIKLUS PARNE TURBINE

VisokotlaËna para - ulaz TA
Protok, kg/s (t/h) 60,333 (217,20) 60,305 (217,10) 60,222 (216,80)
Parametri pare -temperatura, °C 537,80 537,80 537,50
-tlak, bar 90,80 90,90 90,80
NiskotlaËna para - iz / u TA
Protok na kolektor 10 bar za industriju, kg/s (t/h) 31,22 (112,40) 0,000 (0,000) 1,64 (5,91)
Protok u turboagregat, kg/s (t/h) 0,000 (0,000) 5,888 (21,2) 0,000 (0,000)
Parametri pare -temperatura, °C 275,3 286,5 275,2
-tlak, bar 10,30 10,30 10,30
Para izlaz iz NDT ulaz u kondenzator
Protok, kg/s (t/h) 16,36 (58,9) 33,00 (118,8) 45,75 (164,7)
Parametri pare -temperatura, °C
-tlak, bar 0,028 0,035 0,046
-entalpija, kJ/kg 2312 2260 2284
Kondenzator
Protok rashladne vode, kg/s (t/h) 2777,8 (10 000) 2777,8 (10 000) 2777,8 (10000)
Temperatura vode - ulaz, °C 15 15 15
-izlaz, °C 18,10 21,10 23,50
Energetski pokazatelji turbine i turbinskog ciklusa
Unutraπnji stupanj djelovanja turbine 0,7350 0,8310 0,8440
SpecifiËni potroπak topline turbinskog ciklusa, kJ/kWh 7,265,6 8443,1 9460,2
Stupanj djelovanja turbinskog ciklusa, % 81,390 62,920 52,860
KOTLOVI UTILIZATORI - zbirno
Dimni plinovi
Protok, t/h 734,2 734,2 734,2
Temperatura -ulaz kotao, °C 593 593 593
-izlaz kotla, °C 96 106 106
VisokotlaËna para
Proizvodnja pare, kg/s (t/h) 60,5 (217,8) 60,44 (217,6) 60,38 (217,4)
Temperatura pare, °C 539,2 539,9 539,6
Tlak pare, bar 94,9 94,7 94,7
NiskotlaËna para
Proizvodnja pare, kg/s (t/h) 6,72 (24,2) 6,16 (22,2) 6,66 (24,00)
Temperatura pare, °C 285,2 288,6 286,9
Tlak pare, bar 10,3 10,3 10,3
Energetski pokazatelji kotla
Izlazni gubitak osjetnom toplinom dimnih plinova, % 12,75 14,55 14,47
Stupanj djelovanja kotla, % 87,25 85,45 85,53

VRELOVODNI SISTEM
Tablica 2 Mreæna voda
Osnovni podaci i karakteristiËni reæimi rada KoliËina u cirkulaciji, kg/s (m3/h) 416,67 (1500,00) 555,56 (2000,00) 555,56 (2000,00)
kombi-kogeneracijske elektrane prema Temperature -povrat, °C 52,9 65,90 87,20
toplinskoj shemi -polaz, °C 70,0 100,0 100,0
Vrelovodni zagrijaË parom 2,5 bar-a
Potroπak pare, kg/s (t/h) 9,80 (35,30) 32,44 (116,8) 11,69 (42,1)
Parametri pare - temperatura, °C 172,3 142,2 140,3
Dipl.-Ing. Damir BOÆI»EVI∆ - tlak, bar 2,5000 2,500 2,5000
Dipl.-Ing. Zdravko FUCHS Povratni kondenzat -temperatura, °C 73,000 103,0 103,00
Konzept einer neuen Anlage ZagrijaË u kotlu - zbirno
Die neue kombinierte Anlage zur Kraft- Protok mreæne vode, kg/s (t/h) 416,667 (1500,00) 555,556 (2000,00) 555,556 (2000,00)
Wärme-Kopplung besteht aus: Temperature vode -ulaz VZ, °C 52,90 65,9 87,2
- zwei Gasturbinensätzen mit einer -izlaz VZ, °C 56,00 68,0 88,3
Leistung von je 71.265 MW Snage vrelovodnih zagrijaËa
- zwei Abwärmekesseln, welche die ZagrijaË u kotlu, MJ/s 5,542 5,166 2,833
Gasturbinenabgase benutzen Vrelovodni zagrijaË parom 2,5 bara, MJ/s 24,566 75,115 27,017
(Zweidruckkessel ohne zusätzliche Ukupna snaga toplifikacije, MJ/s 30,108 80,281 29,85
Feuerung) ELEKTRANA
- einem Entnahme- ElektriËna snaga:
Kondensationsgasturbinensatz mit Plinska turbina - generator, MW 71,265 x 2 71,265 x 2 71,265 x 2
einer Höchstleistung von 66 MW. Parna turbina - generator, MW 40,7 59,8 63,8
Im Rahmen der neuen Anlage wurden Ukupno kogeneracijski blok - generator, MW 183,23 202,33 206,33
Vlastiti potroπak bloka, MW 4,19 4,29 4,48
die sämtlichen zusätzlichen
Ukupno kogeneracijski blok - prag, MW 179,04 198,04 201,85
Einrichtungen (Schmier-, Kühl-,
Proizvodnja topline:
Brennstoffversorgungssysteme u.ä.)
Industrijska para: - protok, kg/s (t/h) 38,9 (140,0) 0,0 (-) 8,3 (30,0)
sowie der Heißwasserheizkörper mit
-temperatura, °C 240 - 240
einer Leistung von 80 MW angeliefert -tlak, bar 10,00 - 10,00
und die 110- kV-Schaltanlage Toplinska snaga industrijske pare, MJ/s 113,56 - 24,33
wiederaufgebaut. Der grundlegende Toplinska snaga za grijanje, MJ/s 30,108 80,281 29,85
Brennstoff ist Erdgas, das für den Ukupna toplinska snaga bloka, MJ/s 143,668 80,281 54,18
Nennbetrieb mit beiden Podaci potroπka goriva i ekonomiËnosti
Gasturbinensätzen in einer Menge von Potroπak zemnog plina (obje PT), kg/s (m3/h kod 15°C) 8,361 (43.125)
43.125 m3/Std. bei einem Druck von Potroπak topline goriva, MJ/s 409,07
mindestens 25.5 bar oder höchstens Neto specifiËni potroπci za elektriËnu energiju bloka:
30.3 bar und der Gastemperatur von -za toplinu goriva (napomena 1), kJ/kWh 8225,2 7436,1 7295,7
179°C benötigt wird. Im Falle des -za utroπenu toplinu ciklusa (napomena 2), kJ/kWh 5336,5 5976,8 6329,5
Gasmangels wird für den Stupanj djelovanja bloka (na pragu), % 78,26 67,99 62,47
Gasturbinenbetrieb das extraleichte Energetski pokazatelji plinske turbine:
Heizöl in einer Menge von 50 m3/Std. Bruto specifiËni potroπak topline goriva, kJ/kWh 10332,9
für beide Turbinen und bei einem Stupanj djelovanja (na generatoru), % 34,84
Druck von 3,46-6,0 bar benutzt. Ukupni elektriËni stupanj djelovanja - neto, % 44,14 48,54 49,38

73
5/2000
Josip VUKSAN, dipl.ing.
Æeljko STARMAN, dipl.ing. TE-TO, Zagreb

SUSTAV VO–ENJA
KOMBI-KOGENERACIJSKE ELEKTRANE
P ri planiranju sustava voenja kombi-
kogeneracijskog bloka u TE-TO Zagreb
vodilo se raËuna o sloæenosti postrojenja,
o zahtjevu za minimiziranjem broja poslu-
æitelja, zahtjevanoj velikoj pouzdanosti,
raspoloæivosti te posebno o sigurnosti
postrojenja.
Sustav voenja koji predstavlja i djeluje
kao jedna cjelina, koja vodi i nadzire rad
cijelog postrojenja sastoji se iz slijedeÊih
podsustava (dijelova):
• Sustav voenja plinskih turboagregata,
MARK V, proizvoaË GE (General electric,
USA) - il. 1.
• Sustav voenja parne turbine, TURBO-
TURN, proizvoaË ABB, ©vicarska - il. 2.
• Pojedini zasebni sustavi voenja manjih
funkcionalnih cjelina (“black boxes”)
• Sustav voenja elektriËnog dijela postro-
jenja, proizvoaË ISKRA SYSEN
• DCS (Distributed control system) kao
centralni sustav voenja i nadzora cijelog
postrojenja, TELEPERM XP, proizvoaË
SIEMENS, USA - il. 3.
Blok shema cijelog primjenjenog su-
stava voenja dana je na il. 4.
Ugovorom je definirano, πto i primje-
njeni sustav omoguÊava, da postrojenje
ima tri naËina rada - starta:
1. automatski
2. poluautomatski
3. ruËno-daljinski
Osnovne znaËajke primjenjenog susta-
va su:
• mikroprocesorska baza
• komunikacija posluæitelj-sustav preko
zaslona
• maksimalna pouzdanost i raspoloæivost
primjenjenom koncepcijom redundancije
(zalihosti)
• sinkroniziranost rada svih pojedinih na-
vedenih sustava primjenom centralnog
sata
• koriπtenje “ETHERNET linka” za meu-
sobnu komunikaciju pojedinih podsustava
• protokoliranje, arhiviranje podataka
• automatsko dokumentiranje

Ilustracija 3
DCS (Distributed control system) kao centralni sustav
voenja i nadzora cijelog postrojenja, TELEPERM XP,
proizvoaË SIEMENS, USA.

Ilustracija 1
Sustav voenja plinskih
turboagregata, MARK V,
proizvoaË GE (General
electric, USA).

Ilustracija 2
Sustav voenja parne turbine, TURBO-
TURN, proizvoaË ABB, ©vicarska.

74
5/2000
TE-TO, Zagreb
Ilustracija 4
Blok shema sustava voenja

75
5/2000
Dominic NEMO, dipl.ing. TE-TO, Zagreb
OPTIMALNA ELEKTROENERGETSKA RJE©ENJA KKE,
REKONSTRUKCIJA I PRO©IRENJE
RASKLOPNOG POSTROJENJA 110 kV
Na jednopolnoj shemi prikljuËka dvaju plinskih i jednog parnog
agregata (il.1) prikazana su optimalna funkcionalna rjeπenja.
Ugraena VN/SN/NN elektrooprema, ureaji i naprave kao i nivo
tehniËke izvedbe cijelog projekta, predstavljaju najsuvremenija,
visokouËinska, tehniËko-tehnoloπka dostiguÊa u energetici,
respektirajuÊi relevantne hrvatske norme, europsku praksu i
preporuke UCTE-a, kao i zahtjeve za elektroenergetski sustav
Hrvatske. Elektroenergetska oprema, naprave i ureaji
isporuËeni su i montirani u cijelosti. Preostali radovi sastoje se u
oæiËenju upravljanja, mjerenja, signalizacije, relejne zaπtite i
udeπenju iste, te ispitivanju i puπtanju u probni pogon.
76
5/2000
Jednopolna elektriËna shema
Prvobitni prijedlog elektriËne jedno-
polne sheme doæivio je mnoge izmjene i
zavrπio na trinaestoj reviziji.
Kratak opis elektroenergetske opreme:
• Blok-transformatori opremljeni su regu-
lacijskom preklopkom koja nije bila
predviena prvobitnim rjeπenjem, a koja
omoguÊava promjenu napona pod opte-
reÊenjem transformatora.
• Meuveza parogeneratora i blok-tran-
sformatora ostvarena je oklopljenim, fazno
pregraenim sabirnicama,
• Meuveza generatora plinske turbine do
generatorskog prekidaËa ostvarena je
oklopljenim, fazno nepregraenim sabirni-
cama, a od generatorskog prekidaËa do
blok-transformatora i transformatora vla-
Ilustracija 1
KonaËna jednopolna shema
KKE TE-TO Zagreb
 TE-TO, Zagreb
stite ostvarena je jednofazno oklopljenim ZNA»AJKA JEDINICA PLINSKI AGREGAT PARNI AGREGAT
sabirnicama.
ProizvoaË GEC - USA KonËar-GIM
• Transformatori vlastite potroπnje plinskih
agregata dimenzionirani su za napajanje Tip 7A6 TEWAC S2146-2
vlastite potroπnje uz moguÊnost dodatnog Nazivna prividna snaga MVA 90 80
optereÊenja od 14 % iznad nazivne snage Nazivna djelatna snaga MW 76,5 68
u trajanju od 75 s, a koji sluËaj se koristi Nazivna jalova snaga MVAr 48 42
za start plisko-turbinskih agregata odno- Nazivni napon kV 11,5±5% 10,5±5%
sno napajanje statiËkog frekventnog Nazivna struja A 5322 4399
pretvaraËa (SFC).
Nazivni faktor snage p.u. 0,85 0,85
• Rasklopna postrojenja 6,3 kV izvedena
Nazivna frekvencija Hz 50 50
su u dvije nezavisne jedinice koje se u
normalnim pogonskim uvijetima napajaju Nazivna brzina vrtnje min-1 3000 3000
preko transformatorskih otcjepa vlastite Nazivni uzbudni napon V 250 195
potroπnje plinsko-turbiniskih agregata. U Nazivna uzbudna struja A 771 1005
sluËaju nuæde, odnosno pogonskog sta- Raspon frekvencije (trajno) Hz 49-51 49-51
nja obustave oba plinsko-turbinska agre- Minimalna radna frekvencija (15 min. rada) Hz 47 52
gata, postoji moguÊnost napajanja 6,3 kV
Maksimalna radna frekvencija Hz 47 52
postrojenja pomoÊu dva kabelska voda iz
polja 6,3 kV postrojenja postojeÊeg bloka- Korisnost η % 98,68 98,36
3 (ruskog bloka). Radni reæimi unutar temperaturnih ograniËenja (kont. rad)
• Dva postrojenja 6,3 kV meusobno su - kapacitivni cos ϕ pri 100 % nazivne djelatne snage 0,95 0,85
povezana prekidaËem za automatsko- - induktivni cos ϕ pri 20 -1 00 % nazivne djelatne snage 0,95 0,85
besprekidno meunapajanje onog 6,3 kV Kratkospojni omjer p.u. 0,51 0,52
postrojenja koje je ostalo bez napajanja
Vrijednost (I2 /IN )2 t p.u. 20 20
zbog nestanka napajanja sa jednog od
Maksimalna temperatura rashladnog zraka °C 40 40
otcijepa transformatora vlastite potroπnje.
• Preko dva 6,3 kV postrojenja napajaju • Na dva 0,4 kV otcijepa spojena su i dva Tablica 1
se pet postrojenja 0,4 kV pomoÊu Ëetiri Usporedna tablica podataka
ureaja za besprekidno napajanje 230
plinskih i parnog
transfomatora 6,3/0,4 kV, direktno se VA~. PunjaËi baterija dimenzionirani su turbogeneratora
napajaju dva izolaciona transformatora za tako da mogu istovremeno puniti baterije
napajanje statiËkih frekventnih pretvaraËa, na koje su trajno prikljuËeni i sve potro-
tri transformatora za napanje uzbuda sva πaËe 220 VD= u kombiniranom bloku.
tri generatora, dva VN elektromotora za • Razvodni ormar (MCC) elektromotora
pogon pumpi rashladne vode zatvorenog crpki za lako specijalno loæivo ulje, napaja
ciklusa, dva VN elektromotora za kompre- se takoer sa razine 0,4 kV za potrebe
sore za rasprπivanje zraka, Ëetiri VN prepumpne stanice novog spremnika
elektromotora napojnih pumpi vode. kapaciteta 5000 m3 priËuvnog goriva za
• Naponska razina 0,4 kV podijeljena je plinske agregate
na dvije grupe 0,4 kV postrojenja koja se
napajaju preko spomenuta Ëetiri transfor- POGONSKI STROJEVI
matora 6,3/0,4 kV, πto omoguÊava Generatori plinskih turbina
priËuvno napajanje (redundancy) za sluËaj Generatore plinskih turbina proizveo je
kvara na jednom od istih. Na jednu od General Electric, SAD, tip: 7A6 TEWAC.
spomenutih grupa, pomoÊu prekidaËa, • Nazivna radna snaga generatora plin-
spojeno je 0,4 kV postrojenje za nuæno skoturbinskog agregata je 76,5 MW.
(sigurnosno) napajanje. U sluËaju potpu- Dominic NEMO, B.Sc.(El.Eng.)
• Nazivni linijski napon na stezaljkama: Optimum Electric Power Solutions
nog nestanka napajanja naponske razine 11,5 kV in the CCCPP of Zagreb Heat and
0,4 kV, ukljuËuje se automatski-bespre- • Nazivna linijska struja: 5322 A Power Plant (TE-TO)
kidno diesel agregat koji odræava nuæno • Opseg regulacije generatorskog napo- Rebuilding and Extension of
110 kV Switch Plant
napajanje vitalne mikroprocesorske opre- na: ± 5% of TE-TO Zagreb
me upravljanja (DCS "Teleperm-XP", • Nazivni faktor snage: 0,85 p.u. The high-voltage, medium-voltage and low-
ECMS "In Touch SCADA"), signalizacije, • Nazivna brzina vrtnje: 3000 min-1 voltage electrical equipment and devices
mjerenja, uljnih pumpi, motora reduktora • Korisnost: ± 98,68% installed, including the technical level of project
execution, represent the most up-to-date,
za prekretanje turbine, nuæne rasvjete. highly efficient technical and technological
• Preko 0,4 kV postrojenja napajaju se Generator parne turbine achievements of the power industry,
razvodni ormari upravljanja i zaπtite ProizvoaË: KonËar-GIM tip S2146-2 respecting all relevant Croatian standards, the
European practices and UCTE recommenda-
pripadnih elektromotornih pogona (MCC) • Nazivna radna snaga generatora plin-
tions, as well as the requirements of Croatia’s
uz parni i plinske turboagregate, razvodi skoturbinskog agregata: 68 MW electric power system.
elektromotora (MCC) kotlova na otpadnu • Nazivni linijski napon na stezaljkama: The electric power equipment and devices
toplinu 1 i 2, razvodni ormari razvoda 10,5 kV have been supplied and installed completely.
The remaining works include wiring of control,
postrojenja zajedniËke potroπnje (Balance • Nazivni linijska struja: 4399 A measuring and signalling devices, relay
of plant-BOP), napajaju se dva ispravljaËa/ • Opseg regulacije generatorskog napo- protection and its adjusting and testing and
punjaËa baterija 220 V =. na: ± 5% test run.

77
5/2000

Dipl.-Ing. Dominic NEMO
Optimale Starkstromlısungen im
Heizkraftwerk Zagreb (TE-TO)
Wiederaufbau und Erweiterung
der 110-kV-Schaltanlage des
Heizkraftwerks Zagreb
Die installierten elektrischen
Hochspannungs-, Mittelspannungs- und
Niederspannungseinrichtungen und -
geräte sowie das Niveau der technischen
Ausführung des ganzen Projekts stellen
die modernsten technischen und
technologischen Errungenschaften der
Energiewirtschaft dar, wobei die
relevanten kroatischen Normen, die
europäische Praxis und die Empfehlungen
von UCTE sowie die Anforderungen des
Stromversorgungsnetzes in Kroatien
beachtet wurden. Die
Starkstromausrüstung. Einrichtungen und
Geräte sind völlig ausgeliefert und
montiert. Die restlichen Arbeiten
umfassen die Verdrahtung von Steuer-,
Meß- und Signaleinrichtungen, des
Relaisschutzes und die Einstellung
desselben, sowie die Prüfung und den
Probebetrieb.
Ilustracija 2
Panoramski pogled na
rasklopno postrojenje 110 kV .
78
5/2000
TE-TO, Zagreb
• Nazivni faktor snage: 0,85 p.u.
• Nazivna brzina vrtnje: 3000 min-1
• Korisnost: 98,36%
Usporedna tablica podataka plinskih i
parnog turbogeneratora:
Uzbuda generatora
plinskih turbina
StatiËka uzbuda, samouzbudnog tipa
- proizvodnje General Electric tip EX 2000
s brzim odzivom i moguÊnoπÊu forsiranja
1,6 x Iun. Brzi odziv i velika inercija genera-
tora daje ovom sustavu odliËne karakte-
ristike prijelazne stabilnosti.
Uzbuda generatora
parne turbine
Uzbuda je statiËka, samouzbudnog
tipa proizvodnje KonËar-INEM.
Uzbuda se sastoji od dvostrukog
digitalnog regulatora napona, tiristorskog
usmjerivaËa, prekidaËa za razbuivanje,
prenaponske zaπtite na istosmjernoj stra-
ni, sklopa za poËetno uzbuivanje preko
akumulatorske baterije 220 V=, zaπtite od
nestanka impulsa na tiristorskom mostu,
zaπtite od dozemnog spoja rotora te
ostalom opremom za upravljanje mjerenje
i signalizacju smjeπtene u ormarima
sustava uzbude.
Generatorski prekidaËi
Generatorski prekidaËi, proizvodnje
General Electric - SAD, pridruæeni su
samo plinskim agregatima, a nalaze se u
posebnim generatorskim pomoÊnim kon-
tejnerima uz same generatore. Nazivnih su
struja 4700 A i napona 13,8 kV, a sluæe
za ukljuËenje generatora i sinkronizaciju na
mreæu te iskljuËenje u sluËaju kvara. Moæe
se upravljati lokalno i daljinski s indika-
torom poloæaja prekidaËa.
Generatorski oklopljeni spojni
vodovi sa zvjezdiπtem
• Veza izmeu generatora i generatorskog
prekidaËa ostvarena je trofazno okloplje-
nim fazno nepregraenim vodom pro-
izvodnje General Electric - SAD, a od ge-
neratorskog prekidaËa do generatorskog
transformatora i transformatora vlastite
potroπnje jednofazno oklopljenim vodo-
vima proizvodnje Delta Unibus - SAD.
• Zvjezdiπte generatora spojeno je sa ze-
mljom preko transformatora za uzemljenje
nultoËke koji ima otpor u sekundarnom
krugu i smjeπteno je u posebnom kuÊiπtu
pokraj generatora.
• Kod parnog agregata veza izmeu ge-
neratora i generatorskog transformatora
naËinjena je trofazno oklopljenim fazno
pregraenim vodom proizvodnje Techni-
bus - SAD.
Blok-transformatori
• Blok-transformatori proizvodnje su
KonËar - Energetski transformatori.
• Opremljeni su regulacijskom preklop-
kom za regulaciju napona pod optere-
Êenjem.
• Prijenosni omjer parnog agregata je 115
± 8x1,25%/10,5 kV.
• Prijenosni omjer plinskih agregata je 115
± 8x1,25%/11,5 kV.
• Nazivna snaga je 85 MVA, grupa spoja
YNd5, hlaenje ONAN/ONAF1/ONAF2
(51/68/85 MVA) s naponom kratkog spoja
uk=10% kod 64 MVA.
SUSTAV VLASTITE
I OP∆E POTRO©NJE
Transformatori za pokretanje
Izolacioni transformatori za pokretanje
plinskih turbina nominalne su snage 2,5/
1,25/1,25 MVA, suhe izvedbe, trona-
motni, prijenosnog omjera 6,3 / 2,08/2,08
kV, grupe spoja Dd0y1, za svaki agregat
posebno, proizvodnje Virginia transformer
corp. (SAD).
Uzbudni transformatori
Uzbudni transfomatori plinskih agre-
gata nominalne su snage 500 kVA, suhe
izvedbe, grupe spoja Yd1, prijenosnog
omjera 6,3/0,35 kV, proizvodnje General
Electric, a parnog agregata 630 kVA suhe
izvedbe namota zalivenog u smolu,
prijenosnog omjera 6,3 / 0,33 Kv, grupe
spoja Dy5 proizvodnje TRASFOR SA
(©vicarska).
Transformatori vlastite potroπnje
Transfomatori vlastite potroπnje pro-
izvodnje su KonËar-Distributivni i specijalni
transformatori (D&ST), Tip 9NTBN7000-

24 i nisu opremljeni regulacijskom pre-
klopkom za regulaciju napona pod opte-
reÊenjem. Prijenosni omjer 11,5 ±2x2,5%/
6,3 kV. Nazivna snaga je 7 MVA, grupa
spoja Dd0, hlaenje AN-zrakom prirodno
s naponom kratkog spoja uk=5,8%.
Transformatori 6,3/0,4 kV
Prijenos energije s naponske razine 6,3
kV na 0,4 kV ostvaruje se pomoÊu 4
transfomatora, suhe izvedbe, prirodno
hlaenim, proizvodnje KonËar-Distributivni
i specijalni transformatori (D&ST), nazivne
snage 1500 kVA, nazivnog napona
kratkog spoja u k=5,7%, grupe spoja
Dyn5.
RASKLOPNO POSTROJENJE
110 kV TE-TO ZAGREB
ZnaËajke rasklopnog
postrojenja 110 kV
Radovi na Rasklopnom postrojenju
110 kV TE-TO Zagreb zapoËeli su 01. lip-
nja, 1999.g. i zavrπeni 22. listopa-
da,1999.g., kada je puπteno u probni
pogon, te nakon tehniËkog pregleda u
rujnu 2000.g. i ishoenja uporabne
dozvole puπteno u stalni radni pogon.
Rekonstrukcija je u potpunosti izve-
dena na zadovoljavajuÊi naËin u opsegu
iznad oËekivanog i ugovorom planiranog
opsega bez dodatnih troπkova, a pro-
πirenje RP sa nova tri generatorska polja
izvrπeno je do nivoa instalacije, montaæe,
TE-TO, Zagreb
probnog pogona ukupne primarne i
sekundarne opreme.
Od izuzetnog znaËaja je zamjena svih
starih-dotrajalih armiranobetonskih porta-
la s ËeliËno-reπetkastom konstrukcijom i
zamjena sabirnica od bakrenih uæadi s
cijevnim sabirnicama po Ëitavom rasklop-
nom postrojenju (il. 2).
Osim cijevnih sabirnica na cijelom 110
kV rasklopnom postrojenju instalirani su i
novi potporni izolatori i novi sabirniËki ras-
tavljaËi na elektromotorni pogon za polja
0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 18, 10, 11.
Montirana je primarna (KonËar) i se-
kundarna elektrooprema ukljuËujuÊi relejni
kontejner s opremom za upravljanje,
nadzor i zaπtitu novih generatorskih polja
1, 4 i 18, te spojnog polja 0.
U Relejnom kontejneru nalaze se Ëetiri
upravljaËka ormara novim poljima (1, 4 i
18) i spojnim poljem (0), te upravljaËkim
ormarima u istim poljima za lokalno
upravljanje. UpravljaËki ormari opremljeni
su najsuvremenijom ABB-ovom opremom
od strane projktanta i izvoaËa Telenerg
d.o.o. (ex. ISKRA SYSEN) (il. 3), a koja
ukljuËuje programabilne mikroprocesor-
ske jedinice za upravljanje, zaπtitu, mjere-
nje i signalizaciju, te sustav za bespre-
kidno napajanje 220 V istosmjernim i 400/
230 V izmjeniËnim naponom (Energo-
Beren), podræavane softverskim paketom
“In Touch SCADA, Ëime je osigurana ma-
Ilustracija 3
UpravljaËke razine 110 kV poljem u
KKE TE-TO Zagreb
ksimalna pogonska sigurnost i fleksibil-
nost, te povezivanje sa nadreenim DCS-
sustavom voenja (Teleperm XP-Siemens
Westinghouse-SAD).
Upravljanje s RP 110 kV omoguÊeno
je s Ëetiri nivoa. Najviπi stupanj upravljanja
je iz polja RP 110 kV, zatim iz Relejnog
kontejnera, iz Centralne elektro-komande
i modemskom vezom preko Nacionalnog
dispeËerskog centra (TS Tumbri).
Uzemljenje i gromobranska
instalacija
ProraËunom novih kratkospojnih i
dinamiËkih prilika na mreæi uvjetovalo se
polaganje nove mreæe uzemljivaËa (2x120
mm2) i Cu sondi i povezivanje sa starom,
postojeÊom mreæom uzemljivaËa (2x70
mm 2), kao i rekonstrukcija i proπirenje
gromobranske instalacije postavljanjem i
rasporedom novih gromobranskih
hvataljki.
Diferencijalna zaπtitna sabirnica
(DZS) i zaπtita od zatajivanja
prekidaËa (ZZP)
Diferencijalna zaπtita sabirnica (DZS) i
zaπtita od zatajivanja prekidaËa (ZZP)
KonËar-INEM, tip RSX2A, oposobljena je
i puπtena u probni pogon nakon opseænih
ispitivanja (funkcionalnih, sekundarnih i
primarnih) te podeπenja prema prora-
Ëunima od strane Telenerg d.o.o. (ex.
ISKRA SYSEN) Zagreb.
79
5/2000
Jakov DUL»I∆, dipl.ing. TE-TO, Zagreb

POSTROJENJE ZA TEKU∆E GORIVO

KOMBI-KOGENERACIJSKE ELEKTRANE
Jakov DUL»I∆, B.Sc.(Mech. Eng.)
Liquid Fuel Plant for 200 MWe
Da bi se ostvarila pogonska sigurnost rada kombi-kogeneracijske CCCPP in Zagreb Heat and Power
Plant (TE-TO)
elektrane (KKE), koja kao osnovno gorivo koristi prirodni plin, In order to ensure operating reliability of the
a zamjensko gorivo loæivo ulje, za sluËaj poremeÊaja u dotoku 200 MWe CCCPP that uses natural gas as the
basic fuel and fuel oil as a substitution, a liquid
prirodnog plina izgraeno je postrojenje za tekuÊe gorivo. fuel plant has been constructed in case that
natural gas supply would be disrupted. The
Postrojenje se sastoji od spremnika za skladiπtenje lakog plant consists of a tank for special light fuel oil
with a storage capacity of 5,000 m3 including
specijalnog loæivog ulja (LSLU) kapaciteta 5 000 m3 s pomoÊnom the auxiliary equipment and a pumping station
(Fig. 1). The tank has been dimensioned for the
opremom i istakaliπtem (il. 1). Spremnik je dimenzioniran za continuous full operation of the CCCPP.
neprekidni puni pogon KKE od 120 sati.
Dipl.-Ing. Jakov DUL»I∆
Fl¸ssigbrennstoffanlage im 200-MWe
-Heizkraftwerk Zagreb (TE-TO)
Um die Betriebssicherheit des Heizkraftwerkes

K od rada KKE na plin, postrojenje za po-

gon na loæivo ulje nalazi se u stalnoj pri-
pravi za pogon “stand-by” i automatski
nosnu opremu za rad u sigurnosnoj zoni
2. Odvodnja pumpno-prepumpne stanice
povezana je na postrojenje za separaciju
mit einer Leistung von 200MWe, in dem Erdgas
als Haupt- und das Heizöl als Ersatz-
brennstoff gebraucht werden, gewährzuleisten,
se ukljuËuje kod poremeÊaja dotoka plina. nauljenih voda. wurde für den Fall der Störungen in
Erdgasversorgung eine Flüßigbrennstoffanlage
Nakon stabilizacije dotoka plina, KKE se Protupoæarna zaπtita projektirana je i ausgebaut. Die Anlage besteht aus einem
prevodi u pogon na plin upravljanjem iz izvedena prema Pravilniku o zapaljivim Behälter von 5.000 m3 für Lagerung des
komande KKE. tekuÊinama (NN 54/99) i provodi se speziellen extraleichten Heizöls einschließlich
der Hilfsgeräte und der Pumpenstation
Postrojenje za tekuÊe gorivo (LSLU) hlaenjem spremnika za sluËaj poæara, (Abb. 1). Der Tank wurde für den
sastoji se od: protupoæarne zaπtite istakaliπta i pre- kontinuierlichen vollen Betrieb des
• spremnika volumena 5000 m3 s beton- pumpno-pumpne stanice sa stabilnim i Heizkraftwerkes dimensioniert.
skom tankvanom prijenosnim PP ureajima te vodom iz PP
• istakaliπta LSLU, interpoliranog unutar hidranata.
postojeÊeg sjevernog istakaliπta mazuta Izvedba i oprema postrojenja za skladi-
• prepumpno-pumpne stanice LSLU πtenje tekuÊeg goriva za kombi-kogenera-
Ilustracija 1
• instalacije za protupoæarnu zaπtitu cijsku elektranu temeljeno je na visokim Pogled na spremnik lakog
• strojarskih i elektro instalacija. standardima zaπtite okoliπa i zaπtite od specijalnog loæivog ulja (LSLU)
Spremnik LSLU lociran je na temelju poæara. 5000 m3 i prepumpnu stanicu
postojeÊeg spremnika mazuta, koji je
demontiran zbog istroπenosti korozijom.
Spremnik je ËeliËni, zavareni, vertikalni s
fiksnim krovom. Korisni volumen je 5000 m3,
unutarnji promjer je 24 m, a visina 12 m.
Krov spremnika je samonosiva kupola, a
podnica je dvostruka s kontrolom vaku-
uma. Tankvana je cilindriËna, betonska
unutarnjeg promjera 28 m i visine 9,6 m.
Istakaliπte vagona cisterni interpolirano
je na postojeÊem istakaliπtu vagona
cisterni mazuta sjeverno od spremnika.
Istakanje vagona cisterni LSLU moguÊe je
na dva kolosijeka i to tako πto su istakaËka
mjesta LSLU smjeπtena izmeu istakaËkih
mjesta mazuta. Odvodnja istakaliπta
povezana je na postrojenje za separaciju
nauljenih voda.
Prepumpno-pumpna stanica LSLU je
zatvoreni objekt s dobrom prirodnom
ventilacijom. U stanici su smjeπtene dvije
pumpe za punjenje spremnika i dvije
pumpe za opskrbu plinskih turbina LSLU.
Pumpe imaju potrebnu prateÊu i sigur-

80
5/2000

N ovoizgraena dionica VT plinovoda od
P» Ivanja Reka do PMRS Zagreb-Istok
projektirana i izvedena za dobavnu
koliËinu od 60 000 m3/h i radni tlak 50 bar
zajedno s postojeÊom dionicom VT
Plinovoda od PMRS Zagreb-Istok do TE-
TO Zagreb (II dionica) u vlasniπtvu Grad-
ske plinare Zagreb Ëine jedinstveni tran-
sportni sustav dobave prirodnog plina za
potrebe nove kombi-kogeneracijske elek-
trane i potpuno zadovoljavaju postavljene
zahtjeve za koliËinom plina za potrebe
TE-TO Zagreb. Investitor projekta je
Hrvatska elektroprivreda d.d., Pogon
TE-TO, Zagreb koji je s IzvoaËem radova
Monting d.d. iz Zagreba, ugovorio posao
na naËelu “kljuË u ruke”.
Za gradnju navedene I. dionice VT
plinovoda dobivena je lokacijska i
graevna dozvola od Gradskog ureda za
graditeljstvo, stambene i komunalne
poslove, promet i veze pa se nakon
odræanog tehniËkog pregleda uskoro
oËekuje i uporabna dozvola. U nedostatku
domaÊih propisa, a na osnovu zahtjeva
MUP-a, projektiranje i izgradnja plinovoda
veÊim dijelom obavljena je u skladu s
propisima sadræanim u smjernicama
DVGW. VT plinovod, zapoËinje spojem na
plinsku blokadnu stanicu kod P» Ivanja
Reka. Od tog polaziπta plinovod se
sjeverno od autoceste proteæe prema
zapadu zajedno s postojeÊim koridorom
cjevovoda INA Naftaplina i zavrπava
ruËnom sekcijskom slavinom NO 500
ugraenom ispred spoja sa II. dionicom
plinovoda na parkiraliπtu kod pogona
DIOKI (prije Etilen).
Plinovod je izraen od uzduæno zava-
renih ËeliËnih cijevi dimenzija ø 508 x 8,8
mm. Materijal cijevi je L290NB prema EN
10 208-2, a odgovara staroj oznaci StE
290.7 prema DIN 17 172. Sve cijevi su
isporuËene tvorniËki predizolirane s viπe-
slojnom oblogom od epoksi-premaza,
vezivnog sredstva i glatkog nanosa PE
obloge prema DIN 30 670. Mjesta mije-
njanja smjera plinovoda rjeπavana su
ugradnjom tvorniËkih lukova izraenih
toplim savijanjem s radijusom R=5D,
radiliπnim lukovima s radijusom savijanja
Rmin = 40D te s elastiËnim savijanjem cijevi
uz dozvoljeni polumjer savijanja.
Polaganje plinovoda izvoeno je
dvjema metodama: polaganje u iskopani
jarak te prolaz plinovoda umetanjem u
zaπtitnu cijev.
Zavarivanje cjevovoda izraeno je
prema atestiranim postupcima te s atesti-
ranim zavarivaËima. Ispitivanje zavarenih
spojeva izvoeno je bez razaranja i to
radiografijom u opsegu od 100%. Dijelovi
cjevovoda koji nisu obloæeni tvorniËkom
izolacijom, kao πto su mjesta zavara,
TE-TO, Zagreb Damir PILKO, dipl.ing.
VISOKOTLA»NI PLINOVOD
Za pogon plinskoturbinskih agregata nove kombi-kogeneracijske
elektrane koja je u zavrπnoj fazi graenja na lokaciji TE-TO Zagreb,
KuπevaËka bb, potrebno je osigurati prirodni plin u koliËini od
43125 mN3/h i pretlaka od 25,5 do 30,3 bar na prirubnici plinske
turbine. S obzirom da se postojeÊom raspoloæivom koliËinom
prirodnog plina iz opskrbe u TE-TO Zagreb ne bi mogli zadovoljiti ovi
zahtjevi izgraena je potpuno nova dionica VT plinovoda
NO 500 mm od P» Ivanja Reka do plinsko-mjerno redukcijske
stanice (PMRS) Zagreb-Istok u Æitnjaku kod bivπeg pogona INA-
Etilen, a danas DIOKI.
zaπtiÊeni su izolacijskom manæetom za Damir PILKO, B.Sc.(Mech.Eng.)
zaπtitu od korozije. Nakon obavljenih High Pressure Gas Piping
For the operation of the gas turbine blocks of
montaæno-zavarivaËkih radova na VT pri- the new combined cycle cogeneration power
stupilo se ËiπÊenju cjevovoda te izvoenju plant which is currently at the final stage of
tlaËne probe - (stress test) s vodom kao construction at the site of the Zagreb Heat and
Power Plant, KuπeveËka bb, it is necessary that
ispitnim medijem. Prilikom izvoenja on the gas turbine flange 43,125 mn3/h of
“stress testa” ispitni tlak je iπao do iznosa natural gas at an overpressure between 25.5
pri kojem se dostiæu vrijednosti minimalne and 30.3 bar are provided. Due to the fact that
granice razvlaËenja ugraene cijevi. Svrha the existing amount of natural gas available
from the supply of the Zagreb Heat and Power
provedenog “stress testa” je uklanjanje Plant cannot satisfy these needs a completely
zaostalih naprezanja nakon zavarivanja. new section of the high pressure gas piping
Nakon uspjeπno zavrπene tlaËne probe with the NO 500 mm from Ivanja Reka to the
Zagreb-East gas measuring reduction station
obavljeno je suπenje plinovoda nakon (PMRS) at Æitnjak near the former INA-Etilen
Ëega se plinovod moæe napuniti plinom. plants, presently DIOKI, has been constructed.
Navedeno ËiπÊenje, tlaËnu proba (stress
test) i suπenje plinovoda izvela je tvrtka Dipl.-Ing. Damir PILKO
Hochdruckgasrohrleitung
RAS iz NjemaËke specijalizirana za takvu Für den Betrieb der Gasturbinensätze im neuen
vrstu poslova uz prisustvo ovlaπtenog TÜV Kraft-Wärme-Kopplungs-Kraftwerk, das sich
inspektora. Osim pasivne zaπtite, plinovod gerade im Endstadium der Errichtung auf dem
Gelände des Heizkraftwerks Zagreb, KuπeveËka
je zaπtiÊen i aktivnom zaπtitom od bb befindet, ist es notwendig, auf der Flansche
korozije, tj. katodnom zaπtitom i zaπtitom der Gastubine das Erdgas in einer Menge von
od utjecaja elektroenergetskih sustava. 43.125 mn3/Std. und mit einem Überdruck
Plinovod je u cijelosti zavrπen, prove- zwischen 25,5 und 30,3 Bar sicherzustellen.
In Anbetracht der Tatsache, daß die
den je uspjeπno i tehniËki pregled te Êe se bestehende verfügbare Menge des Erdgases
nakon izdavanja uporabne dozvole od aus der Versorgung des Heizkraftwerks Zagreb
nadleænog organa pustiti u pogon. diesen Erfordernissen nicht entsprechen kann,
wurde eine völlig neue Etappe der
Hochdruckgasrohrleitung NW 500 mm von
Ivanja Reka bis zur Gasmeß- und
Gasreduzierstation Zagreb-Ost auf Æitnjak beim
ehemaligen Betrieb von INA-Etilen, heute DIOKI,
errichtet.
Ilustracija 1
Poloæeni plinovodi
neposredno prije
zatrpavanja na
dionici trase od
stac. 1+200 do
1+500 km.
81
5/2000
Zvonko KRU©LIN, ing. TE-TO, Zagreb

ZA©TITA N a taj naËin smanjit Êe se broj sati rada

postojeÊih ekoloπki manje prihvatljivih
jedinica koje kao gorivo najviπe koriste
teπko loæivo ulje - mazut. Kombi-koge-
neracijsko postrojenje kao osnovno gorivo
hnoloπke mjere zaπtite od buke. Na usise
zraka, ispuhe dimnih plinova i ventilaciju
ugraeni su priguπivaËi buke, a zidovi i
krov glavne pogonske zgrade izraeni su
od specijalnih sendviË-ploËa s ugraenom

OKOLI©A koristi prirodni plin a samo u sluËaju nuæde

TE-TO Zagreb jedno je od
najsloæenijih, a po instaliranoj
elektriËnoj i toplinskoj snazi
spada u najveÊa energetska
postrojenja u HEP-u.
U tako velikom i sloæenom
postrojenju briga za zaπtitu
okoliπa sve je izraæenija.
Izgradnjom i puπtanjem u rad
kombi-kogeneracijske
elektrane (blok K) dobivamo
proizvodnju energije iz
postrojenja koje koristi prirodni
plin, ekoloπki prihvatljivo
gorivo.
lako specijalno loæivo ulje s minimalnim
udjelom sumpora. Vrlo visok stupanj
djelovanja koji se kreÊe do 80% i uz sve
dosad navedene Ëinjenice dovest Êe do
smanjenja optereÊenja okoliπa emisijom u
zrak. Emisije u zrak biti Êe ispod graniËnih
vrijednosti (GVE) takvih postrojenja dozvo-
ljenih Uredbom o graniËnim vrijednostima
emisija oneËiπÊujuÊih tvari u zrak (NN 140/
97) GVE za NOX = 50 ppm, CO = 45 ppm;
stvarne emisije NOX = 25 ppm, CO = 15
ppm. Za kontinuirani nadzor emisija, a u
skladu s navedenom uredbom ugraeni
su najsuvremeniji sustavi proizvodnje firme
SICK direktno u struju dimnih plinova (in
situ) na izlazne dimnjake svakog kotla
utilizatora posebno. Ureaji Êe mjeriti CO,
SO2, NOx i dimni broj (zacrnjenje), a rezul-
tati mjerenja bit Êe obraeni i pohranjeni
u sustavu s moguËnoπÊu prijenosa poda-
taka u sustav praËenja emisija na nivou
Grada Zagreba i πire. Utjecaj buke na
okoliπ odreeno je Zakonom o zaπtiti od
buke (N.N. 17/90) i Pravilnikom o najviπim
dopuπtenim razinama buke u sredini u
kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90). U
skladu sa tim Pravilnikom u projektiranju i
izgradnji primijenjene su graevinske i te-
toplinskom anti-zvuËnom izolacijom. Upo-
trebom ovih mjera buka na ogradi kruga
pogona TE-TO neÊe prekoraËiti vrijednost
od 45 dB(A) noÊu i 55 dB(A) danju. U
unutarnjim prostorima zgrade upotrebom
izolacijskih barijera razina buke neÊe
prekoraËiti vrijednost 85 dB(A) na udalje-
nosti 1,5 m od povrπine izvora buke.
Plinska kogeneracijska elektrana neÊe
izazivati hidroloπke promjene. Hlaenje
pare u kondenzatoru, kao i hlaenje
zatvorenog ciklusa rashladne vode vrπi se
s vodom iz rijeke Save. Pritom u pot-
punosti koristi postojeÊi rashladni sustav,
to jest crpnu stanicu s proËiπÊavanjem, kao
i tlaËni i odvodni cijevovod rashladne vode.
Temperaturni prirast rashladne vode kod
punog optereÊenja tog bloka iznosi 0,15 -
0,260 K, πto je daleko ispod dozvoljenog
temperaturnog prirasta (Tdop = 30 K). To je
naroËito vaæno jer dijelom odvodne ras-
hladne vode (tzv. bioloπki minimum) prihra-
njujemo jezera Savica koja su 1991. godine
proglaπena znaËajnim krajolikom s izdvoje-
nim specijalnim zooloπkim rezervatom.
Otpadne vode i vode od pranja dimnih
povrπina su vrlo male a obraivat Êe se u
postojeÊem srediπnjem ureaju za proËiπ-
Êavanje otpadnih voda.

Ing. Zvonko KRU©LIN

Umweltschutz
Das Heizkraftwerk Zagreb gehört zu den höchstkomplexen und, nach
der installierten elektrischen und Wärmeleistung, zu den grössten
Kraftwerksanlagen der Kroatischen Elektrizitätswerke (HEP). In dieser
grossen und komplexen Anlage wird das Umweltbewusstsein immer
stärker. Mit der Errichtung und Inbetriebnahme der Kraft-Wärme-
Kopplungs-Anlage (Block K) wird die Energie in einer Anlage erzeugt,
welche den umweltfreundlichen Treibstoff benutzt.

Zvonko KRU©LIN, Mech.Eng.

Environmental Protection
The Zagreb Heat and Power Plant (TE-TO) is one of the most complex
and, by its electrical and thermal performance, the greatest power
production plant within the Croatian Electric Power Industry (HEP). This
great and complex plant has been showing an ever-increasing environ-
mental awareness. The construction and putting into operation of the
combined cycle cogeneration power plant (K block) has provided energy
generated by the plant using an ecologically acceptable fuel.

HRVATSKA EL E KTROPRIVREDA D.D. Direkcija za proizvodnju, Sektor za termoelektrane, 10000 Zagreb, MiπeveËka 15a

82
5/2000