Nosive konstrukcije 1

Uvod u dimenzioniranje armiranobetonskih

presjeka

Doc. dr. sc. Ivan Kraus

ikraus@gfos.hr

Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
 Sadržaj

1) Osnovno o dimenzioniranju

2) Stanja naprezanja u AB elementima

3) Minimalna i maksimalna armatura

2
Osnovno o dimenzioniranju

3
 Što znači dimenzionirati?

Dimenzionirati znači na temelju uvjeta nosivosti odrediti dimenzije betonskog

presjeka i potrebnu površinu armature te njen položaj i raspored unutar

presjeka.

4
 Kako postaviti armaturu?

Raspored i količina armature se određuje s obzirom na raspodjelu reznih sila

duž konstrukcijskog elementa.

q:

M:

V:

5
Stanja naprezanja u AB elementima

6
 Stanja naprezanja u armiranobetonskom elementu

stanja naprezanja:

σ = fct

opterećenje
plastično

raspucano elastično

neraspucano
L/2

progib

Slika pokazuje tri različita stanja naprezanja u armiranom betonu poznata kao

stanje naprezanja I, II i III.

Dimenzioniranje AB konstrukcija se provodi s obzirom na stanje II.

7
 Stanja naprezanja u armiranobetonskom elementu
Stanje naprezanja I:

- tlačna i vlačna naprezanja su vrlo mala

- vrijedi Navierova hipoteza o linearnoj raspodjeli naprezanja po visini

presjeka

Stanje naprezanja Ia (kraj stanja naprezanja I):

- vlačna čvrstoća betona je pred iscrpljenjem

- raspodjela naprezanja po visini tlačnog dijela presjeka je linearna

- raspodjela naprezanja po visini vlačnog dijela presjeka je nelinearna

8
 Stanja naprezanja u armiranobetonskom elementu
Stanje naprezanja II:

- u vlačnoj zoni nastaju pukotine

- vlačna zona se isključuje iz nosivosti

- raspodjela tlačnih naprezanja po visini presjeka je nelinearna

Stanje naprezanja III:

- stanje neposredno pred slom

- vrlo mala visina tlačne zone presjeka (n.o. je vrlo visoko)

- raspodjela tlačnih naprezanja po visini presjeka je nelinearna

9
 Neraspucani presjek (stanje I)
F
Vrijedi do trenutka σ < fctm
σx

os simetrije
os elementa y
τxy
σy

L/2 b
Mx  y
Mx
x 
I

FL/4
M
x
Vx  Sy
F/2 Vx 
V
I b

gdje je: σx i σy normalno naprezanje (σy je zanemariv za štapaste elemente)

τxy posmično naprezanje
θ kut između osi nosača i betonskog tlačnog štapa

10
 Raspucani presjek (stanje II)

Vrijedi od trenutka σ > fctm

Naprezanja na rubovima na primjeru proste grede:

a) donji (vlačni) rub: θ = 0; τ = 0; σ1 = σ; σ2 = 0
b) gornji (tlačni) rub: θ = 90; τ = 0; σ1 = 0; σ2 = σ
c) neutralna os: θ = 45; τ = max; σ =0

σ1 i σ2 su glavna naprezanja za kut θ pri kojem je τ = 0

Tlačne trajektorije imaju oblik luka, a vlačne krivulje imaju oblik lančanice.
11
 Stanje pred slom
Primjer raspucane armiranobetonske proste grede:

vlačne
gornji pojas vertikale εc< 3,5 ‰ Fc

As·fyk
donji pojas kose pukotine εs< 10 ‰
bez pukotine od pukotine od savijanja
pukotina poprečne sile i poprečne sile

Kose potpore betona između kosih pukotina:

12
 Sprječavanje raspucavanja elementa

Armatura treba biti:

1) postavljena duž vlačnih trajektorija
2) usidrena

13
 Slučajevi naprezanja savijanjem i uzdužnom silom
U proračunu nosivosti presjeka se pretpostavlja da dijagram deformacija prolazi
kroz jednu od točaka A, B ili C.

Slučajevi i područja mogućih naprezanja:

1) +NSd s ili bez malog ekscentriciteta (potpuno iskorištena armatura)
2) MSd s ili bez +NSd (potpuno iskorištena armatura, beton dostiže
granične deformacije)
3) pretežito čisti MSd (potpuno iskorišteni armatura i/ili beton)
4) MSd s ili bez –NSd (potpuno iskorišten beton)
5) -NSd s s ili bez malog ekscentriciteta (iskorišten samo beton) 14
 Oblici sloma armiranobetonskog elementa

1) Nenadani slom preko armature (As < As,min)

2) Balansirani duktilni slom preko armature (iskorištena čvrstoća čelika,

drobljenje betona u tlačnoj zoni)

3) Slom preko betona u tlačnoj zoni zbog velike količine armature u vlačnoj
zoni

4) Slom zbog djelovanja poprečne sile:

15
Minimalna i maksimalna armatura

16
 Minimalna (potrebna) armatura

Slom slabo armiranih elemenata nastupa trenutačno. Stoga je potrebno svaki

element armirati minimalnom armaturom. Osim toga, minimalnom armaturom

se ograničava širina pukotina.

U vlačnoj zoni presjeka treba biti armature toliko da primi vlačnu silu koju prije

raspucavanja preuzima beton.

17
 Minimalna (potrebna) armatura
Za pravokutni presjek uvjet za izračun minimalne količine armature glasi:
As1,min  f yk  z  fctm  Wct

gdje je:
z  0,9  d

b  h 2 b  1,1d 
2
Wct    0,2  b  d 2
6 6
fctm  0,1 fck

iz čega slijedi: 0,022  fck  b  d

As1,min 
f yk

5,0

As1,min (cm2) 4,0

3,0

2,0

1,0

0,0
10 15 20 25 30 35 40 45
fck (N/mm2) 18
 Minimalna (potrebna) armatura

Minimalna armatura za grede i ploče prema Eurocode 2:

0,26  fctm  bt  d
As1,min   0,0013  bt  d
f yk

gdje je:
bt srednja širina vlačne zone
fctm srednja vlačna čvrstoća betona

fctm  0,3  3 fck2

Razred betona C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50

fctm (N/mm2) 1,6 1,9 2,2 2,6 2,9 3,2 3,5

19
 Minimalna (potrebna) armatura

Prema dostupnoj literaturi (Tomičić, 1996):

0,6  bt  d
As1,min   0,0015  bt  d
f yk

Usporedba minimalne armature za ugradnju u ploču debljine 20 cm i širine 100

cm za primjenu armature B500B i betona različitih razreda čvrstoće:

5,0

4,0
As1,min (cm2)

3,0

2,0
CEN, 2004
1,0
Tomičić, 1996
0,0
10 15 20 25 30 35 40 45
fck (N/mm2)
20
 Maksimalna (dopuštena) armatura

Kod jako armiranih elemenata se drobi beton u tlačnoj zoni. Stoga je potrebno

ograničiti maksimalnu količinu armature koja se ugrađuje u element.

As1,max  0,04  Ac

gdje je:

Ac površina betonskog presjeka

21
Pitanja?
Doc. dr. sc. Ivan Kraus
ikraus@gfos.hr