KIPOVI SLOBODE

Predrag Malbaša
Razgovor o slobodi uvjek nas odvede na Njegoševe stihove Spomenik je Vašemu junaštvu
Crna Gora i njena sloboda! ali i podsjeti na čuvenu anegdotu o srpskom pjesniku Simi
Panduroviću.
Krajem 1944. godine, tada prvi čovjek srbijanske policije Slobodan Penezić Krcun,
obilazio je beogradski zatvor u kojem su pored ostalih bili smješteni i viđeniji građani pod
optužbom da su sarađivali sa okupatorima. Krcun je prolazeći pored postrojenih zatvorenika
"slučajno" zastao kod poznatog srpskog pjesnika, esejiste i dramaturga Sime Pandurovića.
Kako se ti zoveš? pitao je Krcun. Ja sam Sima Pandurović, odgovorio je pjesnik. Krcun je
nastavio razgovor. Od kada si u zatvoru Panduroviću? Pjesnik je kratko odgovorio Od
oslobođenja!
Kult oslobođenja, nezavisnosti i slobode nije nigdje podignut na takav nivo poštovanja
kao u Sjedinjenim Američkim Državama. Pravo na život, slobodu i traganje za ličnom srećom
mnogi filozofi smatraju kao najbolji izraz liberalnog karaktera uređenja Amerike. Ovaj početni
dio Deklaracije nezavisnosti potpisane 4. jula 1776. godine u Filadelfiji, ali i sama Deklaracija
mogu se smatrati i univerzalnom porukom za svakog onog ko na ovoj planeti vjeruje u slobodu
pojedinca, a sam nije Amerikanac.
Deklaracija nezavisnosti osnova je i Kipu slobode koji takođe iskazuje karakter pojma
slobode u cijelom svijetu. Kip slobode, zapravo je prikaz žene koja u desnoj ruci drži buktinju,
koja je glavni simbol slobode a na njenoj lijevoj ruci se nalazi tabla na kojoj piše 4. jul 1776.
Iznad njene glave nalazi se sedam oštrica koje označavaju sedam svjetskih kontinenata.
O tome ko su bili prvi doseljenici "Novog Svijeta" i tvorci Deklaracije nezavisnosti
napisane su mnoge knjige i iznešena brojna mišljenja. Imao sam priliku da prije 5. godina, u
Wašingtonu upravo 5. jula na ovu temu slušam predavanje gospodina dr Lenola Hendersona,
profesora Univerziteta u Baltimoru.
Henderson smatra da su Američku državu formirale tri grupe ljudi, koje on naziva "sveci,
grešnici i trgovci". Prva grupa "sveci" su u Ameriku došli da bi ostvarili veće religijske slobode
nego što su ih imali u svojim zemljama. "Grešnici" su bili ona grupa ljudi koja je u Britaniji
napravila teška krivična djela i koja je odlaskom u Novi svijet imala šansu da sebe napravi
boljim osobama. "Trgovci" su u Novom svijetu vidjeli mogućnost zarade kroz trgovinu raznih
vrsta robe od kukuruza do svile. Neki od ovih "Trgovaca" tokom 17 vijeka bavili su se i
trgovinom robljem dovodeći sa Kariba milione robova.
Danas je Amerika oaza slobode za sve rase, narode i nacije, profesije i profile ali i sve
druge aspekte pojma slobode. Sloboda ideja, političkih stavova, seksualnih orijentacija, naučih
pogleda, umjetničkih kreacija i ljudske mašte stvorila je kroz ustav i zakone jednu u svijetu
jedinstvenu političku kulturu i najmoćni državni sistem na planeti. Od niza stvorenih vrijednosti
američke političke kulture danas su svakako najznačanije individualne slobode i podjela moći,
narodni suverenitet, federalizam i građanska prava.
Zato nikoga i ne čudi da će u bilo kojem dijelu Amerike na pitanje: Šta Vam je prva
asoocijaca na riječ Amerika?, od pet anketiranih Amerikanaca dobiti četiri identična odgovora
Sloboda!!
Pripremajući ovaj tekst zajedno sa nekoliko mojih prijatelja sproveo sam identičnu mini
anketu. Pitanje je glasilo: Šta Vam je prva asocijacija na Crnu Goru? i na njega je odgovorilo
oko stotinjak ljudi. Maštovitost anketiranih nije izostala i od mnoštva odgovora izdvajaju se oni
sa ambijentalnim (ljepota, priroda, more, planina), aktuelnim (nezavisnost, država, srce, ljubav,
čojstvo, čast, kriminal, mafija) i ličnim (Njegoš, Slavko, Milo) prizvukom i začuđujuće samo sa
jednim odgovorom Sloboda!