TALIJANSKA GOTIKA

- Snažna tradicija, ulazak gotičkih dekoracija u postojeći uzorak

- Freske – glavna uloga u dekoraciji prostora
- Zid – dovoljno čvrst da podržava križno-rebrasti svod iako u središnjem brodu imamo
najčešće drveno krovište
- Franjevci i dominikanci
- Arhitektura - Burgundije i cistercita
- U romanički luk umeće se šiljasti luk – rastvaranje prostora
- Samostani po uzoru na cistercitske

Sta. Maria i St. Stefano, Fossanova

- romanička forma sa
monumentalnim pročeljem,
samo što ima povećanu rozetu
koja upućuje na gotiku i šiljaste
lukove
- Unutrašnjost – trobrodnost,
snažni piloni i visoke arkade
- Zona arkada + slijepi prostor
- Maleni otvori za osvijetljenje
- Nema pretjerane dekoracije
- Masivnost ziđa
Casamari, cistercitski samostan

- križno-rebrasti svod

Ostaci samostanske crkve u Monte San Galganu

- monumentalnost pilona i dvoetažna

elevacija prostora
- Kapiteli ukrašavani rakovicama (crocket
kapiteli)
- Otvori se uvode u zonu lateralnog
osvijetljenja

Samostanska crkva Morimondo

- građena u svim raspoloživim materijalima

Sv. Franjo, Assisi

- 2 nivoa
- Giottove freske u gornjoj crkvi – ciklus života sv. Franje
- Križno-rebrasti svodovi, kontraforni sustav
- Postoje bifore u gornjem dijelu kako bi se vidjele freske
- Lebdeći kontrafori legli na oble kontrafore

- Kontrafori nemaju dekoraciju – isključivo za podržavanje zida

- Chimagne – Giottov učitelj koji je oslikao freske u apsidi i križištu

Sv. Klara, Assisi

- lebdeći kontrafori kao da grade novi bočni

brod (masivnost)
Sv. Franjo, Bologna

- franjevački samostan
- Opeka
- Lebdeći kontrafori kod apside, ali opet masivni – funkcija (statika) jedina bitna
- 2 etažnost – arkade + prozori
- Jednostavni piloni

Sta. Maria Novella, Firenza

- vanjski plašt + unutrašnjost – polikromnost; zebrasti uzorak

- Križnorebrasti svod i pojasnice dodatno pojačavaju polikromiju

St. Croce, Firenza

 - nije presvođena u središnjem brodu
- Pročelje mramor
- Izduženi šiljasti dio

Sta. Maria Assunta, Sienna

- promijena graditelja – prenamijena dvoranske u baziliku; na trobrodni tlocrt –

transept, sa kupolom na križištu
- Križno-rebrasti svod u obliku heksagona
- Polikromija i na vanjskom i u unutarnjem dijelu; zebrasti uzorak
- Između zone arkade i zone prozora ukrasna traka sa glavama
- traveji odijeljeni duboko spuštenim
pojasnicama
- Giovanni Pisano
- Arnolfo di Cambio

Katedrala Sanctissima Corporale, Orvieto

- polikromnost pročelja
- Utjecaj na sijensku katedralu
- Mozaici na pročelju
- Polukružni luk, drveno krovište
- Postavlja se kapitelna zona (zbog sužavanja
stupovlja)
- Samo se pročelje u potpunosti prilagođava gotici

Santa Maria del Fiore, Firenza

- 1. Faza – Arnolfo di Cambio

- Kupola – Bruneleschi
- Brod originalan, križno-rebrasti svod
- Visina arkada veća nego u fran.
- Kampanil – 14. st. Giotto – nacrt, pred njegovu
smrt, izgradnju preuzima Arnolfo di Cambio

Santa Maria della Spina, Pisa

 - skultpure, tabernakuli... – poznavanje fran. gotike
- unutrašnjost – jednostavna, jednobrodna, zebrasti uzorak
- skulpture – Nicole i Giovannia Pisana

Sv. Ante, Padova

- utjecaj Bologne i Sv. Marka

(Venecija)
- isticanje tradicije + nečeg novog

Milano, katedrala

- fr. utjecaj
- 5 brodova, 3-brodni transept, poligonalna apsida
- Spor oko unutrašnje elevacije
- Kapitelna zona – ispunjena nišama sa skultpurama
- Početkom 19. st. dovršen vanjski plašt
- Dekoracija kontrafornog sustava

St. Giovanni e Paolo, Venecija

- utjecaj na istočnu Jadransku obalu

- dominikanci
- ponavlja strukturu cistecitskih crkvi
- nema ravni završetak, već kapele sa
pravokutnim završetkom i apsidom

St. Maria Gloriosa dei Frari

 - djeluje nisko, zatvoreno

- Got. elementi i na profanoj arhitekturi – utvrde, mostovi, vječnice

Palazzo Ducale, Mantova

- arkade na trijemu
- Stambeni prostor
- Fortifikacija – sustav kruništa

Ponte Scaligero, Verona

Duždeva palača, Venecija

- gotico fiorito
- Oculus u obliku djeteline sa 4 lista
- (cvjetna gotika)