Sadržaj

Sadržaj ..................................................................................................................................................... 1
Uvod ........................................................................................................................................................ 2
Bosna i Hercegovina od Rio de Janeira (1992.) do New Yorka (2015.) ................................................. 3
Bosna i Hercegovina i Milenijski razvojni ciljevi ................................................................................... 5
Razvojne politike u BiH .......................................................................................................................... 9
Ciljevi održivog razvoja i Reformska agenda: sinergije ili frikcije ....................................................... 12
Postoje li očigledni prioriteti Ciljeva održivog razvoja za Bosnu i Hercegovinu ................................. 19
Koji su praktični koraci poduzeti do danas kako bi se Ciljevi održivog razvoja implementirali u BiH 25
Zaključak ............................................................................................................................................... 28
Bibliografija........................................................................................................................................... 31
Reference ........................................................................................................................................... 31
Lista tabela i grafikona ...................................................................................................................... 35
PRILOG ................................................................................................................................................ 36

1
 Uvod

Samit Ujedinjenih naroda o održivom razvoju održan 2015. u New Yorku, okarakterisan je
kao najveće okupljanje svjetskih lidera do tada i veliki korak naprijed za čovječanstvo. Samit
je rezultirao donošenjem nove Agende održivog razvoja 2015.-2030. koja sadrži 17 ciljeva
održivog razvoja (COR). Agendu su jednoglasno usvojile sve - 193 članice Ujedinjenih
naroda, a Bosna i Hercegovina je kao i sve ostale članice UN-a podržala Agendu i obavezala
se na implementaciju. Novi globalni okvir za politike djelovanja nastavlja se na prethodne
politike UN-a o održivom razvoju, počev od Zemaljskog samita (Earth Summit) održanog
1992. Ciljevi održivog razvoja kao „univerzalni poziv na akciju kako bi se okončalo
siromaštvo, zaštitila planeta i osigurao mir i prosperitet za sve ljude“, predstavljaju nastavak i
razradu prethodnih Milenijskih razvojnih ciljeva (MRC), koji su prepoznati kao uspješno i
korisno sredstvo da se u središte interesa stave specifični razvojni ciljevi.

U periodu implementacije politika djelovanja MRC-a, Bosna i Hercegovina je takoĎer

potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Evropskom unijom 2008. godine.
Nakon sedmogodišnjeg razdoblja, obilježenog političkim, socijalnim i ekonomskim
previranjima, SSP je konačno stupio na snagu 2015. Novi izazovi očekuju BiH na putu EU
integracija, a Reformska agenda ističe kao okvirna politika djelovanja koja treba da se nosi sa
ovim izazovima. Reformska agenda, kreirana 2014. godine od strane MeĎunarodnog
monetarnog fond (MMF), Svjetske banke, Evropske unije i domaćih političkih elita, postavila
je glavne planove za socioekonomske i druge reforme na svim nivoima vlasti. Dok je
Reformska agenda (2015.-2018.) trenutno najistaknutiji kratkoročni politički okvir za
napredak i razvoj, sada predstoji i provedba znatno dalekosežnije „reformske agende“ –
Ciljeva održivog razvoja.

Ova politička analiza ima za cilj podcrtati i istaći važnost ove dugoročne politike djelovanja u
političkom okruženju koje je uglavnom preokupirano dnevnom politikom. Prvi dio analize
fokusirat će se na pregled prošlih trendova koji se tiču BiH i njenih razvojnih politika. Bit će
predstavljen pregled uloge BiH u pregovorima od Rio de Janeira (1992.) do New Yorka, a
pratit će ga evaluacija napretka koji je BiH napravila u realizaciji MRC-a. Bit će identificirane
prednosti i mane prethodnih razvojnih politika kao i prepreke i izazovi koje je BiH morala
savladati s implementacijom Milenijskih razvojnih ciljeva. Drugi dio usredotočiti će se na
evaluaciju COR-a kroz okvir politika djelovanja Reformske agende, ocjenjujući do kog

2
stupnja su Ciljevi održivog razvoja usklaĎeni s trenutnim razvojnim politikama u BiH. Kroz
tu usporedbu jednostavno će se identificirati prioritetni ciljevi održivog razvoja za BiH.
Krajnji je cilj analize da razvije prijedloge i preporuke politika djelovanja za donosioce
odluka u BiH, meĎunarodne partnere te sustav UN-a, koji se tiču provedbe i ispunjavanja
Ciljeva održivog razvoja.

Bosna i Hercegovina od Rio de Janeira (1992.) do New Yorka (2015.)

Konferencija UN-a o razvoju i okolišu, poznata kao “Čovječanstvo se nalazi u

Zemaljski samit, održana je 1992. u Rio de Janeiru. odlučujućem povijesnom trenutku.
Suočeni smo s disparitetima izmeĎu
Jedan od rezultata konferencije bio je neobavezujući -
i unutar nacija, pogoršanjem
dobrovoljno implementirani akcijski plan pod nazivom siromaštva, gladi, lošeg zdravlja i
Agenda 21. Naziv ovoga akcijskog plana ima nepismenosti te kontinuiranim
pogoršanjem ekosustava o kojima
specifično značenje, jer se broj „21“ odnosi na 21. ovisi naše blagostanje. MeĎutim,
stoljeće. Agenda 21 postat će jedan od najznačajnijih integriranje pitanja okoliša i
razvoja, te posvećivanje više pažnje
dokumenata UN-a koji će označiti početak UN-ovih tim pitanjima dovest će do
politika djelovanja prema održivom razvoju u 21. zadovoljavanja osnovnih potreba,
poboljšanja životnog standarda za
stoljeću.
sve, bolje zaštite i upravljanja
Bosna i Hercegovina je postala članica Ujedinjenih ekosustavima te sigurnije i
naroda 22. 5. 1992 godine, a početak implementacije prosperitetnije budućnosti. Nijedna
nacija to ne može postići sama, ali
Agende 21 započeo je kasnije. Kao bivša republika to možemo postići zajedno – u
Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije globalnom partnerstvu za održivi
razvoj” (Ujedinjeni narodi, 1992.).
(SFRJ), BiH je postala ugovorna strana svih
konvencija i sporazuma koje je ratificirala SFRJ
(MVPBiH, 2016). U junu 1992., za vrijeme održavanja konferencije u Rio de Janeiru, BiH je
ulazila u treći mjesec oružanih sukoba, koji će trajati sve do 1995. Stoga će se tokom Rio+5
konvencije 1997. središte aktivnosti za BiH prebaciti sa unaprjeĎenja politika održivog
razvoja, na obnovu uništene infrastrukture i poboljšanje svih aspekata državnog upravljanja
(UNIPAN, 2002). U godinama nakon završetka rata, u BiH su uspostavljeni brojni uredi UN-
a, a poseban značaj imao je Razvojni program Ujedinjenih naroda u BiH (UNDP), ustanovljen
1996. s ciljem pružanja pomoći državi pri tranziciji iz postkonfliktnog oporavka ka održivom
razvoju.

3
Milenijski samit UN-a, održan je u New Yorku 2000. godine. Cilj ovog samita, voĎenog
konceptom održivog razvoja za 21. stoljeće, bilo je oblikovanje šire vizije o načinima borbe
protiv siromaštva i njegovih raznih oblika. Kao i druge članice UN-a, delegacija Bosne i
Hercegovine je učestvovala na Samitu. U vrijeme održavanja Samita, BDP Bosne i
Herzegovine je iznosio oko 5,5 milijardi dolara, što bi prema klasifikaciji Svjetske banke
značilo da je BiH u to vrijeme bila zemlja s nižim srednjim dohodkom (Svjetska banka,
2016). Unutrašnja integracija Bosne i Hercegovine te njezina integracija kao cjeline u
euroatlantske institucije i daljnji socioekonomski razvoj na regionalnom nivou identificirani
su kao tri faktora od najvišeg značaja za budućnost BiH (A/55/PV.4, 2000). Samit je
rezultirao donošenjem Milenijske deklaracije, koju čini osam razvojnih ciljeva, poznatih kao
Milenijski razvojni ciljevi (MRC). Sve zemlje članice Ujedinjenih naroda u to vrijeme,
uključujući i Bosnu i Hercegovinu, obavezale su se da će pomoći u postizanju tih ciljeva, te je
stoga MRC postao najuniverzalniji okvir za razvoj u svijetu u posljednjih 15 godina.

Na Rio+20 konferenciji, održanoj u Rio de Janeiru, BiH je iskazala spremnost da preuzme i

dijeli odgovornosti koje se tiču zaštite okoliša, prepoznavši da nijedna zemlja ne može sama
riješiti ova pitanja; zaštita životne sredine u Bosni i Hercegovini zahtijeva regionalnu suradnju
i „zelenu infrastrukturu“. Važno je naglasiti da je suradnja s EU-om prepoznata kao cjelovit
pristup naše zemlje u pogledu zaštite životne sredine te da BiH, u pregovorima, podržava
stajalište EU (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, 2012). Stoga se može
zaključiti da je BiH harmonizirala svoje stajalište s Evropskom unijom u pogledu izrade
nacrta dokumenta pod nazivom Budućnost kakvu želimo (A/66/L.56), a samim tim i u
kreiranju Ciljeva održivog razvoja (COR). Nakon konferencije Rio+20, 2015. godine na UN-
ovom Samitu o održivom razvoju u New Yorku sve 193 članice Ujedinjenih naroda
jednoglasno su usvojile novu Agendu 2030 za održivi razvoj sa 17 ciljeva održivog razvoja
sadržanih u Agendi. U svom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a, predstavnici delgecije BiH
su prepoznali značaj Agende, naglasivši kako su prethodne agende pružile „dovoljno čvrste
temelje da Agenda 2030 za održiv razvoj postane realnost, a ne u utopija“. Kao i na
prethodnim konferencijama, stav BiH bio je u skladu s pozicijom EU-a (A/70/PV.22).

4
 Bosna i Hercegovina i Milenijski razvojni ciljevi

U procesu obnove infrastrukture i kreiranja politika održivog razvoja, postizanje Milenijskih

razvojnih ciljeva (MRC) predstavljalo je veoma važnu razvojnu politiku djelovanja za Bosnu i
Hercegovinu. MRC su kreirani kao
univerzalni ciljevi za sve zemlje, a
zadani rezultati unutar svakog cilja
su definirani posebno prema
potrebama svake zamlje. Osam
područja koja pokrivaju MRC
širokog su obima i u njihovom
središtu interesa primarno su
zemlje s niskim dohotkom. Kao
takvi MRC, su bili podložni
mnogim kritikama vezanim za pitanje koliko su upravo zadani rezultati u okviru općih ciljeva
korisni za zemlje sa srednjim dohotkom (Evropska komisija, 2016). Čak i u početnoj fazi
izrade politika djelovanja za ispunjavanje MRC u BiH, značaj zadanih rezultata unutar
pojedinih oblasti dovoĎen je u pitanje, zbog činjenice da su neka područja već dovoljno
razvijena, te se navodilo da je UN definirao ove ciljeve preopćenito (UNDP, 2003). Ipak,
kada se govori o spornim područjima, očuvanje trenutnog stanja i postizanje napretka su bili
u središtu interesa za BiH. Bosna i Hercegovina je 2003. uključila indikatore MRC-a u prvu
Srednjoročnu razvojnu strategiju za period 2004.-2007. u kojoj su politike vezane za MRC
postale nerazdvojivi, središnji dio ove strategije. Usprkos inicijalnim, obećavajućim
znakovima, Strategija razvoja i Strategija socijalne inkluzije za period 2008.-2013. nisu
dobile političku podršku Vijeća ministara (UNECE, 2015). Agencijama UN-a u BiH
dodijeljen je Zajednički program UN-a u vrijednosti 25 milijuna dolara, financiran od strane
Fonda za dostizanje Milenijskih razvojnih ciljeva (MRC-F) za područja životne sredine,
ekonomskog upravljanja, upravljanja vodama, kulture i razvoja te migracije mladih u potrazi
za zapošljavanjem (UNDP, 2015).

Može se reći da BiH do 2013.godine nije realizovala nijedan cilj u potpunost. Sve u svemu,
oko 30 % zadanih ciljeva unutar općih ciljeva postignuto je u 2014. godini. Za 17% je bilo
izvjesno da će biti usvojeno a postojao je potencijal za usvajanje još 17%, dok za 36% nije
bilo vjerojatno da li će biti postignuto (vidjeti u prilogu tabelu Napredak MRC-a u BiH).

5
Pregled po ciljevima

Cilj 1: Iskorijeniti krajnje siromaštvo i glad. U odnosu na druge ciljeve, u ispunjenju cilja
1, BiH je imala najslabije rezultate. Nijedan od zadanih rezultata nije ispunjen, čak šta više
situacija se pogoršala za dvije trećine zadanih rezultata u odnosu na početnu godinu (pogledati
prilog). Prema podacima Svjetske banke, udio stanovništva u BiH koji živi ispod nacionalne
granice siromaštva smanjio se 2011. sa 18,2% na 17,9%1 u odnosu na 2000. Nezaposlenost
mladih je gorući problem, gdje je zabilježena stopa rasta sa 27% u 2000. na 57,5% u 2014.
(Svjetska banka, 2015). U istoj godini, svjetski prosjek stope nezaposlenosti mladih iznosio je
oko 13,9%. Stopa nezaposlenosti je i dalje visoka, a ako se uzme u obzir da 57,5% posto od
ukupno nezaposlenog stanovništva čine osobe od 15 do 24 godina starosti, to izaziva duboku
zabrinutost. U situaciji kada je došlo do usporavanja stope rasta BDP-a, i na posljetku
potpunog zaustavljanja, broj osoba koje žive ispod granice siromaštva se povećavao. Svi
navedeni pokazatelji su alarmantni i nedvojbeno ukazuju na sustavne i ozbiljne probleme u
ekonomiji BiH.

Cilj 2: Dostići sveobuhvatnost osnovnog obrazovanja. OdreĎene zadane ciljeve unutar

općih ciljeva bilo je lakše postići zbog politika djelovanja i praksi naslijeĎenih iz SFRJ (stopa
upisa u visoko obrazovanje), no uloženo je i dosta napora. Postotak BDP-a koji je alociran na
obrazovanje povećao se u posljednjih 15 godina, što je rezultiralo vidljivim napretkom.
Izazovi koji predstoje tiču se stope upisa u predškolsko obrazovanje, manjinskih skupina,
djece s posebnim potrebama i raseljenih osoba. Cilj 1 i Cilj 2 usko su povezani; još uvijek
postoji veliki nesklad izmeĎu obrazovanja i zapošljavanja, što znači da obrazovni sustav
trenutno ne zadovoljava zahtjeve tržišta rada. Prema Delegaciji EU-a u BiH, jaka veza izmeĎu
tržišta rada i obrazovanja je jedan od ključnih faktora neophodnih za ekonomski rast BiH.

Cilj 3: Unapređenje jednakopravnosti spolova i osnaživanje žena. Zakon o ravnopravnosti

spolova je na snazi od 2003. Usvajanje ovog zakona je bio prvi korak u borbi za
ravnopravnost spolova. Agencija za ravnopravnost spolova BiH i brojni centri otvoreni su
tokom prethodnih godina. Iako je uloženo dosta napora, predstoji još dosta rada. Nisu
postignuti zadani ciljevi, ali u usporedbi s početnim stanjem evidentna je pozitivna promjena.
Iako broj studentica premašuje broj studenata, omjeri su u potpunosti suprotni na tržištu rada i
u pogledu učešća u javnome i političkom životu. Povećanje je zabilježeno u zastupljenosti

1
Prema izvještaju UNDP-a o napretku MRC-a za 2013. nacionalna linija siromaštva određena je na 235 KM.

6
žena u Parlamentu BiH, te žena u radnom odnosu od 2000. do danas. Situacija je i dalje teška
za djevojčice i žene romske pripadnosti.

Cilj 4: Smanjenje smrtnosti djece. Postignuti su zadani rezultati, no dostupni podaci ne

pružaju pravu sliku. Iz statistike je vidljivo da postoji kontinuiran napredak, gdje stope
mortaliteta opadaju na godišnjoj osnovi. Nažalost, iako su postignuti ciljevi, još uvijek
predstoji dosta posla u ovoj oblasti. Smrtnost djece, naprimjer, meĎu ranjivim grupama,
naročito romske djece, iznosi oko 26%,2 što je znatno više od općeg prosjeka od 7%.

Ciljevi 5 i 6: Unapređenje zdravog materinstva i suzbijanje HIV-a/AIDS-a, malarije i

drugih bolesti. Većina zadanih rezultata za ova dva cilja je postignitu ili je održano postojeće
stanje. Kako bi se postigao napredak u sklopu MRC-a 5, važno je nastaviti educirati
stanovništvo BiH te unaprijediti postojeće usluge zdravstvene i socijalne zaštite. Kada je riječ
o suzbijanju HIV-a/AIDS-a (MRC 6), oformljeni su centri za dobrovoljno, povjerljivo
savjetovanje i testiranje, što je bio važan korak u tome procesu. Što se tiče tuberkuloze,
postoji prilično razvijena mreža zdravstvene infrastrukture. Bosna i Hercegovina ima
koordinacijsko tijelo za razvoj i praćenje implementacije programa Globalnog fonda za borbu
protiv HIV-a/AIDS-a, malarije i tuberkuloze. S druge strane, postoji nekoliko potencijalnih
rizika koji se tiču tuberkuloze i implementacije Nacionalnog programa borbe protiv
tuberkuloze (NTP). Mora se nastaviti sa unaprijeĎenjem relevantnog političkog / strateškog i
regulatornog okvira, koji će biti ažuriran i u skladu s NTP-om. U posljednjih 15 godina
statistički podaci su varirali, ali u prosjeku situacija je održana pod kontrolom.

Cilj 7: Osiguranje održivosti okoliša. Politike djelovanja zaštite okoliša nisu eksplicitno
navedene u Ustavu BiH. U Poglavlju III, Član 3 Ustava navodi se da sva pitanja koja nisu
eksplicitno navedena u Ustavu spadaju u nadležnosti bh. entiteta i Distrikta Brčko. Stoga su
zakoni o zaštiti okoliša te drugi zakoni i direktive koji se tiču politika djelovanja u zaštiti
okoliša u nadležnosti entiteta. Jedna od mogućih posljedica ovakvog ustrojstva je da zakoni
koji se tiču politika djelovanja u zaštiti okoliša mogu biti neujednačeni, pa se tako u većini
slučajeva uspostavljaju meĎuentitetska tijela za suradnju entiteta. Iznimka je nadležnost u
ispunjavanju meĎunarodnih obaveza u kontekstu zaštite okoliša, što je u nadležnosti
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Državni Akcijski plan za zaštitu
okoliša sačinjen je 2003.; usvajanje zakonskih odredbi, upravnih praksi te financijskih i
institucionalnih okvira praksi i politika djelovanja EU-a definirani su kao jedan od konačnih

2
UNICEF-ovo Istraživanje višestrukih pokazatelja (MICS) 2011.-2012. o Romima u BiH.

7
ciljeva. I zaista, uloženi su odreĎeni napori kako bi se harmoniziralo zakonodavstvo s EU-om
u pogledu zaštite okoliša. U posljednjih nekoliko godina kreiran je znatan broj strategija za
različite segmente zaštite okoliša kako bi se unaprijedile prakse u vezi s okolišem. Najveći
izazov ostaje provedba ovih strategija; naprimjer, sustav upravljanja otpadom još uvijek je
nerazvijen i ne zadovoljava ciljeve definirane zakonom. Iako Federalni plan upravljanja
otpadom 2012.-2017. identificira kao potrebu uspostavljanje regionalnih centara za
upravljanje otpadom koji imaju pogone za reciklažu kako bi se unaprijedio sustav upravljanja
otpadom, do danas, meĎutim, nije izgraĎen nijedan pogon za reciklažu. Napredak je postignut
u ispunjenju osnovnih zadanih rezultata iz MRC-a kao što je pristup kanalizacijskom sustavu.
Nadalje, u državi se na godišnjem nivou smanjuju šumske površine. U Republici Srpskoj novi
Zakon o šumama koji je usvojen 2008., zamijenio je zakon iz 2003. U Federaciji BiH još je na
snazi stari Zakon o šumama iz 2002., koji je često karakteriziran kao neefikasan zbog velikog
broja kompliciranih procedura i nejasnih definicija šuma i šumarstva. Preliminarni nacrt
novog zakona o šumama je izraĎen i stavljen u proceduru u Parlament FBiH 2016. godine.

Nadalje, BiH ima veliki potencijal u pogledu obnovljive energije. Federacija BiH se
obavezala pred meĎunarodnom zajednicom da će uvećati udio proizvodnje energije iz
obnovljivih izvora sa 34,5% na najmanje 40% u ukupnoj proizvodnji energije do 2020., dok
RS planira da uloži 11 milijardi KM u energetski sektor do 2030. (FMERI, 2015). Docentica
dr. Sanela Klarić, rukovoditelj Odjela arhitekture na BURCH univerzitetu i direktorica
Udruženja Green Council navodi kako komplicirana zakonodavna struktura vezana za održivi
razvoj zaštite okoliša ne mora biti limitirajući faktor. Politička volja, veće učešće stručnjaka i
civilnog društva, jasna vizija i adekvatne strategije za očuvanje okoliša mogu stvoriti održiv
razvoj zaštite okoliša za BiH i pored komplicirane zakonodavne strukture. Održiva zaštita
okoliša se ne odnosi samo na zaštitu prirode po svaku cijenu, već predstavlja prilike za
stvaranju radnih mjesta te pridonosi općem socioekonomskom razvoju, uz osiguranje brige za
prirodu i zaštitu okoliša (osobna komunikacija, 2016).

Cilj 8: Uspostavljanje globalnog partnerstva za razvoj. Ako bismo ocijenili samo zadane
rezultate iz MRC-a 8, moglo bi se zaključiti da je napravljen značajan napredak, tj. ispunjeni
su svi zadani rezultati. Uspostavljen je novi sustav koordinacije za razvojnu pomoć, te je
znatno smanjena ovisnost države o paketima Zvanične razvojne pomoći (ODA) (12% BDP-a
u 2000., 2,3% BDP-a u 2011.) (UNDP, 2015). Iznos pomoći se ponovo povećao 2014., no
razlog tome su bile razarajuće poplave koje su se dogodile iste godine (Vijeće ministara,
2016). Kreiranje i usvajanje triju strateških dokumenata u Vijeću ministara BiH 2004.

8
(Politika djelovanja, Strategija i Akcijski plan za razvoj informacijskog društva u BiH)
rezultiralo je povećanjem dostupnosti informacija i komunikacijske tehnologije. Bosna i
Hercegovina nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO), ali ima status promatrača
od 1999. U vremenskom periodu od 2000. do 2015. održano je devet pregovaračkih sastanaka
s WTO-om, a uskoro se očekuje ulazak pregovora u završnu fazu (MVP, 2016). Usprkos
uloženim naporima, priliv direktnih stranih investicija (DSI) u ekonomiju BiH u stalnom je
padu još od svjetske ekonomske krize (2008). Prema kreditnom rejtingu agencije Standard &
Poor's, kreditni rejting BiH je „B“, a prema Moody's rejtingu, oznaka joj je „B3“ (Centralna
banka BiH, 2016). Takav rejting se definiše kao „highly speculative“. Vrijednost direktnih
stranih investicija u BiH 2015. je bila tek 19% vrijednosti DSI-ja iz 2007. (prije svjetske
ekonomske krize), a vrijednost BDP-a 2015. pokazala je negativnu stopu rasta u odnosu na
2014. (FIPA, 2016). Cilj 8 je ispunjen za BiH ako se evaluiraju zadani rezultati, meĎutim
prateći druge podatke, primarno, priliv direktnih stranih investicija u BiH, znčajan napredak
nije vidljiv.

Razvojne politike u BiH

Iz prethodnog poglavlja vidljivo je da je Bosna i Hercegovina postigla djelomičan napredak u

ispunjenu zadanih rezultata MRC-a. U pogledu “Cilj Razvojne strategije jeste da
dostupnosti višeg obrazovanja i promicanja jednakosti vodi Bosnu i Hercegovinu prema
spolova napravljen je značajan napredak. Kada se radi zemljama s visokim dohotkom,
dinamičnoj i kompetitivnoj
o ciljevima (MRC) koji su kreirani uglavnom za
ekonomiji Evropske unije, s
zemlje s izrazito niskim dohotkom, BiH nije imala održivim ekonomskim rastom,
velike probleme u održavanju trenutnog stanja te nije povećanjem radnih mjesta,
boljom socijalnom inkluzijom za
zabilježeno pogoršanje. MeĎutim, najslabiji rezultati
sve, boljom infrastrukturom i
su ostvareni u oblasti održivog ekonomskog razvoja. boljom kvalitetom životne
Ovo nije slučajnost i otkriva ozbiljne probleme s sredine.“ (Direkcija za
poslijeratnim razvojnim politikama u BiH, naročito ekonomsko planiranje BiH)
2015).
kada se radi o ekonomiji, a koji će kulminirati kao društveni nemiri u februaru 2014. Korijeni
slabih rezultata su mnogo dublji te treba uzeti u obzir mnogo veći broj podataka.

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski sporazum) označio je kraj rata
i početak dugog razdoblja oporavka i tranzicije za zemlju. Novi bh. ustav usvojen je kao
Aneks IV ovog sporazuma, što je označilo novi početak za državu. Jedna od najvećih

9
promjena bio je tzv. „prijelaz“ na tržišnu ekonomiju.3 Upravo ovaj „prijelaz“ će se pokazati
kao jedan od najvećih izazova. U godinama po uveĎenju novog ustava, BiH je usmjerila svoje
razvojne politike prema EU i jedinstvenome evropskom tržištu. TakoĎer, posmatrajući neke
od glavnih konferencija i samita iz perioda od 1995. (kroz Milenijski Samit, Rio+5, +10, +15
i +20) do danas, evidentno je da BiH prati put evropskih integracija. To uključuje brojne
aspekte državnog upravljanja i, konzekventno, harmonizaciju sa stavovima EU-a tokom svih
pregovora koji se ticali MRC-a i COR-a. S druge strane, sustav javnog zdravstva, socijalne
zaštite, mirovina i drugi naslijeĎeni su iz SFRJ, stvarajući kombinaciju ostataka iz prethodnog
sistema koji su integrirani u tržišni sustav, kojim upravljaju mehanizmi slobodnog tržišta. Ako
uključimo i faktore kao što su teško oštećena infrastruktura kao posljedica rata, brojne
političke krize, te generalno kompliciran zakonodavni okvir, jasno je zašto je napredak na
putu ka članstvu u Evropskoj uniji bio je relativno spor. Za jasnije objašnjenje i primjer
ovakvih politika u nastavku će biti predstavljen kratak sažetak ekonomskog razvoja u BiH.

Prema klasifikaciji Svjetske banke (WB), ekonomije Bosne i Hercegovine promijenila se od

zemlje nižeg srednjeg dohotka do zemlje višeg srednjeg dohotka u vremenskom periodu od
završetka rata pa do danas. U periodu od 1997. do 2000. oporavak zemlje se zasnivao najviše
na velikom broju donacija i pozajmica iz inozemstva, što je stvorilo čvrstu osnovu za
oporavak i napredak ka EU-u. Institucije i politike djelovanja graĎene su paralelno s rastom
BDP-a. Stopa nezaposlenosti je 1996. pala sa 90% na 50%, a ovaj trend se nastavio i u
narednim godinama (WB, 1997). Ovakav drastičan pad u nezaposlenosti je upravo zabilježen
zbog prethodno spomenute rekonstrukcije u infrastrukturi. Potražnja za radnicima prilikom
implementacije velikih projekata u oblasti obnove infrastrukture je znatno povećana u ovom
periodu. Stopa rasta BDP-a 1997. i 1998. bila je 29,9% i 28,9%, da bi 1999. pala na 9,9% i
5,2% 2000. (MMF, 2013). Snažan rast BDP-a kao u slučaju BiH bi se mogao pogrešno
protumačiti, budući da je zbog rata početna tačka bila iznimno niska. U tim okolnostima BDP,
BNP, stopa nezaposlenosti i drugi indikatori jako brzo rastu na godišnjoj nivou, da bi kasnije
usporili prikazujući stvarno stanje ekonomije (Kreimer et al. 2000). Zakon o direktnim
stranim investicijama usvojen je 1998. (FIPA, 2016). Stopa rasta BDP-a se zaustavila na 5,5%
u 2000. godini, te je u naredne 4 godine ekonomija polako dolazila u tzv. „real terms“. Stopa
nezaposlenosti je 2003. i 2004. godine i dalje bila veoma visoka, oko 40% (Centralna banka,
2004). MeĎutim prema nezvaničnim podacima, stvarna stopa nezaposlenosti je iznosila oko

3
Za više informacija o ekonomiji SFRJ pogledati u Estrin, S. (1983): Self-Management: Economic Theory and
Yugoslav Practice, Cambridge: Cambridge University Press.

10
20% ako se uračuna veliki broj neregistrovanih radnika (crno tržište). Ovi podaci su ukazivali
na ozbiljnije probleme u ekonomiji; od 2000. do 2004. godine budžetski deficit se konstantno
povećavao, da bi u 2004. iznosio oko 23,3% BDP-a (OENB, 2010). Takav budžetski deficit u
mnogome je bio posljedica disbalansa izmeĎu ostvarene vrijednosti izvoza u odnosu na uvoz
(izvoz je bio jednak jednoj trećini uvoza). Proizvodni sektor nije bio dovoljno razvijen. Sve
ovo su alarmantni indikatori koji su ukazivali na ranjivosti bh. ekonomije. Sa druge strane, i
pored mnogobrojnih zabrinjavajućih indikatora, stopa BDP je rasla, tako da alarmantni podaci
nisu ozbiljno shvaćeni kod domaćih i stranih nosilaca politika sve do 2008. godine. Tada se
globalna financijska kriza prelila iz Zapadne Evrope u Bosni i Hercegovinu i to u zadnjoj
četvrtini 2008. Kriza je iznijela probleme na vidjelo i do danas, ekonomija BiH se nije u
potpunosti oporavila.

Kao posljedica financijske krize u bankama Zapadne Evrope, strane pasive u domaćim
komercijalnim bankama su se smanjile za oko 35%.4 Novac je povlačen nazad iz banaka u
BiH, stvarajući domino efekt (Centralna banka, 2016). U isto vrijeme, Evropska banka za
obnovu i razvoj (EBRD) je od 2008. znatno smanjivala iznose projekata i investicija. U
periodu od 2008. do 2011. nije došlo do rasta fiskalnih prihoda vlade Bosne i Hercegovine.
Zajedno s porastom fiskalnih troškova to je dovelo do povećanja ukupnog javnog duga na
43% BDP-a (2006. iznosio je samo 21,4%). Kao odgovor na krizu, potpomognut je kreditni
potencijal komercijalnih banaka u cilju poboljšanja likvidnosti; Centralna banka BiH smanjila
iznos obaveznih rezervi koje drže komercijalne banke da bi se izbalansirali izgubljeni depoziti
banaka u BiH. Pregovori s MMF-om oko paketa pomoći, takoĎer su u odreĎenoj mjeri vratili
povjerenje banaka iz Zapadne Evrope. Znakovi oporavka su se nazirali, ali problematična i
kompleksna politička situacija je dovela do odgaĎanja paketa pomoći, što je rezultiralo time
da je kompletan iznos Posebnih prava vučenja (SDR)5 od 340 milijuna povučen nazad
(MMF, 2012). Pored ovih problema, došlo je do povećanja cijena hrane na meĎunarodnom
tržitu rezultirajući ponovnim ulaskom u recesiju u 2012. godini (WB, 2014). Novi stand-by
aranžman potpisan je 2012. s MMF-om i BiH je izašla iz recesije, ali strukturalni problemi su
i dalje ostali. Vrijednost direktnih stranih investicija značajno se smanjila i nikada nije
dostigla nivo iz 2007. Visoki troškovi javnog sektora postali su sve veći teret za državu.
Povećanje stope nezaposlenosti, naročito nezaposlenosti mladih, korupcija, kao i brojni drugi
4
Velike banke u Zapadnoj Evropi depozitovale su novac u svojim podružnicama u BiH za kreditiranje zbog vede
kamatne stope koju su njihove podružnice tu mogle postidi. Tokom ekonomske krize velike banke su gubile
novac u državama gdje im je bilo sjedište, te su stoga morale povudi depozite iz podružnica u stranim državama.
5
Posebna prava vučenja (SDR) je međunarodna rezervna aktiva, koju je stvorio MMF i koja se dodjeljuje
njegovim članicama kao dopuna postojede rezervne aktive (MMF, 2016).

11
faktori potaknuli su socijalne nemire i proteste u februaru 2014. Nakon februara 2014.
Evropska unija je promijenila svoju politiku djelovanja prema BiH. Provedba presude u
predmetu Sejdić i Finci stavljena je po strani, a novi pristup primarno usmjeren ka jačanju
ekonomije, javne uprave i vladavine prava u Bosni i Hercegovini stupio je na snagu. Lideri 14
glavnih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini su 2015. potpisali dokument obavezajući se
prema EU da će podržati reformske procese, te raditi na implementaciji planova definiranih u
Reformskoj agendi. Tako je implementacija Agende postala vodeća razvojna politika
djelovanja u BiH za period 2015.-2018.

Iz naprijed datog pregleda ekonomiskih trendova u BiH evidentno je zašto je BiH imala tek
djelimičan uspjeh s MRC-om. Razvojne politike, a naročito u oblasti ekonomije, uglavnom su
bile bazirane na kratkoročnom planiranju, te su ignorirani strukturalni problemi cjelokupnog
sustava. U područjima gdje BiH nije morala suštinski mijenjati zakonodavstvo ili trenutni
socioekonomski sustav, napredak je postignut. No, kada se radilo o većim problemima koji
zahtijevaju dugoročne razvojne politike, planiranje i sustavne promjene, nije postignut
napredak u pogledu Milenijskih razvojnih ciljeva.

Ciljevi održivog razvoja i Reformska agenda: sinergije ili frikcije

Ciljevi održivog razvoja predstavljaju okvir politika djelovanja izgraĎen i proširen u odnosu
na prethodnih osam Milenijskih razvojnih ciljeva. Općenito, ciljevi održivog razvoja ne
odstupaju od širih područja politika djelovanja za koje su formulirani milenijski razvojni
ciljevi, no znatno diferenciraju okvir ciljeva te ga jasnije usmjeravaju na osnovne faktore
razvoja. Uspjeh MRC-a je često ocijenjen kao nejednak, te se svakako može reći da još dosta
posla predstoji u budućnosti kako bi se iskorijenilo siromaštvo. U prilog tome govori i
činjenica da je oko 700 milijuna ljudi u 2015. godini još uvijek živjelo ispod granice
siromaštva6 (UN, 2015). Kako bi se pristupilo još sistematičinije i detaljnije kreirani su COR
(takoĎer poznat i kao Globalni ciljevi) kao globalni okvir za razvoj, te je identificirano 17
ciljeva održivog razvoja.

6
Svjetska banka je od oktobra 2015. definirala da granica siromaštva podrazumijeva dnevni prihod manji od
1,9 dolara. Više informacija na: http://blogs.worldbank.org/developmenttalk/international-poverty-line-has-
just-been-raised-190-day-global-poverty-basically-unchanged-how-even.

12
 Tabela 1: Ciljevi održivog razvoja

Samim pregledom tabelarnog prikaza ciljeva može se zaklučiti da COR kao okvir razvojne
politike pretstavljaju veoma ambiciozan plan. Široki dijapazon ciljeva sadrži 169 zadanih
rezultata, što je jedan od razloga zbog čega su se Ciljevi održivog razvoja (COR) našli na meti
brojnih kritika. U poreĎenju sa COR, Milenijski razvojni ciljevi (MRC) imali su mjerljive i
lako prepoznatljive zadane rezultate. To nije slučaj s COR-om gdje zadani rezultati obično
započinju riječima iskorijeniti ili eliminirati. Sa 169 zadanih rezultata u 17 oblasti,
kvantifikacija i mjerenje svakog zadanog rezultata neće biti jednostavan zadatak. Neki su išli
toliko daleku da su označili COR kao srednjoškolsku listu želja (FP, 2015). Uz to, najveći
uspjeh MRC-a – prepolovljen broj ljudi koji žive ispod apsolutne linije siromaštva – postignut
je najviše zahvaljujući rapidnom ekonomskom rastu i razvoju Kine. Pretpostavlja se da će za
ispunjenje COR-a biti potrebno izmeĎu dva i tri trilijuna američkih dolara godišnje, odnosno,
oko 4% svjetskog BDP-a (The Economist, 2015). Drugi, pak, smatraju da su svi ciljevi i
zadani rezultati meĎusobno povezani te da je tako velik broj neophodan za uspjeh ovako
ambicioznog razvojnog okvira. Ono što je jasno i čemu se svakako najviše pažnje pridaje, je
da je za uspjeh COR-a, ključan integrirani pristup. Stručnjakinja za održivi razvoj i
nekadašnja voditeljica projekata UNDP-a iz Hrvatske Ivana Laginja navodi kako
ambicioznost politika djelovanja COR-a ne bi trebalo da predstavlja faktor obeshrabrenja, već
motivaciju i dobru osnovu za poboljšanje kvaliteta života ljudi svugdje u svijetu (osobna
komunikacija, 2016).

13
Ali šta ciljevi održivog razvoja znače za Bosnu i Hercegovinu? Za implementaciju COR-a je
predviĎeno petnaest godina, što zahtijeva dugoročne razvojne politike i sveobuhvatan plan. U
usporedbi s 15 godina predviĎenih za COR, Reformska agenda je tek četverogodišnja
razvojna politika.

I pored očigledne razlike u periodima provoĎenja dvaju politika, postoje odreĎene dodirne
tačke izmeĎu Reformske agende i Ciljeva održivog razvoja. Prema izjavi šefa Delegacije
Evropske unije u BiH i specijalnog predstavnika EU-a ambasadora Lars-Gunnara Wigemarka,
Reformska agenda je odlična prilika za Bosnu i Hercegovinu da „uhvati korak s ostatkom
Evrope i priključi se EU“. Reformska agenda predstavlja dokument na sedam stranica, koji je
sastavila Evropska unija zajedno s MMF-om, Svjetskom bankom i domaćom političkom
elitom, i sadrži niz smjernica i mjera koje moraju provesti vlade na svim nivoima u Bosni i
Hercegovini kako bi se popravio ekonomski status države na njenom putu EU integracija.
Dokumentom je definirano šest područja od značaja, te su načelno definirani planovi reformi
koje treba provesti.7 Poput COR-a, planovi predstavljeni u Reformskoj agendi stavljaju snažan
naglasak na održivi razvoj. Cilj Agende je da stimulira održiv i stabilan rast ekonomije,
postigne smanjenje socijalnih nejednakosti te da općenito omogući bolju kvalitetu života za
ljude u BiH. Sva područja iz Agende su usko povezana, te da bi se mogla analizirati Agenda,
svih šest područja treba promatrati kroz jedan sustav kauzalnih odnosa. Suština ideje veoma je
jednostavna: povećati javne prihode, istovremeno smanjiti javne troškove te ojačati i
poboljšati tržište rada. Postizanje glavnog cilja iziskuje usvajanje i sprovoĎenje novih
zakona. Konkretno, država će morati provoditi strožu kontrolu nad budžetom, provesti
reforme poreznog sistema, penzionog sistema, zdravstvene zaštite i javne uprave, a sve to uz
privlačenje novih direktnih stranih investicija. Moglo bi se reći da je upravo sličnost izmeĎu
COR-a i Reformske agende (RA) u tome da su obje razvojne politike veoma ambiciozne. Dr.
Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, navodi kako su najveći
izazovi za BiH pri provedbi Agende u području socijalnih, mirovinskih reformi i reformi
javne uprave, kao i jačanju vladavine prava i javnih financija (osobna komunikacija, 2016).
Radi boljeg razumijevanja kakav će uticaj Agenda imati na održivi razvoj u BiH, može se
napraviti pojednostavljen pregled podvojenosti održivosti i razvoja unutar Agende.

7
Šest područja obuhvadenih Reformskom agendom: javne financije, oporezivanje i fiskalna održivost; poslovna
klima i konkurentnost; tržište rada; reforma socijalne zaštite i mirovina; vladavina prava i dobro upravljanje te
reforma javne uprave.

14
Povećanje javnih prihoda uglavnom će biti bazirano na prilivu direktnih stranih investicija,
poreznoj konsolidaciji te privatizaciji javnih poduzeća. Kao rezultat, očekuje se rast
ekonomije, no kao što smo mogli vidjeti u prethodnom poglavlju, ekonomski rast, sam po
sebi, ne garantira održiv ekonomski rast. S druge strane, socijalne, mirovinske reforme te
reforme javne uprave, u kombinaciji s jačanjem vladavine prava, trebale bi osigurati upravo
održivost rasta te se uhvatiti u koštac sa sustavnim manama koje su prisutne u ekonomiji BiH
u posljednjih 20 godina. Čak i pod pretpostavkom da će se u potpunosti implementirati svi
planovi iz Reformske agende, mogla bi se dogoditi odreĎena odstupanja u odnosu na Ciljeve
održivog razvoja. Kuznetsove krivulje grafički prikazuju ovaj rizik.

.
Grafikon 1: Kuznetsova krivulja i Kuznetsova krivulja za okoliš (PERC, 2002)

Priliv novca u bh. ekonomiju povećat će BDP, ali postoji mogućnost da se distribucija prihoda
neće odraziti na najranjivije skupine. Kao što se može vidjeti iz krivulje, porast BDP-a bi
mogao dovesti do porasta nejednakosti u raspodjeli prihoda. Prema Izvještaju o humanom
razvoju UNDP-a, Ginijev8 indeks za BiH jedan je od najviših na području zapadnog Balkana.
Povećanje nejednakosti u raspodjeli prihoda je velik izazov za sve zemlje u razvoju, te se
ovom problemu mora posvetiti posebna pažnja. Samo 0,06% stanovništva BiH živi ispod
apsolutne linije siromaštva (Svjetska banka, 2016). Ovaj postotak je, meĎutim, znatno veći

8
Ginijev indeks je mjera raspodjele prihoda stanovnika jedne države. On pomaže da se definira rascjep između
bogatih i siromašnih. Prema Izvještaju o humanom razvoju UNDP-a, Ginijev indeks za BiH 2013. je bio 36,2%.

15
ako govorimo o obračunu na bazi relativne nacionalne granice siromaštva.9 Ispod nacionalne
linije siromaštva živi oko 17,9% stanovništva, što je velik postotak ako se uzme u obzir koliko
iznos prihoda je postavljen kao nacionalna granica siromaštva. Siromaštvo je
multidimenzionalno i ekonomski rast je najbolji alat za borbu protiv apsolutnog siromaštva,
no potrebno je da rast bude održiv, upravo kako bi se smanjile nejednakosti i postotak ljudi
koji žive ispod nacionalne granice siromaštva. No, povećanje nejednakosti raspodjele prihoda
ne mora biti jedini negativan uticaj na razvoj ako posmatramo Kuznetsovu krivulju.

Slična je situacija i s praksama održivog razvoja okoliša. Brz ekonomski razvoj može voditi
ka brzom propadanju okoliša, te je upitno do kog stupnja je domaće zakonodavstvo
harmonizirano sa zakonodavstvom EU-a, te da li će država i institucije uopće biti spremne da
se nose sa ekonomskim rastom, uz istovremenu brigu o zaštiti okoliša. Vjerujemo da Agenda,
za razliku od COR-a, ne naglašava dovoljno segment održivog razvoja okoliša, već samo
socioekonomski prosperitet, te se stoga mora usmjeriti posebna pažnja na ova pitanja.

Po ovom scenariju Agenda će doprinijeti okvirnoj politici djelovanja COR-a, naročito u

pogledu slijedećih ciljeva: Cilj 1 – Svijet bez siromaštva: iskorijeniti siromaštvo u svim
njegovim oblicima svugdje; Cilj 2 – Svijet bez gladi: okončati glad, postići sigurnost u
opskrbi hranom, unaprijediti kvalitetu ishrane i promovirati održivu poljoprivredu; Cilj 8 –
Dostojanstven rad i ekonomski rast: promovirati održiv ekonomski rast, koji uključuje
zaposlenost i dostojanstven rad za sve; Cilj 16 – Mir, pravda i snažne institucije:
promovirati miroljubiva, inkluzivna i pravedna društva za održiv razvoj, omogućiti pristup
pravdi za sve te izgraditi djelotvorne i inkluzivne institucije na svim nivoima; Cilj 17 –
Partnerstvom do ciljeva: učvrstiti sredstva implementacije i revitalizirati globalno
partnerstvo za održiv razvoj (Ujedinjeni narodi, 2015).

Cilj 9 – Industrija, inovacije i infrastruktura. Ovaj cilj je samo djelomično usklaĎen sa

Reformskom agendom. Potrebno je izgraditi jaku infrastrukturu i poticati inovativnost, no
promocija inkluzivne i održive industrijalizacije nije u potpunosti u harmonizaciji sa Agendom
obzirom da dimenzija zaštite okoliša nedostaje u istoj te trenutnog neadekvatnog zakonskog
okvira i potencijalnih rizika za okoliš koji mogu biti povezani s ekonomskim razvojem.

MeĎutim mnogo više razloga za zabrinutost bi bilo ako bi došlo do parcijalne implementacije
Agende i u koliko ta provedba ne bi bila dobro razraĎena. MeĎusobni odnosi meĎu brojnim

9
Prema UNDP-ovom Izvještaju o napretku MRC-a za 2013. nacionalna linija siromaštva je oko 235 KM.

16
provedbenim mjerama iz Reformske agende su osjetljivi, te neuspjeh implementacije makar
jedne od mjera bi mogao, figurativno rečeno, dovesti do rušenja kule od karata. Kako bismo
to bolje ilustrirali, prikazat ćemo grafikon koji oslikava samo jedan aspekt Agende.

Grafikon 2: Pojednostavljen prikaz politika djelovanja iz Reformske agende

Kako se može vidjeti iz grafikona, da bi se ostvario održiv dugoročni rast stope zaposlenosti i
direktnih stranih investicija, potrebno je poduzeti veliki broj mjera. Smanjenje troškova rada
ima za cilj stimulaciju poslodavaca za zapošljavanje i privlačanje direktnih stranih investicija.
Ali smanjenje troškova rada podrazumjeva i smanjenje dijela socijalnih davanja. Da bi se
smanjila socijalna davanja, potrebno je provesti reforme sustava mirovina, socijalne i
zdravstvene zaštite zajedno s reformom javne uprave, a sve kroz unaprijeĎeni zakonodavni
okvir i snažniju vladavinu prava koje bi omogućile adekvatnu provedbu i praćenje ovih
reformi. U koliko samo jedan od potrebnih aspekata ne bude adekvatno reformiran uz
smanjenje socijalnih davanja, to za posljedicu može imati kolaps cijelog sustava.. Kao
primjer, u oktobru 2016. maksimalni iznos neoporezivog djela toplog obroka je smanjen sa
dva na jedan posto prosječne neto plaće u FBiH, dok su socijalna davanja ostala
nepromijenjena. Moguća posljedica ovog poteza je da će radnici imati manja primanja na
kraju mjeseca jer poslodavcima neće biti u interesu da povećavaju neto plaću. To će
predstavljati najveći problem za zaposlenike sa najnižom plaćom, što potencijalno može
voditi stvaranju još većih nejednakosti. S druge strane, ukoliko se ne reformira sustav

17
zdravstvene zaštite, a smanje socijalna davanja, manje novca će ulaziti u postojeći sustav, što
bi moglo dovesti do njegovog kolapsa. TakoĎer, ako se ne osnaži vladavina prava, smanjenje
socijalnih davanje može voditi do neprijavljivanja ili prijavljivanja manje-od-stvarnog iznosa
plaća. U vrijeme potpisivanja Agende, preko 15% od ukupnog radno sposobnog stanovništva
bilo je zaposleno u javnom sektoru. Stoga će se reforma javne uprave, u kojoj leži najveći
potencijal da se smanji javna potrošnja, morati provesti s mnogo senzibiliteta uz uporedno
praćenje drugih pokazatelja. Ovi problematični scenariji su jako ograničeni i pojednostavljeni
u svrhu ove analize politika djelovanja, što znači da bi rezultati i socioekonomski efekti mogli
biti mnogo širi.

Do oktobra 2016. BiH se fokusirala na revidiranje i izradu amandmana na postojeće zakone,

te na usvajanje novih zakona kako bi stvorila zakonodavni okvir za provedbu reformi. U
Trećem konsolidiranom izvještaju o napretku provedbe Akcijskog plana Reformske agende, iz
septembra 2016., navedeno je da je Vijeće ministara provelo oko 53%, Vlada Federacije BiH
31%, a Vlada RS-a oko 54% od ukupnih mjera iz Reformske agende. Mjere su se uglavnom
odnosile na tržište rada, poslovnu konkurentnost te jačanje javnih financija i vladavinu prava.
Različiti stručnjaci i državni službenici se slažu da je najveće postignuće u provedbi Agende
izrada i usvajanje novih zakona o radu u Republici Srpskoj i Federaciji BiH (osobna
komunikacija, 2016). Važno je napomenuti da je Savez samostalnih sindikata BiH doveo u
pitanje održivost i djelotvornost novih zakona o radu. Savez nezavisnih sindikata BiH je 2015.
kreirao listu sa 26 spornih tačaka u novim zakonima o radu za koje se smatra da će imati
negativne posljedice po radnike.

Prema Akcijskom planu za provedbu Reformske agende u dijelu koji se odnosi na reformu
zdravstvene zaštite nije uraĎeno mnogo. Nisu uraĎene analize dugovanja sektora zdravstvene
zaštite. Planirano je da će strategije za reformu socijalne zaštite i mirovinskog sustava biti
gotove u decembru 2016. Reforma sektora zdravstvene zaštite bit će jedan od najvećih
izazova i bit će napravljena u suradnji sa Svjetskom bankom, a procjenjuje se da će trajati
izmeĎu pet i sedam godina. Reforma javne uprave je u početnoj fazi, završetak planirane
strategije za reformu javne uprave se očekuje do 2017. (osobna komunikacija, 2016).
Predstavnici Delegacije EU-a u BiH smatraju da će 2017. godina biti ključna za provedbu
Agende. Stručnjaci su složni u tome da se osjetni pozitivni efekti Agende neće vidjeti tokom
faze provedbe, već 2-3 godine nakon toga (osobna komunikacija, 2016).

18
Stupanj do kojeg će provedba Reformske agende biti djelotvorno koordinirana u velikoj će
mjeri odrediti učinak BiH u pogledu COR-a. U slučaju neuspjeha implementacije utvĎene
politike djelovanja, ispunjenje većine ciljeva bilo bi ugroženo. S druge strane, temeljna
reforma je neophodna za BiH kako bi osigurala održiv socioekonomski razvoj, a Reformska
agenda jeste jedini takav fundamentalni reformski dokument u BiH. Važno je napomenuti da
je Agenda, kao takva, relevantna samo za ekonomski razvoj, te vjerujemo da će politike
djelovanja COR-a biti od velike koristi za BiH, naročito kao korektivni aspekt pitanja
održivosti Agende (u područjima koja su označena kao najveći izazovi, te u područjima koja
nisu operativno njome obuhvaćena). Može se zaključiti kako je Reformska agenda, kao
vodeća razvojna politika u ovom trenutku, adekvatna politika djelovanja u sveukupnom
okviru COR-a, te da postavlja temelje za kasniji vremenski period - do 2030., a uspjeh
politika djelovanja COR-a u BiH u velikoj mjeri ovisi o uspjehu Reformske agende. MeĎutim,
kako bi RA bila uspješna, potrebna je pravoremena, koordinirana i pažljivo planirana
provedba iste.

Postoje li očigledni prioriteti Ciljeva održivog razvoja za Bosnu i Hercegovinu

Grupa Ujedinjenih naroda za razvoj

(UNDG) navodi kako je prioritizacija
izmeĎu ciljeva održivog razvoja prvi ključni
element njihove provedbe u svakoj državi.
UtvrĎivanje prioriteta je definirano kao
identificiranje onih ciljeva koji su od
najvećeg značaja za specifični kontekst
države, te mapiranje njihovih poveznica i
stvaranje korelacija s općim državnim
ciljevima (UNDG, 2015). Grafikon iz
izvještaja Grupe Ujedinjenih naroda za
razvoj pod nazivom Potrebe država za
provedbu COR-a u Evropi i Centralnoj Aziji
pruža uvid kako pristupiti prvoj fazi provedbe COR-a.

19
Za identificiranje prioritetnih ciljeva održivog razvoja u BiH, treba uzeti u obzir nekoliko
faktora koji su analizirani u prethodnim poglavljima, što uključuje razvojne strategije i
politike, kao i konzultacije i intervjue uraĎeni u svrhu ove analize.

Cilj Reformske agende je da stimulira održiv i stabilan rast ekonomije, smanjenje socijalnih
nejednakosti i bolju kvalitetu života za sve ljude u BiH na njezinom putu ka članstvu u EU-u.
Vijeće Ministara je identificiralo da je pristupanje Evropskoj uniji strateški prioritet za
BiH.10 Direkcija za ekonomsko planiranje BiH u strategiji za period 2010.-2020. naglašava
održiv ekonomski rast, kao razvojnu strategiju BiH na putu ka EU i statusu države sa visokim
dohotkom. Brojne strategije koje se tiču zaštite okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine
i u Republici Srpskoj naglašavaju da je sektor zaštite okoliša jedan od prioriteta u Uniji te da
kao takve, strategije u BiH koje se odnose na politike djelovanja zaštite okoliša treba da budu
usmjerene prema konceptu i filozofiji održivog razvoja.11 Jedan od razloga za relativan
uspjeh Milenijskih razvojnih ciljeva u Bosni i Hercegovini su socioekonomske prakse koje
su većinom bile bazirane na projekciji rasta koji nije bio održiv. Generalno gledano, BiH je
ostvarila dobre rezultate u ispunjenju zadanih ciljeva MRC-a u oblastima u kojime nije bilo
potrebe za velikim strukturnim promjenama. U područjima koja se tiču okoliša i ekonomske
održivosti BiH nije postigla dobre rezultate.

Imajući u vidu naprijed navedeno, očigledno je da su trenutne državne, poddržavne i

sektorske strategije za BiH usmjerene na održivi razvoj zemlje kako bi se postigao krajnji cilj
pristupanja Evropskoj uniji. Budući da planovi postavljeni u Reformskoj agendi predstavljaju
za BiH novi pristup ka Evropskoj uniji, i da su kreirani od strane EU, MMF-a i Svjetska
banka i domaćih političkih elita, jasno je da su prioritetne razvojne politike djelovanja
usmjerene ka područjima održivoga socioekonomskog razvoja. S druge strane, MRC se kao
alat održivog razvoja nije pokazao djelotvornim u rješavanju ozbiljnijih problema i izazova
koji se tiču održivoga ekonomskog razvoja.

Sa velikim brojem razvojnih politika koje su usmjerene na ekonomski razvoj, u središtu

provedbe COR-a unutar države treba primarno biti osiguranje održivosti i to, ne samo
održivosti u ekonomskom smislu, već i sa širim dosegom i jednakom raspodjelom po svim
stupovima održivosti s krajnjim ciljem poboljšanja kvalitete života za sve ljude u Bosni i
Hercegovini. Zbog veće kompleksnosti politika djelovanja COR-a u odnosu na politike

10
Strategija integriranja Bosne I Hercegovine u Evropsku uniju (2006).
11
Federalna strategija zaštite okoliša, Federalna strategija za upravljanje otpadom, Nacrt strategije upravljanja
otpadom u Republici Srpskoj, Strategija zaštite prirode Republike Srpske itd.

20
djelovanja MRC-a, te potrebe za pažljivo isplaniranim i integriranim pristupom, izuzetno je
važno uzeti u obzir meĎusektorske efekte koje će ispunjavanje različitih zadanih rezultata
kroz različite COR-ove imati jedni na druge. Kao što je vidljivo iz primjera prezentiranog u
ovoj analizi, ekonomski razvoj može imati visoku cijenu: zaštita okoliša i jednakost u
primanjima mogu trpiti zbog „nesmotrenoga“ ekonomskog razvoja. No to ne mora biti slučaj i
sa BiH. Značaj drugih ciljeva, te napori da se oni postignu imat će druge korisne efekte u
mnogim područjima. Zadani rezultati koji se tiču cilja Izgradnje održivih gradova i zajednica
pomoći će u smanjenu rizika od nepogoda. TakoĎer, bolja cestovna infrastruktura ne samo da
poboljšava ekonomsku pristupačnost i transport, već pridonosi društvenoj koheziji i
integraciji, omogućavajući svim graĎanima pristup jednakim prilikama. Promocija mira i
kulture unutar cilja kvalitetnog obrazovanja pozitivno će se odraziti u gotovo svakom COR-u.
Jake, miroljubive i pravedne institucije najbolje mogu osigurati jednake prilike za sve ljude u
BiH; one su ključni faktor u sprečavanju i borbi protiv diskriminacije, pružaju temelj za zdrav
razvoj društva i još mnogo toga. Ukratko, meĎusektorski efekti koje će COR imati
potencijalno su veliki te je njihova pomna analiza ključna za razvoj državnih i lokalnih
strategija i politika djelovanja ovih ciljeva. Donosioci politika djelovanja moraju uzeti u obzir
ove „cross sector“ efekte prilikom prioritizacije, budući da je to veoma bitna značajka u
okviru politika djelovanja COR-a.

Imajući na umu moguće frikcije izmeĎu planova postavljenih u Reformskoj agendi i Ciljevima
održivog razvoja te meĎusektorske efekte koje različiti zadani rezultati unutar COR-a mogu
imati, identificirali smo moguće prioritetne ciljeve održivog razvoja za BiH kako slijedi.

Dostojanstven rad i ekonomski rast

Viša stopa zaposlenosti i održiv ekonomski rast jedan su od prioriteta za BiH, kako za
stabilnost države, tako i za njen budući put ka integraciji u EU. Postizanja budućih zadanih
rezultata u ovom cilju održivog razvoja znatno će doprinijeti boljoj kvaliteti života ljudi u
Bosni i Hercegovini. TakoĎer, politike djelovanja namijenjene ostvarenju cilja „Dostojanstven
rad i ekonomski rast“ će utjecati i na ciljeve „Svijet bez siromaštva“ i „Svijet bez gladi“.
Zadani rezultati od izuzetne važnosti za Bosnu i Hercegovinu su 8.4 (progresivno
unaprijediti djelotvornost globalnih resursa u potrošnji i proizvodnji i težiti ka tome da se
ekonomski razvoj razdvoji od propadanja okoliša u skladu s desetogodišnjim okvirom
programa održive potrošnje i proizvodnje, gdje vodstvo preuzimaju razvijene zemlje); 8.5 (do
2030. ostvariti punu zaposlenost i dostojanstven rad za sve žene i muškarce, uključujući i

21
mlade i osobe s invaliditetom, kao i jednaku plaću za rad jednake vrijednosti) i 8.6 (do 2020.
znatno smanjiti udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih, obrazovanju ili obukama)

Održivi gradovi i zajednice

Kako bi se postigla daljnja urbanizacija države te smanjio rizik od nepogoda, a istovremeno se

osigurale održive okolišne ekonomske prakse i poboljšao kvalitet života za sve ljude u BiH
općenito, potrebni su održivi gradovi i zajednice. Ciljevi 11.2 (pristup sigurnim, priuštivim,

dostupnim i održivim transportnim sustavima za sve); 11.3 (unaprijediti inkluzivnu i održivu

urbanizaciju i kapacitete za planiranje i upravljanje participativnim, integriranim i održivim
ljudskim naseobinama u svim zemljama) i 11.5 ( do 2030. znatno smanjiti broj smrtnih
slučajeva i broj ljudi koji su pogoĎeni nepogodama, te značajno smanjiti direktne ekonomske
gubitke uzrokovane katastrofama, uključujući nepogode uzrokovane vodom, gdje je u središtu
zaštita siromašnih i ranjivih osoba u tim situacijama) – mogu se identificirati kao
najznačajniji za BiH. Većina ovih ciljeva se može postići politikama djelovanja na lokalnom
nivou, stoga će uključivanje lokalnih vlasti i adekvatne strategije imati ključni značaj. Bosna
i Hercegovina ima priliku da ostvari neke od ciljeva održivosti putem lokalnih vlasti jer, za
razliku od vlasti na državnom nivou, lokalne vlasti nisu često predmet političkih blokada, što
pruža dobru podlogu za lakše i vremenski isplativije kreiranje i provedbu politika djelovanja.

Smanjenje nejednakosti

Kako je navedeno u prethodnim poglavljima, mogao bi nastati dubok jaz izmeĎu bogatih i
siromašnih kao posljedica provedbe planova Reformske agende. Pod utjecajem trenutnih
instrumenata slobodnog tržišta to je veoma moguć rezultat za zemlju u razvoju koja je u
procesu tranzicije ka razvijenoj zemlji. Zbog toga bi politike djelovanja COR-a trebale biti
usmjerene ka ovom problemu, a posebnu pažnju treba obratiti na ranjive skupine. Zadani
rezultati – 10.1 (do 2030. progresivno postići i održati rast prihoda za 40% stanovništva sa

najnižim prihodima po stopi koja je viša od državnog prosjeka); 10.2 (do 2030. osnažiti i
promovirati socijalnu, ekonomsku i političku inkluziju za sve, bez obzira na dob, spol,
invaliditet, rasu, etničku pripadnost, porijeklo, religiju, ekonomski ili drugi status) i 10.4
(usvojiti politike djelovanja, naročito fiskalnu, platnu i politiku socijalne zaštite, te
progresivno postići veću jednakost) – predstavljaju relevantna područja prema kojima moraju
biti usmjerene politike djelovanja Ciljeva održivog razvoja u BiH kako bi se smanjili rizici
koje mogu donijeti ekonomske politike.
22
Mir, pravda i jake institucije

Nijedna država ne može pravilno funkcionirati bez mira, stabilnosti, pravednoga zakonskog
sustava i jakih institucija pri izradi i provedbi zakona. Planovi Reformske agende nikad neće
biti provedeni bez podrške jakoga zakonodavnog okvira. Pored razvojnih politika, doseg Cilja
16 ima velik značaj za stvaranje miroljubivoga i inkluzivnog društva. Upravo iz ovog razloga,
postizanje zadanih rezultata iz ovog cilja je važno za koordinaciju u „cross sector“ efektima i
potpunu inkluziju svih graĎana BiH. Ako se uzme u obzir da BiH ima jedan od
najkompliciranijih pravnih sustava u cijelom svijetu, kao i činjenica da se taj sustav mora
ojačati kako bi se postigao održivi razvoj, lako je razumjeti zašto je ovaj cilj identificiran kao
jedan od prioriteta za BiH. Postizanje zadanih rezultata – 16.3 (promocija vladavine prava na

državnome i meĎunarodnom nivou te osiguranje jednakog pristupa pravdi za sve); 16.5

(znatno smanjiti korupciju i mito u svim njihovim oblicima); 16.6 (razviti efikasne, odgovorne
i transparentne institucije na svim nivoima); 16.7 (osigurati otvoreno, participativno i
reprezentativno donošenje odluka, uključivo na svim nivoima) i 16.12 (promovirati i provesti
nediskriminirajuće politike djelovanja za održivi razvoj) – neophodno je za BiH kako bi se
postigao adekvatan zakonodavni okvir u kojem je osiguran nadzor, pravda i održivost.
Nadalje, značaj Cilja 16 nije samo ograničen na kontekst države, već naddržavna dimenzija
ovog cilja pruža priliku da se doprinese postizanju globalnog mira. Naprimjer, kroz zadani
rezultat 16.11 (ojačati relevantne državne institucije, uključujući i meĎunarodnu suradnju,
za izgradnju kapaciteta na svim nivoima, naročito u zemljama u razvoju, kako bi se spriječilo
nasilje i pospješila borba protiv terorizma i kriminala) može se mnogo učiniti kako bi se
pomoglo državama zahvaćenim oružanim sukobima kao i u prevenciji budućih oružanih
sukoba u svijetu.

Odgovorna potrošnja i proizvodnja

Odlučili smo u prioritete uključiti baš ovaj cilj jer je održivost okoliša kao opći cilj podijeljena
u više ciljeva održivog razvoja. Prioritizacija ovog cilja je daljnji dokaz kako je integrirani
pristup ključ uspjeha politika djelovanja COR-a. Dok reforme sustava zdravstvene i socijalne
zaštite i mirovina imaju za cilj da osiguraju dobro zdravlje i dobrobit svih graĎana BiH u
skladu s Ciljem 3, za nastavak takve prakse potrebne su dodatne politike održivog okoliša u
skladu s Ciljem 12. Baš kao i kada su u pitanju nejednakosti, degradacija okoliša se može
dogoditi kao posljedica razvojnih politika u BiH. Polazeći od činjenice da su zaštita i

23
održivost okoliša prioriteti za Europsku uniju, BiH treba obratiti posebnu pažnju na postizanje
zadanih rezultata koji su postavljeni u COR-u 12. Zadani rezultati – 12.2 (do 2030. postići

održivo upravljanje i efikasnu upotrebu prirodnih resursa); 12.5 (do 2030. znatno smanjiti

stvaranje otpada kroz prevenciju, smanjenje, reciklažu i ponovno korištenje) i 12.6 (potaći
kompanije, naročito velike i transnacionalne, da usvoje održive prakse i integriraju
informacije o održivosti u svoje izvještajne cikluse) – najvažniji su za BiH u pogledu ovoga
cilja.

Kvalitetno obrazovanje

I konačno, osiguranje kvalitetnog obrazovanja stanovništva je preduvjet za svako društvo, pa

tako i za BiH, da napreduje i da se razvija. U kontekstu postojećih strategija i politika
djelovanja ispunjenje ovog cilja će približiti mlade ljude tržištu rada te podići svijest o
političkim, rodnim, okolišnim i mnogim drugim problemima.12 TakoĎer je potreban daljnji
napor na ispunjenju MRC-a 2 (dostići sveobuhvatnost osnovnog obrazovanja), što
podrazumijeva i poboljšanje dostupnosti obrazovanja za najranjivije skupine. Značaj ovog
cilja nije samo u ekonomskom razvoju BiH, već se ogleda u svakom aspektu društva i
doprinijet će postizanju svih ostalih ciljeva kao i razvoju bh. društva u cjelini. Najznačajniji su
zadani rezultati za BiH koji se tiču ovog cilja – 4.4 (do 2030. značajno povećati broj mladih i
odraslih koji posjeduju relevantne vještine, uključujući tehničke i strukovne vještine, za
zapošljavanje, dostojanstvene poslove i poduzetništvo); 4.6 (do 2030. osigurati da svi mladi,
kao i proporcionalan broj odraslih, i muškaraca i žena, postignu osnovnu pismenost: čitanje,
pisanje i računanje) i 4.7 (do 2030. osigurati da svi učenici dobiju znanje i vještine potrebne
za promociju održivog razvoja, uključujući, izmeĎu ostalog, i promociju ljudskih prava,
spolne ravnopravnosti, promociju kulture mira i nenasilja, globalnog graĎanstva i cijenjenja
kulturnih različitosti i doprinosa kulture održivom razvoju, kroz obrazovanje o održivom
razvoju i stilovima života).

12
Svi ciljevi su prioritizirani u kontekstu trenutnih razvojnih strategija i politika djelovanja BiH, uzimajudi u obzir
da je BiH zemlja u razvoju s višim srednjim dohotkom, bez umanjivanja značaja bilo kojega drugog cilja.

24
 Koji su praktični koraci poduzeti do danas kako bi se Ciljevi održivog razvoja
implementirali u BiH

Provedba politika djelovanja Ciljeva održivog razvoja je u početnoj fazi u svim državama
članicama UN-a. U julu 2016. tim neovisnih stručnjaka SDSN Sekreterijata i Bertelsmann
fondacije pripremio je globalni izvještaj pod nazivom COR indeks i kontrolne tabele s ciljem
da pomognu zemljama koje su u početnoj fazi provedbe COR-a i „pozovu sve zemlje da prate
cjelovitu strategiju koja kombinira ekonomski razvoj, socijalnu inkluziju te održivost
okoliša“. Kreiran je novi pokazatelj za potrebe ovog izvještaja: COR indeks, koji mjeri
početni status države za ispunjenje 17 ciljeva. Prema ovom indeksu, BiH se nalazi na 73.
mjestu od ukupno 149 zemalja, s indeksom od 59,9. Ovo je najniži indeks ne samo među
državama zapadnog Balkana, već i Europi. To znači da je BiH, u prosjeku, na 59,9% puta
da postigne najbolje moguće rezultate u postizanju 17 ciljeva održivog razvoja i da će morati
napraviti najviše posla u provedbi ovih ciljeva od svih zemalja u Evropi.

Ujedinjeni narodi su definirali odreĎene praktične korake i mjere za sve aktere s ciljem da se
uspješno započne provedba politika djelovanja COR-a.13 Kako su Ciljevi održivog razvoja
široko definirani i obuhvaćaju brojna područja, oni se odnose na sve aktere. Kao ključni akteri
važni za postizanje ovih ciljeva identificirane su:

- državne vlade
- poddržavne vlade
- organizacije civilnog društva
- lokalne vlasti
- poslovna zajednica
- akademske institucije
- razvojni partneri.

Prema početnim smjernicama, prvi konkretan korak je da se identificiraju odgovarajući zadani

rezultati za svaki cilj. To znači da se zadani rezultati moraju ograničiti na dva do tri rezultata
za svaki cilj, i da se moraju temeljiti na meĎunarodnim standardima koji su primjenjivi na
širok dijapazon državnih postavki. Kako COR čini dugoročni okvir politika djelovanja, za
njega su potrebne dugoročne strategije i planiranje, koji premašuju okvir COR-a za 2015.-

13
Dodatne informacije na https://sdg.guide/.

25
2030. Ujedinjeni narodi identificiraju backcasting14 kao najbolju dugoročnu politiku
planiranja u kontekstu COR-a. Backcasting zahtijeva planiranje i procjenu troškova,
partnerstva zasnovana na ciljevima te pripremu za praćenje zadanih ciljeva. UNDP je
identificiran kao ključni partner za provedbu COR-a i kao uporište za podršku Grupe
Ujedinjenih naroda za razvoj u provedbi COR-a. (UNDP, 2016). Ključ procesa provedbe
COR-a bit će integrirani pristup. Prema izvještaju generalnog sekretara Ujedinjenih naroda
pod nazivom Ključne prekretnice za koherentno, djelotvorno i inkluzivno praćenje i kontrolu
na globalnom nivou (2016.) svi ciljevi su meĎusobno usko povezani i ne mogu se razdvajati.
Svi tvorci politika djelovanja i svi akteri imaju zadatak da ih ostvare (A/70/684, paragraf 7).

UNDP je ovlašten da vodi pripremu smjernica za COR izvještaje po državama; do danas nije
objavljen nijedan izvještaj.15 Od maja 2016. jedina država zapadnog Balkana koja je
dobrovoljno predala sažetak državnog pregleda COR-a je Crna Gora (MeĎunarodni institut za
održivi razvoj - IISD, 2016). Izvještaj UNDG-a za 2015. godinu pokazuje šta je do sad
uraĎeno vezano za COR u BiH. U BiH je oformljena Radna grupa Ujedinjenih naroda za
COR, te je otpočelo mapiranje s ciljem identificiranja poveznica izmeĎu državnih razvojnih
strategija i prioriteta te COR-a. Agencije Ujedinjenih naroda u BiH zatražile su smjernice pri
prilagodbi i usmjerenju prioritizacije, pregledu zadanih rezultata i indikatora, budžetiranju,
sustavima praćenja podataka i mobilizaciji resursa. U izvještaju je navedeno da u BiH
trenutno ne postoji državna strategija za COR. Iskustvo s MRC-om već je istaknulo značaj
državnih strategija za tako dugoročne politike djelovanja (neusvajanje razvojne strategije te
strategije socijalne inkluzije za 2008.-2013.), tako da se ovome mora posvetiti posebna
pažnja. Vlade u BiH bi u najkraćem mogućem roku trebale pripremiti državne i
poddržavne strategije koje se tiču provedbe Ciljeva održivog razvoja. Planira se uspostava
mape puta, akcijskog plana te planova mobilizacije resursa za COR kako bi se identificirale
relevantne državne strategije i politike djelovanja. Budući da ne postoji sveobuhvatna državna
strategija za COR, regionalna podrška je identificirana kao ključna za uspješnu provedbu
ciljeva. U takvoj situaciji se neće počinjati s lokalizacijom prije ureĎenja situacija na nivou
države u kontekstu COR-a. Uredi UN-a u BiH trenutno pregledaju prakse navedene u vodiču
kroz Smjernice za ubrzavanje, usmjeravanje i podršku politikama za provedbu Agende 2030
(MAPS), te su u izradi planovi za podršku jačanju državnih statističkih kapaciteta kao dio

14
Backcasting – (projekcija unatrag) – stvaranje željene bududnosti te gledanje unazad iz te bududnosti u
sadašnjost kako bi se napravile strategije i planovi za postizanje te bududnosti (UN SDSN).
15
Web stranica UNDP-a u BiH.

26
Okvira razvojne pomoći Ujedinjenih naroda (UNDAF).16 Uredi UN-a u BiH trenutno pružaju
podršku vladama da definiraju modalitete nacionalnih izvještaja, uključujući i vremenski
period i doprinose svih aktera. Ured UNDP-a u BiH radi na prioritizaciji COR-a kroz niz
interaktivnih radionica pod nazivom Zamisli 2030. Radionice se održavaju u gradovima širom
Bosne i Hercegovine; u njima učestvuju predstavnici državnih, entitetskih i lokalnih
institucija te članovi civilnog društva i akademske zajednice (osobna komunikacija, 2016).
UN kancelarija u BiH je takoĎer analizirala odnos izmeĎu Reformske agende i Ciljeva
održivog razvoja u izvještaju pod nazivom Analiza Reformske agende BiH i poveznice s
UNDAF-om i COR-om. U izvještaju se zaključuje da postoje slabe poveznice za 8 od 17
ciljeva održivog razvoja (1, 3, 4, 8, 9, 10, 16 i 17) te u 19 od 169 zadanih rezultata.

16
Okvir razvojne pomodi Ujedinjenih naroda (UNDAF) programski je dokument između vlade i državnog tima
Ujedinjenih naroda (UNCT) kojim su opisane kolektivne akcije i strategije Ujedinjenih naroda u svrhu postizanja
napretka države.

27
 Zaključak

Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda mogu se promatrati kao okvir za politiku
globalnog razvoja u sklopu kojeg države djeluju na osnovu svojih prioriteta i potreba. Stoga
17 ciljeva i zadani rezultati u sklopu istih čine globalnu mapu puta za cijeli svijet za period
2015.-2030. Ako se središte interesa usmjeri sa globalnog na nivo Bosne i Hercegovine, iz
ove analize je vidljivo kako je glavni strateški cilj zemlje da postane članica Evropske unije.
U izvještaju COR indeks i kontrolne ploče, u kojem je BiH rangirana kao zemlja s najnižim
COR indeksom u Evropi, 10 država koje su rangirane kao 10 najboljih, s najvišim COR
indeksom, članice su Evropskoga gospodarskog prostora (EEA), a devet od njih su članice
Evropske unije. To ukazuje na činjenicu da u Evropskoj uniji prevlaĎuju dobre politike
djelovanja održivog razvoja. Iako su trenutne razvojne politike za BiH na njenom putu ka EU-
u usmjerene na održivi ekonomski razvoj, postoji jaka potreba za održivošću i u drugim
aspektima državnog upravljanja kao i u svakodnevnom životu. Put provedbe Reformske
agende samo jednim dijelom zadovoljava put provedbe zadanih rezultata COR-a za BiH.
Predstoji mnogo zahtjevnog rada i planiranja u BiH na putu ka ispunjenju COR-a, naročito u
onim područjima koja nisu izričito navedena u Agendi.

Prethodna iskustva s Milenijskim razvojnim ciljevima pokazala su kako za postizanje napretka

u dugoročnim politikama djelovanja moraju postojati strategije i planovi na državnom nivou,
gdje državne institucije moraju posjedovati kapacitete za provedbu tih politika djelovanja. To
se ne odnosi samo na osiguravanje financijskih sredstava iz budžeta, već i na osiguravanje
dobrog projektnog upravljanja, za što su potrebni domaći resursi. Zadani rezultati iz MRC-a
nisu postignuti u područjima gdje su bile potrebne sustavne promjene, naročito u području
socioekonomskih politika. Reformska agenda je ambiciozan i odvažan pothvat, kojemu je cilj
da riješi ova pitanja i njihovu ključnu problematiku, no za to je potrebna adekvatna
koordinacija i pažljivo isplanirana provedba. Jedna od glavnih briga je da najranjivije grupe
gradjana ne ostanu po strani, što bi dalje produbilo nejednakosti. Postoji velika potreba za
adekvatnim državnim i poddržavnim strategijama koje su usmjerene ka provedbi politika
djelovanja Ciljeva održivog razvoja. Iako je napredak i proces donošenja odluka često spor na
državnome i entitetskom nivou, naročito u izbornim godinama, lokalne vlade i gradovi imaju
potencijal da budu nosioci uspješne provedbe politika djelovanja COR-a, čak i u onim
područjima u kojima državni i entitetski nivoi to nisu uspjeli postići. Zadatak agencija UN-a u
BiH, naročito UNDP-a, trebalo bi biti fokusiranje na provedbu integriranih aktivnosti najviše

28
na lokalnom nivou, a posebno u područjima gdje država zbog ograničenih kapaciteta ne može
djelovati sama. Ovo je naročito važno za COR 11, gdje će vlade lokalnog nivoa biti nosioci
održive urbanizacije zemlje.

Važno je istaknuti da bi država, agencije UN-a i civilno društvo trebali raditi zajedno na
promociji politika djelovanja COR-a te na podizanju svijesti meĎu graĎanima BiH. Od
ključne je važnosti da bh. graĎani razumiju i prepoznaju značaj ovih ciljeva. Jasno
uključivanje društva u prioritizaciju COR-a najvažniji je aspekt razumijevanja prioritetnih
ciljeva održivog razvoja za BiH. GraĎani moraju razumjeti i znati da se njihova država
obavezala na ispunjenje COR-a i da su ti ciljevi, kao globalni okvir politika djelovanja,
usmjereni ka poboljšanju kvalitete njihovog života. Ciljevi održivog razvoja nisu projekt za
elitu te bi civilno društvo trebalo da radi na njihovoj provedbi kroz lokalne zajednice i dijalog
sa vladama. Zadani rezultati COR-a nisu jedini indikator njegovog uspjeha i graĎani BiH bi
trebali pretvoriti spomenute ciljeve u alat zagovaranja napretka kroz nadzor i dijalog.
Konačno, ne smije se zaboraviti, COR čini globalni okvir politika djelovanja. Stoga doprinos
BiH ne bi trebalo da bude samo na nivou države, već i na globalnom nivou. Ova
nadnacionalna dimenzija je najvidljivija u COR-u 16. Partnerstva, poput Globalnog
partnerstva za izvještavanje o napretku u promociji miroljubivih, pravednih i inkluzivnih
društava, oformljena su sa ciljem implementacije mirovnog aspekta COR-a na globalnom
nivou. Uključivanje u ovakvu vrstu partnerstava je korisno za razmjenu podataka, dijalog i
poboljšanje multilaternalnih i bilateralnih odnosa, te će imati pozitivan efekt kako na državne,
tako i na globalne zadane ciljeve.

Prioritizacija izmeĎu 17 ciljeva održivog razvoja je ključna početna faza i od iznimne je

važnosti kako bi se identificirali adekvatni ciljevi prema kojima bi svi domaći i meĎunarodni
akteri razvoja trebali usmjeriti svoje aktivnosti i podršku. U BiH se ovo utvrĎivanje prioriteta
tek treba provesti, uz uključenje mnogobrojnih političkih aktera i predstavnika civilnog
društva. Ovom analizom se sugerira kako bi početne tačke te diskusije trebalo da budu ciljevi
– Dostojanstven rad i ekonomski rast, Održivi gradovi i zajednice, Smanjena nejednakost,
Mir pravda i jake institucije, Odgovorna potrošnja i proizvodnja i Kvalitetno obrazovanje –
kao trenutno najprioritetniji ciljevi održivog razvoja za Bosnu i Hercegovinu.

Uspjeh Reformske agende i politika djelovanja u narednih 15 godina djelomično će odrediti

uspjeh Ciljeva održivog razvoja. Ti ciljevi neće služiti samo kao dobar pokazatelj do kojeg
stupnja će razvojne politike biti uspješne, nego će, nadajmo se, osigurati održiv razvoj u

29
kojem niko neće biti „zaboravljen“. I kratkoročne politike djelovanja i COR kao okvir
dugoročnih politika djelovanja trebali bi meĎusobno biti u koheziji. To znači da bi sve
agencije UN-a u BiH, te vlade na državnome, entitetskom i lokalnom nivou, kao i
predstavnici civilnog društva, trebali suraĎivati i koordinirati u provedbi politika djelovanja
COR-a. Jedino na ovakav način će se omogućiti integrirani pristup politici djelovanja COR-a,
što bi trebalo biti ključ budućeg uspjeha.

Ujedinjeni narodi preporučuju tehniku backcasting17 za stvaranje provedbenih politika za

COR. Vizija željene budućnosti za BiH je veoma jasna i članstvo u Evropskoj uniji je dio nje.
Država se nalazi na raskrižju gdje se u narednih 15 godina mora provesti većina
socioekonomskih reformi. Kao što je vidljivo u ovoj analizi, razvoj i socioekonomski rast u
BiH do sada nisu bili održivi. Reformska agenda i Ciljevi održivog razvoja – ako se ozbiljno
shvate – pružaju solidan okvir za preusmjeravanje razvojnog puta BiH ka stabilnijoj putanji.
Zajedno s drugim politikama djelovanja, adekvatna provedba Agende je prvi korak na tom
putu. Posebna pažnja se mora obratiti na zaštitu najranjivijih skupina, zaštitu okoliša,
pravilnu reformu javne uprave te sustava mirovina i zdravstvene zaštite. Nijedna tranzicija
nije lagana i pred Bosnom i Hercegovinom je puno teških zadataka i izazova. Ciljevi održivog
razvoja bi trebali poslužiti kao dobar i cjelovit okvir u kojem bi i sadašnje i buduće
kratkoročne politike održivog razvoja morale biti adekvatno provedene.

17
Ibid., str. 22.

30
 Bibliografija

Reference

Baxmann M (2016): Wie Pilze aus dem Boden: Neue globale Multi-Akteurs-Initiativen zur
SDG 16 Umsetzung. Die Arbeitsgemeinschaft Frieden und Entwicklung (FriEnt).
http://www.frient.de/blog/post/?tx_ggblog_pi2%5Bblog%5D=1&tx_ggblog_pi2%5Bpost%5
D=116&tx_ggblog_pi2%5Baction%5D=show&tx_ggblog_pi2%5Bcontroller%5D=Post&cHa
sh=d98674b72d77874005faf44ff140b203. - pristupljeno: 15. novembra 2016.

Fondacija Bertelsmann i Mreža rješenja za održivi razvoj (2016): SDG Index and Dashboards.
http://sdgindex.org/assets/files/sdg_index_and_dashboards_compact.pdf. - pristupljeno: 10.
oktobra 2016.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (2012): Izjava NJ.E. ministra Mirka
Šarovića; UN Conference on Sustainable Development (Rio+20).
https://rio20.un.org/content/statement-he-mirko-sarovic-minister-foreign-trade-and-economic-
relations-bosnia-and. - pristupljeno: 25. septembra 2016.

Vijeće ministara BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje (2015): Godišnji izvještaj o razvoju
BiH, Godišnji izvještaj 2014. www.dep.gov.ba/naslovna/?id=1707. - pristupljeno: 25.
septembra 2016.

Vijeće ministara BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje (2016): Program ekonomskih

reformi BiH 2016.-2018. www.dep.gov.ba/naslovna/?id=1723. - pristupljeno: 25. septembra
2016.

Centralna banka BiH (2016): Standard&Poor's Afiirmed Credit Rating of Bosnia and
Herzegovina. http://www.cbbh.ba/press/ShowNews/1117?title=Standard&Poor%27s-
Afiirmed-Credit-Rating-of-Bosnia-and-Herzegovina. - pristupljeno: 25. septembra 2016.

Ustav Bosne i Hercegovine (1995): Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini –
Aneks IV i Amandman I Ustava Bosne i Hercegovine, Službeni glasnik BiH, broj 25/09.
http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_BOSNE_I_HERCEGOVINE_engl.pdf. -
pristupljeno: 30. septembra 2016.

DEI (2016): Direkcija za Evropske integracije, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

http://www.dei.gov.ba/bih_i_eu/ssp/default.aspx?id=1172&langTag=bs-BA. - pristupljeno:
16. septembra 2016.

The Economist (2015): The 169 Commandments.

http://www.economist.com/news/leaders/21647286-proposed-sustainable-development-goals-
would-be-worse-useless-169-commandments. - pristupljeno: 5. oktobra 2016.

31
Evropska komisija (2015): Towards a post-2015 development framework.
https://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/consultation-towards-a-post-2015-framework-
contribution-diakonia_en.pdf. - pristupljeno: 25. septembra 2016.

Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH (2013): ministar Trhulj o

obnovljivim izvorima energije u BiH za Deutsche Welle. http://www.fmeri.gov.ba/ministar-
trhulj-o-obnovljivim-izvorima-energije-u-bih-za-deutsche-welle.aspx. - pristupljeno: 25.
septembra 2016.

Fedracija Bosne i Hercegovine, Ministarstvo okoliša i turizma Fedeacije BiH (2007):

Strategija zaštite okoliša Federacije Bosne I Hercegovine.
http://www.hidrometeo.ba/regulations/bih/federalna-strategija-zastite-okolisa.pdf.
pristupljeno: 5. oktobra 2016.

Za radionicu: Capacity-building in governance and public administration for sustainable

development in countries with economies in transition.
unpan1.un.org/intradoc/groups/public/.../un/unpan005145.pdf. - pristupljeno: 25. septembra
2016.

Agencija za unapreĎenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (2016): Direktna strana

ulaganja – stanje i performanse.
http://www.fipa.gov.ba/informacije/statistike/investicije/default.aspx?id=180&langTag=hr-HR -
pristupljeno: 16. septembra 2016.

Glover, D. and Hernandez, K. (2015): Achieving Diverse Development Goals: How can
Different Goals be Pursued Together?
https://opendocs.ids.ac.uk/opendocs/bitstream/handle/123456789/12384/PB125_AGID578_D
iverseGoals_Online2.pdf;jsessionid=D8E638123216FD44F0D920A905C11919?sequence=1.
- pristupljeno: 15. novembra 2016.

Vlada Federacije BiH (2009): Strategija razvoja Federacije BiH 2010.-2020. godine.
http://www.fzzpr.gov.ba/download/doc/strategija_razvoja_FBiH_2010_2020_projektni_zadat
ak.pdf/d2f22a36a4c9aa2683cf0249438def47.pdf. - pristupljeno: 25. septembra 2016.

Vlada Republike Srpske, Ministry of Spatial Planning, Civil Engineering and Ecology (2015):
Nacrt strategije upravljanja otpadom 2016.–2025. http://www.vladars.net/sr-SP-
Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Documents/. - pristupljeno: 5. oktobra 2016.

Vlada Republike Srpske, Ministarstvo za prostorno ureĎenje, graĎevinarstvo i ekologiju

(2011): Strategija zaštite prirode Republike Srpske. http://www.vladars.net/sr-SP-
Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/PAO/Documents/STRAT.OBJEDINJENO.pdf. - pristupljeno: 5.
oktobra 2016.

MeĎunarodni institut za održivi razvoj (IISD) (2016): Countries Submit Summaries of

National Voluntary Reports for HLPF. http://sd.iisd.org/news/countries-submit-summaries-of-
national-voluntary-reports-for-hlpf/. - pristupljeno: 10. oktobra 2016.

32
Kreimer, A, 2000. Bosnia and Herzegovina Post Conflict Resolution. 1st ed. U.S.A: World
Bank.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (2016): BiH i UN.

http://www.mvp.gov.ba/vanjska_politika_bih/multilateralni_odnosi/ujedinjene_nacije_un/bih
_i_un/default.aspx?id=16. - pristupljeno: 28. septembra 2016.

OENB (2005). The Banking Sector of Bosnia and Herzegovina: The Dominant Role of
Austrian Banks. www.oenb.at. - pristupljeno: 25. septembra 2016.

Property and Environment Research Center (2002): The Environmental Kuznets Curve.
http://www.perc.org/articles/environmental-kuznets-curve. - pristupljeno: 25. septembra 2016.

UN Asia – Pacific Regional Coordination Mechanism (2013): The Millennium Development

Goals in Europe and Central Asia. http://www.un-rcm-
europecentralasia.org/fileadmin/DAM/RCM_Website/Publications/RCM_MDG_full_report_f
inal.pdf. - pristupljeno: 25. septembra 2016.

Grupa za razvoj Ujedinjenih naroda (2015): Country-Level Needs for SDG Implementation in
Europe and Central Asia. https://www.unece.org/fileadmin/DAM/sustainable-
development/SDG-Needs-Assessment_RCs-and-UNCTs.pdf. - pristupljeno: 25. septembra
2016.

Generalna skupština UN-a A/55/PV.4 (2000): Plenary Meeting, 55th Session. Official
Records. http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/55/PV.4. - pristupljeno: 25.
septembra 2016.

Generalna skupština UN-a A/70/PV.22 (2015): Plenary Meeting, 70th Session. Official
Records. https://disarmament-
library.un.org/UNODA/Library.nsf/02b8ba7250128e4585257ddc006c53b9/293c28a5226f4db
285257f1100605241/$FILE/A%2070%20PV.22.pdf. - pristupljeno: 25. septembra 2016.

Izvještaj Generalne skupštine UN-a A/70/684 (2016): Critical milestones towards coherent,
efficient and inclusive follow-up and review at the global level.
http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A%20/70/684&Lang=E. - pristupljeno:
25. septembra 2016.

Odluka Generalne skupštine UN-a 66/288 (2012): The future we want.

http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/66/288&Lang=E. - pristupljeno:
25. septembra 2016.

UN Public Administrations Network (2002): REPORT OF B&H DELEGATION

UN Sustainable Development Solutions Network (2016): Chapter 2: Preparing for

implementation. https://sdg.guide/chapter-2-preparing-for-implementation-
f37f877444ba#.ncrj3yalf. - pristupljeno: 6. oktobra 2016.

UNDP (2016): UNDP Support to the Implementation of the 2030 Agenda for Sustainable
Development.
33
http://www.undp.org/content/dam/undp/library/SDGs/SDG%20Implementation%20and%20U
NDP_Policy_and_Programme_Brief.pdf. - pristupljeno: 6. oktobra 2016.

UNDP BiH (2003): Bosnia and Herzegovina Human Development Report/Millennium

Development Goals 2003.
http://hdr.undp.org/sites/default/files/bosnia_and_herzegovina_2003_en.pdf. - pristupljeno:
25. septembra 2016.

UNDP BiH (2014): Napredak u realizaciji Milenijskih razvojnih ciljeva u Bosni i

Hercegovini, Izvještaj za 2013.
http://www.ba.undp.org/content/bosnia_and_herzegovina/en/home/library/mdg/-napredak-u-
realizaciji-milenijumskih-razvojnih-ciljeva-u-bih-20.html. - pristupljeno: 25. septembra 2016.

Ujedinjeni narodi (1992): United Nations Conference on Environment & Development Rio de
Janerio, Brazil, AGENDA 21.
https://docs.google.com/gview?url=http://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/
Agenda21.pdf&embedded=true. - pristupljeno: 28. septembra 2016.

Ujedinjeni narodi (2015): The Millennium Development Goals Report 2015.

http://www.un.org/millenniumgoals/2015_MDG_Report/pdf/MDG%202015%20rev%20(July
%201).pdf. - pristupljeno: 25. septembra 2016.

United Nations Development Reports (2015): Income Gini coefficient.

http://hdr.undp.org/en/content/income-gini-coefficient. - pristupljeno: 25. septembra 2016.

William Easterly (2015): The SDGs Should Stand for Senseless, Dreamy, Garbled. Foreign
Policy Magazine. http://foreignpolicy.com/2015/09/28/the-sdgs-are-utopian-and-worthless-
mdgs-development-rise-of-the-rest/. - pristupljeno: 5. oktobra 2016.

Svjetska banka (2016): GDP per Capita.

(http://data.worldbank.org/indicator/NY.BDP.PCAP.CD/countries/BA?display=graph -
pristupljeno: 23. septembra 2016.

Svjetska banka (2016): Unemployment, youth total (% of total labor force ages 15-24)
(modeled ILO estimate).
http://data.worldbank.org/indicator/SL.UEM.1524.ZS?end=2014&start=1991. - pristupljeno:
29. septembra 2016.

Svjetska banka i MeĎunarodna financijska korporacija (WB & IFC) (1997). Foreign Direct
Investment. 1st ed. Washington: IFC.

Grupa Svjetske banke (2015): Development Goals in an Era of Demographic Change. Global
Monitoring Report 2015/2016. (Razvojni ciljevi u eri demografske promjene, globalni
izvještaj 2015/2016) pubdocs.worldbank.org/en/503001444058224597/Global-Monitoring-
Report-2015.pdf. - pristupljeno: 25. septembra 2016.

34
Lista tabela i grafikona

Grafika 1: Kuznetsova krivulja i Kuznetsova krivulja za okoliš, str. 15

Grafika 2: Pojednostavljen prikaz politika djelovanja iz Reformske agende, str. 17

Grafika 3: Faza pripremnih konzultacija, str. 19

Tabela 1: Ciljevi održivog razvoja, str. 13

Prilog: Tabela 2: Pregled indikatora Milenijskih razvojnih ciljeva u Bosni i Hercegovini, str.
35-36

35
 PRILOG

Tabela 2: Pregled indikatora Milenijskih razvojnih ciljeva u Bosni i Hercegovini (UNDP, 2014.)

36
37