Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Osobine Dobrog Naučnog Djela - Midhat Šamić

    Uploaded by

    Petar Pan
    15 views6 pages

    Original Title

    2. Osobine Dobrog Naučnog Djela_Midhat Šamić

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    15 views6 pages

    Osobine Dobrog Naučnog Djela - Midhat Šamić

    Uploaded by

    Petar Pan

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 6
    B. Osobine dobrog naugnog djela Svaki naugni rad, ma iz koje naucne oblasti bio, ima svoje esol moze se govoriti samo uopéeno, moze se ukazati na izvjesne osobine koje mogu da budu zajedni¢ke za vise nauénih radova dobrog kvalitet Kada je rijee o osobinama karakteristi¢nim i opéim za neki dobar naueni rad, treba istagi na prvom mjestu da. u veéini slucajeva, kvalitet nekog naucnog rada ne zavisi od zova obima: poznato je da su neka epohalna otkriéa saopcena na malom broju stea~ tele, Otuda, © osobinama dobrog nau aprimjer, Ajnstaje Liv iveta), Obin vada zavisi od mn ih Ginilaea, j ‘on moze da varira a pojedine nauéne discipline, grane, teme, doprinoseéi w manjoj ili u veéoj meri samom kvalitet rada, Ali ono Sto je pri tome od bitnog snacaja, osobito kada je w pitanju obimniji rad, jeste éinjenica da predmet bude iscrpljen, da rad pred~ stavlja, koliko je god moguée, bar za taj trenutak. definitvnu studiju o jednom proble- mu, tako da se 0 tom istom problemu ne moze, kroz niz. godina, da ponovo pise, ili da obubvati i rijeSi odjednom sva pitanja, treba di odmah na poéetku, u predgovor ili uvodu, iskreno istadi i, eventualno, u zakljuekw ukazati na najvaznija pitanja koja preostaju da se obradk. Istina, obim napisa, narodito w nekiny (humanistickim) naukama, moze da bude w zat fterij za Sirimw i dubinu ista7ivanja, za trid ulozen i rad utrosen w obradu teme, pa prema tome 1 za vrjednost samoga dijela, Posebno, kada je rije’ 0 dok- trorskoj tezi, Siti obim njen pokazuje, po pravilu, da je autor proudio svu nuznut dokumentaciju, da je produbio predmet i da je naudio da gradu obradi i organizuje u vecu harmoniena cjelintt, Prema tome, prisiojna doktorska teza iz humanistigkih nauka treba- se on dopunjava, Buduci da rad, medutim, ne mora d ‘noj mjeri pouzdan rdw i " [UNVERZTETSK BLIOTEKA MOSTAR 1(9ae nv. br. kucano; ; ima ne mogu da imaju vrijednost, ukolike {je autor u sazetom obliku saoptio dragocjene rezultate svojih dugogodisnjih i plodnih istrazivanja. Pa ipak opée pravilo je da treba teZiti za kratkogom (koja je, uz jasnoéu i nepostednost, osnovna osobina nauéne proze), za sazetim i snaznim naginom izlaganja Einjenica i ideja. 1 to iz vise razloga, od kojilh nam se cine glavnim sljedeéi: eee vremena t strpljenja za crtanje dug ; er ar pisati nesto opsimije 1 duze nego Sto je neophadno znadi, ustvari, zloupotrebljavati tude vrijeme i steplienje. Sjetimo se kako je, jo8 u XVII stoljecu, Volter uzviknuo: "PlaSim se velikih knjiga"! Ata bismo o tome mogli tek mi danas da kazemo? AEE je autor ovtadno predmetom do tog stepena da je bio u stanju da mu da sazet. zbijen oblik. Stoga je bio u pravu ehoy, koii je kratkocu nazvao "sestrom talenta", j Paskal kada se izvinjavao, na kraju jednoga svoga provincijskog pisma, sto ga je napisao opsirno, a kao raztog je navodio da nije imao vremena da pise krace pismo. i jasnoce, Dau vezi s ovim navedemo nekoliko opcih prineipa kojih bi se autor trebao da pr dreava u izlaganiu da bi postigao kratkoéu, odnosno izbjegao rary ncenost, razlivenost © oureSuju narogito Tjudi nevieni pisanju: oni svoj uved pocinju izdateka iu njey Stosia bez neposredne veze s temo. Jedan primjer Obradujuci za svoj strucni (diplomshi) rad predmet "Velike teme u Vijonovoj poczi ji". jedna studenkinja, umjesto da se wuvodu osvene ukratko samo na Vijonovo djele. govorila je © pjesnikovom vremenn, Zivot i djelu. Tako je njen uvod ispao nes tazmjeno dug i razvuten, pa prema tome promasen, Ali, s druge strane, rad se ne smije ni produzavati viSe nego Sto je nuzne. 2. Ne nos rad nista sto nije w neposrednog vezi s temon, sto rad Gini racvodajenion. = Poneseni mastom i bujnoscu, mnogi zajboravjaju na svoj predmet i poginju da pisu necem dnugom. Ti, w toku pistnja, padne im na pamet neko pitanje. koje je zanimijive samo po sebi, ali izlazi iz okvira teme. i oni, umjesto da ga, eventualno, samo poment, podnt da © njemu govore nadugo i nasiroko. Posljedice te nedovoljne diciplinovanost isl i nedovoljno budne paznje jesu udaljavania od teme, digresije, Da bi ovaj nedostatak izbjegli, Bogdan Popovie je svojim studentima davao sljedeei savjet: "Uvrh svake strane Hist na Kome piso [-] apisiteo Gem teba da zovorit, iim ste prestali zovoit o tome stantite, ne idite dalje - upiave, siatite se mia injesto edie ste prodmet ostav nose may K Uistom smislu je pisto i S.A. Rajbery: "Kao Sio so nekoliho miligrama &isto

    You might also like