Posteniji Izbori

ZAGORČIĆ AMER
KAKO POBOLJŠATI IZBORNI PROCES

U BOSNI I HERCEGOVINI
MOSTAR, JUNI/LIPANJ 2017. GODINE

Zagorčić Amer - Kako poboljšati izborni proces u BiH?
S A D R Ž A J
Izmjene Izbornog zakona BIH sa ilje poveća ja regular osti iz or og pro esa i raz atra je
prednosti i mana sistema elektronskog glasanja ..........................................................................3
DIO I ..........................................................................................................................................4
Neregular osti a irački jesti a i edosta i u iz or o pro esu .........................................4
Sastav iračkih od ora ...............................................................................................................4
Birački spiskovi ...........................................................................................................................8
Prava i duž osti pos atrača .......................................................................................................9
Pritis i a glasače, pos atrače i čla ove iračkih od ora ............................................................11
Glasa je za više oso a i gužva a iračko jestu ......................................................................13
Bugarski voz ..............................................................................................................................14
Brojanje glasova ........................................................................................................................15
Birački od ori dio II .................................................................................................................16
Preregistra ija irača .................................................................................................................17
Kaznene odredbe ......................................................................................................................17
Zaključak uz DIO I .......................................................................................................................18
DIO II – ELEKTRONSKO GLASANJE ...............................................................................................19
Ce tral a i opšti ske iz or e ko isije .......................................................................................20
Biračka jesta ...........................................................................................................................31
Tok glasanja ...............................................................................................................................33
Servis i ekra iračkog jesta ...................................................................................................45
Ostale napomene .......................................................................................................................49
2
IZMJENE IZBORNOG ZAKONA BIH SA CILJEM POVEĆANJA REGULARNOSTI IZBORNOG PROCESA I

RAZMATRANJE PREDNOSTI I MANA SISTEMA ELEKTRONSKOG GLASANJA
Iz or i pro es u BiH je stal o podloža kritika a i opra da i su ja a u jego u regular ost.

Su je izraža aju s i, od političkih su jekata i ka didata, kao učes ika a iz ori a, do organizacija
i il og društ a i sa ih građa a. O a a aliza se eće a iti ači o iz ora u pojedi a zako oda a
tijela i ači i a jiho og popu ja a ja. Cilj o e a alize je sagleda a je pred osti i a a postojećeg
iz or og pro esa sa prijedlozi a za jego o po oljša je kako bi isti bio regularniji i izazivao manje
sumnje.
Iskust o go ori da se aj eće zloupotre e deša aju u a ji sredi a a, rural i područji a,

irački jesti a sa politički ho oge o strukturo irača, ali i a s i o i jesti a gdje jeda
politički su jekt uspije ost ariti pre last u iračko od oru.
To nas navodi na potrebu izmjena izbornih pravila u oblasti samog izbornog procesa, a kojima bi se
o ogućio k alitet iji adzor ad sa i pro eso . Na taj ači i se po ećalo po jere je u sa u
„instituciju“ izbora što i do elo i do po eća ja izlaz osti a iz ore, a či e i i iza ra i predsta i i
stekli eći legiti itet.
Važ o je apo e uti da iz or e pro edure isu sa o glasa je a iračko jestu i jed osta o
prebrojavanje glasova. Postoji mnogo manjih koraka i akcija koji do ode do tak og či a, a od kojih
svaki ima svoje prednosti i mane.
O ak i iz je a a Iz or og zako a BiH, a koje se a e sa o teh iko pro ođe ja iz ora, iz jegle

i se političke a ipula ije i edostatak političke podrške iz d evno-političkih razloga. Iz tog razloga,
do ro je iz ršiti iz je e teh ičke prirode, od oje o od iz je a političke prirode koje se a e
slučaje i a poput o og Sejdić-Finci.
Postoje raz i odeli i prijedlozi koji o oguća aju eću regular ost iz or og pro esa i koji i
građa i a i politički su jekti a daju osjećaj da isu pre are i i da su rezultati iz ora zaista st ar a
olja građa a, a e rojača a irački jesti a. Da i ti odeli ili s rsishod i i ost arili s oj ilj
neophodno je sagledati stvarni tok iz or og pro esa a sa o iračko jestu uz s e jego e
edostatke i a e. Teorija kaže jed u st ar, a praksa go ori potpu o suprot o. U to s islu
neophodno je sagledati glavne elemente nepravilnosti tokom glasanja i brojanja glasova koje su
uoče e tokom dugog niza godina i izbornih procesa.
Na ared i stra i a a će se a esti sa o eke, a ikako s e epra il osti u toku iz or og pro esa.
Postoje raz a iskust a i raz i ači i edoz olje og uti aja a iz or i pro es, a sa i ti i a
rezultate izbora, ali o dje će se pokušati o razložiti o i ajčešći ači i edoz olje og tj.
proti zako itog po aša ja u toku iz or og pro esa. Također će se ukazati a eke „rupe u zakonu“, a
koje politički su jekti, pose o o i eliki i do ro orga izo a i, ješto koriste kako bi postigli svoj cilj ili
pokušali uti ati a rezultate iz ora a edoz olje ači .
U drugo dijelu o e a alize će se raz otriti ači u ođe ja elektro skog glasa ja, sa određe i
pred osti a i a a a tog siste a, a u to slučaju Iz or i zako BiH i doži io ogro e pro je e
koje i se orale uskladiti sa o i što i ilo dogo ore o da siste elektro skog glasa ja isporuči u
s oji teh ički karakteristika a.
3
DIO I
NEREGULARNOSTI NA BIRAČKIM MJESTIMA I
NEDOSTACI U IZBORNOM PROCESU
Kao kritič e tačke iz or og pro esa a irački jesti a poja ljuju se:
1. Sasta iračkih od ora

2. Birački spisko i
3. Pra a i duž osti pos atrača
4. Pritis i a glasače, pos atrače i čla o e iračkih od ora
5. Glasa je za iše oso a i guž a a iračko jestu
6. Bugarski voz
7. Brojanje glasova
8. Birački od ori koji su edorasli zadatku
9. Preregistra ija irača
SASTAV BIRAČKIH ODBORA

Dosadaš ja praksa popu ja a ja iračkih od ora pokazala je oz ilj e edostatke i o ogućila je
politički su jekti a potpu u pre last ad isti ako za to i aju i teres i finansijska sredstva. O
če u se zapra o radi?
Birački od ori se popu ja aju predsta i i a SVIH političkih su jekata koji učest uju a iz ori a, a
to z ači predsta i i a s ih stra aka, eza is ih ka didata i koali ija i to a ači da se rši
žrije a je za s aki irački od or u određe oj opšti i. To u praksi do odi do d ije st ari, a to su
 političke partije sa e prija ljuju „nezavisne“ kandidate za koje niko ne glasa, ali imaju pravo
a isti roj jesta u irački od ori a kao i s aka druga politička partija. Potpise za
ka didaturu tih eza is ih ka didata skupe eđu s oji čla st o . Na taj ači do ijaju
oguć ost išestrukog učešća s ojih predsta ika u irački od ori a, a čak i popu ja a je
čita ih iračkih od ora.
 Postojanje velikog broja političkih su jekata koji postoje isključi o z og trgo i e irački
od ori a i koji ističu ka didate u pojedi i iz or i jedi i a a sa o kako i i ali
oguć ost proda ati jesta u irački od ori a i a taj ači sti ati fi a sijsku korist. To
z ači da elike i ogate partije kupuju jesta u irački od ori a od alih partija
prija ljujući lastito čla st o kao čla o e tih partija a for ulari a sa pečato te ale
partije.
Također se kao pro le poja ljuje situa ija aso og odustaja ja eć ertifi ira ih čla o a iračkih
od ora, a ako čeka lokal e iz or e ko isije po s o ahođe ju popu ja aju iračke od ore
ljudi a koje sa i iraju, a koji su eć učest o ali u iz or o pro esu. U praksi to z ači da lokal e
izborne komisije, a koje su, bez izuzetka, politički ko trolisa e od stra e jed e ili iše partija,
4
posta ljaju u iračke odo ore stra ački podo e ljude i a taj ači opet dolazi do situa ije da jeda
politički su jekt o lada čita i irački od oro .
Rješe je je da irački od ori udu sasta lje i po isto odelu za s ako iračko jesto, a to z ači da
u sasta s akog iračkog od ora ulazi po jeda predsta ik s ake političke partije parla e tar e a
aj iže i ou koji se ira. To z ači sljedeće:
 Mjesta u irački od ori a e i do ijali su jekti koji nisu parlamentarni i nezavisni

ka didati koji su jesto u zako oda oj lasti do ili a listi političke partije a prethod i
izborima.
 U Federa iji BiH i jesto u s i irački od ori a u kantonu i ala s aka politička partija
koja je parlamentarna na nivou kantona.
 U RS i jesto u s i irački od ori a i ala s aka politička partija koja je parla e tar a
na nivou entiteta.
 To i do elo do po eća ja roja čla o a iračkih od ora, ali i po ećalo regular ost iz or og
procesa, dovelo i poziciju i opoziciju u ra opra a položaj, a roj odustaja ja u čla st u u
irački od ori a i io z at o a ji. Z og po eća og roja čla o a iračkih od ora
fi a sijski aspekt je egati a , ali odel fi a sira ja ože iti da dio fi a siraju političke
partije koje participiraju u iračko od oru o ziro da za ta jesta eće už o orati da
i aju pos atrače.
 S aka politička partija i do ila jed ak roj predsjed ika iračkih od ora, a koji i se ut rdili
žrije o .
 S aki čla iračkog od ora i uz prija u orao priložiti i fotokopiju čla ske iskaz i e političke
partije koja ga delegira. (Važ o pravilo koje zaustavlja trgovi u jer ogi prista u da fiktiv o
udu pos atrači ili čla ovi iračkih od ora ispred eke druge političke stra ke, ali roj o ih
koji bi pristali da imaju i čla sku iskaz i u eke druge političke partije je z at o a ji)
Neophod e iz je e u Iz or o zako u BiH, kako i se i ple e tiralo o o rješe je su iz je e u

Čla u . i to:
Stav (1) trenutno: „ Birački od or sastoji se od tri ili pet čla o a od kojih je jedan predsjednik.“
Stav (1) treba da glasi: „Birački od or se sastoji od maksimalno o olikog roja čla ova koliko i a
parla e tar ih stra aka a aj iže ivou koji se ira. U Federa iji BiH je to ka to , u RS e titet,
a u Brčko Distriktu Skupšti a Brčko Distrikta. Na lokalnim izborima bi se kao referentno uzimalo
čla stvo u opći sko /gradsko vijeću od os o skupšti i opšti e“
O razlože je: Do sada je ilo fiksira o koliko čla ova iračkog od ora ože da postoji, a iz je o
ovog stava o ogućava se da svaka parla e tar a stra ka a aj iže ivou koji se ira i a pravo
a učešće u svako iračko od oru.
Stav (2) trenutno: „Predsjed ik i čla o i iračkog od ora i aju za je ike.“
Stav (2) treba da glasi: „Predsjed ik iračkog od ora i a za je ika. Čla ovi iračkog odbora imaju
za je ike, ako je roj čla ova iračkog od ora a ji od 7 za iračka jesta preko irača ili
ako je roj čla ova iračkog od ora a ji od za jesto ispod irača.“
5
O razlože je: O ziro a oguć ost da u iračko od oru po os ovu prava učešća već postoji 8-10
čla ova es isle o je, epotre o i skupo da o i i aju za je ike i z og toga je defi isa o u koji
slučajevi a ogu i ati za je ike.
Novi stav: Politički su jekt koji je predao ka didata za čla a iračkog od ora i čije čla stvo je
potvrđe o ože uraditi za je u ka didata drugi ka didato , koji je prošao o uku za čla a
iračkog od ora, ajkas ije sata prije početka glasa ja.
O razlože je: Postoji iz odustaja ja ka didata za čla ove iračkog od ora z og olesti ili nekih
drugih epredviđe ih okol osti i o aveza i eophod o je ostaviti oguć ost za je e takvih
kandidata drugim kandidatima.
Stav (5) trenutno: „Politička stra ka koja je čla i a koali ije ili eza is i ka didat koji je čla liste
nezavisnih kandidata e a pra o u toj iz or oj jedi i i sa ostal og učešća u postupku žrije a ja i
i e o a ja za čla o e iračkog od ora. „
Stav (5) treba da glasi: „Pravo učešća u svim irački od ori a i aju sve političke stra ke,
parla e tar e a aj iže ivou koji se bira i koali ije koje kao čla i u i aju stra ku koja je
parla e tar a a aj iže ivou koji se ira. Stra ke i koali ije su rav oprav e u učešću u
irački od ori a što z ači da se koali ija tretira kao jedi stve politički su jekt, ez o zira a to
da li su je i čla ovi jed a ili više parla e tar ih stra aka a aj iže ivou koji se ira.
Nezavisni zastupnici/vijeć i i koji su tekući a dat osvojili a listi eke stra ke, a astupaju kao
kandidati eke druge stra ke isu osio i prava a učešće u iračkim odborima tj. stranka ne
ostvaruje pravo a učešće u irački od ori a a os ovu tekućeg a data svog ka didata koji je
taj mandat osvojio na listi druge stranke.
Nezavis i zastup i i/vijeć i i e ostvaruju pravo učešća u irački od ori a po os ovu svog
tekućeg a data.
Stra ka koja je osvojila a date a aj iže ivou koji se ira a prethod i iz ori a, a koju su
u eđuvre e u apustili vijeć i i/zastup i i koji su iza ra i ostvaruje pravo a učešće u irački
odborima“
O razlože je: Sušti a je da se čla stvo u irački od ori a o ogući o i politički su jekti a koji
i aju s agu i kapa itet da to pravo učešća zaista i ostvare, a da istim ne trguju. Niko olje e ože
ko trolisati iz or i pro es od političkih partija koje su glav i ko kure ti jed a drugoj jer nemaju
ikakav i teres da se dogovaraju a irački jesti a ili da “prodaju“ glasove i zatvaraju oči pred
nepravilnostima.
O ziro a oguć ost da jake političke partije a jer o - zastup ika/vijeć ika pošalju u
nezavisne ili u druge partije eophod o je o e ogućiti oguć ost da takvi ljudi udu osio i prava
učešća u irački od ori a jer to i jake partije sigur o radile, a o i koji to urade i ili agrađe i od
partija a eki drugi ači jer isu ogli iti ka didati.
Obzirom da postoje iz or e jedi i e u koji a je tre d i poslov i poduhvat iti ezavis i vijeć ik koji
zati prodaje svoja jesta u irački od ori a i glasove u vijeću to je eophod o zaustaviti, a veći
6
pravi a za pos atrače osigurati i takvi ljudi a, ako su zaista čestiti i pošte i ka didati i i aju
podršku da ogu adgledati iz or i pro es.
Česta pojava u osa skoher egovačko političko životu je apušta je političkih partija, ali to e
s ije dovesti u pita je da o a partija koja je a prethod i iz ori a do ila podršku aroda, ako je
ostala ez zastup ika, i a pravo a čla stvo u irački od ori a jer a dat zastup ika/vijeć ika
koji je napustio partiju je osvojen na listi partije, a ne kao mandat nezavisnog kandidata.
Stav (6) trenutno: „Politička stra ka koja je čla i a iše o jere ih koali ija za različite orga e lasti
i a pra o učešća u postupku žrije a ja u sklopu koali ije koja je o jere a za aj iši orga koji
uključuje iz or e jedi i e ižeg orga a lasti. „
Stav se riše.
O razlože je: Ugrađe sta u druge stavove
Stav (8) trenutno: „Politički su jekt u toj iz or oj jedi i i koji i a o jere u ka didatsku listu ili
ka didata za učešće a iz ori a u skladu s o i Zako o i a pra o da učest uje u postupku
žrije a ja za dodjelu jesta u iračko od oru.“
Stav (8) treba da glasi: „Politički su jekt koji i a pravo učešća u dodjeli jesta u irački
od ori a i a pravo učešća u žrije a ju za dodjelu mjesta predsjednika i zamjenika predsjednika
iračkih odbora.“
O razlože je: Po ovi pravili a žrije ali i se sa o predsjed i i i za je i i predsjed ika iračkih
od ora i to a ači da svi udu rav o jer o zastuplje i.
Stav (10) trenutno: „Nako iz rše og žrije a ja, a ajkas ije u roku od seda da a, politički su jekt
koji je učest o ao u žrije a ju dosta it će opći skoj iz or oj ko isiji i e a ka didata za čla o e
iračkog od ora u koje su os ojili jesto pute žrije a.“
Stav (10) treba da glasi: „Nako izvrše og žrije a ja za predsjed ike i za je ike predsjed ika
iračkih od ora, a ajkas ije u roku od seda da a, politički su jekt koji je učestvovao u žrije a ju
dostavit će opči skoj iz or oj ko isiji i e a ka didata za čla ove iračkih od ora i i e a
ka didata za predsjed ika ili za je ika predsjed ika za o e iračke od ore gdje su osvojili to
jesto pute žrije a.“
O razlože je: Usklađiva je sa prethod i stavovi a
Stav (11) trenutno: „Ako politički su jekt e dosta i i e a ka didata za čla o e iračkog od ora u
roku iz sta a o og čla a, to će se s atrati odustaja je od dodijelje og jesta u iračko
odboru, ili je roj ka didata za čla o e iračkog od ora koje je predložila o jere a politička stra ka
a ji od roja čla o a iračkog od ora, opći ska iz or a ko isija sa ostal o će i e o ati čla o e
iračkog od ora, odeći raču a o ultiet ičko sasta u iračkog od ora, gdje je to oguće. „
Stav (11) treba da glasi: „Ako politički su jekt e dostavi i e a ka didata za čla ove iračkog
od ora, predsjed ike i za je ike predsjed ika u roku iz stava ovog čla a, to će se s atrati
odustajanjem od dodijeljenog mjesta u iračko od oru. U to slučaju opći ska iz or a ko isija
7
i e uje predsjed ika iz reda ka didata koje su dostavile političke stra ke vodeći raču a o
ravnomjernoj zastupljenosti svih stranaka. Ako je roj ka didata za čla a iračkog od ora za
iračka jesta preko irača manji od 7, od os o za iračka jesta ispod irača a ji od
pet, opći ska iz or a ko isija će samostalno i e ovati ove čla ove iračkog od ora kao
za je u za o e čla ove iračkog od ora koje isu dostavile političke partije.“
Obrazlože je: Kako i se osigurala prohod ost iz or og pro esa opći skoj iz or oj ko isiji se ora
o ogućiti i ter e ija kojo se popu ja a edostajući roj čla o a iračkog od ora.
BIRAČKI SPISKOVI
Pro le iračkih spisko a eskalirao je a „Lokalnim izborima 2016. godine“ u Stocu. Neprihvatljivo je
da se a irački spisko i a alaze u rle oso e ili oso e koje se iz nekog drugog razloga tu ne bi
tre ale alaziti. O ziro da pro le ije oguće sa irati ra o jer o za s e sredi e jer s i atič i
uredi nisu elektronski uvezani, a i ne rade na istim osnovama mora se pristupiti alternativnim
etoda a koje ar do ekle ogu u lažiti situa iju. Ma ipula ija u rli oso a a u ko i a iji sa
edostatko određe ih pra a pos atrači a ot ara elike prostore za raz e ahinacije glasovima i
izborni rezultati a jer irački od or je taj koji aj olje poz aje ljude sa iračkog spiska, o ziro da
irački od or u ijek či e ljudi koji glasaju a to iračko jestu što z ači da u toj sredi i i ži e. To
e ora iti slučaj sa pos atrači a koji ogu doći čak i iz drugih ka to a.
Rješe je pro le a ili ar z ačaj o u a je je i ilo da iz or a ko isija u elektronskoj formi dostavi

irački spisak ili 60 dana prije izbora s i politički su jekti a koji učest uju a iz ori a, a da se
primjedbe na njega dostavljaju u roku 7 dana. Za to rije e politički su jekti i i ali pravo od
lokal ih atič ih ureda, po hit oj pro eduri, do iti pot rdu o e e tual o u rli oso a a koje se
alaze a iračko spisku (maksimalno do 500 ljudi), a sa kojo i upući ali pri jed u iz or oj
ko isiji i tražili da se u rle oso e ski u sa iračkog spiska. Matič i ured i orao odgo oriti u roku
od 3 da a a zahtje političkog su jekta za pro jero u rlih oso a koje se alaze a iračko
spisku. Odbijanje dosta lja ja i for a ija iz atič og ureda i po lačilo kri ič u, a e prekršaj u
odgovornost.
U tom smislu potrebno je nakon Čla a . Izbornog zakona dodati novi Član 3.13.A koji glasi:
Čla . .A
(1) S aki politički su jekt, učes ik a iz ori a, do ija elektro ski pute iz od iz iračkog spiska
30 dana prije održa a ja iz ora, a izmjenu iračkog spiska ima pravo zahtijevati u roku od 7
radnih da a od da a pri itka iračkog spiska.
(2) Zahtjev za izmjenom se predaje lokal oj iz or oj ko isiji uz prilože u pot rdu iz atič og ureda
o eventualno umrlim osobama.
(3) Matič i ured je duža u roku od tri da a od da a prije a zahtje a političkog su jekta dosta iti
ži ot i status li a za koje se traži pro jera, a kojih e ože iti iše od . Za svako lice za koje
se traži pro jera plaća se taksa u isi i od , KM.
(4) Ako atič i ured e dosta i pot rdu u traže o roku politički su jekt predaje zahtje za
iz je u iračkog spiska uz koji prilaže pot rdu o preda o zahtje u atič o uredu. Iz or a
8
ko isija je duž a u sarad ji sa adlež i orga o pro jeriti li a sa iračkog spiska i odgo oriti
političko su jektu a jego zahtje pis e o sa o razlože je za s ako li e.
(5) Iz od iz ko ač og iračkog spiska, u elektronskoj for i, iz or a ko isija je duž a dosta iti s i
politički su jekti a od ah po zaključe ju ko ač og iračkog spiska.
O razlože je: Ovim čla o i se osiguralo politički su jekti a da ukažu a epra il osti u
iračko spisku i o ogućilo i i se da traže risa je u rlih oso a iz iračkog spiska. Kako i se
osiguralo da politički su jekti i aju i alid e dokaze uz s oj zahtje , atič i uredi su duž i odgo oriti
a zahtje e političkih su jekata u roku od tri da a od da a pri itka zahtje a. Kako i se spriječila
zloupotre a i a jer o zaguše je atič ih ureda u ede a je taksa i ogra iče roj oso a za koje se
ože tražiti pro jera. O ziro a oguć ost a jer og o eta ja dosta e, odgovornost i obaveza
se prebacuju i na izbornu komisiju.
Dodaje se novi Čla 19.11 u ilju usklađi a ja odgo or osti atič og ureda sa Čla o . .A
Čla .
(1) No ča o kaz o od . , do . , KM ili kaznom zatvora od 30 do 90 dana,

kaz iće se ruko odila atič og ureda koji iz eopra da ih razloga postupi proti o odred i
Čla a . .A, sta .
O razlože je: O ziro da ži i o u ze lji u kojoj je sas i iz jes o da će se alaziti razlozi za

edosta lja je iračkog spiska u skladu sa Čla o . .A o da je eophod o pred iditi i drako ske
kazne za odgovorna lica.
Napo e a: Pri je o gore a ede ih odreda a o popu ja a ju iračkih od ora i primjenom

određe ih odred i koje će, u asta ku, iti a ede e za pos atrače o aj dio oko iračkog spiska
predsta ljaće perifer i, ali e i za e ari pro le . Ako se dese iz je e oko ači a popu ja a ja
iračkih od ora i pra a pos atrača postojaće ogo efikas ija ko trola ijelog iz or og pro esa, ali
sas i sigur o e ože se za e ariti rizik od raz ih rsta pritisaka a čla o e iračkog od ora i
pos atrače i u to s islu ilo i eo a koris o o o ugraditi u Iz or i zako .
PRAVA I DUŽNOSTI POSMATRAČA

Pos atrači su aža dio iz or og pro esa, ali eo a često za e are i od stra e sa ih političkih
partija koje ih a iračka jesta često posta ljaju sa o for al o i ez adek at e o uke i zadatka,
ego čisto iz razloga da i ja e rezultat i za to do iju određe u fi a sijsku adok adu. Može se reći
da % pos atrača s oj zadatak e shvata ozbiljno i ne obave ga onako kako treba.
Za to dijelom snosi krivicu sam odnos političkih partija pre a ulozi pos atrača, a dijelo
odgovornost snose i zakonske odred e koje su pos atrače sušti ski iz a ile iz iz or og pro esa.
Također je eo a česta poja a da ljudi koji i tre ali pos atrače uputiti u sušti u pro le a i real e
opas osti a irački jesti a, i sa i e poz aju te atiku u do olj oj jeri da i ogli eko e
drugo pre ositi z a je. Sa pos atrači a e ladi ih orga iza ija je još gora situa ija i često djeluju
9
izgu lje i, kao i jiho i pretposta lje i. Isto tako uoča a se i kod te rste pos atrača i jiho ih
pretposta lje ih epoz a a je iz or og pro esa u praksi i a tere u jer kao što je eć reče o, ali je
až o iše puta aglasiti: „Izborni proces je u svojoj teoriji i na papiru jedno, a njegova provedba,
trajanje, opasnosti, prednosti i edosta i a tere u su ešto sas i drugo“
U praksi se radi o sljedeće :
Čla . Izbornog zakona, koji govori o zapis iku o radu iračkog od ora, se u eliko roju slučajeva
e poštuje i pos atrači e ogu u ijeti s oje pri jed e u zapis ik, ilo da predsjed ik iračkog
od ora pos atrači a kaže da zapis ik e postoji ili da predsjed ik iračkog od ora e doz olja a
upis u zapisnik. Iskustvo sa terena govori da lokalne izborne komisije ne uzimaju ozbiljno primjedbe
pos atrača, čak i kada su o e u ese e u zapis ik.
Čla . , stav(2), a koji govori o uruče ju kopija rezultata glasa ja pos atrači a a zathje ,
ispoštuju sa o rijetki predsjed i i iračkih od ora. Pos atrači rezultate do ose u političke stra ke
o ič o a listu papira koji su sa i koristili da ih prepišu i o da često dolazi do odstupa ja od tih
rezultata i rezultata iz zapisnika. Isto se odnosi i na Čla . .
CIK je 2016. godine izdao Pra il ik o ači u pro ođe ja iz ora, a u koje u Čla u . Stav stoji:
„Predsjed ik i čla ovi iračkog od ora roje glasove tako da akreditira i pos atrači a
o oguće uvid u ijeli pro es“. O o ora postati zako ska odred a jer eći a iračkih odbora,
pose o u rural i i politički ho oge i sredi a a, pos atrači a uskrati o o pra o i u id u pro es
ili se to doz oli sa o jed o od pos atrača, kao predsta iku s ih pos atrača. Ne roje i su
pri jeri o ak og postupa ja iračkih od ora i iz tog razloga, a da bi se otklonila svaka sumnja, ovo
mora postati zakonska odredba, a ne dio pravilnika.
Ključ a i fu da e tal a st ar koju je eophod o ugraditi u Iz or i zako , a koja i drastič o

po ećala regular ost iz ora i s a jila eregular osti je OMOGUĆAVANJE SVIM AKREDITOVANIM
POSMATRAČIMA NA BIRAČKOM MJESTU UVID U LIČNI DOKUMENT BIRAČA, A KOJI JE BIRAČ
PREDOČIO BIRAČKOM ODBORU. Zašto je o o eo a až o?
Na s ako iračko jestu sas i sigur o postoji jeda roj irača, a kojih ože iti i do %, za
koje čla o i iračkog od ora sa sigur ošću ogu z ati da eće pristupiti glasa ju. Uzro i ogu iti
raz i, poput s rti, odsust a iz ze lje, olesti ili slič o. Naj eće a ipula ije se deša aju upra o sa
ti ljudi a i to a ači da eko drugi za jih glasa sa vlastitim identifikacijskim dokumentom. Kako
je to oguće? Na „sumnjiva“ i „teška“ iračka jesta, a pogoto o o a u rural i sredi a a,
političke partije ugla o e posta ljaju lokal e ljude, kako ih e i izložile pritisku i opas osti a
nakon izbora. Isto tako a ti irački jesti a je potre o da udu iskus i i psihološki sta il i ljudi
i iz tog razloga politički su jekti se odlučuju a tak a jesta poslati s oje aj olje i ajiskus ije ljude.
Međuti , ti ljudi e poz aju lokal o sta o išt o i ako irački od or i a a jeru raditi
eregular osti o da se to radi a ači , da pro jere a i oda a oso a pri liž o istih godi a, kao irač
čije će se pra o zloupotre iti, pristupa glasa ju za tog irača, a koji je ili u ro, ili odusta ili olesta
ili eće pristupiti glasa ju iz ekog razloga koji je poz at poz a atelji a lokal ih prilika i iračkom
od oru. Birački od or čita i e irača aglas, a sa o fikti o pra i u id u lič i doku e t irača koji
zloupotre lja a iračko pra o druge oso e. Pos atrači e ogu i a koji ači z ati da je oso a
koja je pristupila glasa ju zaista ta oso a i ogu sa o e ide tirati da je irač čije je i e pročita o
pristupio glasanju. U Čla u . ., stav Iz or og zako a se kaže da potpis ora iti kao a lič oj
10
karti, ali u real osti to z ači da u slučaju prigo ora iz or a ko isija tre a od MUP-a tražiti kopiju
potpisa sa lič e karte oso e za koju se u prigo oru t rdi da je eko drugi za ju glasao, a to se u
st ar o ži otu ipak e deša a ili se deša a toliko rijetko da je za emarivo. U prevedenom, ova
odred a zako a je sa o teorija i e a eku pose u ezu sa prakso tj. e spriječa a o e koji i aju
a jeru da u dogo oru sa irački od oro zloupotre e ečije iračko pra o, da to i uči e. To je
ajčešći o lik iz or e krađe, ahi a ije i zloupotre e iračkog pra a. O i se otklo io a rlo
jed osta a ači , a to je da ako što se iračko od oru predoči zako o propisa i doku e t,
taj doku e t predoči i s i pos atrači a, kako i se ogli u jeriti da se zaista radi o oso i sa
iračkog spiska i da se eko laž o e predsta lja u je o i e. Na taj ači i se zausta ilo i glasa je
u rlih irača i oge druge epra il osti koje se u praksi deša aju a irački jesti a. Z og toga
pra o pos atrača a u id u zako o propisa i lič i doku e t irača ora postati dio Iz or og
zakona.
Z og s ega gore a ede og, a u ilju po eća ja regular osti i s a je ja su je u iz or i pro es,
eophod o i ilo da se u Čla u . Iz or og zako a BiH dodaju d a o a sta a i to:
Čla . , sta : „Pravo svakog akreditova og pos atrača je da ako uvida u zako o
propisa i lič i doku e t irača, irački od or taj doku e t dostavi a uvid svako
akreditova o pos atraču a to iračko jestu.“
Čla . ., sta : „Predsjed ik i čla ovi iračkog od ora broje glasove tako da svim
akreditova i pos atrači a o oguće uvid u ijeli pro es“
Kao pri jer ože se uzeti Hr atska gdje pos atrači i aju pra o stajati iz ad iračkog od ora, iza
leđa čla o a, toko ijelog pos atra ja iz or og pro esa (iskustvo sa posmatranja izbora za
Predsjednika Republike Hrvatske 16.01.2005. godine).
Također, eophod o je u esti ogo oštrije kaz e e jere za s e što je kaž ji o u Iz or o zako u,
jer o ak e jere koje postoje tre ut o isu do olj o oštre i e predsta ljaju pre e tivu
neregularnostima.
PRITISCI NA GLASAČE, POSMATRAČE I ČLANOVE

BIRAČKIH ODBORA
Postoje ogi pri jeri pritisaka a pos atrače, čla o e iračkog od ora i glasače koji idu od
potkupljivanja, ošteće ja ili u ište ja i o i e, s e do fizičkih prijet ji i apada. O o je i ajteži dio
iz or og pro esa koji je eo a teško do esti u ok ire zako a i osigurati red i ir ez ike i pritisaka.
Pritiske a glasače rše stra ački ljudi u okoli i iračkih jesta i to je praktič o e oguće iz jeći
osi ako sa irač e prija i tak u eregular ost.
Pritis i a pos atrače i čla o e iračkih od ora se iz ode a drugačiji ači . Ako je irački od or
politički ho oge , a što je do sada u praksi io čest slučaj, a jeda čla iračkog odbora je
nepopustljiv ili iz „proti ičkog ta ora“ ili ako je pos atrač psihološki sta ila , do ro poz aje zako i
11
hra ar o da dolazi do stal ih pokušaja pritiska a tog čla a iračkog od ora ili pos atrača. Pritisak
se ogleda u to e da ga se pokuša a s aki ogući ači do esti u situa iju da što a je re e a
pro odi a iračko jestu pa s e do st ara ja at osfere u kojoj se čla iračkog od ora ili
pos atrač plaši za lastitu sigur ost a sa o iračko jestu, a pogoto o ako apušta ja
iračkog jesta. Situa ije u praksi pokazuju da su a iračko jestu aksi al o jeda ili d a
pos atrača k alitet i i da će do ro o a iti posao, a ostali će ćutati ili e poz aju do olj o ateriju
pa će popustiti pod pritisko ili laži a koje i se plasiraju.
Predsjed i i iračkog od ora često odrede prostoriju u koju se do ose hra a i piće, a koja je a
iračkog jesta i iz koje se iračko jesto e idi i kažu da je to jesto pred iđe o za o roke, a s e
sa ilje da se pos atrači udalje sa iračkog jesta. Tu hra u i piće često a od o do ose građa i,
a pozadi a je sas i drugačija. Ako tak a rsta pritiska e uspije i e prođe, o da dolazi do pokušaja
potkuplji a ja o e i diskusije koliko je ko e stra ka platila što će pos atrati iz ore pa se o da,
često i ez ustruča a ja, po udi iše o a za pri re e o apušta je iračkog jesta. O ziro da je
jeda ogro a roj pos atrača došao jedi o sa s rho zarade, o i često i popuste, odeći se
raz išlja je da a iz or i rezultat eće uti ati tih pedesetak glaso a koji se ukradu na njegovom
iračko jestu. Zati se pokuša a sa „prijateljima i poznanicima“ koji stalno dolaze i pozivaju
pos atrača da dođe a iračkog jesta.
Ako išta e uspije, a ako je irački od or odluča i do olj o drzak da se urade eregular osti, kreće
se sa podiza je te zija, s ađo , iko i slič i st ari a. O ič o se poja i i eko sa d ije lič e
karte ili čak iše jih ko a od o želi glasati za s og srod ika koji iz ekog razloga ije ogao doći a
iračko jesto, a irački od or se kao „dobri ljudi“ sažali i hoće da u odo ri tu ezako itu rad ju.
Ukoliko pos atrač reaguje i ukaže a epra il ost opet poči je s ađa i ika, a u koju se često
uključuje i irač, a s e sa ilje st ara ja pritiska a pos atrača, koji se proglaša a ehu a i ,
ezo raz i i a eće u se osjećaj kri i e. U ajčešće roju slučaje a irač koji je došao sa iše
lič ih karata prijeti pos atraču ili čak asil o djeluje pre a i e taru iračkog jesta ili izbornom
materijalu. Za s e se ara o okri i pos atrač koje se st ara at osfera e oguć osti ora ka a
iračko jestu. Po ekada prijet je upućuju i pojedi i čla o i iračkog od ora, a predsjed ik
reaguje mlako ili nikako. U tak oj at osferi prirod o je da se ljudi poč u plašiti za lastitu sigur ost
a sa o iračkom mjestu, a i nakon izlaska sa birakog mjesta, a pogotovo ako se sve odvija u
ruralnim sredinama. Kada se st ori tak a situa ija pos atrač se plaši upisati pri jed u u zapis ik ili
u se čak to i e doz olja a, a o da iz or a ko isija ije u sta ju i reagovati i sve ostane kako jeste.
Ekstre i pri jeri su da se aoruža i ljudi poč u kretati oko iračkog jesta ili da se skupi eća
asa ljudi ispred iračkog jesta koji poči ju ska dirati ili egodo ati.
Ovo su samo neki od primjera pritisaka i kap u oru s ega o oga što se deša a a irački jesti a.
Posta lja se pita je kako zausta iti o ak e st ari i kako osigurati da ljudi koji su čas i i pošte i ogu
kvalitetno obavljati svoj posao zbog kojeg su i došli a iračko jesto? Da li u tak i situa ijama
treba osigurati stalno prisustvo snaga MUP-a a iračko jestu?
O o što je sigur o je da se kaz e pred iđe e zako o oraju po ećati drastič o i da se ide i a
kri ič u odgo or ost, pose o predsjed ika iračkih od ora. Generalno kazne za predsjednika i
čla o e iračkih od ora oraju iti defi isa e u pose o čla u iz or og zako a jer je apsurd o da
se o e kreću u raspo u od , do . , ko erti i ih araka za a jer e epra il osti koje
12
utiču a iz or i rezultat i sa iz or i pro es. Isto tako određe a krše ja zako a uopšte isu tretira a
u kaznenim odredbama.
Drugo, ako se plaši za lastitu sigur ost ili sigur ost s oje i o i e pos atraču se ora o ogućiti da
do ije prat ju poli ije priliko apušta ja iračkog jesta do dolaska u „sigurnu zonu“. Ne treba i ne
s ije se za e ariti či je i a da su oga iračka jesta u rural i sredi a a, roj a po broju
glasača, a udalje a i do kilo etara od gradskih središta iz kojeg stiže pos atrač. Tak i ljudi i aju
oz ilj e razloge da se plaše za lastitu sigurnost ili sigurnost svoje imovine, ako je bilo tenzija ili
i ide ata a iračko jestu.
U tom smislu u Čla u . dodao i se još jeda sta koji glasi:
„Ako s atra da u je ugrože a lič a sigurnost ili sigurnost imovine pos atrač, prilikom napušta ja
iračkog jesta, ima pravo dobiti od pripadnika MUP-a pratnju do dolaska u zo u u kojoj se osjeća
sigur o, a o če u se sači ja a zapis ik od stra e pripadnika MUP-a koji potpisuju i pos atrač i
pripadnici MUP-a koji su učest o ali u prat ji. U zapisnik se moraju unijeti i razlozi takvog zahtjeva,
zbog eventualne obrade incidenta u MUP-u. Ako postoji iše tak ih zahtje a pripad i i MUP-a mogu
aložiti pos atraču da sačeka kako i s e o e koji su uputili zahtje zajed ički ispratili do zo e
sigurnosti.“
GLASANJE ZA VIŠE OSOBA I GUŽVA NA BIRAČKOM

MJESTU
Čla . , stav , tačka Izbornog zakona BiH eksplicitno navodi da je zabranjeno „podsticati lica
da glasaju više puta a isti iz ori a, ili da glasaju u i e drugog li a“. Međuti u kaz e i
odred a a Iz or og zako a BiH e postoji sa k ija za o ak u akti ost od stra e čla o a iračkog
odbora. O aj čla se čak od osi sa o a po aša je u iz or oj ka pa ji, a e i a sa iz or i pro es.
Kaz a je pred iđe a sa o za politički su jekt koji o jekti o a to e ože i uti ati ez saglas osti
iračkog od ora. U pre ed o odred a je es isle a da se nalazi na ovom mjestu u zakonu, jer u
situa iji kada jed a oso a glasa za iše oso a ili u ime drugog lica najodgovorniji i praktič o jedi o
odgovoran je irački od or i u skladu s ti tre a i da s osi aj eće sa k ije. Vi ožete podsti ati
ljude a s ašta, ali ajodgo or iji je o aj koji i to o ogući. U tom smislu ovu odredbu je
neophodno dodati kao novi stav i to u Čla . stav :
„U skladu sa Čla o . iz or og zako a glasa je se o avlja lič o. Za ra je o je o ogućiti

iraču da glasa za više oso a ili da glasa za eku drugu oso u koja ije prisut a a iračko
jestu, osi u slučajevi a koji su posebno određe i ovi zako o .“
Nered i guž u a iračko jestu tretira Čla . i Čla . ali opet se e go ori išta o po aša ju
iračkog od ora i o situa iji kada irački od or st ori ered a iračko jestu. U praktič o s islu
to z ači da se a iračko jestu ađe iše irača ego što je to doz olje o. Upravo u ovakvoj
situaciji namjerno kreira og haosa i guž e deša ale su se ahi a ije izda a je iše glasačkih listića
određe i irači a. Pose o su kritič i popod e i sati pred zat ara ja iračkih jesta. Birački
od or u opšte haosu kada se a iračko jestu alazi iše irača ego što je dozvoljeno sam
13
iz rši potpisi a je irača za kojeg z aju da eće pristupiti glasa ju, a izda duple listiće određe o
glasaču. Do o e situa ije dolazi kada su s e ka i e za glasa je pu e, kada je red ispred iračkog
jesta, a o da se a sa o iračko jestu rši ide tifika ija irača i izdaju i se listići iako su s e
ka i e zauzete. U toj situa iji dolazi do čeka ja glasača a slo od u ka i u sa listići a u ruka a, a
pritisak i guž a se po eća aju. Pos atra je je eo a oteža o, a e čuju se i i e a onih koji
pristupaju glasa ju i dolazi do eteža u koje iskus i irački od or eo a efikas o ože
zloupotre iti s oju pozi iju. O o isu aštarije ili para oja ego st ari koje su se eo a ogo puta
desile a irački jesti a. Iz tog razloga potre o je u Čla .6 Izbornog zakona BiH dodati novi
stav nakon stava (2);
Novi stav Čla . ., sta A : „Ako su sve ka i e za glasa je zauzete ili ako je evide t o da će
ako izdava ja listića iti zauzete, ije dozvolje ulazak ared o iraču a iračko jesto kako
i se vršila jegova ide tifika ija i kako i u se izdali glasački listići. Ide tifika ija irača i
izdava je glasačkih listića je dozvolje o isključivo ako postoji slo od a ka i a a iračko jestu.
Sve do oslo ađa ja ka i e a iračko jestu, irači oraju čekati u redu izva iračkog jesta.“
O a odred a i o e ogućila a jer o st ara je ereda a iračko jestu i uči ila tak o
postupa je kaž ji i .
BUGARSKI VOZ
O o a šta je ja ost pose o osjetlji a, a što se jako teško dokazuje je tz . „Bugarski voz“, tj. proces
u kojem potkupljen irač u osi sakri e e, eć popu je e, listiće a iračko jesto i tak e u a uje u
kutiju, a iz osi praz e listiće i predaje ih drugoj oso i, tzv. lokomotivi, koja ih zatim popunjava i daje
sljedeće iraču. Modifiko a a erzija o e iz or e pre are je slika je listića o il i aparato .
Pokušaj, ali e i potpu o rješe je, je odlaga je o il og aparata priliko dolaska a iračko jesto,
ali irač ože i ati drugi o il i aparat koji će do iti uz listiće tako da to jero at o eće ogo
po oći. Druga arija ta je da se isi a pa oa koji osigura a taj ost glasa ja spusti a - , či e
bi tajnost bila ipak garantovana, a vidilo i se ako eko slika listić ili adi sakri e e listiće.
Kao ajefikas ije rješe je, eđuti , azire se pro je a izgleda glasačkog listića i to a ači da se
oje e razlikuju od i oa do i oa, ego od seta do seta listića. Sada i a o situa iju da s aki i o za
koji se glasa i a drugačiju oju glasačkog listića i o a je u ifi ira a za s a iračka jesta tj. za ijeli
iz or i pro es. To z ači da je izgled glasačkog listića jedi st e i da ako uspijete doći do sa o jed og
seta glasačkih listića i ste u sta ju da orga izujete „Bugarski voz“.
U predlože o rješe ju i postojale različite oje za seto e glasačkih listića, a oja i ila ista za s e
i oe. Npr. i a o oje seto a, r e u, zele u, pla u i žutu. Birač kada do ija listiće do iće s e
listiće r e e oje. Sljedeći irač će do iti s e listiće zele e oje, sljedeći pla e, sljedeći žute, a
sljedeći opet r e e. Ukoliko dođe do ošteće ja listića, a kako se e i arušio redoslijed, iz seta
rezer ih dodat ih listića a iračko jestu irač i do io listić iste oje koju je i i ao, za po o o
glasanje. Ovo bi dovelo do toga da osoba koja želi orga izo ati „Bugarski voz“ e ože dati eć
popu je e listiće iraču, jer irač e ože z ati koji set listića će do iti, tj. koju oju i a taj ači
pre ara i ila o e oguće a jer ako irać do ije zele i set eće oći u a iti r e i set listića koji mu
je dao organizator prevare.
14
Na o aj ači i se, uz ko i a iju sa s iža a je isi e pregrade u ka i i koja o e oguća a

slikanje mobilnim aparatom, u z ačaj oj jeri otežala oguć ost pro ođe ja „Bugarskog voza“.
BROJANJE GLASOVA
Posebno veliki broj pre ara i zloupotre a iz or og pro esa se deša a priliko roja ja glaso a, a
či e se aruša a olja građa a i sa o po jere je u iz or i pro es. Poz ata je izreka da „Nije až o
kako narod glasa, nego ko broji glasove“. Prevare prilikom brojanja glasova se deša aju kako priliko
brojanja glasova za stranke, tako i prilikom brojanja preferencijalnih glasova za kandidate. Za
očeki ati je da će pro le eskalirati a iz ori a . godi e kada će prefere ijal i iz or i prag za
kandidate prvi put biti 20% od ukup og roja glaso a za politički su jekt, a što predsta lja eliki prag
koji će ka didati teško prelaziti. Pre ara priliko roja ja glaso a ože iti orga izo a a od stra e
političkog su jekta ili od stra e ka didata za pre aru pri roja ju prefere ijalnih glasova unutar
istog političkog su jekta.
Pose o su jed osta e pre are za roja je prefere ijal ih glaso a jer ljudi iz drugih političkih
subjekata nisu zainteresovani za o e oguća a je tak e djelat osti, a tak a pre ara je oguća i u
dogovoru sa pos atrači a, a deša a se da s ako roji ili čak dopisuje „svoje“ preferencije i niko
nikome ne smeta. Dok je iz or u pre aru priliko roja ja glaso a za političke su jekte još i oguće
nekako zaustaviti, izborna prevara prilikom brojanja preferencijalnih glaso a je ogo teže
zausta lji a jer praktič o iko e a i teres da je zausta lja jer rlo često u joj učest uju i
pos atrači i čla o i iračkih od ora zajed o.
Vrlo je čest slučaj da iz pojedi ih stra aka dolaze drugi stra ka a sa po udo da se glasovi za
stra ku pre roje pošte o, a da s ako roji s oje prefere ije. Nekada su te iz or e krađe toliko očite
upored o prefere ijal ih glaso a za ka didate a različiti iz ori a da s e postaje tragiko ič o.
Situacije u kojima ljudi na lokalnom nivou kao nosioci liste dobijaju manje preferencijalnih glasova
ego a opšti iz ori a kada su d adeseti a listi, jas o go ori o to e da se desila krađa
preferencijalnih glasova za kandidate. Oni koji poznaju izborni proces i provedbu izbora upoznati su
sa či je i a a da se često ljuti politički proti i i a i ou jed e opšti e dogo ore o zajed ičkoj
krađi prefere ija a opšti iz ori a, a a štetu ka didata iz drugih lokal ih zajed i a. To do odi do
situacije da kandidati na lokalnim izborima dobijaju po 15% glaso a liste, a isti ka didati a opšti
izborima dobiju po 40- pro e ata u s ojoj opšti i, iako su često sla ije plasira i a listi ego što su
to bili na lokalnim izborima.
Metod prevare sa preferencijalnim kandidatskim glasovima je da se glasovi za pojedine kandidate ne

broje iako su ih dobili, a za druge kandidate se broje iako ih nisu dobili ili se dopisuju. Prevaru u kojoj
se glaso i dopisuju, a da se a to iko ije žalio je e oguće otkriti osi ideo adzoro ad
roja je , a što je praktič o eizvodivo.
Pro le sa roja je prefere ijal ih glaso a je u to e što i ače čeka je a rezultate iz ora u Bos i
i Her ego i i traje eo a dugo i što je pogu o usporiti taj pro es teh ički i o a ija a poput
15
određe ih rsta ske era jer o da i se čekalo još duže. Za prefere ijal e glaso e, kao i za ge eral e
epra il osti toko roja ja, eophod o je po ećati sa k ije za krađu.
Sljedeći pro le koji je s ih o ih godi a io pose o izraže je a jer o pra lje je listića
e ažeći . To se deša a posjedo a je skri e ih sredsta a za pisa je u čla o a iračkih od ora
olo ke ispod okta i slič o ili či je i o da se a stolu gdje se roje glaso i alaze he ijske olo ke
koje se koriste u namjernom kreiranju haosa tokom brojanja. O a poja a je pose o izraže a kod
brojanja glaso a za političke stra ke, kao i za ačel ike opšti a i čla o e Predsjed išt a BiH.
Što se tiče o e oguća a ja pre are priliko roja ja glaso a za političke su jekte o a i u z ačaj oj
mjeri bila o e oguće a u ođe je gore po e utih pra ila o irački od ori a i pra ila koji a se
u eća aju pra a pos atrača. Uz po eća je sa k ija za iračke od ore to i u z ačaj oj jeri
osiguralo zako ito postupa je iračkih od ora priliko roja ja glaso a.
Naj olje rješe je je da se iz roja ja isključi ljudski faktor, od os o da se a a e ske eri, a koji i
s oji teh ički karakteristika a ogli odgo oriti zahtje u za o rado s ih listića u razu o i
prihvatljivom vremenskom roku. Naravno, to dovodi do finansiranja tak og projekta, a za šta je teško
da u skoroj uduć osti postoje preduslo i.
BIRAČKI ODBORI (dio II)

Nači iz ora iračkih od ora i isi a ak ade za posao koji o a ljaju do ode as u s e težu situa iju
svake godine. Vrlo je iz jes o, da će o, ako e dođe do određe ih pro je a eza ih za o o pita je,
doći u situa iju da se pojedi a iračka jesta e ot ore jer irački od or ije popu je ili e z a da
obavi svoj zadatak.
Čla st o u iračko od oru je fizički eo a apora posao koji traži skoro 4 sata prisutnosti i mora
iti i adek at o plaće . Kako ako iz ora dolazi rad i da , ljudi koji su zaposle i su de oti isa i da
rade taj posao jer praktič o sa iračkih jesta odlaze a s oja rad a jesta. Uz komplikovanje
pro edure oko prija a za čla o e iračkih od ora i e oguć osti političkih su jekata da iz rše
za je u čla o a koji su odustali došli s o u situa iju da taj posao često rade oso e koje su eo a
lade, e sh ataju ga oz ilj o i u eliko roju slučaje a i e z aju da rade tu rstu posla. To dovodi
do problema tokom glasanja, do arato skog roja ja glaso a koje ože trajati do sa og jutra i do
problema da se ne zna „zaključiti“ posao a iračko jestu. Samim tim stvara se i nepovjerenje
prema izbornom procesu.
Moguća rješe ja su da se u ede do ja do a gra i a za čla st o u irački od ori a sa ciljem da se

ijeli pro es uoz ilji, a da se iz ori održa aju su oto , či e i se ljudi koji su zaposle i lakše odlučili
da udu čla o i iračkih od ora. S akako tre a iz ršiti pro je u u ači u popu ja a ja iračkih
od ora a ači kako je to eć prije opisa o jer „ aj eći igrači“ to sve shvataju i najozbiljnije.
Sljedeća st ar eza a za iračke od ore je porast roja iračkih jesta. I ate situa ije da se roj
sta o ika s a juje, a roj iračkih jesta poraste i do % a ared i iz ori a. Zašto se to radi?
To rade lokal e iz or e ko isije da i ajjači politički su jekti a a s o teritoriju o ogućile
pre last, jer što je iše iračkih od ora to a tre a iše ljudi, a aj iše ljudi ogu a gažo ati o i koji
su ajjači. To predsta lja pose a pro le u eliki grado i a gdje i ate preko ili iračkih
mjesta i onda je potrebno organizovati malu armiju ljudi da biste bili u stanju to da pokrijete, a to
16
ogu sa o o i koji i aju aj eću s agu, a u pravilu su to oni koji su vlast. To opoziciju dovodi u
situa iju da a da iz ora ora oda rati jed u od d ije taktike, ali u % slučaje a ije u sta ju
izvesti oboje. Prva taktika je „Saču aj lastite glaso e“ i u toj situaciji se opozicione stranke baziraju
a o a iračka jesta gdje očekuju da će do iti aj iše glaso a i tu posta ljaju s oje ajjače ljude,
ilo kao čla o e iračkih od ora ili kao pos atrače. Za to rije e osla lje a su iračka jesta gdje je
konkurencija jaka, a onda tamo dolazi do izbornih prevara i kradja jer ta mjesta nisu pokrivena
kvalitetnim ljudima. Druga taktika je „Spriječiti krađu a irački jesti a gdje s o sla i“. Onda
s oje ajjače ljude šaljete a o a jesta gdje je ko kure ija jaka i do i a t a i gdje očekujete da će
se deša ati ahi a ije, krasti glaso i i s e druge gore a roja e epra il osti. Za to rije e sla ite
s oju pozi iju a irački jesti a gdje je opozi ija jaka, a što a ti jesti a do odi do toga da se
pogreš o roje aši glaso i i da do ijate a je ego što je st ar o arod dao podrške.
U o a slučaja gu ite, a gu ite isključi o z og edostatka ljudskih resursa koji a i pokrili s a iračka
jesta koja rastu iz iz ora u iz ore. U to s islu oguća su d a rješe ja, a to je da se preciznije
fiksira rojka irača koja predsta lja iračko jesto, a drugo rješe je je da roj iračkih jesta u
jed oj lokal oj zajed i i e ože rasti iše od -5 procenata u 5 godina. O to e i se tre ao postići
dogo or, ali je či je i a da porasto roja iračkih jesta opozicija u svim sredinama, a posebno u
eliki sredi a a, doži lja a udar sa koji ije u sta ju da se osi. Teško se oteti utisku da se o o
radi namjerno.
PREREGISTRACIJA BIRAČA
O aj o lik iz or e pre are se počeo poja lji ati u posljed jih ekoliko godi a i s e iše uzi a aha.
Iz odi se a ači da politički su jekti koji su ere o ladaju određe i sredi a a rade i plate
pro je u pre i ališta jed o roju s ojih irača, pre a ujući ih a taj ači sa pra o glasa u o e
sredine gdje su im ti glasovi „potrebniji“ za ost ari a je pre lasti. Na taj ači se radi zako it iz or i
i ži jeri g koji se utiče a iz or e rezultate. To je eophod o zausta iti i o e ogućiti tak u
akti ost, a jeda od ači a je da se sa pro je o jesta pre i ališta, pra o glasa a iračko
jestu u o o pre i alištu stiče tek ako godi e ora ka u to jestu. Do tada se pra o glasa
ost aruje u prethod oj iz or oj jedi i i za koju je irač io registro a . To aži i za irače koji s oji
pu oljets o tek stiču pra o glasa.
Pri jer: SDA u Ba o ići a tradi io al o os aja i po -80 procenata glasova i obzirom da su sigurni u
s oj rezultat išta ih e zausta lja da taj išak od % glaso a „preliju“ u eku drugu, ji a až u,
opšti u gdje su i ti glaso i asuš o potre i, a što je real o očeki ati da se desi u eki sredi a a.
To je ozako je a iz or a krađa.
KAZNENE ODREDBE
I ajući u idu s e a ede o a prethod i stra i a a u kaz e e odred e i se dodao o i čla , a
koji se tiče isključi o iračkih od ora.
Čla . A
No ča om kaznom u iznosu od 3.000,00 – . , KM kaz iće se Predsjed ik iračkog od ora, i u

iznosu od 1.000,00 – . , KM čla o i iračkog od ora osi pod a , , :
17
a) Ako iraču, akreditovanom pos atraču ili čla u iračkog od ora o e ogući u oše je
primjed e u zapis ik o radu iračkog jesta ili a io koji ači postupi suprot o odred i iz
Čla a . , sta i Čla a . , sta ,
b) Ako akredito a o pos atraču od ije uručiti kopiju rezultata glasa ja u skladu sa Čla o
5.26, stav (2),
c) Ako akreditovanom pos atraču od ije dati prijepis zapis ika u skladu sa Čla o . ,
stav(2),
d) Ako akredito a i pos atrači a uskrate pra a iz Čla a . . sta i Čla a . , sta –
NOVI STAVOVI,
e) Ako insistiraju ili dozvole glasa je iraču u i e druge oso e postupajući protivno odredbama
Čla a . ., sta – (NOVI STAV),
f) Ako dozvole izda a je glasačkih listića ili se po ašaju suprotno odred a a Čla a . , sta a
(2A) i Čla a . . – Čla . . sta A je NOVI STAV DODAN NAKON STAVA (2)),
g) Ako nepravilno broje glasačke listiće a iračko jestu Čla . ., sta , tačka ,
h) Ako ne utvrde ide titet irača i potpis irača a iz odu iz Ce tral og iračkog spiska u skladu
sa o i zako Čla . ,
i) Ako po ažu li u u glasa ju a ači koji ije u skladu sa o i Zako o čla . ., sta ,
Tačka r , tačka s i tačka t u Čla u . , sta , Iz or og zako a se rišu ili prefor ulišu jer su
postale dio o og čla a.
ZAKLJUČAK UZ DIO I
O o je prijedlog iz je a sači je a os o u da adesetogodiš jeg iskust a u iz or o pro esu.
Primjedbe i prijedlozi izneseni na prethodnim stranicama svakako nisu mogli obuhvatiti sve
epra il osti koje se deša aju toko iz or og pro esa iti je a jera da budu „sveto slovo“ na
papiru. O prijedlozi a se ože diskuto ati, a pri jera se ože a esti još eo a ogo. Drugi ljudi
jero at o i aju i eka s oja iskust a i eko s oje iđe je, ali je či je i a da o aka ači
pro ođe ja iz ora do odi do su ji u iz or i pro es, pre ara, krađa i ezako itosti i da se ora
pristupiti iz je a a. Na taj ači s i učes i i u iz or oj utr i i do ili jed ake ša se, a e sa o o i
koji su oć i a određe o području.
Iskus e političke partije z aju da je sa da iz ora aj až iji da i da se tu ože izgu iti apsolut o
s e što se do ilo pute zako ite iz or e ka pa je i z og toga pokuša aju o o da u pos etiti
pose u paž ju i što olje se orga izo ati. Nažalost, eki se orga izuju i u s rhu zloupotre e i
nezakonitih radnji, a z og čega je i astao o aj doku e t.
Po jere je u iz or i pro es se ora ratiti i ako dođe do iz je a zako a koje i o ogućile tak o
ešto i po oljšale situa iju pre e ijo ezako itosti i eći sa k ija a za jiho o či je je
neophodno je napraviti veliku medijsku kampanju kako bi se to ljudima stavilo do znanja i kako bi se
pokazalo da su st ari postale drugačije – pošte ije. To i, goto o sigur o, do elo i do eće izla osti
na izborima.
18
DIO II
ELEKTRONSKO GLASANJE
Sistem elektronskog glasanja je sistem kojim bi se mogli otkloniti mnogi problemi u izbornom
procesu, ali koji ima problem sa povjerenjem i prvobitnom cijenom tj. finansijskim sredstvima
eophod i za jego u realiza iju. O o što je pita je s ih pita ja je: „Šta očekuje o od tog
sistema?“ tj. ora o defi isati šta taj siste tre a da radi i koji i ili zada i jed og tak og
informacionog sistema. Da li će sa o rojati glaso e? Da li će raditi ide tifika iju irača? Da li će ga i
irači koristiti ili sa o irački od ori? Da li će se oći glasati putem interneta? To su sve pitanja koja
oraju iti odgo ore a uzi ajući u o zir s e pred osti i nedostatke koje jedan takav sistem nosi sa
sobom.
Razlozi koji bi nas mogli potaknuti na u ođe je jed og tak og siste a su ogostruki, a dolaze kao
posljedi a edostataka koje i a da aš ji siste . U ođe je siste a elektro skog glasa ja ogli i
ogo rže i efikas ije do ijati rezultate iz ora. Također i u jesto, sadaš jeg jed og, ostajala d a
traga glasa ja irača, a to je glasački listić a iračkom mjestu i elektro ski glasački listić u azi
podataka. Moguć ost iz or ih pre ara a sa i irački jesti a i ila z at o s a je a, a
iračka jesta su jesta aj ećeg roja pre ara.
Opasnosti su da neko nezakonitim putem dobije podatke o sistemu i eventualne neke pozadinske
ulaze koji a i u ilo o oguće o da prati tok događaja toko da a iz ora. Također postoji
opas ost od teh ičkih pogrešaka i zakazi a ja teh ike, kao i a jer ih sa otaža. Mane sistema su
teškoća ruko a ja i for atički epis e i i starijim osobama samim procedurama, a što i
iziski alo iše teh ičkih rješe ja, a sa i ti i poskuplji alo realiza iju projekta.
Bilo kako ilo o dje će se pokušati u kratki rta a o jas iti šta i taj siste tre a da radi, šta e i
trebao da radi i šta se sa ti želi postići, a i ajući u idu spe ifič osti područja, zako oda st a i
ciljeve.
Siste elektro skog glasa ja prije svega tre a da poveća regular ost iz or og pro esa, s a ji
oguć ost prevara i osigura rže do ija je iz or ih rezultata i ržu obradu podataka.
U to s islu eophod o je u ezati iračka jesta sa e tral o azo podataka i defi isati
pri ilegije pristupa sa oj azi. Ključ e su d ije st ari u ijelo to pro esu, a to je da su i iračka
mjesta i CIK samo klijentska strana, a nikako ser erska. Dakle CIK e i i ao oguć ost pristupa
parametrima software-a i izmjenama tih parametara, a sa ciljem osiguranja regularnosti izbornog
pro esa. To z ači da i CIK i ao pristup azi podataka po u aprijed ut rđe i pro edura a i
pra i a, ali e i i ao oguć ost pristupa iz je i tih karakteristika. Razlika iz eđu CIK-a i iračkog
mjesta je u vrsti i for a ija i re e u u koji a i aju pristup ti i for a ija a. O o je od ključ e
19
až osti kako se e i arušilo po jere je u iz or i pro es. Druga stvar je da to iziskuje jed u, ožda
i nepopularnu stvar, a to je da bi informacioni sistem i kompletnu teh ičku opre u orala da
isporuči eka oz ilj a i eo a re o ira a ko pa ija iz a područja Balka a koja e a politički
i teres za epra il osti a i koju e i ilo oguće potkupiti, ilo o e ili o eća ji a. U
protivnom, sumnje u sistem elektronskog glasa ja i ilo e oguće odag ati. Po jere je u siste se
ora gara to ati ugledo i i e o ko pa ije koja taj siste ude radila. Z og toga je ožda
najsvrsishodnije da cijelu proceduru izrade sistema i nabavke opreme provodi OHR, OSCE ili EU.
CENTRALNA I OPŠTINSKE IZBORNE KOMISIJE

Centralna izborna komisija – CIK i OIK, bi imale sljedeća pra a u korište ju siste a:
1. U os i risa je iračkih jesta i ter i ala u siste – O o z ači da i CIK ožda je oguće
da ovo radi i OIK, ali mnogo bolje bi bilo da to radi CIK) u sam sistem i njegovu bazu unio
s ako iračko jesto i s aki ter i al a irački jesti a. U oso iračkog jesta u azu
automatski se kreira posebno „elektro sko skladište podataka“ sa o za to iračko jesto.
CIK unosi roj iračkog jesta, opšti u u kojoj se iračko jesto alazi i imena terminala koji
će se aći a to iračko jestu. Birački od or, iz or a jedi i a, ivoi vlasti, roj irača,
izlaznost i rezultati se ne unose ruč o ego se ti poda i do iju iz aze podataka. Birački
od or u azu podataka, a a os o u s ojih pri ilegija, u osi opšti ska iz or a ko isija.
Iz or u jedi i u iračko jesto do ija a os o u upisa opšti e u kojoj se glasa, isto kao i
nivoe vlasti za koje se glasa. Izlaz ost se do ija sla je podataka u azu sa sa og iračkog
jesta, a to isto aži i za rezultate. Prigo ore upisuje OIK ili CIK. U prevedenom npr. za
izlaz ost je pro edura sljedeća: „Biračko jesto auto atski ako s akog irača ili ruč o
pute predsjed ika iračkog od ora, pute ter i ala šalje podatke o izlaz osti u e tral u
azu podataka. Kada ot orite iračko jesto i klik ete a izlaz ost, sa iru se poda i o roju
izašlih irača sa s ih ter i ala a to iračko jestu i upoređuju sa ukupnim brojem
irača i a taj ači daju izlaz ost koja se ispisuje a ekra u.“
20
2. Pečače je tj. ertifikaciju samih terminala – O o z ači da s aki ter i al i a s oj lastiti

„certifikat“ za pristup i ter oj reži i da e ogu iti d a ista ertifikata za pristup reži. CIK
unosi terminal u sistem na osnovu serijskog ili nekog drugog kontrolnog roja i raspoređuje
ga a iračko jesto i njegov broj odmah unosi u odjeljak „Poda i o iračko jestu“ –
TERMINALI. Taj broj predstavlja naziv terminala. Nako toga rši pečače je ter i ala kako i
se o e ogućile hard erske i ter e ije tj. u a i a je dodat og hard era ili još gore, ekog
dodat og soft era. O a pro edura se ože i preskočiti ukoliko sa proiz ođač „zapečati“
terminale“)
3. Kreiranje izbornih jedinica i definisanje za koji nivo vlasti se glasa. Ovaj proces se odvija u
dva koraka. Prvo se kreiraju nivoi vlasti za koje se glasa tj. šta se ira u za is osti od rste
iz ora, a o da se kreiraju iz or e jedi i e. Moguće je u ijeti „ eogra iče “ broj nivoa vlasti
za koje se glasa. Prilikom unosa posljednjeg nivoa vlasti, pojavljuje se novi odjeljak za unos
novog nivoa vlasti, a koji nema tipku „SAČUVAJ I OTVORI“, sve do unosa prvog slova u taj
odjeljak. Kada s o u ijeli određe i i o lasti i klik uli a saču aj i ot ori ot ara a se o i
odjeljak u koje u osi o iz or e jedi i e i opšti e u ti iz or i jedi i a a za određe i
nivo lasti. Kada u ese o opšti e do ije o podatak o ukup o roju irača u toj iz or oj
jedinici.
21
Kada kliknemo na „SAČUVAJ I OTVORI“ do ije o sljedeći ekra :
22
U oše je šifre iz or e jedi i e kreira o iz or u jedi i u ako što klik e o a

„SAČUVATI“. Npr. to s o uradili za iz or e jedi i e , i i upra o će o uraditi
za „Izbornu jedinicu 5555“. Dobijamo polje izborne jedinice u kojem stoji naziv izborne
jedi i e a dug iću, opšti e u iz or oj jedi i i a dug iću i roj irača koji se a osnovu
iza ra ih opšti a do ije iz e tral e aze tj. e tral og iračkog spiska. Kada klik e o a
dug ić pr. „Izborna jedinica 5553“ poja ljuje se spisak s ih opšti a i oda ire o o e
opšti e koje tre a da se alaze u toj iz or oj jedi i i (kao na desnom dijelu slike). Kada
klik e o a dug ić „Opšti e u iz or oj jedi i i“, pojavljuje a se spisak opšti a koje s o
odabrali (kao na lijevom dijelu slike). Na taj ači je za rše o kreira je iz or ih jedi i a za
imaginarni „NIVO VLASTI 3“.
O o što je až o apo e uti je to da kada kreirate iračko jesto i u esete opšti u,

auto atski se iz aze do a ljaju poda i za tu opšti u eza o za i oe lasti za koje ta opšti a
glasa, azi e iz or ih jedi i a, roj irača...
4. Kreira je aze prijavlje ih političkih subjekata zbirno, po nivoima vlasti i po izbornim

jedi i a a za koje i iz kojih su se ka dido ali. O o z ači da i CIK u osio u azu s e političke
subjekte koji su se prijavili za izbore, zatim bi svakom subjektu dodijelio nivoe vlasti za koje se
politički su jekat ka dido ao i iz or e jedi i e u koji a se ka dido ao za određe i i o
vlasti. Također i se za s aki politički su jekat upisali i ka didati za s aku iz or u jedi i u.
Pr o se u osi azi političkog su jekta, a zati jego a šifra. Kliko a dugme „ODABIR
NIVOA VLASTI ZA KOJE SE SUBJEKAT KANDIDUJE“ odabrali bi nivoe vlasti i izborne jedinice u
koji a se su jekat ka dido ao za određe i i o lasti, a što i a ako oda ira dalo ekra
kao a sli i gdje i kliko a iz or u jedi i u i ali oguć ost u osa ka didata političkog
subjekta za tu izbornu jedinicu.
23
5. Kreira je sadržaja glasačkih listića koji će se poja iti a terminalima predstavlja jednostavan
zadatak do ija ja i for a ija iz aze. Listići se u ijek kreiraju za određe u iz or u jedi i u
koja ira određe i i o lasti. Na taj ači i se iz ršilo i kreira je listića koji i ili sla i a
terminale. Klikom na dugme „KREIRAJ LISTIĆE“ siste pretražuje azu podataka sa politički
subjekti a. Kada dođe do pr og su jekta sistem „gleda i čita“ za koje izborne jedinice se
prija io taj su jekat i kada ađe za koje iz or e jedi i e se prija io o da upisuje ti iz or i
jedinicama prijavu tog subjekta. Kada dođe do kraja isto po a lja sa drugi su jekto i tako
redom dok ne iscrpi sve prijavljene subjekte. Na taj ači su s e iz or e jedi i e „napunjene“
politički su jekti a koji su se prija ili za iz ore u ji a. Nako toga sistem uzima izbornu
jedinicu po izbornu jedinicu, gleda koji subjekti su upisani kao subjekti za izbore u toj jedinici i
kreira listić za svaku izbornu jedinicu redajući političke su jekte na osnovu žrije a je
određe og rasporeda političkih su jekata a listiću.
6. Opšti ske iz or e ko isije bi unosile sasta iračkih odo ra a pojedi i irački

mjestima,
7. U toku glasanja CIK i OIK i i ali oguć ost pregleda sta ja a svi irački jesti a u
s islu da li je iračko jesto ot ore o, da li s i ter i ali rade, da li su s a iračka jesta i
ter i ali a ji a po eza i sa gla i ser ero , da li postoje eki drugi teh ički pro le i,
Slika pokazuje sta je određe og roja iračkih jesta. Vidi o da „Biračko jesto: Broj “
ije i ot ore o iz ekog razloga, ali ter i ali su spoje i sa gla i ser ero i što se tiče
teh ičkih oguć osti glasa je ože početi u s ako tre utku. Vidi o da a irački
24
mjestima „Broj 9“ i „Broj 12“ postoji problem sa po jednim terminalom, a vidimo da na

„Biračko jestu: Broj “ imamo problem sa svim terminalima i da nijedan od njih nije
po eza , a posljed ja i for a ija koju i a o je da je iračko jesto otvoreno. Klikom na
biračko jesto idiće o kada su terminali posljednji put bili spojeni sa serverom. Generalno,
kliko a ilo koje iračko jesto ože o iditi sta je s ih ter i ala a ti irački
jesti a i to o e teh ičke parametre koji su nam interesantni i koje je software definisao da
se vide.
8. U vreme u prije sati pristup izvještajima o izlaznosti, ali nikako bazi podataka sa
rezultatima. O o z ači da iko prije re e a NE SMIJE i ati pristup dijelu aze podataka u
koji se pohranjuju rezultati. Obzirom da centralna baza podataka prilikom svakog glasanja
auto atski do ije podatke s iračkog jesta o glasu, te podatke je eophod o zaštiti.
Također a os o u roja glaso a koji su pristigli auto atski se do ija i izlaz ost sa s akog
iračkog jesta (već je a ede o da aza sadrži podatke o roju irača za s ako iračko
mjesto posebno), ali je eophod o podatke o izlaz osti slati i direkt o sa iračkih jesta, kao
ko trol i para etar, a i z og toga da a sa o iračko jestu ostaje trag. Podaci o
izlaz osti se ogu pratiti po irački jesti a, opšti a a, iz or i jedi i a a, ukup o ili
bilo kojem drugom parametru koji bi izborna komisija imala potrebu da prati.
9. Nakon 19 sati imala bi pristup rezultatima a s i irački jesti a, zbirno, po izbornim

jedinicama, politički partija a i svim drugim neophodnim kriterijima, kao i oguć ost
šta pa ja iz ještaja različitih rsta u za is osti od potre e. Siste i izraču ao a date po
svim izbornim jedinicima i za sve nivoe vlasti po zako o ut rđe oj etodi.
25
Glavni meni „PODACI O REZULTATIMA“ udio i ako zat ara ja iračkih jesta oguć ost
oda ira pregleda rezultate pre a i oi a lasti, opšti a a ili politički su jekti a. Također
i udio oguć ost da se rezultati posta e a e stra i i CIK-a, kao i da se rezultati
proslijede e- ailo o i ari a, e ladi i orga iza ija a i slič o . Rezultati i se
politički partija a slali auto atski u 19:30 u zako o ut rđe o for atu i o liku u
zajed ičkoj e-mail poruci na e- ail adrese koje su politički su jekti dostavili u prijavi za
izbore. U s i iz ještaji a i ila a ede a izlaz ost, roj irača upisa ih u spisak, roj o ih
koji su izašli, roj o ih koji su glasali u odsust u i pošto , roj e ažećih listića listić po
o o siste u e ože iti e ažeći ego sa o da koris ik oda ere op iju da e želi i za
koga glasati . Siste i isključi ao oguć ost e ažećeg listića. O o što je eo a až o
apo e uti da je o o sa o opšti prikaz radi lakšeg sh ata ja, a ikako st ar i prikaz ekra a
potencijalnog software-a. Z og toga isu prikazi a e st ar e opšti e, st ar e iz or e
jedi i e, st ar i i oi lasti ili oguć osti za lokalne izbore. Ovo je prikaz potencijalnog
teh ičkog rješe ja, a e sa o teh ičko rješe je koje za isi od zako a i zako o defi isa ih
or i, iz or ih jedi i a, rsta iz ora i slič o.
26
Poda i o rezultati a za i oe lasti i sadrža ali rezultate za iz or e jedinice, mandate za tu

iz or u jedi i u, ukup e rezultate za taj i o asti, raspodjelu a data za želje i i o lasti
kao i raspodjelu ko pe za ijskih a data. Ot ara je rezultata za određe u iz or u
jedi i u ot araju se rezultati s ih političkih su jekata za tu izbornu jedinicu, kao i kandidatski
glaso i za s e političke su jekte. Kliko a pregled a data za tu iz or u jedi i u do ili i
raspodjelu a data u toj iz or oj jedi i i sa i e i a iza ra ih ka didata. Šta pa je
rezultata i udilo oguć ost kreiranja pdf, xls ili nekog drugog elektronskog formata zapisa
podataka, kao i oguć ost šta pa ja a papir. Koju rstu iz ještaja i kak u rstu zapisa želi
bi birao sam korisnik.
27
Ukoliko se oda eru rezultati po opšti a a postoji oguć ost oda ira za s a iračka jesta u
oda ra oj opšti i ili za pojedi o iračko jesto. Također postoji oguć ost šta pa ja
rezultata ili jiho og zapisa u elektro skoj for i po želje i kriteriji a. Također se prikazuju
glaso i po politički su jekti a i ka didatski glaso i.
28
Ako se oda ere rsta pregleda pre a politički su jekti a oguće je oda rati s e iz or e
jedi i e u koji a se politilčki su jekt ka dido ao, kao i pregled po opšti a a u ti iz or i
jedi i a a. Prikazali i se glaso i tog političkog su jekta i ka didatski glasovi unutar njegove
liste.
10. CIK i i ao oguć ost pokreta ja pro edura u siste u koje osigura aju po a lja je iz ora
a određe i irački jesti a,
11. CIK bi imao i ostala zakonom dozvoljena prava administracije sistemom.
CIK ne bi imao pravo:
1. Uvida u rezultate prije 19 sati tj. moguć ost pokreta ja tak e pro edure koja bi osiguravala
oguć ost u ida u tre ut o sta je rezultata a irališti a
2. Iz je e rezultata ez pose o ut rđe e teh ičke i zako ske pro edure. O o z ači da i
oguć ost iz je e rezultata ogla da ude u ede a sa o u slučaju postupa ja po
prigo ori a ili priliko po a lja ja iz ora a eko iračko jestu.
Opšti ske iz or e ko isije, CIK, operateri i drugo o lašte o oso lje i soft are-u pristupali vlastitim
koris ički i e i a i šifra a. U za is osti od koris ičkog i e a i šifre za isilo i šta koris ik koji se
logo ao a siste ože da radi. Opšti ske iz or e ko isije, sa s oji koris ički i e i a i šifra a,
i i ale oguć ost u osa iračkih od ora, pregleda izlaz osti i rezultata u s ojoj opšti i i e e tual o
još eku st ar koju i CIK da u adlež ost. Operateri u CIK-u i i ali oguć ost rada a poslo i a
koji su i dati u adlež ost i pregleda sa o te rste podataka. Npr. u os političkih su jekata i
kandidata. Dozvoljene aktivnosti o oguća a CIK tj. gla i ad i istrator siste a daje koris ičko i e,
29
šifru i pri ilegije kako opšti ski iz or i ko isija a, tako i pojedi i operatori a. Gla i operator
siste a se loguje a ači da čla o a CIK-a uku a s oju lastitu lič u šifru za logovanje u sistem.
S aki čla CIK-a i priliko iz ora u CIK do io lič u šifru za logo a je u siste i io i zako ski
odgovoran za njenu tajnost. Kada se loguje glavni administrator sistema, onda se loguje sa jednim
koris ički i e o praće i sa pet različitih šifri od pet čla o a CIK-a. S aki čla CIK-a bi imao svoju
lastitu šifru, a pet pogođe ih šifri i ilo do olj o za logo a je a ad i istratorske pri ilegije
sistema. Čla o i CIK-a i također i ali lastita koris ička i e a i šifre koji a i se logovali na sistem i
i ali pra o pregleda i upisa zako o ut rđe ih iz ještaja. Još jed o je až o apo e uti da i
soft are o e oguća ao oguć ost pregleda iz or ih rezultata prije zat ara ja iračkih jesta i e
i ilo oguće klik uti a op iju „REZULTATI“ prije zako o ut rđe og re e a (sivo dugme).
U skladu sa s i reče i gla i ad i istratorski ekra i izgledao:
30
BIRAČKA MJESTA
Prije sa og o jaš je ja toka glasa ja a irački jesti a eophod o je pojas iti eke st ari.
Biračko jesto i i dalje i alo glasačku kutiju, irački od or, irački spisak, pos atrače i s e druge
ele e te koje iračko jesto tre a da i a. Biračko jesto iše e i i alo glasačke listiće, ego i
postojali „GLASAČKI TERMINALI“. Glasački ter i al i se sastojao od sljedećeg:
1. Ekra sa i tegrisa i raču aro i tou h s ree o

2. Olovke za touch screen
3. POS printera
4. Signalnih svjetiljki na vrhu monitora
31
Izgled ter i ala i io sliča kao a sli i. I tegra ija ekra a i raču ara i o oguća ala lako
pečače je s akog ter i ala. Povoljno je integrisati i POS printer kako bi sve izgledao kao jedan
uređaj ad koji iko e ože ršiti ikak e i ter e ije osi o ih doz olje ih. Cr e a i zele a
la pi a a rhu i ile idlji e i pos atrači a i iračko od oru. Dok gori r e a la pica u toku
je glasa je, a či irač za rši sa glasa je pali se zele a la pi a. Na taj ači i o e ogućili ilo
koga da gasa d a puta, ako i u predsjed ik iračkog od ora dao šifru. Paljenje zelene lampe
pratio i i z uč i sig al pr. „HVALA VAM. VAŠE GLASANJE JE ZAVRŠENO“. Osim toga olovka za
tou h s ree i ogo po ogla o i a koji su a je i for atički pis e i i stariji oso a a jer
i i olakšala glasa je. Takodjer i se oglo glasati i pute iša koje i ila akti a sa o
jed a tipka, a što i olakšalo pro le sa e e tual o pore eće o kali ra ijo tou h s ree a.
Moguće je u esti i dodat u op iju za glasa je, a to je tastatura, što ože iti olakša ajuća, ali i
oteža ajuća okol ost.
Cijena jednog terminala bi se kretala oko 1.000, KM, a ako uzmemo da je prosjek tri terminala po
iračko jestu to i, bez izrade software-a, koštalo oko d adesetak ilio a araka za s a
iračka jesta u BIH oko . – . iračkih jesta.
Ko u ika ija i se od ijala u utar lastite VPN reže, a ko u ika iju i garantovali telekom
operateri sa koji a i CIK potpisao ugo ore ešto slič o fiskal i kasa a .
Gasački listići i se šta pali pute POS pri tera, a a traka a koje i aju jas a o ilježja CIK-a.
Pri ter i listiće iz a i ao u „kutiju-box“ iz koje i ih irač pokupio tek ako što za rši glasa je, a
odeći raču a o zaštiti taj osti glasa ja. Ispis i io u „kutiju-box“ kako i se o e ogućio slika je
glasačkog listića.
Također, orala i se osigurati op ija rada ter i ala ako se desi prekid apaja ja električ o
e ergijo što i tražilo da s aki ter i al i a s oj astiti UPS.
Za dodat u sigur ost i o e oguća a je eregular osti, op io al o, ter i ali ogu i ati
ka ere, koje se alaze sa zad je stra e ter i ala i s i aju irački od or i pos atrače, ali to ije
nuž o.
Na iračko jestu e i postojao jeda z ir i ter i al koji i koristio irački od or, a ter i ali
koji se alaze a iračko jestu oraju iti pot rđe i od iz or e ko isije što z ači da ter i al
koji i io posta lje a eko iračko jesto e i ogao obavljati svoju funkciju ako nije
pot rđe od CIK-a.
Taj ost glasa ja i ila gara to a a odgo arajući para a i a sa oč ih stra a, dok i pred ja
stra a ila ot ore a, jer irač glasa a ekra u i ti e e i ila aruše a sigur ost, a zausta ila i
se, u aj ećoj jeri, oguć ost slika ja sa og ekra a.
U o o o e tu ije oguće sa sigur ošću ut rditi kolika i ila ije a u ođe ja jed og
ovakvog sistema, ali vjerovatno bi se kretala oko 30- ilio a KM uze ši u o zir ije u
terminala, izradu software-a, obuku ljudi, ugovore sa telekom operaterima, UPS uređaje, ostalu
teh ičku opre u i druge troško e. Međuti , gleda o a duže staze, to i do ijelo uštede jer isti
ter i ali i isti soft are i se ogli koristiti e roje o ogo puta, a što i do ijelo uštede a
šta pa ju iz or ih aterijala i s izilo ije u s akih ared ih iz ora.
32
TOK GLASANJA
Birač dolazi a iračko jesto i ide tifikuje se a tradi io ala ači potpiso a jego o jesto
u iračko spisku. O o už o traži o oguća a je, u pr o dijelu po e ute oguć osti, da
pos atrači i aju pra o u ida u lič i doku e t irača. Bez te oguć osti čita siste
elektro skog glasa ja je es isle i e i se ogo do ilo sa ji . Posta lja se logič o pita je,
zašto da se e rši elektro ska ide tifika ija irača, ilo pute ar koda i čitača lične karte ili
putem otiska prsta? Odgo or a to pita je krije se u to e da i ilo oguće ut rditi rije e
glasa ja pojedi ih irača, a a os o u re e a upisa podatka o glasa ju u azu, oglo i se
saznati za koga su glasali, tj. ti poda i i ogli iti zloupotre lje i či e i ila aruše a
gara to a a taj ost glasa ja. Također, ide tifika ija otisko prsta i ogla potrajati i usporiti
sa pro es glasa ja, a i kod o og odela postoji oguć ost gore po e ute zloupotrebe. Zbog
toga je jero at o aj olji siste da se ide tifika ija irača rši tradi io al i pute uz
o oguća a je pos atrači a da rše u id u lič e doku e te irača.
Nako što je prošao ide tifika iju, irač odlazi za ter i al, gdje u predsjed ik iračkog odbora
ili drugi čla zaduže za tu rstu rad je, o oguća aju da glasa, u oseći šifru za doz olu glasa ja.
Nako toga, ako uz e o za pri jer da se glasa je od ija za opšte iz ore, pred irače se
ukazuje ekra u ko e ira ka didata za Predsjed išt o BiH. Ekra i isu u skladu sa iz or i
zako o , ali su tako kreira i da se lakše sh ati pro es glasa ja.
33
Birač ira jed og od po uđe ih ka didata, a siste i a zadatak da ga o e ogući da apra i

e ažeći listić, tj. da glasa za iše po uđe ih ka didata. Također se a d u alazi op ija „Ni ZA
JEDNOG OD NAVEDENIH KANDIDATA NE ŽELIM GLASATI“, koja irački a o oguća a da iskoriste
s oje iračko pra o i glasaju a iz ori a, ali da po jere je e ukažu po uđe i ka didati a ili
politički su jekti a. O a op ija je prisut a a ekra i a za glasa je za ilo koji i o lasti. Listići
koji imaju odabranu ovu opciju se tretiraju kao e ažeći glasački listići.
34
Nako što je irač oda rao želje og ka didata, siste ga pita da pot rdi s oj iz or i ukoliko je
iz or tača irač ira op iju „DA“, a ukoliko je iz or pogreša irač ira op iju „NE“, ako čega
se raća a počet i ekra i ira po o o ka didata za Predsjed išt o BIH. Ako je odabrao opciju
„DA“, irač se pre a uje a ekra sa ared e slike:
35
Biraču se prikazuje glasački listić u for i u kojoj će ga pri ter šta pati ako što irač klik e a
„ISPIS“. Međuti to e z ači da je glas poslan u bazu. Glas se pohranjuje privremeno na
ter i alu do za ršetka gasa ja za s e i oe asti koji se iraju i tek ako kraja glasa ja
enkriptovani podaci se šalju u azu podataka. Bilo kako ilo, kada irač oda ere op iju ispis
dolazi do šta pa ja jego og glasačkog listića, a koji će irač u a iti u glasačku kutiju zajed o sa
glasački listići a za druge i oe za koje je glasao. O dje sada i a o d ije st ari koje je až o
apo e uti, a to je da se a izgledu glasačkog listića na ekranu ne prikazuje PIN listića, a a
šta pa oj erziji se prikazuje. Drugo, postoji opcija NAZAD na ponovno glasanje jer je odabir ipak
io pogreša . PIN se e prikazuje da se listić a ekra u e i ogao slikati i a os o u toga
zloupotrebama odrediti za koga je neko glasao. Op ija NAZAD postoji da slika je listića a ekra u
posta e es ile o. Zašto je to tako? Na o aj ači se u potpu osti eli i iše „Bugarski voz“.
Bes isle o je dati o a za glas ako e z ate za koga je eko glasao. Ako taj eko i a oguć ost
da va slika posljed ji ekra prije ispisa, a da ipak to po išti i rati se a po o i oda ir, o da i
ikako e ožete z ati da i as je slagao, iti ožete i ati alida dokaz o ečije gasa ju, a što
„Bugarski voz“ pretvara u potpuno besmislen i neisplativ pokušaj iz or e pre are.
Sljedeći korak je prelazak a glasa je za ared i i o lasti. U o o slučaju to je Parla e tar a

Skupšti a Bos e i Her ego i e. Nako što irač a prethod o ekra u pritis e „ISPIS“
auto atski prelazi a ekra za sljedeći i o lasti, tj. PS BiH.
O dje irač i a op iju oda ira stra aka ili eza is ih ka didata koji su se ka dido ali u iz or oj
jedi i i za koju glasa, a za i o PS BIH. Također opet i a op iju oda ira da „NI ZA JEDNOG OD
NAVEDENIH NE ŽELIM GLASATI“. Birač ira op iju za koju želi glasati, tj. stra ku ili eza is og
36
ka didata, a ako toga u se posta lja pita je, kao što je posta lja o i za Predsjed išt o BiH, a
to je:
Nakon odabira opcije „NE“ postupak je kao i Predsjed išt o BiH, tj. irač se raća a prethod i
ekran, a ako odabere opciju „DA“ pojavljuje se novi ekran:
37
Nako što je oda rao političku partiju, iraču se udi oguć ost da oda ere ka didate sa liste te
partije, a siste i o e oguća ao oda ir iše ka didata ego što je doz olje o u s islu iz or og
zako a. Ako irač želi oda rati sa o partiju i a op iju da iza ere dug e „DALJE“, či e preskače
odabir kandidata. Ako pak klikne na opciju „KANDIDATI“, pojavljuje se ekran za odabir kandidata
sa liste političke partije koju je oda rao. Ako je sa o jeda ezavisni kandidat, automatski se
preskače o aj ekra .
Na gore prikaza o ekra u prikaza a je lista oda ra e političke partije i uputst o iraču kako da
glasa. Kada je oda rao želje e ka didate irač ira op iju „DALJE“
38
Na gor je ekra u se iraču prikazuju stranka koju je odabrao i kandidati koje je odabrao i nudi
u se oguć ost po ratka a po o i oda ir ka didata ili pot rda iz ora klikom na opciju
„DALJE“.
39
Na gor joj sli i je prikaza ekra koji pokazuje oda ir irača za o aj i o asti, sa isti opcijama
koje su postojale i priliko iz ora za Predsjed išt o BiH. Kliko a „NAZAD“ irač se raća a
počet i ekra iz ora za PS BiH i ože po o o oda rati stra ku i je e ka didate. „ISPIS“ i izgled
listića i aju iste fu k ije kao i kod iz ora za Predsjed išt o BIH.
Ako je irač oda rao op iju „ISPIS“, automatski prelazi na izbor za naredni nivo vlasti, a to je
entitetski parlament. Opcije glasanja za entitetski parlament su potpuno iste kao i opcije glasanja
za PS BIH i e tre a ih dodat o pojaš ja ati, ego sa o prikazati ekra e.
40
41
42
Potpu o ista st ar je i sa ka to al i skupšti a a i e a potre e za po a lja je ide tič ih

ekra a. Nako što je irač za ršio glasa je i za ka to al u skupšti u poja ljuje se sjedeći ekra .
43
Poja lji a je o og ekra a je praće o z uč i i s jetlos i sig alo , a sa ije o e oguća a ja

išestrukog glasa ja. Z uč i sig al i dovoljno jako da s i u prostoriji čuju sig alizirao ešto poput
„HVALA VAM. VAŠE GLASANJE JE ZAVRŠENO“, a svjetlosni bi upalio svima vidljivu zelenu sijalicu
kao znak da je terminal slobodan za glasanje. Nakon tri sekunde pojavio bi se ekran kao sa
početka:
Nako što je irač glasao i ako što se poja io ekra koji oz ača a kraj glasa ja podaci o
glaso i a se tek tada šalju u azu podataka. S aki glas za s aki i o lasti i a lastiti PIN koji je
sasta i dio elektro skog glasa. PIN se ispisuje a listiću. Nako što je za ršio glasa je, irač
uzi a listiće iz „kutije-boxa“ i u a uje ih u glasačku kutiju. Glasačka kutija je jed a za s e i oe
vlasti. Birački od or će ako za ršetka glasa ja, a u pro esu pre roja a ja glaso a raz rstati
glasačke listiće po i oi a lasti.
Ako je, u atoč s e u, irač apra io grešku jego e listiće je oguće po ištiti i o ogućiti u
po o o glasa je u roku od seku di od za ršetka glasa ja. To i se radilo a sljedeći ači :
Predsjed ik iračkog od ora ili čla iračkog od ora zaduže za tu vrstu radnje bi se logovao sa
šifro za po ište je glasačkog listića, a koju s ako iračko od oru dodjeljuje CIK ili OIK, u
za is osti od dogo ora. Birač ora predati s a četiri listića koja je ispri tao i a ji a će se
ispisati „PONIŠTENI“ i odložiti će se u zapis ik iračkog jesta. Moguće je po ištiti listiće sa o
posljed jeg irača koji je glasao a ter i alu. Nako što se loguje sa šifro za po išta a je
listića, rije e od seku di prestaje teći, a čla iračkog od ora u osi PIN s a četiri listića, a
e sa o o og koji je pogreša . Nako toga po išta a s a četiri listića kao što je prikaza o a
ekra u. Kada se ta opera ija za rši, u oso šifre za doz olu glasa ja, iraču se doz olja a
ponovno glasanje.
44
SERVISNI EKRAN BIRAČKOG MJESTA
45
Servis o ekra u iračkog jesta pristupa Predsjed ik iračkog od ora. To je ekra koji ot ara
iračko jesto doz olja ajući početak glasa ja, pri ta iz ještaje o izlaz osti, ko ač oj izlaz osti i
zat ara iračko jesto.
Kada se odabere „OZNAČITE POČETAK GLASANJA“ pojavljuje se naredni ekran:
Izborom opcije „DA“ a ekra u se u traja ju od seku di poja ljuje listić koji se isto re e o
šta pa a šta paču:
U s ako tre utku je oguće poslati iz ještaj o izlaz osti odabirom opcije „ISPRINTAJ IZVJEŠTAJ
O IZLAZNOSTI“ na servisnom ekranu.
46
Predsjed ik iračkog od ora zaključuje rad iračkog jesta i zat ara ga za glasa je u skladu sa
zako o . Postupak je isti kao i ot ara je iračkog jesta.
47
Nakon zatvaranja biračkog jesta a s ako od ter i ala auto atski se šta pa deset kopija
rezultata koje do ija irački od or i s aki pos atrač. O aj roj ože iti i eći u za is osti od
potrebe. Rezultati se enkriptovanom porukom dostavljaju u glavnu bazu podataka za svaki
ter i al. Nako toga irački od or pristupa sta dard oj pro eduri roja ja glaso a ruč o,
ot arajući glasačku kutiju, raz rsta ajući listiće i ut rđujući izlaz ost i te podatke zapisuje u
zapis ik iračkog jesta. Broj listića i glaso i iz glasačke kutije oraju se složiti sa elektro ski
rezultatima. S i rezultati ruč og roja ja se upisuju u zapis ik o radu iračkog jesta.
Čla o i iračkog od ora i u jed o i u drugo slučaju glasaju a iračko jestu gdje su čla o i
iračkog od ora eza is o od toga da li su a iračko spisku tog iračkog jesta. Njiho o i e
se dopisuje a kraj iračkog spiska, a potpisuju izja u o kri ič oj odgo or osti da će glasati sa o
a to iračko jestu. CIK je o a eza ut rditi za s akog čla a iračkog od ora da li je glasao
sa o a jestu gdje je io čla iračkog od ora. Ako je glasao d a puta to i po lačilo i kri ič u
odgo or ost. Još jed o je až o aglasiti da o a odred a aži i kod elektro skog i kod
tradi io al og glasa ja opisa og u pr o dijelu. Zašto je o a odred a potre a? Z og toga što u
politički ho oge i sredi a a politički su jekti eće i ati ljude da udu čla o i iračkog
od ora, a pogoto o u jed o a io al i sredi a a. To će o da opet do esti do toga da irački
od or ude sači je praktič o sa o od pripad ika jed e političke op ije ili od čla o a iračkih
od ora koji će podleći pritisku.
48
OSTALE NAPOMENE
 Glasanje putem interneta - I ajući u idu spe ifič ost ze lje u kojoj ži i o, e talitet i
a ike građa a, političkih su jekata i s ih ostalih či ila a izbornog procesa ova opcija je
preura je a za u ođe je u Bos i i Her ego i i jer i do ela do ogro ih zloupotre a gdje i
jeda čo jek često glasao za deseti e pa i stoti e drugih ljudi zloupotre lja ajući oguć ost
glasanja putem interneta i iz tog razloga o o ikako e i tre alo iti o oguće o.
 Ske eri glasačkih listića – Ako irači sa i ske iraju glasačke listiće to i z at o usporilo
glasački pro es i do elo i do ogro ih guž i, a posljedič o i do odustaja ja ogih irača
koji e i htjeli da čekaju u redu za glasa je. Ako i to radili irački od ori, pro es je opet
uspore i opet se dugo čeka a rezultate, a i ostaje pita je koliko i to u a jilo epra il osti
jer postoji oguć ost ske ira ja istih listića.
 Teh ička podrška – Za ovakav sistem glasanja eophod o je osigurati teh ičku podršku i
o učiti ljude za određe e oguće situa ije. Npr. šta uraditi ako šta pač e iz a i papir sa
glasački listiće ili ga podere ili zguž a? Šta uraditi ako esta e trake u šta paču priliko
šta pa ja glasačkog listića? Nara o, tu su i oge druge teh ičke pogreške koje se ogu
dogoditi
 Eksperimentalna verzija – Iz gore a ede og razloga ogućih teh ičkih pro le a,
pri ika a ja sta o išt a, kao i sa ih ljudi u iz or oj ko isiji i irački od ori a
neophodno bi bilo provesti eksperimentalno glasanje tokom izbora. U prevedenom testna
faza siste a i ila a da iz ora a pr. ili . iračkih jesta širo BIH, a gdje i
građa i ogli glasati elektro ski pute , ali to i ilo eksperi e tal o, a e st ar o
glasanje koje i o a ili a tradi io ala ači glasački listići a. U toku te eksperi e tal e
test e faze pokazale i se i druge greške i edosta i siste a koji i se otklo ili do re e a
jego og st ar og u ođe ja. Iz tog razloga e oguće je o aj siste u esti za izbore 2018.
godi e, ali je oguće pro esti test u fazu.
 Izrada software-a – Kao što je eć reče o soft are i orala raditi re o ira a ko pa ija
iz a Balka a koja i osi uo ičaje ih gara ija eophod ih za tak u rstu soft are-a
garantovala i svojim imenom i ugledom. Vrijeme izrade jednog ovavkvog software-a ne bi
trebalo biti dugo jer se radi o tipskim stvarima. Uz testiranja maksimalno pola godine.
 Zaštita podataka – Soft are i orao pose u paž ju pos etiti od ra i od a jskih apada,
a kojih bi sigur o ilo, e krip iji podataka i ge eral o zaštiti i taj osti s ega o oga što ora
ostati taj o i zaštiće o. Siste i a koji ači e s ije doći u situa iju da ude
kompromitovan.
 Izmjene u software-u – CIK ne bi dobila source code software-a nego sa o iz rš i progra , a
ko pa ija koja i radila soft are i i ala o a ezu teh ičke podrške u skladu sa ugo oro ,
kao i besplatnih manjih izmjena na software-u u određe o periodu. Ako i CIK do io sour e
code software-a to i osta ilo elike oguć osti da se sumnja u istinitost rezultata i
regularnost cjelokupnog izbornog procesa.
 Nabavka opreme – Prije izrade software-a morala bi se nabaviti oprema od najpovoljnijeg
po uđača također iz a Balka a. Ili akar da se z a oda ra i po uđač i da se ko pa iji za
soft are ogu dati uređaji sa koji a će se raditi.
 Ista kompanija i za sofware i opremu – Možda je najbolja opcija da ponudu za software i
opre u radi ista ko pa ija. To i ila i ajsigur ija op ija sa teh ičke stra e.
49
 O uka građa a i medijska kampanja – O ziro da o aka ači glasa ja predsta lja
re olu io ar u etodu za oge građa e, a pose o o e starije ži ot e do i, ilo i
eophod o pro esti eo a i te tzi u edijsku ka pa ju koja i građa i a o jas ila kako
se glasa i ožda čak u s i opšti a a posta iti - ter i ala a uli i koji i građa i a
doz olja ali oguć ost da „treniraju“ glasanje na touch screenovima. Ljudima se mora jasno
o jas iti zašto se u odi o aka siste glasa ja i koje su jego e pred osti i kak e do ro iti
do osi. Mora i se tra spare t o saopštiti i ije a jed og o ak og projekta ali i predočiti
dugoroč i fi a sijski efekti implementacije elektronskog glasanja.
 Ovo nije sve – Gore prikaza i odel elektro skog glasa ja go ori o opšti st ari a i
predsta lja opšti odel koji se pokušao o jas iti a što jed osta iji ači . O o ije i
soft ersko i zako sko rješe je za elektro sko glasa je. O o su sa o pote ijal a rješe ja
koja ogu iti i ple e tira a, a odeći raču a o rzi i, sigur osti, po jere ju. Ovaj
doku e t predsta lja sa o polaz u os o u za razgo or. Teh ička spe ifika ija elektro skog
glasanja je poseban dio koji ovaj dokument nije detaljnije tretirao, osim u neophodnim
ele e ti a za efikas ije praće je sa og odela. Izrada o ak og i fo a io og siste a i
orala iti praće a ljudi a koji poz aju iz or e pro ese u Bos i i Her ego i i, ali su i
dovoljno informatički i teh ički pis e i, da o i a koji udu projekto ali i for a io i siste
z aju o jas iti šta zapra o žele i kaka siste žele. Koliko god se to či ilo e až o, to je
jed a od aj až ijih st ari i od je će za isiti k alitet siste a. Ljudi koji udu projektovali i
progra irali i for a io i siste e ogu z ati aš Iz or i zako , jego e pred ost i i a e,
a i e žele da z aju. O i su tu da urade o o što koris ik, a u o o slučaju to je CIK, od os o
drža a Bos a i Her ego i a, ude tražio. O i će uraditi tač o o o što i se kaže jer e ogu
pretpostaviti slabosti tog sistema ili neke stvari koje bi dodatno trebalo ugraditi.
50

Posteniji Izbori

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Posteniji Izbori

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Posteniji Izbori

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAGORČIĆ AMER

KAKO POBOLJŠATI IZBORNI PROCES

MOSTAR, JUNI/LIPANJ 2017. GODINE

Neregular osti a irački jesti a i edosta i u iz or o pro esu .........................................4

Sastav iračkih od ora ...............................................................................................................4

Birački spiskovi ...........................................................................................................................8

Prava i duž osti pos atrača .......................................................................................................9

Pritis i a glasače, pos atrače i čla ove iračkih od ora ............................................................11

Glasa je za više oso a i gužva a iračko jestu ......................................................................13

Bugarski voz ..............................................................................................................................14

Brojanje glasova ........................................................................................................................15

Birački od ori dio II .................................................................................................................16

Preregistra ija irača .................................................................................................................17

Kaznene odredbe ......................................................................................................................17

Zaključak uz DIO I .......................................................................................................................18

DIO II – ELEKTRONSKO GLASANJE ...............................................................................................19

Ce tral a i opšti ske iz or e ko isije .......................................................................................20

Biračka jesta ...........................................................................................................................31

Tok glasanja ...............................................................................................................................33

Servis i ekra iračkog jesta ...................................................................................................45

Ostale napomene .......................................................................................................................49

IZMJENE IZBORNOG ZAKONA BIH SA CILJEM POVEĆANJA REGULARNOSTI IZBORNOG PROCESA I

Iz or i pro es u BiH je stal o podloža kritika a i opra da i su ja a u jego u regular ost.

Iskust o go ori da se aj eće zloupotre e deša aju u a ji sredi a a, rural i područji a,

O ak i iz je a a Iz or og zako a BiH, a koje se a e sa o teh iko pro ođe ja iz ora, iz jegle

1. Sasta iračkih od ora

SASTAV BIRAČKIH ODBORA

 Mjesta u irački od ori a e i do ijali su jekti koji nisu parlamentarni i nezavisni

Neophod e iz je e u Iz or o zako u BiH, kako i se i ple e tiralo o o rješe je su iz je e u

Stav (2) trenutno: „Predsjed ik i čla o i iračkog od ora i aju za je ike.“

O razlože je: Ugrađe sta u druge stavove

O razlože je: Usklađiva je sa prethod i stavovi a

Rješe je pro le a ili ar z ačaj o u a je je i ilo da iz or a ko isija u elektronskoj formi dostavi

(1) No ča o kaz o od . , do . , KM ili kaznom zatvora od 30 do 90 dana,

O razlože je: O ziro da ži i o u ze lji u kojoj je sas i iz jes o da će se alaziti razlozi za

Napo e a: Pri je o gore a ede ih odreda a o popu ja a ju iračkih od ora i primjenom

PRAVA I DUŽNOSTI POSMATRAČA

U praksi se radi o sljedeće :

Ključ a i fu da e tal a st ar koju je eophod o ugraditi u Iz or i zako , a koja i drastič o

PRITISCI NA GLASAČE, POSMATRAČE I ČLANOVE

U tom smislu u Čla u . dodao i se još jeda sta koji glasi:

GLASANJE ZA VIŠE OSOBA I GUŽVA NA BIRAČKOM

„U skladu sa Čla o . iz or og zako a glasa je se o avlja lič o. Za ra je o je o ogućiti

Na o aj ači i se, uz ko i a iju sa s iža a je isi e pregrade u ka i i koja o e oguća a

Metod prevare sa preferencijalnim kandidatskim glasovima je da se glasovi za pojedine kandidate ne

BIRAČKI ODBORI (dio II)

Moguća rješe ja su da se u ede do ja do a gra i a za čla st o u irački od ori a sa ciljem da se

No ča om kaznom u iznosu od 3.000,00 – . , KM kaz iće se Predsjed ik iračkog od ora, i u

CENTRALNA I OPŠTINSKE IZBORNE KOMISIJE

2. Pečače je tj. ertifikaciju samih terminala – O o z ači da s aki ter i al i a s oj lastiti

Kada kliknemo na „SAČUVAJ I OTVORI“ do ije o sljedeći ekra :

U oše je šifre iz or e jedi i e kreira o iz or u jedi i u ako što klik e o a

O o što je až o apo e uti je to da kada kreirate iračko jesto i u esete opšti u,

4. Kreira je aze prijavlje ih političkih subjekata zbirno, po nivoima vlasti i po izbornim

6. Opšti ske iz or e ko isije bi unosile sasta iračkih odo ra a pojedi i irački

mjestima „Broj 9“ i „Broj 12“ postoji problem sa po jednim terminalom, a vidimo da na

9. Nakon 19 sati imala bi pristup rezultatima a s i irački jesti a, zbirno, po izbornim

Poda i o rezultati a za i oe lasti i sadrža ali rezultate za iz or e jedinice, mandate za tu