Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 5

RIJEŠENI PRIMJERI – 11.

VJEŽBE 1

1. Treba odrediti kutnu brzinu vrtnje ω0 i . .. .. . . . .. . . . . . . . . .. .. ..


.. . .. . . . . . . .
. . . ..
. .
. ..
. p
. . . . . . . ..
. .M0 0
. . .. . . . . . .
..

protok Q0 kroz slobodno rotirajuću


svinutu cijev prema slici. Kolika je ρ
dobivena snaga PT i protok QT za slučaj
da cijev rotira kutnom brzinom ωT=ω0/2. H
g
Koliku snagu PP (i pri kojem protoku QP) R
treba uložiti da bi se cijev okretala kutnom d
brzinom ωP=2ω0. Pretpostavite neviskozno
strujanje fluida, a gubitke trenja u ležaju 1
zanemarite. Zadano je: H=0,6 m, R=0,6 β
m, d=60 mm, pM0=0,31 bar, β=35o,
ρ=1000 kg/m3. d
pa

tlocrt

Rješenje:

Zadatak se rješava primjenom osnovnih jednadžbi: jednadžbe kontinuiteta, Bernoullijeve


jednadžbe za rotirajuću strujnicu i osnovne Eulerove jednadžbe za turbostrojeve. Jednadžba
kontinuiteta za rotirajuću cijev kaže da je protok

d 2π
Q=w = konst . (a)
4

Za konstantni promjer d cijevi i relativna brzina w ostaje konstantna duž cijevi. Bernoullijevu
jednadžbu za rotirajuću strujnicu se postavlja duž simetrale cijevi od slobodne površine fluida u
spremniku do izlaza iz cijevi (točka 1 na slici uz zadatak). Bernoullijeva jednadžba za rotirajuću
strujnicu, postavljena od točke 0 do točke 1 (prema slici uz zadatak) glasi

pM0 w2 − u 2
+H = (b)
ρg 2g

Uzimajući u obzir da je obodna brzina u na ulazu u cijev jednaka nuli izraz za snagu P za
rotirajuću cijev se svodi na

uvθ − u0 vθ 0
P = ρ gQhTS = ρ gQ = ρQ ⋅ uvθ (c)
g
gdje su

u = ωR
(d)
vθ = u − w cos β

obodna brzina i projekcija apsolutne brzine na obodni smjer u izlaznom presjeku cijevi. Kut β je
kut između relativne i obodne brzine.
RIJEŠENI PRIMJERI – 11. VJEŽBE 2

Kod slobodno rotirajuće cijevi snaga P je jednaka nuli, tj.


w projekcija vθ je jednaka nuli, što je slučaj kada je apsolutna brzina
β G G
v okomita na obodnu brzinu u , kao što prikazuje slika (a).
G
v Jasno je da kod slobodno rotirajuće cijevi brzina u gleda u
negativnom smjeru projekcije relativne brzine w na obodni smjer.
w
β
u

Slika (a)

Iz izraza (d) za vθ =0 i iz slike (a) slijedi da je

u = w cos β (e)

što uvršteno u jednadžbu (b) daje izraz za veličinu relativne brzine, oblika

2
( pM 0 + ρ gH )
ρ
w= = 15, 0 m s (f)
1− cos 2 β

Iz jednadžbe (e) obodna brzina je u = w cos β = 12,3 m s , a tražena brzina vrtnje


ω0 = u R = 20, 4 rad s . Iz jednadžbe (a) protok je Q0=42,3 l/s.

Slobodno rotirajuća cijev se vrti bez vanjskog utjecaja, a ako se želi da se cijev vrti sporije, znači
da ju treba kočiti, tj. kočenjem odvoditi energiju od cjevčice što znači da će cjevčica raditi kao
turbina. Za kutnu brzinu ωT = ω0 2 = 10, 2 rad/s , obodna brzina će biti uT = ωT R = 6,13 m s ,
što uvršteno u jednadžbu (b) daje

2
wT = ( pM 0 + ρ gH ) + uT2 = 10, 6 m s (g)
ρ

a protok QT je prema jednadžbi (a) QT=29,8 l/s.

vT Slika (b) prikazuje trokut brzina na izlazu iz cijevi. Projekcija


G
apsolutne brzine vT na smjer obodne brzine je prema izrazu (d)
vθT wT
vθΤ = uT − wT cos β = −2,51 m s (h)

β
Brzina vθΤ je negativna što ukazuje na turbinski rad, a snaga
uT turbine je prema izrazu (c) PT = ρQT uT vθΤ = 460 W .

Slika (b)
RIJEŠENI PRIMJERI – 11. VJEŽBE 3

Ako se želi da se cjevčica vrti brže nego kod slobodne rotacije očito će trebati dovoditi snagu
kao i kod pumpe. Za kutnu brzinu ωP = 2ω0 = 40,8 rad/s , obodna brzina će biti
uP = ωP R = 24,5 m s , a relativna brzina wP = 26, 0 m s , i protok QP=73,5 l/s.

vθP vP Slika (c) prikazuje trokut brzina na izlazu iz cijevi. Brzina vθP je

wP vθP = uP − wP cos β = 3, 24 m s (i)

Brzina vθP je pozitivna što ukazuje da se snaga dovodi, a prema izrazu


β
(c) snaga PP je
uP
PP = ρQP uP vθP = 5,84 kW (j)
Slika (c)
RIJEŠENI PRIMJERI – 11. VJEŽBE 4

2. Primitivna turbina preko remenice pM0


predaje korisnu snagu PM=730 W,
pri konstantnoj brzini vrtnje N=30 ρ g
o/min i pri ukupnom protoku kroz
turbinu Q=28,5 l/s. Treba odrediti remenica
snagu PS koju predaje spremnik, H=konst.
snagu PT turbine i snagu PI fluida na A A
N=konst.
izlazu iz turbine, mehanički stupanj
P
korisnosti ηm = M i ukupni
PT
P β
stupanj korisnosti ηu = M .
PS
Pretpostavite jednodimenzijsko D Presjek A-A
strujanje idealnog fluida. Zadano je
H=1,3 m, R=1,2 m, D=40 mm, N
β=15o, ρ=1000 kg/m3. R

Rješenje:

U ovom primjeru treba izvršiti makroskopsku bilancu energije u sustavu. Fluid se u spremniku
nalazi pod nepoznatim pretlakom na visini H u odnosu na izlazni presjek turbine, a uz
pretpostavku velikog spremnika se može smatrati da fluid u njemu miruje. Svaka čestica fluida
ima specifičnu energiju (po jedinici težine fluida), koja odgovara piezometričkoj visini. Ako
fluid iz spremnika istječe protokom Q kroz turbinu, tada je snaga PS koju daje spremnik jednaka
umnošku piezometričke visine (npr. slobodne površine u spemniku) i težinskog protoka fluida, tj.

PS = ( pM0 + ρ gH ) Q (a)

Ta se snaga dijelom predaje turbini, a dijelom, kroz izlazni mlaz turbine, odlazi u okolinu. Uz
pretpostavku idealnog strujanja fluida snaga PT turbine je definirana izrazom
PT = ρQuvθ (b)
gdje je Q ukupni protok kroz turbinu (kroz oba kraka). U izrazu (b) je uzeto u obzir da su obodne
brzina i projekcija apsolutne brzine na smjer brzine u jednake u oba izlazna presjeka turbine, te
da je na ulazu u turbinu obodna brzina u=0. Fluid napušta turbinu apsolutnom brzinom v, te je
snaga oba mlaza na izlazu iz turbine
v2
PI = ρQ (c)
2
Jasno je da zbroj snaga PT i PI mora biti jednak snazi PS koju predaje spremnik. Snaga turbine PT
se dijelom troši na svladavanje trenja u ležaju i remenici (snaga gubitaka PG), a preostala snaga
je korisna snaga PM koja je zadana.
Za numeričko izračunavanje gore definiranih snaga, nužno je odrediti pretlak u spremniku.
Kutna brzina rotacije turbine je ω = π N 30 = 3,14 rad s . Obodna brzina u = ω R = 3, 77 m s , a
relativna brzina w je prema jednadžbi kontinuiteta jednaka
RIJEŠENI PRIMJERI – 11. VJEŽBE 5

1 4Q
w= = 11,3 m s (d)
2 D 2π
gdje je uzeto u obzir da kroz svaki krak struji pola ukupnog protoka Q. Bernoullijeva jednadžba
za rotirajuću strujnicu od slobodne površine u spremniku do izlaza iz turbine glasi

pM0 w2 − u 2
+H = (e)
ρg 2g

odakle je pretlak pM0=0,44 bar. Snaga PS koju predaje spremnik je prema izrazu (a), PS=1630 W.
Slika (a) prikazuje trokut brzina na izlazu iz kraka turbine.

w Projekcija vθ je

v vθ = u − w cos β = −7,18 m s (f)


β
. Negativni predznak brzine vθ ukazuje da se radi o turbini, tj.
u vθ
odvođenju snage.
Slika (a)

Snaga PT turbine je prema (b) PT=772 W, a snaga PG gubitaka PG=PT-PM=42 W.


Apsolutna brzina na izlazu iz turbine je

2
v = vθ2 + ( w sin β ) = 7, 76 m s (g)

Snaga PI mlazova na izlazu iz turbine je prema (c) PI=858 W. Očito je da vrijedi PS=PT+PI.
Traženi stupnjevi korisnosti su
P
ηm = M = 0,946
PT
(h)
PM
ηu = = 0, 448
PS

You might also like