Knjiga 2 Tehnicki Prilozi Uz ESIA

Popis priloga
Prilog A Staništa, vegetacija i invazivne biljne vrste
Prilog B Beskičmenjaci
Prilog C1 Ribe
Prilog C2 Herpetofauna (vodozemci i reptili)
Prilog C3 Ornitofauna
Prilog C4 Sisari: šišmiši
Prilog C5 Krupni sisari
Prilog D Procjena kritičnih staništa
Prilog E Plan upravljanja otpadom
Prilog F Idejni plan upravljanja građevinskim otpadom

PROJEKAT A KATEGORIJE
Bosna i Hercegovina Koridor Vc u FBiH – dio 3
(tranša II)
Procjena utjecaja na okoliš i društvo

Poddionica petlja Mostar jug do tunela Kvanj
PRILOG A: STANIŠTA, VEGETACIJA I INVAZIVNE BILJNE

VRSTE
Juli, 2020.
KORIDOR Vc U FBIH: DIONICA MOSTAR JUG -TUNEL KVANJ
Staništa, vegetacija i invazivne biljne vrste
Sadržaj
1 UVOD .......................................................................................................................................................... 3
1.1 Osnovni podaci o Projektu......................................................................................................................... 3
1.2 Lokacije..................................................................................................................................................... 3
1.3 Svrha i ciljevi izvještaja .............................................................................................................................. 3
2 METODOLOGIJA .......................................................................................................................................... 4
2.1 Osnovni podaci o istraživanju ................................................................................................................... 4
2.2 Metodologija ........................................................................................................................................... 4
2.3 Pretpostavke i ograničenja ........................................................................................................................5
2.4 Područje utjecaja projekta........................................................................................................................ 6
3 REZULTATI ................................................................................................................................................... 6
3.1 Staništa u projektnom području ............................................................................................................... 6
3.2 Flora projektnog područja ........................................................................................................................ 8
4 DISKUSIJA I PREPORUKE ............................................................................................................................ 12
4.1 Sažetak glavnih nalaza ............................................................................................................................. 12
4.1.1 Osjetljiva staništa ........................................................................................................................... 12
4.1.2 Ugrožene i/ili endemske vrste flore ................................................................................................ 12
4.1.3 Invazivne vrste ............................................................................................................................... 13
4.2 Mjere ublažavanja ................................................................................................................................... 14
4.2.1 Faza predizgradnje ......................................................................................................................... 14
4.2.2 Faza izgradnje ................................................................................................................................ 14
4.2.3 Operativna faza.............................................................................................................................. 15
4.3 Mjere praćenja........................................................................................................................................ 15
4.3.1 Faza predizgradnje ......................................................................................................................... 15
4.3.2 Faza izgradnje ................................................................................................................................ 15
4.3.3 Operativna faza.............................................................................................................................. 15
5 PRILOZI ..................................................................................................................................................... 16
5.1 Karte ....................................................................................................................................................... 16
5.2 Bilješke s terena ...................................................................................................................................... 18
2
1 UVOD
1.1 Osnovni podaci o Projektu
U junu 2020. godine ENOVA je angažovana da izvrši procjenu utjecaja na okoliš i društvo za EBRD: Savjetodavne usluge
zajmodavca za Bosnu i Hercegovinu, Koridor Vc u u FBiH - dio 3 (tranša II), koje se odnose na poddionicu Koridora Vc,
Mostar jug-tunel Kvanj. Rezultati prethodne analize nedostataka za bioraznolikost ukazali su da će biti potrebne
dodatne informacije o biološkoj raznolikosti kako bi se mogla provesti informirana procjena osjetljivih staništa i obilježja
bioraznolikosti. Dodatne informacije su prikupljene putem brzih terenskih istraživanja i analizom dokumentacije.
Provedena su sljedeća terenska istraživanja koja će biti sadržana u Prilogu uz finalni Izvještaj o procjeni utjecaja na
okoliš i društvo.
§ Prilog A: Staništa, vegetacija i invazivne vrste
§ Prilog B: Beskičmenjaci
§ Prilog C: Kičmenjaci
o Prilog C-1: Ribe (teorijska studija)

o Prilog C-2: Herpetofauna (vodozemci i gmizavci)
o Prilog C-3: Ornitofauna
o Prilog C-4: Sisari – Šišmiši
o Prilog C-5: Sisari – Veliki sisari (teorijska studija).

U ovom izvještaju prikazani su rezultati terenskih istraživanja staništa, vegetacije i invazivnih biljnih vrsta.
1.2 Lokacije
Prema idejnom projektu1, poddionica Mostar jug-tunel Kvanj dužine 9,2 km je sjeverni dio dionice Mostar jug-Buna.
Ova poddionica započinje petljom Mostar jug i završava ulaskom u tunel Kvanj. Čvorište se nalazi u blizini Aerodroma
Mostar, preko kojeg se autocestom priključuje postojeća magistralna cesta M6.1. Nakon petlje, trasa se nalazi u
neposrednoj blizini Aerodroma Mostar, gdje je predviđen tunel (Mostar jug tunel L=232 m) ispod aerodroma kako bi se
osigurao prostor za izgradnju dodatne piste. Nakon izlaska iz tunela, trasa prati postojeću željezničku prugu Mostar-
Čapljina u vrlo uskom koridoru od 32 m prema jugu, prema naselju Kosor. Nakon petlje, trasa ide paralelno s pistom
Aerodroma Mostar prema naseljima Ortiješ, Lakševine i Kosor. Potom, trasa prati pomoćnu pistu aerodroma na
udaljenosti od 35-45 m, prelazeći kroz poljoprivredna polja u Ortiješu. Poddionica dalje prelazi rijeku Bunu preko mosta
Buna (L=326 m), prolazi kroz poljoprivredna područja Malog Polja, prelazi rijeku Bunicu preko mosta (L=211 m) i
vijaduktom (vijadukt Brijeg L=258 m) koji vodi do brda Hodbina i dalje do ulaza u tunel Kvanj.2 Ova poddionica završava
na stacionaži 9+125+000 km.
1.3 Svrha i ciljevi izvještaja

Glavna svrha ovog zadatka je pripremiti pismeni izvještaj koji će biti osnova za objavljivanje paketa informacija o
Procjeni utjecaja na okoliš i društvo i Plan upravljanja biološkom raznolikošću. Kako bi se zadovoljila ova svrha, ovaj
izvještaj je napisan u skladu sa sljedećim ciljevima:
§ Osigurati metodologiju i rezultate brzog terenskog istraživanja
1 Idejni projekt i studija za dobivanje urbanističke saglasnosti za dionicu autoceste na Koridoru Vc Mostar jug – Buna, kojeg je u aprilu 2018. izradio
IPSA Institut Sarajevo
2 Tunel Kvanj nije dio poddionice Mostar jug - tunel Kvanj
3
§ Procijeniti projektno područje i područje utjecaja za potencijalno prisustvo osjetljivih vrsta i vrsta od značaja za
očuvanje
§ Preporučiti istraživanja prije građenja, dodatne mjere ublažavanje i/ili praćenje samo ako je potrebno.
2 METODOLOGIJA
2.1 Osnovni podaci o istraživanju
Istraživanje je provela Nermina Sarajlić, magistrica nauka, studentica doktorskih studija iz oblasti botanike i ekologije
biljaka koja trenutno radi kao ekolog u Ornitološkom društvu Naše ptice. Učestvovala je u brojnim projektima i
studijama o ekologiji biljaka u Bosni i Hercegovini, uglavnom za gradska staništa, strane biljne vrste kao i biljnu ekologiju
u kraškim i močvarnim područjima.
Terensko istraživanje provedeno je u periodu od 3-5. juna 2020. godine. Tokom 3. juna vrijeme je bilo toplo sa slabom
kišom u poslijepodnevnim satima. Tokom 4. juna je bilo toplo i sunčano, a 5. juna jutro je bilo umjereno toplo, sa jakim
kišama u poslijepodnevnim i večernjim satima.
2.2 Metodologija
Istraživanje vegetacije se vršilo na 32 mjesta na kojima su uzimani uzorci (slika 1). Za svako mjesto uzimanja uzoraka,
mobilnom aplikacijom NAVIGON zabilježene su GPS koordinate, gdje su identificirane prisutne biljne vrste i vrsta
vegetacije. Vrste su identificirane na terenu ili, ako to nije bilo moguće, uzorci su sakupljeni i/ili detaljno fotografisani
kako bi se kasnije identificirali korištenjem odgovarajuće botaničke literature.
Za identifikaciju biljaka korištene su sljedeće publikacije:

§ Domac R. (1984): Mala flora Hrvatske i susjednih područja. Školska knjiga, Zagreb.
§ Hubbard C.E. (1959): Grasses. (Trave) Pelican Book, Suffolk.
§ Javorka, S., Csapody, V. (1979): Iconographia Florae Partis Austro-Orientalis Europae Centralis. (Ikonografija
flore iz jugoistočnog dijela centralne Evrope). G. Fisher, Stuttgart.
§ Rottensteiner W.K. (2014): Exkursionsflora für Istrien (Excursion Flora for Istria). Naturwissenschaftlicher
Verein für Kärnten, Klagenfurt
§ Silic, C. (2005): Atlas dendroflore (drveće i grmlje) Bosne i Hercegovine. Matica Hrvatska, Zagreb.
Sljedeće publikacije su korištene kao referentna literatura:
§ EUNIS Hijerarhijski prikaz staništa. http://eunis.eea.europa.eu/habitats-code-browser.jsp (pristupljeno 10.

06.2020.).
§ Direktiva o staništima – www.eur-lex.europa.eu (pristupljeno 10.06.2020.)
§ Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Crvena lista ugroženih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva –
Knjiga 2 – Crvena lista flore u FBiH (Objavljena u Službenim novinama FBiH, br. 7/14)
§ Lubarda, B., Stupar, V., Milanović, D., & Stevanović, V. (2014). Chorological characterization and distribution of
the Balkan endemic vascular flora in Bosnia and Herzegovina. (Koreološka karakterizacija i rasprostranjenost
vaskularne flore Balkana u Bosni i Hercegovini.) Botanica Serbica Botanica Serbica, 38(1), 167–184
§ Maslo S. (2014): Urbana flora Mostara (Bosna i Hercegovina). Natura Croatica 23(1):101-145
§ Maslo, S. (2016): Preliminarni popis invazivnih stranih biljnih vrsta (IAS) u Bosni i Hercegovini. Herbologia 16
(1): 10.5644/Herb.16.1.01
4
§ Studija utjecaja na okoliš za autocestu Mostar sjever-južna granica Koridora Vc, Institut građevinarstva
Hrvatske d.d, 2006.
Slika 1: Karta flore i staništa na istraživanim mjestima uzorkovanja
Zračne slike (ESRI DigitalGlobe) korištene su za izradu osnovnih karata na kojima su prikazani poligoni različitih tipova
staništa. Ove karte su zatim iznesene na teren radi provjere tačnosti na samoj lokaciji. Nakon terenskih istraživanja,
karte staništa su dotjerane na osnovu podataka prikupljenih na mjestima uzimanja uzoraka i drugih općih vizuelnih
zapažanja. EUNIS sistem korišten je za mapiranje staništa, kao što je prikazano u poglavlju 5.1. Korišten je GIS
kompjuterski program za digitalizaciju identificiranih staništa u projektnom području i zaštitna zona promjera 1.000 m
koja je određena kao preliminarno područje utjecaja.
2.3 Pretpostavke i ograničenja

Mapiranje staništa i istraživanje flore rađeno je u periodu od tri dana. Posljednjeg dana istraživanja padala je obilna
kiša, zbog čega je detaljno istraživanje flore na lokacijama u sjevernom dijelu projektnog područja tokom tog dana bilo
ograničeno. U ovo doba godine nisu se mogle naći proljetne cvjetajuće vrste, kao ni vrste autumnalis.
Pristup južnom dijelu istraživanog područja trenutno nije siguran zbog prisutnosti NUS-a i minskih polja, pa se
istraživanje moralo obaviti sa sigurne udaljenosti posmatranjem područja dvogledom sa lokalne ceste. To znači da neki
tipovi i specifični tipovi staništa nisu mogli biti potvrđeni, posebno za niske zeljaste biljke iz podstojnog sloja. U nekim
slučajevima nije bilo moguće prići privatnim posjedima zbog ograde (npr. naselja Lakševine i Ortiješ), gdje je bilo
moguće identificirati samo dio biljnih vrsta vidljivih sa lokalne ceste. Pristup je bio ograničen i na drugim lokacijama,
poput aktivnih kamenoloma i na prostorima Međunarodnog aerodroma Mostar, za koja je također korišten dvogled.
5
Slika 2: Minska polja na brdu Hodbina i brdu Kajgin Kičin
Slika 3: Istraživano područje sa ograničenim pristupom
2.4 Područje utjecaja projekta

Potvrđeno je da je zaštitni prostor od 500 m sa svake strane ceste dovoljan s obzirom na utjecaj planiranih radova na
floru i vegetaciju, jer je većina prirodnih staništa već degradirana i uzimajući u obzir da će direktni utjecaji projekta biti
ograničeni na trasu autoceste. Staništa u projektnom području analizirana su odvojeno od preostalog potencijalnog
područja utjecaja zaštitnog prostora kao što je navedeno u poglavlju 3.1.
3 REZULTATI
3.1 Staništa u projektnom području

Prirodna vegetacija istraživanog područja sastoji se od termofilne šume hrasta i bjelog graba (Querco pubescentis -
Carpinetum orientalis) te šuma hrasta i hmeljastog graba (Querco - Ostryetum carpinifoliae), grmlja i šikare, koji se
razvijaju u sušnoj klimi sa suhim ljetima. Na većem dijelu područja šumska vegetacija je degradirana, tako da je teren
prekriven niskim grmljem i suhim travnjacima. Aluvijalno područje oko rijeka Neretve, Bune i Bunice obraslo je
mekolisnim drvećem, topolama i vrbama. Brda u istraživanom području uglavnom su prekrivena različitim šibljem
Paliurus spina-christi i Punica granatum s Juniperus oxycedrus i Cupressus sempervirens, tipičnim za kamenite terene
6
submediteranskog područja. Za obronke brda u istraživanom području karakteristične su suhe kamenite travnjake, koje
se razvijaju u lokalnim klimatskim uvjetima i pod antropogenim utjecajem. Neobrađeni dijelovi travnjaka djelomično su
obrasli grmljastim raslinjem. Tokom istraživanja identificirani su sljedeći tipovi staništa u skladu s EUNIS klasifikacijom
staništa (Prilog 5.1):
Tabela 1: Vrste staništa identificirane u istraživanom području
EUNIS kod Opis

C2 Površinske tekuće vode
C3 Litoralna zona kopnenih površinskih voda
E1 Suhi travnjaci
E1.6 Subnitrofilne travne formacije
E2 Umjereno vlažni travnjaci
F6.37 Ilirski garizi [Paliurus spina-christi]
FB Plantaže žbunova
FB.31 Žbunasti i niski drvenasti voćnjaci
FB.42 Intenzivni uzgoj vinograda
G1 Širokolisne listopadne šume
G1.1 Rječne šume, jova [Alnus], breza [Betula], topola [Populus] i vrba [Salix]
G1.7C Mješovite termofilne šume
J1.2 Stambene zgrade na selima i gradskim periferijama
J1.4 Urbane i suburbana industrijske i komercijalne lokacije koje se još uvijek aktivno koriste
J2 Zgrade koje su rijetko raspoređene
J3 Industrijske zone iz kojih se vrši ekstrakcija
J4 Transportne mreže i druge zone površinskih konstrukcija
J4.2 Mreža puteva
J4.4 Aerodromske piste i stajališta
J4.7 Izgrađeni dijelovi grobalja
J6.2 Otpad iz domaćinstava i mjesta odlaganja
X07 Intenzivno uzgajani usjevi isprepleteni trakama poluprirodne vegetacije
X25 Domaći vrtovi sela i urbanih periferija
Prostorna raspodjela staništa prikazana je na kartama (Prilog 5.1). Projektno područje obuhvata površinu od 55,32 ha,
od čega je najveći dio (27,45 ha) na EUNIS staništu tipa X07 (intenzivno uzgajani usjevi isprepleteni trakama
poluprirodne vegetacije), a slijedi J3 (industrijske zone iz kojih se vrši ekstrakcija) od 9,50 ha i F6.37 (ilirski garizi paliurus
spina-christi) od 9,15 ha. Najvrijedniji prirodni tipovi staništa na istraživanom području, mješovita termofilna šuma
(G1.7C) i prirodne suhi travnjaci (E1), ostat će dobro očuvani, jer će izgradnja autoceste direktno utjecati na samo 1,45
ha prvog i 0,016 ha drugog tipa staništa. Dodatna površina od 1.071,32 ha može biti indirektno pogođena i vjerovatno
izložena invaziji stranih biljnih vrsta kao posljedica poremećaja uzrokovanih građevinskim radovima i kasnijim
korištenjem autoceste, zbog čega će biti potrebne posebne mjere ublažavanja.
Tabela 2: Područje na specifičnim tipovima staništa koji su direktno i indirektno pogođeni Projektom
EUNIS kod Projektno područje Potencijalni utjecaj Ukupno

(područje utjecaja
C2 0,25 27,96 28,21
C3 0 2,85 2,85
E1 0,02 16,31 16,33
E1.6 2,1 98,21 100,31
E2 0 17,70 17,7
F6.37 9,15 119,72 128,87
FB 0,09 15,35 15,44
FB 3.1 0,05 5,06 5,12
FB 4.2 0,14 81,64 81,78
G1 0 4,91 4,91
G1.1 0,12 16,21 16,33
G1.7c 1,45 63,07 64,52
7
EUNIS kod Projektno područje Potencijalni utjecaj Ukupno

(područje utjecaja
J1.2 0 21,77 21,77
J1.4 0,18 26,40 26,59
J2 0 3,29 3,29
J3 9,50 28,86 38,36
J4.2 0,77 12,13 12,9
J4.4 2,12 91,61 93,73
J4.7 0 1,27 1,27
J6.2 1,94 1,15 3,09
X07 27,45 412,90 440,36
X25 0 2,9 2,9
UKUPNO 55,32 1071,32 1126,63
Odlagalište građevinskog otpada Rotimlja direktno će utjecati na dodatnih 18,15 ha prirodnih staništa od kojih je
najveći dio (13,17 ha) prekriven garizima (F6.37) i već postojećim odlagalištem (2,68 ha).
Tabela 3: Područje na specifičnim tipovima staništa koji su direktno i indirektno pogođeni Projektom
EUNIS kod Projektno područje

E1.6 1,5
F6.37 13,17
G1.7c 0,53
J4.2 0,27
J6.2 2,68
UKUPNO 18,15
3.2 Flora projektnog područja

Tokom istraživanja evidentirano je ukupno 230 biljnih vrsta. Rezultati istraživanja flore, sa popisom vrsta evidentiranih
na svakom mjestu posmatranja, navedeni su u Prilogu sa mjestom uzimanja uzoraka.
Područje pod površinskim tekućim vodama (C2) Neretve, Bune i Bunice i njihove litoralne zone (C3) karakterizira
plutajuća i obalna vegetacija, kojom dominiraju sastojine trstastog blješca (Phalaris arundinacea), trska (Phragmites
australis) i paprena metvica (Mentha aquatica). Zabilježeno je prisustvo bijelog lopoča (Nymphaea alba) u sporotočnom
dijelu rijeke Bunice.
Slika 4: Riječna staništa u istraživanom području (Rijeka Buna)
8
Uz riječne tokove razvijaju se riječne šume (G1.1.) bijela vrbe (Salix alba), ljubičaste vrba (S. purpurea) i crne topole
(Populus nigra). S povećanjem udaljenosti od vodnih tijela, ove šume zamjenjuju manji pojasi širokolisnih listopadnih
šuma G1, koje se uglavnom sastoje od javor klena (Acer campestre) i crnog grabeža (Ostrya carpinifolia).
U miješanoj termofilnoj šumi (G1.7C) koja se razvija u nižim nadmorskim visinama brda Hodbina i brda Kajgin Kičin
dominiraju bjelograbić (Carpinus orientalis), jasen crni (Fraxinus ornus), hrast medunac (Quercus pubescens) i crni grab
(Ostrya carpinifolia) s običnom rujevinom (Cotinus coggygria), šmrikom (Juniperus oxycedrus), kostelom (Celtis
australis), tilovinom (Petteria ramentacea) i grmolikim grašarom (Coronilla emerus) u sloju grmlja i bljušt (Dioscorea
communis), oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius) i bodljikava veprina (Ruscus aculeatus) u podstojnom sloju.
Slika 5: Termofilna šuma i garig na brdu Hodbina
Više uzvišeni brežuljci u istraživanom području pokriveni su garizima (F6.37) drače (Paliurus spina-christi), sa
čempresom (Cupressus sempervirens) i šipkom (Punica granatum).
Umjereno vlažne travne formacije (E2) koje rastu u blizini vodnih tijela karakteriše prisustvo francuskog ljulja
(Arrhenatherum elatius), čvoraste oštrice (Dactylis glomerata), pahuljaste medunike (Holcus lanatus), rosulje vriježaste
(Agrostis alba), crvene djeteline (Trifolium pratense) i uspravnog ovsika (Bromus erectus). Nagib stjenovitog terena
prekriven je suhim travnim formacijama (E1), a tu su kršin (Chrysopogon gryllus), livadski ovsik (Bromus commutatus),
vlasnata hajnaldija (Dasypyrum villosum), damaščanska crnjika (Nigella damascena), jajolika ostika (Aegilops neglecta),
osjavi zvinčac (Bupleurum veronense), velika treslica (Briza maxima), zlatna mahovina (Sedum acre), pustenasti dubačac
(Teucrium polium), uspravni ovsik (Bromus erectus), trepavičavi mekuš (Melica ciliata), bodljasti krestac (Cynosurus
echinatus), žućkastozeleni žednjak (Sedum ochroleucum) i sjajna smilica (Koeleria splendens).
9
Slika 6: Suha travna formacija sa kserofilnim vrstama koje su se razvile na padinama terena
Subnitrofilne travne formacije (E1.6) su se razvile oko piste Međunarodnog aerodroma Mostar (J4.4) i oko drugih
izgrađenih površina (J4) koje se zbog ograničenog pristupa nisu mogle pregledati, a njima dominira divlja zob (Avena
fatua), jajolika ostika (Aegilops neglecta), velecvjetna moračina (Orlaya grandiflora), neplodni ovsik (Bromus sterilis),
dinjica (Sanguisorba minor), klijava kostrnica (Petrorhagia prolifera), pustenasti dubačac (Teucriumum sullet). Sličan
sastav zabilježen je oko izgrađenih dijelova grobalja (J4.7). Pristup industrijskim zonama iz kojih se vrši ekstrakcija (J3)
bio je ograničen, ali uočeno je da se tamo razvija suha nitrofilna vegetacija.
Tipovi staništa najvećeg dijela istraživanog područja uključuju mozaike intenzivno uzgajanih kultura isprepletenih
trakama poluprirodne vegetacije (X07) i domaće vrtove sela i urbanih periferija (X25). Usjevi na ovim područjima
uključuju trešnje, šipak, vinovu lozu, krompir, malinu, smilje, armensku šljivu, lubenicu, luk, koji su okruženi ostacima
termofilne šume (sa divljim šipkom Punica granatum, hrastom meduncem Quercus pubescens, javor klenom Acer
campestre, dračom Paliurus spina-christi). Prisutni su uobičajeni poljoprivredni korov i nitrofilne biljke čičak (Arctium
lappa), mak turčinak (Papaver rhoeas), jednogodišnja vlasnjača (Poa annua), bodljikava kopriva (Urtica dioica), sivi
muhar (Setaria pumila), pravi pelin (Artemisia absinthium) i jednogodišnja krasolika (Erigeron annuus).
Slika 7: Mozaik poljoprivrednih i poluprirodnih staništa
Područjem oko urbanih i suburbanih industrijskih i komercijalnih lokacija, koje se još uvijek aktivno koriste (J1.4)
dominira nitrofilna vegetacija povezana sa čestim poremećajima (pravi pelin - Artemisia absinthium, trepavičavi brčak -
Vulpia ciliata, crna pomoćnica - Solanum nigrum, divlja salata - Lactuca serriola, sivi muhar- Setaria pumila, pirika -
Elymus repens, bokvica - Plantago major, puzava petopsta - Potentilla reptans) sa brojnim invazivnim stranim biljkama:
10
obični pajasen (Ailanthus altissima), japanski dud (Broussonetia pajapy), kanadska hudoljetnica (Conyza canadensis),
jednogodišnja krasolika (Erigeron annuus), ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), piramidalni sirak (Sorghum halepense).
Ove zajednice primijećene su i oko staništa J2 – zgrade koje su rijetko raspoređene (tj. benzinske pumpe). Pristup
stambenim zgradama na selima i gradskim periferijama (J1.2) bio je ograničen, ali je veliki broj ukrasnih i livadskih
biljaka uočen kod ograde: mimoza (Acacia dealbata), katalpa (Catalpa bignonioides), ljulj (Lolium perenne) i hmeljasta
vija (Medicago lupulina).
Područjem uz ceste (J4.2.) dominira nitrofilna ruderalna vegetacija, koja obuhvata niz "korovnih" biljaka - mak turčinak
(Papaver rhoeas), žuta rezeda (Reseda lutea), divlja kupina (Rubus caesius), poljski jarmen (Anthemis arvensis).
Na istraživanom području nalazi se nekoliko nelegalnih odlagališta otpada (J6.2). Njihova vegetacija je nitrofilna, slična
onoj koja se primjećuje uz ceste, ali sa mezofilnim vrstama: šibasta salata (Lactuca viminea), uskolisna bokvica
(Plantago lanceolata), šumski sljez (Malva sylvestris), ljulj (Lolium perenne). Na tim lokacijama također su primijećene
invazivne strane biljne vrste: obični pajasen (Ailanthus altissima) i piramidalni sirak (Sorghum halepense).
Slika 8: Nelegalna odlagališta sa nitrofilnom vegetacijom
Nasadi grmlja (FB) ružmarina (Rosmarinus officinalis) i lavande (Lavandula angustifolia), niski drvenasti voćnjaci (FB.31)
trešnje (Prunus Avium) i vinogradi (FB.42) se intenzivno uzgajaju i nemaju očuvanu prirodnu vegetaciju u podstojnom
sloju.
S obzirom na podatke o flori projektnog područja iz literature, najdetaljniji rad o flori ovog područja, sa naglaskom na
urbanu floru, napisao je Maslo (2014) koji je nabrojao 965 vrsta i podvrsta. Međutim, to istraživanje je obuhvatilo
željezničku stanicu i privatne vrtove, gdje su bile prisutne brojne ukrasne i kratkotrajne adventivne vrste. Maslo (2014)
donosi popis 27 endemskih vrsta, od kojih su tri (Edraianthus tenuifolius, Petteria ramentacea i Tanacetum
cinerariifolium) pronađene tokom ovog istraživanja.
Studija utjecaja na okoliš za autocestu Mostar sjever-južna granica na Koridoru Vc, koju je izradio Institut građevinarstva
Hrvatske (2006.), spominje moguće prisustvo balkanskih subendemskih vrsta na području rijeke Neretve: Sedum
orientale u kanjonu rijeke Neretve i Seseli globiferum, Asplenium csikii i Sedum clusianum u kanjonu Bune, kao i
ugroženi Dianthus liburnicus (u kraškim šumama), D. sanguineus (na suhim livadama i kamenitim pašnjacima), Silene
reichenbachii (u kraškim stijenama i stjenovitim pašnjacima), Helleborus hercegovinus (u kraškim područjima
Sredozemlja), Cardamine maritima (pukotine stijena u degradiranim šumama i grmlju orijentalnog hrasta), Matthiola
fruticulosa (u stijenama doline Neretve), Rhamnus orbiculatus (suhe livade i kameniti pašnjaci Mediterana), Astragalus
illyricus (suhe livade, kameniti pašnjaci), Genista dalmatica (vapneničke i dolomitske stijene i pašnjaci),
Portenschlagiella ramosissima (u krečnjačkim pukotinama), Moltkia petraea (u krečnjačkim pukotinama), Onosma
stellulata (u pukotinama i stijenama), Teucrium arduinii (u pukotinama stijena), Micromeria croatica (dno kanjona i
11
stijena), Prospero elisae (suhe livade), Hyacinthella dalmatica (u stjenovitim dijelovima), Galanthus nivalis (uz rijeku
Neretvu u zoni orijentalnog hrasta), Gladiolus illyricus (u stjenovitim pašnjacima), Orchis tridentata (dijelovi krečnjačkog
kamenja uz šumske rubove) i Anacamptys pyramidalis (pašnjaci, sunčane šume, grmlje). Spomenute vrste nisu
pronađene tokom terenskih istraživanja provedenih u sklopu ovog zadatka, pa će biti potrebno provesti dodatna
istraživanja tijekom proljetnog perioda, sa posebnom pažnjom na rasjeke i pukotine stijena.
4 DISKUSIJA I PREPORUKE
4.1 Sažetak glavnih nalaza
4.1.1 Osjetljiva staništa

Tokom istraživanja nisu pronađena osjetljiva staništa odnosno staništa iz Priloga I Direktive o staništima ili *prioritetna
staništa iz Direktive o staništima. Imajući u vidu da najjužniji dio autoceste prolazi kroz potencijalnu lokaciju Natura
2000, Buna-Bunica, razmotreni su nalazi iz prethodnih projekata i uključeni u ovaj Izvještaj. Prema rezultatima projekta
Podrška provedbi Direktive o pticama i Direktive o staništima u Bosni i Hercegovini, koje je za Delegaciju EU u Bosni i
Hercegovini proveo Prospect Consultung Services, na potencijalnoj lokaciji Natura 2000, Buna-Bunica, mogu se naći
sljedeći tipovi staništa u ovom području:
§ 3270 Rijeke s muljevitim obalama s vegetacijom sveza Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.
§ 62A0 Istočni submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneratalia villosae)
§ 8140 Istočno mediteranski sipari
§ 8210 Krečnjačke stijene sa hazmofitskom vegetacijom
§ 8310 Pećine zatvorene za javnost

§ 9250 Šume makedonskog cera (Quercus trojana).
Od njih su opaženi samo suhi travnjaci, ali bez dijagnostičke vrste Scorzonera villosa. Također, valovite stjenovite
padine s hazmofitskom vegetacijom posmatrane su iz daljine dvogledom kao dio terenskog rada, ali nedovoljno
proučavane zbog prisutnosti mina. Moguće je da su ta staništa prisutna u južnom dijelu istraživanog područja na brdu
Hodbina, ali za konačnu potvrdu potrebno je provesti detaljnija istraživanja nakon završetka aktivnosti deminiranja na
tim područjima.
4.1.2 Ugrožene i/ili endemske vrste flore

Tokom istraživanja, u termofilnoj šumi bjelograbića i crnog jasena na južnom dijelu istraživanog područja pronađeni su
Ruscus aculeatus (VU) i Petteria ramentacea (NT) prema Crvenoj listi flore FBiH (Službene novine FBiH, br. 7/14). Ruscus
aculeatus također je naveden u Prilogu V Direktive o staništima (Direktiva Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih
staništa i divlje faune i flore), kao vrste čije uzimanje iz divljine može biti ograničeno europskim propisima.
Tokom terenskog istraživanja pronađena je i balkanska endemska vrsta Edraianthus tenuifolius (LC).
Prema Studiji utjecaja na okoliš za autocestu Mostar sjever-južna granica na Koridoru Vc (2006.), osjetljive vrste Celtis
tournefortii, Cyclamen neapolitanum, ciklamni repandum, Acanthus spinossisimus, Galanthus nivalis, Orchis simia i
Orchis spitzelii mogu se pronaći na području predložene trase autoceste. Oni se vjerovatno mogu naći i na istraživanom
području, tako da je potrebno provesti dodatna i detaljnija istraživanja prije početka faze izgradnje, ali tek nakon što se
izvrši razminiranje područja u južnom dijelu istraživanog područja.
12
Slika 9: Bodljikava veprina (Ruscus aculeatus) evidentirana je u istraživanom području
Slika 10: Tilovina (Petteria ramentacea) evidentirana je u istraživanom području
Slika 11: Uskolisno zvonce (Edraianthus tenuifolius) evidentirano je u istraživanom području
4.1.3 Invazivne vrste

Invazivne vrste primijećene su na mnogim lokacijama projektnog područja i okolnom potencijalnom području utjecaja,
gdje je jedino mjesto bez invazivnih vrsta bilo brdo Hodbina zbog trenutnog prirodnog stanja ekosistema.
13
Tokom istraživanja pronađene su sljedeće invazivne biljne vrste (prema Maslo, 2016):
§ Ailanthus altissima (pajasen)
§ Robinia pseudoacacia (bagrem)
§ Broussonetia papyrifera (japanski dud)
§ Ambrosia artemisiifolia (ambrozija)
§ Conyza canadensis (kanadska hudoljetnica)
§ Erigeron annuus (jednogodišnja krasolika)
§ Sorghum halepense (piramidalni sirak).
Gore navedene invazivne vrste uglavnom su opažene na otpadu i drugim narušenim mjestima uz ceste, gdje formiraju
relativno velike sastojine. Ailanthus altissima zabilježena je kao najčešće prisutna invazivna vrsta i posmatrana je na
zapuštenim suhim travnjacima, uz postojeće lokalne ceste, uz rubove degradiranih prirodnih šuma i obalnoj vegetaciji
(npr. u blizini kamenoloma Revigrad).
Slike 12-13: Obični pajasen (Ailanthus altissima) i japanski dud (Broussonetia papyrifera) naseljavaju područje oko kamenoloma
Revigrad i dijelove termofilne šume
4.2 Mjere ublažavanja
4.2.1 Faza predizgradnje

Prije građevinskih aktivnosti potrebno je provesti detaljnije istraživanje, naročito u južnom dijelu istraživanog područja
u kojem je prisutna prirodna vegetacija (brdo Hodbina), ali koje je trenutno nedostupno zbog prisutnosti mina.
Istraživanje je potrebno provesti u period od ranog proljeća do sredine ljeta, kako bi se zabilježila prisutnost rano
cvjetajućih geofita.
4.2.2 Faza izgradnje

Za vrijeme čišćenja vegetacije i zemljanih radova potrebno je dobro kontrolisati zbrinjavanje materijala, kako bi se
spriječila degradacija prirodne vegetacije i invazija stranih vrsta u prirodna staništa.
Prekomjerni građevinski otpad mora se ponovo upotrijebiti za ravnavanje cestovne trase, a preostali materijal odložiti
na naznačeno odlagalište Rotimlja u općini Stolac, kako bi se spriječilo propadanje druge prirodne vegetacije i da se
privremena odlagališta ne stvaraju na drugom mjestu, jer djeluju kao žarišta za širenje invazivnih vrsta.
14
Kada je moguće, kretanje teške mehanizacije potrebno je ograničiti na postojeću cestovnu mrežu kako bi se štete na
šumi u Hodbini i drugoj prirodnoj vegetaciji svele na najmanju moguću mjeru.
4.2.3 Operativna faza

Mjere ublažavanja tokom operativne faze uključuju nadzor i pravovremeno uklanjanje invazivnih biljnih vrsta, s
posebnim fokusom na obični pajasen (Ailanthus altissima), koji je vrlo agresivna biljka sposobna kolonizirati velika
područja, suzbijajući razvoj autohtone vegetacije i na ambroziju (Ambrosia artemisiifolia), čiji je polen jedan od najjačih
alergena. Preporučljivo je izraditi plan upravljanja invazivnim vrstama za te vrste, sa redovnim nadzorom koji se provodi
najmanje jednom godišnje u dijelu istraživanog područja brda Hodbina, te fizički ukloniti postojeće primjerke kako bi se
kako bi se spriječilo njovo dalje širenje.
4.3 Mjere praćenja

Detaljno mapiranje staništa i vrsta trebalo bi se provesti prije početka izgradnje čime bi trebalo obuhvatiti područje
brda Hodbine (trenutno nepristupačnog) i suhe travnjake sa fokusom na dijagnostičku vrstu Scorzonera villosa.
Prisustvo spomenute endemske biljne vrste navodi se u literaturnim podacima, ali nije utvrđeno prethodnim terenskim
istraživanjima koja su bila dio ovog zadatka, pa je potrebno dodatnim istraživanjem utvrditi da nije zastupljena na ovom
području.

Tokom faze izgradnje potrebno je pratiti stanje i sve promjene na staništima i vrstama. Poseban naglasak treba staviti
na naseljavanje stranih vrsta u prirodna osjetljiva staništa.

Praćenje stanja osjetljivih staništa i vrsta te invazivnih stranih vrsta treba nastaviti i redovno provoditi tokom operativne
faze.
15
CORRIDOR Vc IN FBIH: SECTION MOSTAR SOUTH INTERCHANGE-TUNNEL KVANJ
Habitats, Vegetation and Invasive Plant Species
5 PRILOZI
5.1 Karte
Slika 14: Karta EUNIS tipova staništa u istraživanom području
16
CORRIDOR Vc IN FBIH: SECTION MOSTAR SOUTH INTERCHANGE-TUNNEL KVANJ
Habitats, Vegetation and Invasive Plant Species
Slika 15: Karta EUNIS tipova staništa u projektnom području
Slika 16: Legenda EUNIS tipova staništa u istraživanom području
17
KORIDOR Vc U FBIH: DIONICA PETLJA MOSTAR JUG-TUNEL KVANJ
Općinske granice
Naselja
Magistralna cesta
Zaštitna zona
Odlagalište Rotimlja
Vodeni tokovi
EUNIS tip
C2 Površinske tekuće vode

C3 Litoralna zona kopnenih površinskih voda
E1 Suhi travnjaci
E1.6 Subnitrofilne travne formacije
E2 Umjereno vlažne travne formacije
F6.37 Ilirski garizi [Paliurus spina-christi]
FB Plantaže žbunova
FB.31 Žbunasti i niski drvenasti voćnjaci
FB.42 Intenzivni uzgoj vinograda
G1 Širokolisne listopadne šume
G1.1 Rječne šume, jova [Alnus], breza [Betula], topola [Populus] i vrba [Salix]
G1.7C Mješovite termofilne šume
J1.2 Stambene zgrade na selima i gradskim periferijama
J1.4 Urbane i suburbana industrijske i komercijalne lokacije koje se još uvijek aktivno koriste
J2 Zgrade koje su rijetko raspoređene
J3 Industrijske zone iz kojih se vrši ekstrakcija
J4 Transportne mreže i druge zone površinskih konstrukcija
J4.2 Mreža puteva
J4.4 Aerodromske piste i stajališta
J4.7 Izgrađeni dijelovi grobalja
J6.2 Otpad iz domaćinstava i mjesta odlaganja
X07 Intenzivno uzgajani usjevi isprepleteni trakama poluprirodne vegetacije
X25 Domaći vrtovi sela i urbanih periferija
5.2 Bilješke s terena
Datum Broj uzorka Mrežne koordinate lokacije

03/06/2020 1 N 43° 15’ 0” E 17° 51’ 41” Istraživanje provela NS
Napomene: Tipovi staništa uključuju intenzivno uzgajane kulture (voćnjake trešnje i breskve, nasade jagoda i krompira i
vinograde) isprekidane trakama poluprirodne vegetacije (elementi degradiranih termofilnih šuma bijelog graba i crnog jasena i
suhih travnjaka), sa suhom ruderalnom vegetacijom se razvija uz ceste.
Vinova loza Vitis vinifera Trešnja (uzgojena) Prunus avium
Krompir (uzgojeni) Solanum tuberosum Jagoda (uzgojena) Fragaria ananassa
Bjelograbić Carpinus orientalis Breskva (uzgojena) Prunus persica
Jasen crni Fraxinus ornus Obični pajasen Ailanthus altissima
Šipak Punica granatum Divlja kupina Rubus caesius
Smokva Ficus carica Jednogodišnja smilica Rostraria cristata
Ljulj Lolium perenne Bodljasti krestac Cynosurus echinatus
Jajolika ostika Aegilops neglecta Divlji ladolež Convolvulus arvensis
18
Vlasnata hajnaldija Dasypyrum villosum Velecvjetna moračina Orlaya grandiflora

Drača Paliurus spina-christi Primorska pavitina Clematis viticella
Čvorasta oštrica Dactylis glomerata Divlja zob Avena sativa
Mak turčinak Papaver rhoeas Oštri žednjak Sedum acre
Poljski kotrljan Eryngium campestre Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus
Visoka lisičina Echium italicum Napuhnuta pušina Silene vulgaris
Šumski sljez Malva sylvestris Planinski stolisnik Achillea millefolium

Napomene: Posmatračko mjesto nalazi se na kraju pomoćne piste Međunarodnog aerodroma Mostar. Područje karakteriziraju
mozaični stanišni tipovi intenzivnog uzgoja usjeva (voćnjaci trešnje i breskve i vinogradi) isprepleteni trakama poluprirodne
vegetacije (degradirane termofilne šume bijelog graba i crnog jasena), te zapušteni/neobrađeni travnjaci djelomično obrasli
adventivnom grmastom vegetacijom.
Livadski ovsik Bromus commutatus Sredozemni ovsik Bromus madritensis
Vinova loza (uzgojena) Vitis vinifera Trešnja (uzgojena) Prunus avium
Smokva Ficus carica Ječam Hordeum vulgare
Ljulj Lolium perenne Poljska djetelina Trifolium arvense
Bodljasti krestac Cynosurus echinatus Divlja salata Lactuca serriola
Jajolika ostika Aegilops neglecta Divlji ladolež Convolvulus arvensis
Čvorasta oštrica Dactylis glomerata Divlja zob Avena sativa
Mak turčinak Papaver rhoeas Klijava kostrnica Petrorhagia prolifera
Promjenjivi grašar Coronilla varia Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus
Sjajna smilica Koeleria splendens Napuhnuta pušina Silene vulgaris

Napomene: Stanište sadrži mozaik manjih ukrasnih i domaćih vrtova, ostatke prirodne vegetacije (kojom dominiraju grmovi šipka i
suhi travnjaci) i nelegalno odlagalište s nitrofilnim vrstama.
Jagoda (uzgojena) Fragaria ananassa Orah (uzgojeni) Juglans regia
Vinova loza (uzgojena) Vitis vinifera Trešnja (uzgojena) Prunus avium
Jasen crni Fraxinus ornus Žuta rezeda Reseda lutea
Livadski ovsik Bromus commutatus Kovrčava kiselica Rumex crispus
Smokva Ficus carica Ječam Hordeum vulgare
Ljulj Lolium perenne Poljska djetelina Trifolium arvense
Bodljasti krestac Cynosurus echinatus Divlja salata Lactuca serriola
Jajolika ostika Aegilops neglecta Ružičasti slak Convolvulus cantabrica
Čvorasta oštrica Dactylis glomerata Divlja zob Avena fatua
Pirika Elymus repens Čekinjasti zvončić Campanula cervicaria
Mak turčinak Papaver rhoeas Klijava kostrnica Petrorhagia prolifera
Promjenjivi grašar Coronilla varia Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus
Sjajna smilica Koeleria splendens Napuhnuta pušina Silene vulgaris
Ljepljivi muhar Setaria verticillata Bijeli ljiljan Lilium candidum
Velika treslica Briza maxima Abdovina Sambucus ebulus
Vrtni sljez Alcea rosea Puzava petoprsta Potentilla reptans
Japanski dud Broussonetia papyrifera Komorač Foeniculum vulgare
Damašćanska crnjika Nigella damascene Livadna kozja brada Tragopogon pratensis
19

Napomene: Mjesto se nalazi u blizini rijeke Bunice. Tipovi staništa uključuju draču, šmriku i na sjevernoj strani termofilnu šumu
bjelog graba i crnog jasena, te neobrađene umjereno vlažne travnjake, riječnu vrbu i topolsku šumu i zeljaste riječne zajednice na
jugu. Tu je i nelegalno odlagalište s nitrofilnom vegetacijom i hamefitskom vegetacijom u pukotinama stijena.
Drača Paliurus spina-christi Šmrika Juniperus oxycedrus
Bjelograbić Carpinus orientalis Jasen crni Fraxinus ornus
Čempres Cupressus sempervirens Planinski stolisnik Achillea millefolium
Šipak Punica granatum Pahuljasta medunika Holcus lanatus
Bijela vrba Salix alba Vrba iva Salix caprea
Crna topola Populus nigra Sastojine trstastog blješca Phalaris arundinacea
Pirika Elymus repens Ružičasti slak Convolvulus cantabrica
Šumski sljez Malva sylvestris Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus
Sunčanica Helianthemum nummularium Uspravni ovsik Bromus erectus
Crni grab Ostrya carpinifolia Hrast medunac Quercus pubescens
Poljska ruža Rosa arvensis Obična rujevina Cotinus coggygria
Kitnjasta potkovica Hippocrepis comosa Primorska pavitina Clematis viticella
Šumski grbak Rorippa sylvestris Rascjepkana iglica Geranium dissectum
Sjajna smilica Koeleria splendens Široki zvončić Campanula patula
Stjenoviti kameničak Petrorhagia saxifrage Trepavičavi mekuš Melica ciliata
Puzavi žabnjak Ranunculus repens Svinđuša Lotus corniculatus
Ljepljiva broćika Galium aparine Obični dubčac Teucrium chamaedrys
Trputac Plantago media Majčina dušica Thymus serpyllum
Poljski kotrljan Eryngium campestre Primorski vrisak Satureja montana
Uskolisni lan Linum angustifolium Dinjica Sanguisorba minor
Stoklasa Hordeum murinum Mak turčinak Papaver rhoeas
Ambrozija Ambrosia artemisiifolia Poljski jarmen Anthemis arvensis
Obična pavitina Clematis vitalba Bokvica Plantago major
Kupina Rubus plicatus Raznolisna čekinjavka Torilis arvensis
Crvena klasača Bromus tectorum Primorska bresina Micromeria juliana
Modrozeleni žednjak Sedum hispanicum Oštri žednjak Sedum acre
Žućkastozeleni žednjak Sedum ochroleucum Bolonjski žednjak Sedum sexangulare
Buhać Tanacetum cinerariifolium Kamenjarska gorska Acinos arvensis
metvica
Kamenjarska kamnica Aethionema saxatile Zlatinjak Asplenium ceterach
Smeđa slezenica Asplenium trichomanes Velika treslica Briza maxima
Žuta zvečka Chondrilla juncea Puzava kositernica Ephedra fragilis
Žuta rezeda Reseda lutea Primorski vrisak Satureja montana
Sjajna smilica Koeleria splendens Razgranjena marulja Marrubium peregrinum

Napomene: Mjesto se nalazi na sjevernoj strani Međunarodnog aerodroma Mostar. Tipovi staništa uključuju industrijske zone iz
kojih se vrši ekstrakcija, gdje se vrši iskopavanje pijeska, gdje dominira rijetka grmasta (uglavnom adventivna) vegetacija i suhi
nitrofilni travnjaci. Dio te lokacije koristi se kao nelegalno odlagalište. Na ovom lokalitetu pronađen je Edraianthus tenuifolius
(balkanska endemska vrsta koja je na Crvenoj listi flore FBiH označena kao najmanje problematična).
Šipak Punica granatum Drača Paliurus spina-christi
Orah Juglans regia Pravi pelin Artemisia absinthium
Divlja mrkva Daucus carota Mak turčinak Papaver rhoeas
Vlasnata hajnaldija Dasypyrum villosum Obični pajasen Ailanthus altissima
Klijava kostrnica Petrorhagia prolifera Velecvjetna moračina Orlaya grandiflora
Jednogodišnja smilica Rostraria cristata Sredozemni ovsik Bromus madritensis
Šibasta salata Lactuca viminea Smrdljiva grbica Lepidium ruderale
Poljski kotrljan Eryngium campestre Pustenasti dubačac Teucrium polium
Uskolisno zvonce Edraianthus tenuifolius Buhać Tanacetum cinerariifolium
Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus Divlja zob Avena sativa
Planinski stolisnik Achillea millefolium Šumski sljez Malva sylvestris
Tratinčica Bellis perennis Sivi muhar Setaria pumila
Puzava petoprsta Potentilla reptans Livadna vlasnjača Poa pratensis
20
Divlja salata Lactuca serriola Ružičasti slak Convolvulus cantabrica

Velika treslica Briza maxima Radič Cichorium intybus
Poljska djetelina Trifolium arvense Mačica Phleum pratense
Vrtni sljez Alcea rosea Obična pepeljuga Atriplex patula
Moljačka divizma Verbascum blattaria Čvorasta oštrica Dactylis glomerata
Crvena djetelina Trifolium pretense

Napomene: Mjesto se nalazi sjeverno od mjesta br. 5. Tipovi staništa uključuju industrijske zone na kojima se više ne vrši
ekstrakcija - nema aktivnog kopanja pijeska, a na pješčanim brdima vidljiva su brojna gnijezde bregunice (Riparia riparia) i žute
pčelarice. U vegetaciji dominiraju niske nitrofilne vrste i rijetki grmovi drače i šipka te vrlo brojne sadnice običnog pajasena
(Ailanthus altissima). Dio te lokacije koristi se kao nelegalno odlagalište.
Obični pajasen Ailanthus altissima Drača Paliurus spina-christi
Pravi pelin Artemisia absinthium Klijava kostrnica Petrorhagia prolifera
Šipak Punica granatum Smokva Ficus carica
Velecvjetna moračina Orlaya grandiflora Sredozemni ovsik Bromus madritensis
Poljski kotrljan Eryngium campestre Ražasti ovsik Bromus secalinus
Divlja zob Avena sativa Šumski sljez Malva sylvestris
Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus Vrtni sljez Alcea rosea
Planinski stolisnik Achillea millefolium Damaščanska crnjika Nigella damascena
Sivi muhar Setaria pumila Ljepljivi muhar Setaria verticillata
Puzava petoprsta Potentilla reptans Divlja salata Lactuca serriola
Radič Cichorium intybus Ružičasti slak Convolvulus cantabrica
Vlasnata hajnaldija Dasypyrum villosum Mak turčinak Papaver rhoeas
Divlja mrkva Daucus carota Piramidalni sirak Sorghum halepense
Pahuljasta medunika Holcus lanatus Jajolika ostika Aegilops neglecta
Poljska krivičica Anagallis arvensis Trepavičavi mekuš Melica ciliata
Čvorasta oštrica Dactylis glomerata Čupava bjeloglavica Dorycnium hirsutum

Napomene: Mjesto je buduća lokacija petlje Mostar jug. Staništa uključuju intenzivan uzgoj vinograda i suhu
ruderalnu vegetaciju uz rub ceste.
Vinova loza (uzgojena) Vitis vinifera Jajolika ostika Aegilops neglecta

Sredozemni ovsik Bromus madritensis Mak turčinak Papaver rhoeas
Divlja zob Avena sativa Šumski sljez Malva sylvestris
Uskolisna bokvica Plantago lanceolata Prstasti troskot Cynodon dactylon
Divlja salata Lactuca serriola Divlja mrkva Daucus carota
Čvorasta oštrica Dactylis glomerata Dinjica Sanguisorba minor
Planinski stolisnik Achillea millefolium Livadski ovsenik Bromus commutatus
Ružičasti slak Convolvulus cantabrica Vlasnatodlakava iglica Geranium molle

Napomene: Mjesto se nalazi na putu prema Nevesinju, u blizini benzinske pumpe OIL TOJAGA, na kraju zaštitnog prostora.
Staništa na istočnoj strani obuhvataju intenzivan uzgoj vinograda, nasade lavande i nitrofilne jednogodišnje travnjake, smještenim
uz pistu Međunarodnog aerodroma Mostar. Prema sjeveru je degradirana termofilna šuma, a sa zapadne strane garig Paliurus
spina-christi i Cupressus sempervirens.
Vinova loza (uzgojena) Vitis vinifera Lavanda (uzgojena) Lavandula angustifolia
Čempres Cupressus sempervirens Divlja zob Avena fatua
Drača Paliurus spina-christi Šipak Punica granatum
Primorska pavitina Clematis viticella Smokva Ficus carica
Čvorasta oštrica Dactylis glomerata Jajolika ostika Aegilops neglecta
Mak turčinak Papaver rhoeas Oštri žednjak Sedum acre
21
Dinjica Sanguisorba minor Ružičasti slak Convolvulus cantabrica

Žuta zvečka Chondrilla juncea Bodljasti krestac Cynosurus echinatus
Damaščanska crnjika Nigella damascene Sićušna vija Medicago minima
Sikavica Carduus nutans Klupčasti rožac Cerastium caespitosum

Napomene: Staništa uključuju djelomično degradiranu termofilnu šumu bjelograbića - crnog jasena i mozaično stanište voćnjaka
(trešanja) i male vrtove isprepletene trakama poluprirodne vegetacije. Na većim uzvisinama brda mogu se vidjeti garizi Juriperus
oxycedrus, Paliurus spina-christi i Cupressus sempervirens, ali to mjesto nije bilo dostupno zbog mogućeg prisustva mina.
Trešnja (uzgojena) Prunus avium Hrast medunac Quercus pubescens
Bjelograbić Carpinus orientalis Dren Cornus mas
Perasta kostrika Brachypodium pinnatum Zlatinjak Asplenium adiantum-nigrum
Čvorasta oštrica Dactylis glomerata Čempres Cupressus sempervirens
Hrast cer Quercus cerris Poljska ruža Rosa arvensis
Bljušt Dioscorea communis Crna bazga Sambucus nigra
Bijeli glog Crataegus monogyna Obična rujevina Cotinus coggygria
Oštrolisna šparoga Asparagus acutifolius Tornjasta gušarka Arabis turrita
Javor klen Acer campestre Bršljan Hedera helix
Grmoliki grašar Coronilla emerus Primorska pavitina Clematis viticella
Jasen crni Fraxinus ornus Smokva Ficus carica
Pasja ruža Rosa canina Šipak Punica granatum
Bodljikava veprina Ruscus aculeatus Kupina Rubus plicatus
Kanadska hudoljetnica Conyza Canadensis Drača Paliurus spina-christi
Crni grab Ostrya carpinifolia Okruglasta vija Medicago orbicularis
Divlja jabuka Malus sylvestris Lan rupičasti Linum austriacum
Šmrika Juniperus oxycedrus Orah Juglans regia
Sunčanica Helianthemum nummularium Dinjica Sanguisorba minor
Šumska jagoda Fragaria vesca Pčelina kokica Ophrys apifera
Puzava petoprsta Potentilla reptans Napuhnuta pušina Silene vulgaris
Čekinjasti zvončić Campanula cervicaria Bijela djetelina Trifolium repens
Bokvica Plantago major Sićušna vija Medicago minima
Svib Cornus sanguine Prava broćika Galium verum
Bjeloglavica Dorycnium herbaceum Obični dubčac Teucrium chamaedrys

04/06/2020 10 N 43° 13’ 40”E 17° 52’31” Istraživanje provela NS
Napomene: Staništa uključuju djelomično degradiranu termofilnu šumu bjelograbića - crnog jasena. Nešto je hladnije od
prethodne lokacije, na šta ukazuje prisustvo paprati i javor klena, crni grab je mnogobrojniji i bolje razvijen od bjelograbića, a ne
postoje grmovi Juniperus oxycedrus. Šuma je istražena s ceste, zbog moguće prisutnosti mina.
Sunčanica Helianthemum nummularium Crni grab Ostrya carpinifolia
Javor klen Acer campestre Crvena djetelina Trifolium pratense
Divlji ladolež Calystegia sepium Meka stoklasa Bromus hordeaceus
Tornjasta gušarka Arabis turrita Bršljan Hedera helix
Čvorasta oštrica Dactylis glomerata Jasen crni Fraxinus ornus
Šumska paprat Dryopteris filix-mas Oštrolisna šparoga Asparagus acutifolius
Dren Cornus mas Perasta kostrika Brachypodium pinnatum
Obična rujevina Cotinus coggygria Grmoliki grašar Coronilla emerus
Primorska pavitina Clematis viticella Bjelograbić Carpinus orientalis
Bljušt Dioscorea communis Napuhnuta pušina Silene vulgaris
Bodljikava veprina Ruscus aculeatus Iglica Geranium robertianum
Uskolisna bokvica Plantago lanceolata Drača Paliurus spina-christi
Šipak Punica granatum Trešnja Prunus avium
Pasja ruža Rosa canina Hrast medunac Quercus pubescens

22
Napomene: Ovo mjesto nalazi se južno od prethodnog, na kraju makadamskog puta prema Hodbini, sjeverno od rijeke Bunice.
Staništa uključuju djelomično degradiranu termofilnu šumu bjelograbića - crnog jasena i mozaične manje vrtove isprepletene
trakama poluprirodne vegetacije. Lokalitet je istražen s ceste, zbog mogućeg prisustva mina i ograničenog pristupa privatnim
posjedima.
Bršljan Hedera helix Crni grab Ostrya carpinifolia
Javor klen Acer campestre Dren Cornus mas
Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus Čvorasta oštrica Dactylis glomerata
Tilovina Petteria ramentacea Jajolika ostika Aegilops neglecta
Obična rujevina Cotinus coggygria Lan rupičasti Linum austriacum
Livadna kozja brada Tragopogon pratensis Napuhnuta pušina Silene vulgaris
Šipak Punica granatum Grmoliki grašar Coronilla emerus
Klijava kostrnica Petrorhagia prolifera Primorska pavitina Clematis viticella
Bljušt Dioscorea communis Perasta kostrika Brachypodium pinnatum
Šumska paprat Dryopteris filix-mas Jasen crni Fraxinus ornus
Meka stoklasa Bromus hordeaceus Runjavi šaš Carex hirta
Bjelograbić Carpinus orientalis Bijeli glog Crataegus monogyna
Bodljasti krestac Cynosurus echinatus Mak turčinak Papaver rhoeas
Vlasnatodlakava iglica Geranium molle Orah Juglans regia
Lan rupičasti Linum austriacum Šumski sljez Malva sylvestris
Damaščanska crnjika Nigella damascene Drača Paliurus spina-christi
Hrast medunac Quercus pubescens Šipak Punica granatum
Vrba iva Salix caprea Pasja ruža Rosa canina
Obični dubčac Teucrium chamaedrys Bijela djetelina Trifolium repens
Divlja zob Avena sativa Maslačak Taraxacum officinale
Ljulj Lolium perenne

Napomene: Ova lokacija nalazi se pored kuća uz rijeku Bunicu. Stanište uključuje djelomično degradirane termofilne šume
bjelograbića - crnog jasena, manje prostore s mozaičnim ukrasnim i domaćim vrtovima. U blizini kuća nalaze se mlada stabla
katalpe i mimoze. Na sjevernoj strani nalazišta, stanište rijeke Bunice uključuju vrbe i riječnu topolsku šumu i lijehe trske. Lokalitet
je istražen sa ceste zbog mogućeg prisustva nagaznih mina i ograničenog pristupa privatnim posjedima.
Trešnja (uzgojena) Prunus avium Mimoza (uzgojena) Acacia dealbata
Katalpa (uzgojena) Catalpa bignonioides Javor klen Acer campestre
Puzava ivica Ajuga reptans Neplodni ovsik Bromus sterilis
Dren Cornus mas Bjelograbić Carpinus orientalis
Planinski stolisnik Achillea millefolium Jajolika ostika Aegilops neglecta
Primorska pavitina Clematis viticella Sastojine trstastog blješca Phalaris arundinacea
Jasen crni Fraxinus ornus Iglica Geranium robertianum
Svinđuša Lotus corniculatus Lan rupičasti Linum austriacum
Hmeljasta vija Medicago lupulina Velecvjetna moračina Orlaya grandiflora
Drača Paliurus spina-christi Crni bor Pinus nigra
Kostela Celtis australis Pijani ljulj Lolium temulentum
Šipak Punica granatum Hrast medunac Quercus pubescens
Poljska ruža Rosa arvensis Kupina Rubus plicatus
Bjeloglavica Dorycnium herbaceum Obična rujevina Cotinus coggygria
Dinjica Sanguisorba minor Ljulj Lolium perenne
Vrba iva Salix caprea Bijela vrba Salix alba
Poljski kotrljan Eryngium campestre Smokva Ficus carica
Crna topola Populus nigra Crna bazga Sambucus nigra
Bršljan Hedera helix Poljska djetelina Trifolium arvense
Žuta zvečka Chondrilla juncea Trska Phragmites australis

Napomene: Tipovi staništa uključuju vrbu i riječnu topolu i zeljaste biljke uz obale rijeke, kojom dominira Phalaris arundinacea,
kao i plutajuću vegetaciju.
Cjevasta trbulja Oenanthe fistulosa Paprena metvica Mentha aquatica
23
Metiljava trava Lysimachia nummularia Cretna broćika Galium palustre

Rosulja vriježasta Agrostis alba Puzava petoprsta Potentilla reptans
Sastojine trstastog Phalaris arundinacea Divlji ladolež Calystegia sepium
blješca
Štavalj Rumex sanguineus Obična pavitina Clematis vitalba
Jednogodišnja vlasnjača Poa annua Divlja mrkva Daucus carota
Divlja paprika Polygonum persicaria Francuski ljulj Arrhenatherum elatius
Crvena djetelina Trifolium pretense Čvorasta oštrica Dactylis glomerata
Bijeli lopoč Nymphaea alba Trska Phragmites australis
Divlja zob Avena sativa Smokva Ficus carica
Purpurna vrbica Lythrum salicaria Runjavi šaš Carex hirta
Bijela vrba Salix alba Iglica Geranium robertianum
Crvena vrba Salix purpurea Crna topola Populus nigra

Napomene: Stanište u blizini rijeke Bunice sa nelegalnim odlagalištem s nitrofilnom vegetacijom uključujući invazivne vrste
Ailanthus altissima, Erigeron annuus i Sorghum halepense. Južnom stranom područja dominira termofilna šuma bjelograbića –
crnog jasena, a sjevernom stranom suhi kameniti travnjaci.
Bijela vrba Salix alba Piramidalni sirak Sorghum halepense
Obični pajasen Ailanthus altissima Purpurna vrbica Lythrum salicaria
Crna topola Populus nigra Ljepljiva broćika Galium aparine
Vinova loza Vitis vinifera Svib Cornus sanguinea
Crni grab Ostrya carpinifolia Bjelograbić Carpinus orientalis
Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus Tilovina Petteria ramentacea
Javor klen Acer campestre Obična rujevina Cotinus coggygria
Lan rupičasti Linum austriacum Bljušt Dioscorea communis
Čekinjasti zvončić Campanula cervicaria Divlja zob Avena fatua
Divlja kupina Rubus caesius Žuta rezeda Reseda lutea
Poljski kotrljan Eryngium campestre Sikavica Carduus nutans
Maslačak Taraxacum officinale Mak turčinak Papaver rhoeas
Gospina trava Hypericum perforatum Svinđuša Lotus corniculatus
Nježni volovod Orobanche gracilis Trepavičavi mekuš Melica ciliata
Bodljikava veprina Ruscus aculeatus Žućkastozeleni žednjak Sedum ochroleucum
Orlovska bujad Pteridium aquilinum Poljska ruža Rosa arvensis
Grmoliki grašar Coronilla emerus Bršljan Hedera helix
Šumska jagoda Fragaria vesca Zlatinjak Asplenium adiantum-nigrum
Sjajna smilica Koeleria splendens Divlja salata Lactuca serriola
Kamenjarska kamnica Aethionema saxatile Oštrolisna šparoga Asparagus acutifolius
Velika treslica Briza maxima Poljski ovsik Bromus arvensis
Ružičasti slak Convolvulus cantabrica Pustenasti dubačac Teucrium polium
Vlasnatodlakava iglica Geranium molle Bodljasti krestac Cynosurus echinatus
Okruglasta vija Medicago orbicularis Velecvjetna moračina Orlaya grandiflora
Damaščanska crnjika Nigella damascene Uskolisna bokvica Plantago lanceolata
Primorski vrisak Satureja Montana Dinjica Sanguisorba minor
Oštri žednjak Sedum acre Zeleni muhar Setaria viridis
Oštri kostriš Sonchus asper Napuhnuta pušina Silene vulgaris
Buhać Tanacetum cinerariifolium Obični dubčac Teucrium chamaedrys
Kamenjarska gorska Acinos arvensis Puzajuća pjeskarica Arenaria serpyllifolia
metvica
Kršin Chrysopogon gryllus Divlja mrkva Daucus carota
Zvjezdasta djetelina Trifolium stellatum Razgranjena marulja Marrubium peregrinum
Stjenoviti kameničak Petrorhagia saxifrage Tvrdika Sclerochloa dura
Livadski ovsik Bromus commutatus Uspravni ovsik Bromus erectus

04/06/2020 15 N 43° 14' 15“E 17° 52' 15“ Istraživanje provela NS
24
Napomene: Ova lokacija se cnalazi na makadamskom putu sjeverno od rijeke Bunice. Staništa uključuju riječne vrbe i topolsku
šumu, umjereno vlažne travnjake (djelomično je nastanjen Ailanthus altissima) i mozaične plantaže trešanja, malina, jagoda i
paradajza na južnoj strani te suh kamenite travnjake na sjevernoj strani.
Malina (uzgojena) Rubus idaeus Trešnja (uzgojena) Prunus avium
Jagoda (uzgojena) Fragaria ananassa Paradajz (uzgojeni) Solanum lycopersicum
Obični pajasen Ailanthus altissima Crna topola Populus nigra
Francuski ljulj Arrhenatherum elatius Bijela vrba Salix alba
Pahuljasta medunika Holcus lanatus Kamenjarska gorska metvica Acinos arvensis
Puzajuća pjeskarica Arenaria serpyllifolia Divlja zob Avena fatua
Velika treslica Briza maxima Livadski ovsik Bromus commutatus
Uspravni ovsik Bromus erectus Damaščanska crnjika Nigella damascena
Javor klen Acer campestre Pirika Elymus repens
Smeđa slezenica Asplenium trichomanes Poljski ovsik Bromus arvensis
Neplodni ovsik Bromus sterilis Osjavi zvinčac Bupleurum veronense
Obični kravljak Carlina vulgaris Obična rujevina Cotinus coggygria
Bjeloglavica Dorycnium herbaceum Kršin Chrysopogon gryllus
Ružičasti slak Convolvulus cantabrica Sikavica Carduus nutans
Lan rupičasti Linum austriacum Grahorica Vicia sativa
Okruglasta vija Medicago orbicularis Velecvjetna moračina Orlaya grandiflora
Uskolisna bokvica Plantago lanceolata Trepavičavi mekuš Melica ciliata
Bodljasti krestac Cynosurus echinatus Čvorasta oštrica Dactylis glomerata
Prava broćika Galium verum Plavi kotrljan Eryngium amethystinum
Sjajna smilica Koeleria splendens Vlasnatodlakava iglica Geranium molle
Gospina trava Hypericum perforatum Ivančica Leucanthemum vulgare
Poljska ruža Rosa arvensis Dinjica Sanguisorba minor
Napuhnuta pušina Silene vulgaris Oštri kostriš Sonchus asper
Poljska čestika Thlaspi arvense Hmeljasta vija Medicago lupulina
Poljski osjak Cirsium arvense Divlja mrkva Daucus carota
Obična mlječika Euphorbia cyparissias Poljska djetelina Trifolium arvense
Svinđuša Lotus corniculatus

04/06/2020 16 N 43° 14' 28“ E 17° 52' 13“ Istraživanje provela NS
Napomene: Lokalitet se nalazi na sjevernoj strani brda Kajgin Kičin. Staništa uključuju suhe travnjake i mozaik intenzivno uzgajanih
kultura isprepletenih trakama poluprirodne vegetacije, uglavnom obrubljene živicama Punica granatum. Uz cestu (nedavno
izgrađenu ili popravljenu) nalaze se velike sastojine Ailanthus altissima i Sorghum halepense, kao i pojedinačni primjerci Erigeron
annuus i Broussonetia papyrifera.
Ružičasti slak Convolvulus cantabrica Livadski ovsik Bromus commutatus
Šipak Punica granatum Vlasnata hajnaldija Dasypyrum villosum
Primorska bresina Micromeria Juliana Klijava kostrnica Petrorhagia prolifera
Plavi kotrljan Eryngium amethystinum Velika treslica Briza maxima
Divizma Verbascum Thapsus Mak turčinak Papaver rhoeas
Osjavi zvinčac Bupleurum veronense Obični pajasen Ailanthus altissima
Stjenoviti kameničak Petrorhagia saxifrage Piramidalni sirak Sorghum halepense
Oštri žednjak Sedum acre Majčina dušica Thymus serpyllum
Poljska ruža Rosa arvensis Divlja zob Avena sativa
Gospina trava Hypericum perforatum Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus
Damaščanska crnjika Nigella damascene Japanski dud Broussonetia papyrifera
Divlji pelin Artemisia vulgaris Jajolika ostika Aegilops neglecta
Sikavica Carduus nutans Kršin Chrysopogon gryllus
Čvorasta oštrica Dactylis glomerata Prava broćika Galium verum
Svinđuša Lotus corniculatus Mala bedrenika Pimpinella saxifraga
Napuhnuta pušina Silene vulgaris Pustenasti dubačac Teucrium polium
Obični dubčac Teucrium chamaedrys

25
Napomene: Mjesto se nalazi na obali rijeke Bune. U okolnim staništima nalaze se zeljaste riječne zajednice (kojima dominira
Phalaris arundinacea), riječna vrba i topolska šuma na jugu te mozaična staništa domaćih vrtova i manjih voćnjaka, uključujući vrlo
stara, dobro razvijena stabla oraha.
Orah (uzgojeni) Juglans regia Divlja zob Divlja zob Avena sativa
Bagrem Robinia pseudoacacia Šipak Punica granatum
Vinova loza (uzgojena) Vitis vinifera Japanski dud Broussonetia papyrifera
Poljska ljubica Viola arvensis Čvorasta oštrica Dactylis glomerata
Vlasnatodlakava iglica Geranium molle Jajolika ostika Aegilops neglecta
Okruglasta vija Medicago orbicularis Šumski sljez Malva sylvestris
Divlji ladolež Convolvulus arvensis Obična vlasnjača Poa trivialis
Uskolisna bokvica Plantago lanceolata Divlja mrkva Daucus carota
Svinđuša Lotus corniculatus Visoka lisičina Echium italicum
Maslačak Taraxacum officinale Pršljenasta kadulja Salvia verticillata
Primorska pavitina Clematis viticella Bljušt Dioscorea communis
Gorski brijest Ulmus glabra Bijela vrba Salix alba
Gospina trava Hypericum perforatum Čičak Arctium lappa
Bršljan Hedera helix Perasta kostrika Brachypodium pinnatum
Svib Cornus sanguine Ljulj Lolium perenne

Napomene: Staništa na ovom mjestu uključuju mozaik intenzivno uzgajanih kultura (trešnja, šipak, armenska šljiva) isprepletenih
trakama poluprirodne vegetacije. Uz cestu je opaženo nekoliko mladih biljaka vrste Ambrosia artemisiifolia.
Trešnja (uzgojena) Prunus avium Marelica (uzgojena) Prunus armeniaca
Krompir (uzgojeni) Solanum tuberosum Vinova loza (uzgojena) Vitis vinifera
Šipak (planted) Punica granatum Lubenica (uzgojena) Citrullus lanatus
Šumski sljez Malva sylvestris Ambrozija Ambrosia artemisiifolia
Siva vrba Salix cinerea Jasen crni Fraxinus ornus
Divlja zob Avena sativa Šipak (divlji) Punica granatum
Obična pavitina Clematis vitalba Crna topola Populus nigra
Okriljena lesandra Smyrnium perfoliatum Javor klen Acer campestre
Divlja salata Lactuca serriola Maslačak Taraxacum officinale
Ljulj Lolium perenne Bijela djetelina Trifolium repens
Divlja mrkva Daucus carota Kostela Celtis australis
Promjenjivi grašar Coronilla varia Mak turčinak Papaver rhoeas

Napomene: Ovo mjesto nalazi se na nelegalnom odlagalištu u Kosoru, okruženo zapuštenim suhim travnjacima i mozaikom
intenzivno uzgajanih kultura isprepletenih trakama poluprirodne vegetacije.
Šipak Punica granatum Komorač Foeniculum vulgare
Stoklasa Hordeum murinum Zeleni muhar Setaria viridis
Divlja zob Avena sativa Ljepljivi muhar Setaria verticillata
Divlja salata Lactuca serriola Maslačak Taraxacum officinale
Šumski sljez Malva sylvestris Klijava kostrnica Petrorhagia prolifera
Pravi pelin Artemisia absinthium Mačica Phleum pratense
Mak turčinak Papaver rhoeas Obična pavitina Clematis vitalba
Uspravni petoprst Potentilla recta Puzava petoprsta Potentilla reptans
Livadski ovsik Bromus commutatus Vlasnata hajnaldija Dasypyrum villosum
Ljulj Lolium perenne Poljska prženica Knautia arvensis
Ptičja grahorica Vicia cracca Petrovac Agrimonia eupatoria
Poljski jarmen Anthemis arvensis Velecvjetna moračina Orlaya grandiflora
Damaščanska crnjika Nigella damascene Planinski stolisnik Achillea millefolium
Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus Žuta kamilica Matricaria discoidea
Dinjica Sanguisorba minor Divlja kupina Rubus caesius
Drača Paliurus spina-christi Jajolika ostika Aegilops neglecta
Sikavica Carduus nutans Osjavi zvinčac Bupleurum veronense
26
Žuta zvečka Chondrilla juncea Ružičasti slak Convolvulus cantabrica

Čvorasta oštrica Dactylis glomerata Obična mlječika Euphorbia cyparissias
Pijani ljulj Lolium temulentum Hmeljasta vija Medicago lupulina
Žuta rezeda Reseda lutea

Ovo mjesto nalazi se na lokalnoj cesti koja vodi do pomoćne piste Međunarodnog aerodroma Mostar. Tipovi staništa se sastoje
od mozaika intenzivno uzgajanih kultura (voćnjaci, vinogradi, nasadi smilja) isprepleteni trakama poluprirodne vegetacije i
nitrificiranim suhim travnjacima.
Smilje (uzgojeno) Helichrysum italicum Divlja zob Avena fatua
Zečje uho Aegilops cylindrical Primog Acanthus balcanicus
Klijava kostrnica Petrorhagia prolifera Poljski kotrljan Eryngium campestre
Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus Poljska prženica Knautia arvensis
Osjavi zvinčac Bupleurum veronense Divlja kupina Rubus caesius
Pustenasti dubačac Teucrium polium Damaščanska crnjika Nigella damascena
Jajolika ostika Aegilops neglecta Ljulj Lolium perenne
Ružičasti slak Convoluvulus cantabrica Gospina trava Hypericum perforatum
Dinjica Sanguisorba minor Poljska čestika Thlaspi arvense
Velika treslica Briza maxima Livadski ovsik Bromus commutatus
Uskolisni lan Linum angustifolium Svinđuša Lotus corniculatus
Zvjezdasta djetelina Trifolium stellatum

Napomene: Mjesto se nalazi na pomoćnoj pisti Međunarodnog aerodroma Mostar. Stanište je suhi nitrificirani travnjak, s
pojedinačnim grmljem Punica granatum i Paliurus spina-christi.
Divlja zob Avena fatua Jajolika ostika Aegilops neglecta
Šipak Punica granatum Vlasnata hajnaldija Dasypyrum villosum
Velecvjetna moračina Orlaya grandiflora Klijava kostrnica Petrorhagia prolifera
Poljski kotrljan Eryngium campestre Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus
Poljska prženica Knautia arvensis Osjavi zvinčac Bupleurum veronense
Divlja kupina Rubus caesius Pustenasti dubačac Teucrium polium
Damaščanska crnjika Nigella damascene Zečje uho Aegilops cylindrica
Ljulj Lolium perenne Ružičasti slak Convoluvulus cantabrica
Gospina trava Hypericum perforatum Dinjica Sanguisorba minor
Prstasti troskot Cynodon dactylon Velika treslica Briza maxima
Livadski ovsik Bromus commutatus Uskolisni lan Linum angustifolium
Svinđuša Lotus corniculatus Zvjezdasta djetelina Trifolium stellatum
Bodljasti šćetinac Psilurus incurvus Mačica Phleum pratense

Napomene: Mjesto se nalazi na pomoćnoj pisti Međunarodnog aerodroma Mostar uz žičanu ogradu. Tip staništa su suhi
nitrificirani travnjaci, s pojedinim grmljem Punica granatum i Paliurus spina-christi na istočnoj strani i gustim grmljem Paliurus
spina-christi i malim nelegalnim odlagalištem na zapadnoj strani lokacije.
Šipak Punica granatum Jajolika ostika Aegilops neglecta
Poljski kotrljan Eryngium campestre Drača Paliurus spina-christi
Velecvjetna moračina Orlaya grandiflora Pravi pelin Artemisia absinthium
Zečje uho Aegilops cylindrical Tvrdika Sclerochloa dura
Divlji pelin Artemisia vulgaris Šumski sljez Malva sylvestris
Neplodni ovsik Bromus sterilis Livadski ovsik Bromus commutatus
Žuta zvečka Chondrilla juncea Sikavica Carduus nutans
Čvorasta oštrica Dactylis glomerata Primorska pavitina Clematis viticella
Trepavičavi mekuš Melica ciliate Divlja zob Avena fatua
Damaščanska crnjika Nigella damascene Uskolisna bokvica Plantago lanceolata
27
Dinjica Sanguisorba minor Zeleni muhar Setaria viridis

Pustenasti dubačac Teucrium polium Bijela djetelina Trifolium repens

Napomene: Mjesto se nalazi na zapadnoj strani Međunarodnog aerodroma Mostar uz žičanu ogradu. Tip staništa je mozaik
intenzivno uzgajanih kultura (trešanja) isprepletenih trakama poluprirodne vegetacije (gusto grmlje Paliurus spina-christi)
Drača Paliurus spina-christi Trešnja (uzgojena) Prunus avium
Vlasnata hajnaldija Dasypyrum villosum Šipak Punica granatum
Ljulj Lolium perenne Divlja zob Avena fatua
Jajolika ostika Aegilops neglecta Velecvjetna moračina Orlaya grandiflora
Pravi pelin Artemisia absinthium Šumski sljez Malva sylvestris
Livadski ovsik Bromus commutatus Divlji pelin Artemisia vulgaris
Primorska pavitina Clematis viticella Čvorasta oštrica Dactylis glomerata
Bijela djetelina Trifolium repens Dinjica Sanguisorba minor
Sivi muhar Setaria pumila Poljska ruža Rosa arvensis

Napomene: Ova lokacija nalazi se pored benzinske pumpe Oil AC, na putu M17. Vrsta staništa su gradska i prigradska industrijske i
komercijalne lokacije koje se još uvijek aktivno koriste, a karakteriziraju ga vrlo degradirane šume bjelograbića i zanemareni suhi
nitrificirani travnjaci, na kojima se nastanio Ailantus altissima.
Bjelograbić Carpinus orientalis Obični pajasen Ailanthus altissima
Crni grab Ostrya caprinifolia Jasen crni Fraxinus ornus
Divlja zob Avena fatua Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus
Sikavica Carduus nutans Divlja mrkva Daucus carota
Puzava petoprsta Potentilla reptans Uskolisna bokvica Plantago lanceolata
Pirika Elymus repens Mak turčinak Papaver rhoeas
Neplodni ovsik Bromus sterilis Šibasta salata Lactuca viminea
Ječam Hordeum vulgare Stjenoviti kameničak Petrorhagia saxifraga

Napomene: Ova lokacija nalazi se pored aktivnog kamenoloma Revigrad na putu M17. Tipovi staništa uključuju gradske i
prigradske industrijske i komercijalne lokacije koje su još uvijek u aktivnoj upotrebi te industrijske zone iz kojih se vrši ekstrakcija.
Unutrašnjost kamenoloma nije bilo moguće istražiti, ali je na tom području zabilježen veći broj invazivnih vrsta u njegovoj
neposrednoj blizini.
Šipak Punica granatum Čempres Cupressus sempervirens
Japanski dud Broussonetia papyrifera Obični pajasen Ailanthus altissima
Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus Bagrem Robinia pseudoacacia
Kanadska hudoljetnica Conyza Canadensis Žuta rezeda Reseda lutea
Obična pavitina Clematis vitalba Bjeloglavica Dorycnium herbaceum
Divlja salata Lactuca serriola Uskolisna bokvica Plantago lanceolata
Mak turčinak Papaver rhoeas Vrtni sljez Alcea rosea
Planinski stolisnik Achillea millefolium Moljačka divizma Verbascum blattaria
Sivi muhar Setaria pumila Bokvica Plantago major
Sredozemni ovsik Bromus madritensis Crvena klasača Bromus tectorum
Dinjica Sanguisorba minor Poljski jarmen Anthemis arvensis
Ambrozija Ambrosia artemisiifolia Crna topola Populus nigra
Piramidalni sirak Sorghum halepense Divlja zob Avena fatua
Obična vlasnjača Poa trivialis Pravi pelin Artemisia absinthium
Čvorasta oštrica Dactylis glomerata Elmleaf blackberry Rubus ulmifolius
Pirika Elymus repens Neplodni ovsik Bromus sterilis
Ljulj Lolium perenne Šibasta salata Lactuca viminea
Jajolika ostika Aegilops neglecta Prstasti troskot Cynodon dactylon
28

Napomene: Ovo mjesto se nalazi između groblja i benzinske pumpe, uz rijeku Neretvu. Tipovi staništa uključuju gradske i
prigradske industrijske i komercijalne lokacije koje su još uvijek u aktivnoj upotrebi, izgrađeni dijelovi groblja, zanemareni suhi
travnjaci, riječne vrbe i topolska šuma. Nije bilo moguće pristupiti obali rijeke i pregledati zeljasti podstojni sloj.
Obični pajasen Ailanthus altissima Bijela vrba Salix alba
Pravi pelin Artemisia absinthium Crna topola Populus nigra
Divlja zob Avena sativa Jasen crni Fraxinus ornus
Sikavica Carduus nutans Čvorasta oštrica Dactylis glomerata
Velecvjetna moračina Orlaya grandiflora Komorač Foeniculum vulgare
Javor klen Acer campestre Smokva Ficus carica
Kršin Chrysopogon gryllus Šipak Punica granatum
Trepavičavi brčak Vulpia ciliate Crna pomoćnica Solanum nigrum

Napomene: Ova lokacija nalazi se u mjestu Lakševine. Vrsta staništa su intenzivno uzgajani usjevi (većinom vinova loza, šipak i
trešnja) isprepleteni trakama poluprirodne vegetacije (ostaci termofilne šume).
Čvorasta oštrica Dactylis glomerata Trešnja (uzgojena) Prunus avium
Piramidalni sirak Sorghum halepense Jagoda (uzgojena) Fragaria ananassa
Čempres Cupressus sempervirens Šipak Punica granatum
Javor klen Acer campestre Hrast medunac Quercus pubescens
Obični grab Carpinus betulus Drača Paliurus spina-christi
Uskolisna bokvica Plantago lanceolata Krompir (uzgojeni) Solanum tuberosum
Smokva Ficus carica Crveni luk (uzgojeni) Allium cepa
Obični pajasen Ailanthus altissima Bljušt Dioscorea communis
Damaščanska crnjika Nigella damascene Dinjica Sanguisorba minor
Pasja ruža Rosa canina Napuhnuta pušina Silene vulgaris
Mačica Phleum pretense Žuta rezeda Reseda lutea
Bijela djetelina Trifolium repens Ljulj Lolium perenne
Čičak Arctium lappa Maslačak Taraxacum officinale
Ljepljiva broćika Galium aparine Mak turčinak Papaver rhoeas
Jednogodišnja vlasnjača Poa annua Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus
Jajolika ostika Aegilops neglecta Tratinčica Bellis perennis
Obična pavitina Clematis vitalba Kopriva Urtica dioica

Napomene: Ova lokacija se nalazi duž mjesta za iskopavanje pijeska koje se više ne koristi, koje se koristi kao nelegalna deponija.
Postoji velika kolonija evropskih pčelarica i bregunica. Lokalitet je okružen suhim travnjacima i degradiranom termofilnom
šumom, na kojima se nastanila Ailanthus altissima.
Obični pajasen Ailanthus altissima Mak turčinak Papaver rhoeas
Piramidalni sirak Sorghum halepense Divlja zob Avena fatua
Mačica Phleum pretense Šumski sljez Malva sylvestris
Damaščanska crnjika Nigella damascene Jednogodišnja krasolika Erigeron annuus
Šibasta salata Lactuca viminea Jasen crni Fraxinus ornus
Crna topola Populus nigra Trepavičavi mekuš Melica ciliata
Uskolisna bokvica Plantago lanceolata Ljulj Lolium perenne
Vlasnata hajnaldija Dasypyrum villosum Pravi pelin Artemisia absinthium
Poljski jarmen Anthemis arvensis Vrtni sljez Alcea rosea

Napomene: Ova lokacija se nalazi na putu M6.1 u mjestu Gnojnice. Tip staništa se sastoji od intenzivnog uzgoja vinograda i grmlja
(ružmarin, lavanda).
Vinova loza (uzgojena) Vitis vinifera Mak turčinak Papaver rhoeas
29
Obična lavanda Lavandula angustifolia Ružmarin (uzgojeni) Rosmarinus officinalis

(uzgojena)
Šipak Punica granatum Divlja zob Avena sativa

Napomene: Ovo mjesto je izabrano za posmatranje gariga na brdu iznad benzinske pumpe Oil Tojaga radi mapiranja staništa,
kojem se nije moglo pristupiti zbog obilne kiše. Stanište je ilirskog gariga Paliurus spina-christi, s Cupressus sempervirens i Punica
granatum.
Čempres Cupressus sempervirens

Napomene: Ovo mjesto je posjećeno u svrhu mapiranja staništa. Detaljno istraživanje biljnog svijeta nije bilo moguće zbog obilne
kiše. Tipovi staništa uključuju grmlje i voćnjake niskih stabala na zapadnoj strani i industrijske zone za ekstrakciju (kamenolom) na
istočnoj strani.
Čempres Cupressus sempervirens Obični pajasen Ailanthus altissima
Divlja zob Avena fatua Trešnja (uzgojena) Prunus avium
Vinova loza (uzgojena) Vitis vinifera Šumski sljez Malva sylvestris
Pasja ruža Rosa canina Čvorasta oštrica Dactylis glomerata

Napomene: Ovo mjesto se nalazi na putu prema Rotimlji, gdje se predviđa izgradnja Odlagališta Rotimlja za odlaganje
viška građevinskog materijala. Posjećena je u svrhu mapiranja staništa. Detaljno istraživanje biljnog svijeta nije bilo
moguće zbog jakih kiša. Stanište je termofilna šuma u kojoj dominiraju jasen crni i bjelograbić i garig Paliurus spina-
christi i Juniperus oxycedrus. Uz cestu je nelegalno odlagalište s ruderalnom vegetacijom.

Drača Paliurus spina-christi Šmrika Juniperus oxycedrus
Obična pavitina Clematis vitalba Bljušt Dioscorea communis
Prava broćika Galium verum Poljski jarmen Anthemis arvensis
Mak turčinak Papaver rhoeas Divlja zob Avena sativa
Napuhnuta pušina Silene vulgaris Damaščanska crnjika Nigella damascena
Žuta rezeda Reseda lutea Divlja mrkva Daucus carota
Divlja kupina Rubus caesius Ljepljiva broćika Galium aparine
30
(tranša II)

PRILOG B: BESKIČMENJACI
Juli, 2020.
KORIDOR Vc U FBIH: DIONICA MOSTAR JUG - TUNEL KVANJ
Beskičmenjaci
Sadržaj
1 UVOD ..................................................................................................................................................... 3
1.1 Osnovni podaci o projektu ............................................................................................................................. 3
1.2 Lokacije........................................................................................................................................................... 3
1.3 Svrha i ciljevi izvještaja ................................................................................................................................... 3
2 METODOLOGIJA ..................................................................................................................................... 4
2.1 Osnovne informacije o istraživanju ................................................................................................................ 4
2.2 Metodologija .................................................................................................................................................. 4
2.3 Pretpostavke i ograničenja ............................................................................................................................. 6
2.4 Projektno područje od utjecaja ...................................................................................................................... 6
3 REZULTATI .............................................................................................................................................. 7
4 DISKUSIJA I PREPORUKE ....................................................................................................................... 10
4.1 Sažetak glavnih nalaza.................................................................................................................................. 10
4.1.1 Osjetljive vrste .................................................................................................................................... 11
4.2 Mjere za ublažavanje ................................................................................................................................... 11
4.2.1 Faza predizgradnje .............................................................................................................................. 11
4.2.2 Faza izgradnje ..................................................................................................................................... 12
4.2.3 Operativna faza................................................................................................................................... 12
4.3 Mjere za praćenje......................................................................................................................................... 12
4.3.1 Faza predizgradnje .............................................................................................................................. 12
4.3.2 Faza izgradnje ..................................................................................................................................... 12
4.3.3 Operativna faza................................................................................................................................... 13
4.3.4 Zaključci .............................................................................................................................................. 13
5 ANEKSI ................................................................................................................................................. 14
5.1 Karte ............................................................................................................................................................. 14
5.2 Fotografije .................................................................................................................................................... 15
2
Beskičmenjaci
1 UVOD
1.1 Osnovni podaci o projektu

U junu 2020. godine ENOVA je angažovana da izvrši procjenu utjecaja na okoliš i društvo za EBRD:
Savjetodavne usluge zajmodavca za Bosnu i Hercegovinu, Koridor Vc u u FBiH - dio 3 (tranša II), koje se odnose
na poddionicu Koridora Vc, Mostar jug-tunel Kvanj. Rezultati prethodne analize nedostataka za bioraznolikost
ukazali su da će biti potrebne dodatne informacije o biološkoj raznolikosti kako bi se mogla provesti
informirana procjena osjetljivih staništa i obilježja bioraznolikosti. Dodatne informacije su prikupljene putem
brzih terenskih istraživanja i analizom dokumentacije. Provedena su sljedeća terenska istraživanja koja će biti
sadržana u Prilogu uz finalni Izvještaj o procjeni utjecaja na okoliš i društvo.


U ovom izvještaju su navedeni rezultati terenskog istraživanja o beskičmenjacima.
1.2 Lokacije
Prema idejnom projektu1, poddionica Mostar jug-tunel Kvanj dužine 9,2 km je sjeverni dio dionice Mostar jug-
Buna. Ova poddionica započinje petljom Mostar jug i završava ulaskom u tunel Kvanj. Čvorište se nalazi u blizini
Aerodroma Mostar, preko kojeg se autocestom priključuje postojeća magistralna cesta M6.1. Nakon petlje,
trasa se nalazi u neposrednoj blizini Aerodroma Mostar, gdje je predviđen tunel (Mostar jug tunel L=232 m)
ispod aerodroma kako bi se osigurao prostor za izgradnju dodatne piste. Nakon izlaska iz tunela, trasa prati
postojeću željezničku prugu Mostar-Čapljina u vrlo uskom koridoru od 32 m prema jugu, prema naselju Kosor.
Nakon petlje, trasa ide paralelno s pistom Aerodroma Mostar prema naseljima Ortiješ, Lakševine i Kosor.
Potom, trasa prati pomoćnu pistu aerodroma na udaljenosti od 35-45 m, prelazeći kroz poljoprivredna polja u
Ortiješu. Poddionica dalje prelazi rijeku Bunu preko mosta Buna (L=326 m), prolazi kroz poljoprivredna
područja Malog Polja, prelazi rijeku Bunicu preko mosta (L=211 m) i vijaduktom (vijadukt Brijeg L=258 m) koji
vodi do brda Hodbina i dalje do ulaza u tunel Kvanj.2 Ova poddionica završava na stacionaži 9+125+000 km.

Glavna svrha ovog zadatka je pripremiti pismeni izvještaj koji će biti osnova za objavljivanje paketa informacija
o Procjeni utjecaja na okoliš i društvo i Plan upravljanja biološkom raznolikošću. Kako bi se zadovoljila ova
svrha, ovaj izvještaj je napisan u skladu sa sljedećim ciljevima:
§ Procijeniti projektno područje i područje utjecaja za potencijalno prisustvo osjetljivih vrsta i vrsta od
značaja za očuvanje
1 Idejni projekt i studija za dobivanje urbanističke saglasnosti za dionicu autoceste na Koridoru Vc Mostar jug – Buna, kojeg je u aprilu
2018. izradio IPSA Institut Sarajevo
3
Beskičmenjaci
2 METODOLOGIJA
2.1 Osnovne informacije o istraživanju

Svrha ovog istraživanja je bila da se utvrdi prisustvo i rasprostranjenost vrsta beskičmenjaka od važnosti za
očuvanje, a koje su registrirane u projektnom području ili se potencijalno mogu pojaviti u projektnom području
radi vrste staništa, kako bi se odredile moguće posljedice projektnih aktivnosti po ključna staništa i vrste.
Terensko istraživanje beskičmenjaka (Invertebrata) je proveo Dejan Kulijer, diplomirani biolog, kustos za
entomologiju, načelnik Odjeljenja za prirodne nauke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Ovo brzo istraživanje je obuhvatilo nekoliko grupa beskičmenjaka, uglavnom insekata, fokusirajući se na vrste
od važnosti za očuvanje na domaćem (Federacija BiH) ili međunarodnom nivou (Direktiva o staništima, crvene
liste IUCN). Terenska studija izvedbenog područja projekta od petlje Mostar Jug do Hodbine i projektnog
područja od utjecaja provedena je u periodu od 8. do 11. juna 2020. godine tokom jutarnjih, podnevnih i
večernjih sati. Vrijeme je bilo uglavnom sunčano i povoljno za terensko istraživanje, sa temperaturama od 15
do 26oC.
2.2 Metodologija
Prije početka terenskih istraživanja, pregledana je relevantna literatura (npr. prethodne i tekuće procjene,
radovi i izvještaji) u odnosu na prisustvo vrsta beskičmenjaka od važnosti za očuvanje u projektnom području,
kao i ekološki uslovi projektnog područja i područja od utjecaja, da bi se odredile najadekvatnije lokacije za
istraživanja.
Istraživanje je provedeno na 10 lokacija duž dionice autoceste (tabela 1 i slika 1). Za neke vrste, uzeti su uzorci
materijala za identifikaciju u laboratoriji. Zbog vremenskih ograničenja i površine područja, nije se moglo
provesti temeljito istraživanje područja.
Što se tiče terenskog istraživanja, korištene su standardne tehnike, specifične za različite grupe beskičmenjaka i
na nivou koji je bio moguć, imajući u vidu vremenska ograničenja i period godine. Metodologija terenskog rada
je uključivala:
§ zapažanja i aktivnu pretragu na odabranim tačkama ili duž transekta u odabranim staništima, i
§ aktivnu pretragu i zapažanja u mikro-staništima određenih vrsta na odabranim lokacijama istraživanja.
Uredsko istraživanje je provedeno da bi se popunili nedostaci u informacijama i dopunili i/ili potvrdili podaci
prikupljeni tokom terenskih istraživanja. Po potrebi su provedene i konsultacije s lokalnim ekspertima i
stručnim organizacijama.
Tabela 1: Lista lokacija istraživanja sa koordinatama i informacije o staništima
Br. Koordinate Naziv lokacije Vrsta staništa Komentar

1. 17.84446 43.29476 T1_zapadno od Submediteranska Kućni otpad na nekoliko
Gnojnice šikara lokacija
2. 17.83753 43.29928 T2_vinogradi Vinograd
zapadno od
Gnojnice
3. 17.83481 43.28801 T3_kamenolom Napušteni dio Područje između ceste i
Mukoša kamenoloma s aerodroma, samo
komadićima suhih djelimično pristupačno
pašnjaka i
submediteranskom
šikarom
4. 17.83451 43.27802 T4_Rijeka Neretva Riječna staništa i Obilje invazivne vrste
4
Beskičmenjaci
Br. Koordinate Naziv lokacije Vrsta staništa Komentar

na Ortiješu suhi pašnjaci i drveta Ailanthus altissima
šipražje
5. 17.87374 43.22796 T5_Brijeg – Parila Šikara i šumska Samo djelimično
transekt staništa, riječna pristupačno zbog minskih
vodena staništa i polja iznad ceste i
livade djelimično kuća i privatnih
imanja duž rijeke
6. 17.86147 43.25045 T6_Kosor Poljoprivredno Veliko odlagalište kućnog
zemljište, napuštene otpada na lokaciji
njive i kuće
7. 17.86389 43.24581 T7_Rijeka Buna Riječna staništa, Samo djelimično
kampiralište, ribnjak, pristupačno zbog privatnih
privatne kuće i imanja duž rijeke
voćnjaci
8. 17.85617 43.25408 T8_Lakševine Napušteno Minska polja u području,
poljoprivredno značajan broj domaćinstava
zemljište i odlagalište kućnog otpada
9. 17.86346 43.23849 T9_Gorica Šikara, kamenite
livade
10. 17.86809 43.23674 T10_Rijeka Bunica Riječna vodena Dobro očuvane šumske
staništa i livade zajednice duž lijeve obale
rijeke
Crvena lista divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva (Službene novine FBiH, br. 7/14) korištena je za
identifikaciju zaštićenih/ugroženih vrsta na nivou države u području obuhvaćenom studijom.
Lista vrsta od međunarodne važnosti za očuvanje koja je data u ovom izvještaju zasniva se na sljedećim
dokumentima:
§ Aneksi II i IV Direktive o staništima – Vijeće Evropske unije. (2013). Direktiva Vijeća 2013/17/EU od 13.
svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike
Hrvatske. Službeni list Evropske unije L158: 193–229.
§ IUCN Red List of Threatened Species (Crvena lista ugroženih vrsta IUCN) http://www.iucnredlist.org/
§ European Red List of Saproxylic Beetles (Evropska crvena lista saproksilnih kornjaša) – Nieto, A. i
Alexander, K.N.A. 2010. European Red List of Saproxylic Beetles (Evropska crvena lista saproksilnih
kornjaša). Luxembourg: Ured za publikacije Evropske unije.
§ European Red List of Butterfies (Evropska crvena lista leptira) – Van Swaay, C., Cuttelod, A., Collins, S.,
Maes, D., López Munguira, M., Šašić, M., Settele, J., Verovnik, R., Verstrael, T., Warren, M., Wiemers,
M. i Wynhof, I. 2010. European Red List of Butterfies (Evropska crvena lista leptira) Luxembourg: Ured
za publikacije Evropske unije.
§ European Red List of Dragonflies (Evropska crvena lista vilinih konjica) – V.J. Kalkman, J.-P. Boudot, R.
Bernard, K.-J. Conze, G. De Knijf, E. Dyatlova, S. Ferreira, M. Jović, J. Ott, E. Riservato i G. Sahlén. 2010.
European Red List of Butterfies (Evropska crvena lista vilinih konjica). Luxembourg: Ured za publikacije
Evropske unije.
§ The Status and Distribution of Dragonflies of the Mediterranean Basin (Status i rasprostranjenost
vilinih konjica u Mediteranski sliv) – Riservato, E. et al. (2009). The Status and Distribution of
Dragonflies of the Mediterranean Basin (Status i rasprostranjenost vilinih konjica u Mediteranski sliv).
Gland, Švicarska i Malaga, Španija: IUCN. vii + 33 s.
5
Beskičmenjaci

Terensko istraživanje je imalo sljedeće pretpostavke i ograničenja:
§ Značajan dio projektnog područja i područja od utjecaja je bio nepristupačan, naročito južni dio sa
šumskim staništima zbog postojanja minskih polja. Pristup je ograničen dijelovima riječne obale jer se
radi o privatnim imanjima, a u sjevernom dijelu je pristup ograničen u području oko aerodroma.
§ Iako su rezultati brzog terenskog istraživanja pokazali dobru zastupljenost i bogatstvo staništa u ovom
području, radi se o preliminarnim nalazima istraživanja koji mogu poslužiti kao polazni podaci za dalja
proučavanja ovog područja. Svim grupama trebaju različite metodologije za terensko istraživanje, kao
i određeno vrijeme za istraživanje tokom svih godišnjih doba. Mnoge ugrožene vrste su sezonske i
mogu se naći tokom određenih perioda godine. Vremenska ograničenja nisu dozvolila ponovljeno
uzorkovanje tokom različitih godišnjih doba te su predložena dodatna istraživanja beskičmenjaka
tokom faze predizgradnje.
§ Kao što je spomenuto, uredsko istraživanje je korišteno za prikupljanje osnovnih informacija o
bioraznolikosti i prisustvu/obilju vrsta od važnosti za očuvanje u području procjene. Područje je u
velikoj mjeri neistraženo u pogledu rasprostranjenosti beskičmenjaka, a dostupni podaci su oskudni ili
nedostaju. Konsultacije sa drugim stručnjacima su potvrdile da su postojeći podaci o bioraznolikosti
beskičmenjaka u tom području nedovoljni.
§ Potrebna su dodatna istraživanja, naročito za saproksilnog kornjaša i slatkovodne beskičmenjake.
2.4 Projektno područje od utjecaja

Projektno područje od utjecaja odgovara tampon zoni od 500 m sa svake strane autoceste i smatra se
dovoljnim za faunu beskičmenjaka.
Izuzetak su rijeke Buna i Bunica gdje se posebna pažnja treba posvetiti izbjegavanju mogućeg zagađenja i
odlaganju materijala nizvodno od gradilišta i gdje se područje utjecaja može znatno proširiti i obuhvatiti donji
tok rijeke Neretve, ako se mjere ublažavanja ne provedu.
6
Beskičmenjaci
3 REZULTATI
U ovom odjeljku su sažeti rezultati brzog istraživanja za vrste beskičmenjaka od važnosti za očuvanje i
identificirane ključne potencijalne osjetljive vrste i njihova staništa. Procjena se zasniva na terenskom
istraživanju ugroženih vrsta/staništa vrsta beskičmenjaka na odabranim lokalitetima.
Sažetak rezultata istraživanja prikazan je u tabeli 22 u nastavku. Sažeti su rezultati istraživanja u tabelarnom
formatu i data je kritička procjena podataka o vrstama od važnost za očuvanje i iz ranijih studija.
Korištene su sljedeće skraćenice:
IUCN – Međunarodna unija za očuvanje prirode
FBiH - Crvena lista Federacije Bosne i Hercegovine Crvena lista
§ CR – Kritično ugrožena
§ EN – Ugrožena
§ VU – Ranjiva
§ NT – Gotovo ugrožena
§ LC – Najmanje zabrinjavajuća
§ DD – Nedovoljno podataka
HD – Evropska Direktiva o staništima
§ II - Aneks II
§ IV - Aneks IV
Tabela 2: Rezultati terenskog istraživanja
Naziv vrste Naučni naziv Status Pogodno Zaključak istraživanja Lokacija Referenca
očuvanosti stanište u – je li vrsta (gdje?) na karte
području pronađena?
istraživanja?
Bjelonogi rak Austropotamobius IUCN EN, Da Pronađen u rijeci Rijeke Buna i Aneksi,
pallipes FBiH EN, HD Bunici Bunica, slika 1.
II Poznat i iz drugih pronađena u
studija za obje rijeke Bunici tokom
Ranija studija (Žujo istraživanja,
Zekić et al. 2013) je oko 100m
potvrdila prisustvo zapadno od
vrste u donjim i završetka
gornjim dijelovima tampon zone
rijeke Bune, kao i
donjim dijelovima
rijeke Bunice. Tačke
uzorkovanja se nisu
nalazile u području od
direktnog utjecaja
(gradilište + tampon
7
Beskičmenjaci
istraživanja?
zona).
Uskršnji Zerynthia FBiH NT, HD Da Nije pronađena tokom Pašnjaci i Aneksi,
leptir polyxena IV istraživanja, autor je livade sa slika 1.
pronašao ranije duž Aristolochia
rijeke Bunice u sp. u cijelom
tampon zoni istočno području
od autoceste
Đurđevdanski Zerynthia cerisyi FBiH VU Da Nije pronađena tokom Pašnjaci i Aneksi,
leptir istraživanja (potrebna livade sa slika 1.
su dodatna Aristolochia
istraživanja) sp. u cijelom
historijski poznata iz području
područja Blagaja bez
konkretne lokacije
(Crvena lista
Federacije Bosne i
Hercegovine)
Danja Euplagia HD II (*) Da Nije pronađena tokom Ivice šume Aneksi,
medonjica quadripunctaria istraživanja, autor je južno od slika 1.
pronašao ranije duž rijeke Bunice
rijeke Bunice istočno do tunela
od tampon zone, Kvanj,
kasno ljetna vrsta koja moguće i u
ne leti u vrijeme kad drugim
je provedeno područjima u
istraživanje. sličnim
staništima
Obični Lucanus cervus IUCN NT, Da Nije pronađena tokom Šumska Aneksi,
jelenak FBiH VU, istraživanja (potrebna staništa južno slika 1.
HD II su dodatna od rijeke
istraživanja) Bunice do
tunela Kvanj
Hrastova Cerambyx cerdo IUCN VU, Da Nije pronađena tokom Šumska Aneksi,
strizibuba HD II, IV istraživanja (potrebna staništa južno slika 1.
su dodatna od rijeke
istraživanja) Bunice do
tunela Kvanj
Kiseličin Lycaena dispar IUCN NT, Da Nije pronađena tokom Livade duž Aneksi,
vatreni HD II, IV istraživanja (potrebna rijeka Bune i slika 1.
plavac su dodatna Bunice
istraživanja)
Spomenuto za Blagaj
u okviru Natura 2000
bez određene lokacije
ili reference
Nije rasprostranjena u
južnoj Hercegovini
Ovsikov sivac Hipparchia FBiH VU Da Nije pronađena tokom Šumska Aneksi,
statilinus istraživanja, ljetna i staništa južno slika 1.
jesenja vrsta od rijeke
(potrebna su dodatna Bunice do
8
Beskičmenjaci
istraživanja?
istraživanja) tunela Kvanj
Historijski poznata iz
područja Blagaja bez
konkretne lokacije
(Sijarić, 1981)
Ephemera zettana FBiH DD Da Nije pronađena tokom Rijeka Buna Aneksi,
istraživanja (potrebna slika 1.
su dodatna
istraživanja)
Poznata iz rijeke Bune
(Crvena lista
Federacije Bosne i
Hercegovine)
Rhythrogena FBiH EN Da Nije pronađena tokom Rijeke Buna i Aneksi,
puthzi istraživanja (potrebna Bunica slika 1.
su dodatna
istraživanja)
Poznata iz donjeg toka
rijeke Neretve i njenih
pritoka (Crvena lista
Federacije Bosne i
Hercegovine)
Brachyptera tristis FBiH VU Da Nije pronađena tokom Rijeke Buna i Aneksi,
istraživanja (potrebna Bunica slika 1.
su dodatna
istraživanja)
Poznata iz Bune i
Bunice (Crvena lista
Federacije Bosne i
Hercegovine)
Glossosoma FBiH CR Da Nije pronađena tokom Rijeke Buna i Aneksi,
neretvanus istraživanja (potrebna Bunica slika 1.
su dodatna
istraživanja)
Poznata iz donjih
pritoka rijeke Neretve
(Crvena lista
Federacije Bosne i
Hercegovine)
Allolotricha FBiH CR Da Nije pronađena tokom Rijeka Buna Aneksi,
marinkovicae istraživanja (potrebna slika 1.
su dodatna
istraživanja)
Poznata iz Bune
(Crvena lista
Federacije Bosne i
Hercegovine)
Hydropsyche FBiH CR Da Nije pronađena tokom Rijeka Buna Aneksi,
smiljae istraživanja (potrebna slika 1.
su dodatna
istraživanja)
9
Beskičmenjaci
istraživanja?
Poznata iz Bune
(Crvena lista
Federacije Bosne i
Hercegovine)
Annitella FBiH VU Da Nije pronađena tokom Rijeka Buna Aneksi,
apfelbecki istraživanja (potrebna slika 1.
su dodatna
istraživanja)
Poznata iz Bune
(Crvena lista
Federacije Bosne i
Hercegovine)
Echinogammarus FBiH VU Da Nije pronađena tokom Rijeka Buna Aneksi,
thoni istraživanja (potrebna slika 1.
su dodatna
istraživanja)
Poznata iz Bune
(Crvena lista
Federacije Bosne i
Hercegovine)
Literatura:
§ Crvena lista divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva – Službene novine Federacije BiH br. 7/14
§ Sijarić, R. 1981: Fauna Rhopalocera (Lepidoptera) južne Hercegovine, Godišnjak biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, 34:
85-100.
§ Žujo Zekić, D., Abaza, A. & Pelo, A. 2013: Morphological and environmental characterization of population of white – clawed
crayfish – Austropotamobius pallipes (Lereboullet, 1858) in Buna river (Morfološka i ekološka karakterizacija populacije
bjelonogog raka – Austropotamobius pallipes (Lereboullet, 1858) u rijeci Buni). Natura Montenegrina, 12 (3-4): 863-874.

Ukupno, u projektnom području su prikupljeni podaci o prisustvu 14 vrsta od važnosti za očuvanje na
domaćem/međunarodnom nivou, od kojih je jedna pronađena tokom terenskog istraživanja
(Austropotamobius pallipes), a preostale dvije ranije su pronađene u blizini tampon zone (Zerynthia polyxena i
Euplagia quadripunctaria). Pored toga, pronađena su odgovarajuća staništa za još 2 vrste (Lucanus cervus i
Cerambyx cerdo) koje imaju određeni nivo domaće/međunarodne zaštite, ali pošto je terensko istraživanje bilo
vremenski ograničeno, ta staništa se nisu mogla detaljnije istražiti da bi se potvrdilo prisustvo vrsta. Ovaj broj
je vjerovatno veći, ali istraživanje obuhvatiti još godišnjih doba.
Među vrstama koje su pronađene ili odranije poznate u ovom području, Austropotamobius pallipes, Lucanus
cervus, Cerambyx cerdo, Lycaena dispar i Euplagia quadripunctaria su vrste iz Aneksa II Direktive o staništima.
Izgradnja autoceste je planirana na teritoriji jedne od predloženih lokacija Natura 2000 - lokaciji „Buna-
Bunica". Uz kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar), koji je već spomenut u dokumentima Natura 2000 za ovu
lokaciju, utvrđeno je prisustvo bjelonogog raka (Austropotamobius pallipes) u rijekama Buni i Bunici, a tokom
ove studije su pronađena potencijalna staništa za još nekoliko vrsta Natura 2000, uključujući obični jelenak
(Lucanus cervus), hrastovu strizibubu (Cerambyx cerdo) i danju medonjicu (Euplagia quadripunctaria).
10
Beskičmenjaci
To znači da su potrebna dalja istraživanja, kao i specijalne mjere i aktivnosti za očuvanje identificiranih vrsta
Natura 2000 i njihovih staništa.
Razmatrani su sljedeći mogući utjecaji na faunu beskičmenjaka u ovom području:
§ gubitak, devastacija i smanjenje broja staništa divljih vrsta, uključujući mogući gubitak podzemnih
staništa, uzrokovan uklanjanjem prirodne vegetacije i iskopavanjem trase, presjeka i tunela, i
odlaganjem viška iskopanog materijala u području planirane rute autoceste. Najvećem utjecaju bi bila
izložena riječna staništa i šumska staništa na južnom dijelu rute, kao najvrjednija staništa u
projektnom području,
§ iscjepkanost staništa duž rijeka i šumskih staništa na južnom dijelu rute,
§ utjecaj na vodenu faunu u vodotocima sa bjelonogim rakom i nekoliko kritično ugroženih endemskih
vrsta (tabela 1) zbog izgradnje mostova ili ispuštanja opasnih tvari i odlaganja građevinskog otpada,
§ gubitak staništa zbog krčenja šume, naročito za saproksilne vrste u šumskim staništima u južnom
dijelu projektnog područja,
§ utjecaj na staništa vrsta beskičmenjaka mreže Natura 2000, naročito na lokaciji iz mreže Natura 2000
(vlažne livade duž rijeka Bune i Bunice kao moguće stanište za kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar)
i riječno stanište za bjelonogog raka (Austropotamobius pallipes),
4.1.1 Osjetljive vrste

Bjelonogi rak (Austropotamobius pallipes), kao i druge rijetke i ugrožene vrste u zemlji koje su navedene u
tabeli 1 i koje naseljavaju rijeke Bunu i Bunicu spadaju u najosjetljivije vrste. Važno je da se očuvaju staništa
ovih vrsta i da se ublaže mogući negativni utjecaji na gradilištima ili nizvodnim dijelovima vodotoka, npr.
odlaganje supstrata, zagađenje vode ili druge vrste narušavanja stanja vode.
Ostala vrijedna staništa beskičmenjaka uključuju šume i kamenite pašnjake u južnom brdovitom dijelu
područja utjecaja (između rijeka Bune i Bunice, a naročito južno od Bunice do tunela Kvanj). Padine južno od
rijeke Bunice sa očuvanim šumskim staništima su posebno važne za saproksilne vrste , npr. saproksilnog
kornjaša Lucanus cervus ili Cerambyx cerdo, koje naseljavaju šire područje, ali to se nije moglo potvrditi tokom
ovog kratkog istraživanja u zoni utjecaja projekta.
4.2 Mjere za ublažavanje

§ Prije početka gradnje je potrebno odabrati lokacije za parking mjesta i za manevriranje mašina i
skladišta goriva tako da se izbjegne uništavanje najvrijednijih staništa (područja sa dobro razvijenom
drvnom vegetacijom, područja duž vodotoka, uključujući vlažne livade);
§ Pripremiti strategiju zaštite podzemnih staništa koju treba primijeniti ako se ona pronađu tokom
iskopavanja na lokacijama Kajgin Kičin i Hadžiajlića Kičin;
§ Na mjestima gdje se grade mostovi i tuneli, osigurati siguran prolazak životinja, a posebno treba
sačuvati suhe prolaze duž obje strane rijeka, ispod mostova (koji su iznad vode na mjestima sa
najvišim vodostajem da bi se omogućilo sigurno kretanje kopnenih vrsta);
§ Projektovati mostove i planirati radove na izgradnji tako da se izbjegne uništavanje riječnog korita,
teška mašinerija u riječnom koritu, ili promjena vodotoka, a naročito promjena vodostaja i isušivanje
rijeka;
11
Beskičmenjaci
§ Planirati revitalizaciju staništa nakon gradnje i sadnju autohtonih biljnih vrsta karakterističnih za to
područje (npr. hrastovi na padinama) i spriječiti rast i širenje invazivnih vrsta;
§ Tokom projektovanja je potrebno posvetiti pažnju odvodnjavanju u osjetljivim vodenim ekosistemima

(staništa endemskih i ugroženih vrsta insekata i ljuskara);
§ Pripremiti priručnik za građevinske radnike i drugo osoblje o važnim vrstama i staništima i njihovoj
identifikaciji, kao i smjernice za njihovo očuvanje i postupanje ako naiđu na takve vrste tokom radova.

§ Napraviti plan postupanja u slučaju izlijevanja opasnih supstanci, tj. Plan pripremljenosti i reagovanja
u vanrednim situacijama, kojim se određuje nivo pripremljenosti i aktivnosti u slučaju incidenta tokom
izgradnje i koji će se provesti u slučaju incidenata, da bi se zaštitila okolna vegetacija;
§ Ograničiti kretanje građevinskih mašina, mehanizacije i prijevoznih sredstava isključivo na područje

koje je odobreno glavnim projektom radi zaštite staništa. Očuvati vlažne livade i starije drveće i
izbjegavati uništavanje riječnog korita;
§ Pažljivo i adekvatno planirati gradnju privremenih pristupnih puteva, formiranje pozajmišta i deponija,
izbjegavanjem područja s gustom vegetacijom, npr. šume ili područja s relativno bogatom
vegetacijom, vlažne livade i sve vrste slatkovodnih staništa koja su posebno vrijedna u ovom području;
§ Izbjegavati sječu starijeg drveća i ostaviti mrtvo drveće u staništima koliko je moguće, jer je ono
vrijedno mnogim vrstama, naročito saproksilnim;
§ Uklanjanje drveća duž riječnih obala mora se izbjegavati da bi se očuvao hidrološki režim, raznolikost
staništa hidrobionta, temperatura vode i sprječavanje erozije obala;
§ Osigurati biospeleološko praćenje tokom iskopavanja na lokacijama Kajgin Kičin i Hadžiajlića Kičin. Ako
se naiđe na podzemne strukture, radovi se obavezno moraju obustaviti sve dok bio-speleolog ne
utvrdi trenutno stanje lokacije i odredi vrijednost i potrebne mjere zaštite podzemne faune;
§ Izbjegavati uništavanje staništa vrsta od važnosti za očuvanje na domaćem i međunarodnom nivou,

vlažnih livada i pašnjaka duž rijeka Bune i Bunice kao važnih staništa vrsta Z. cerisy, Z. polyxaena i L.
dispar;
§ Izbjegavati sječu starijeg drveća i uklanjanje mrtvog drveća iz staništa, naročito hrastovog, jer je ono
važno za saproksilne vrste, uključujući saproksilne kornjaše obuhvaćene mrežom Natura 2000:
Lucanus cervus ili Cerambyx cerdo koje se javljaju u širem području.

§ Izbjegavati korištenje soli za otapanje i drugih kemikalija i njihovo ispuštanje u rijeke koliko je moguće
4.3 Mjere za praćenje

Najmanje jednom prije početka radova (po mogućnosti u maju, do jula) je potrebno provesti dodatne studije
da bi se odredile populacije identificiranih vrsta od važnosti za očuvanje ili njihova staništa, jer postojeći podaci
i brza procjena nisu dovoljni. Rad se treba fokusirati na južnu dionicu projektnog područja (rijeke Buna i
Bunica, šume između rijeka i južno od Bune do Kvanja).

Kontinuiran biospeleološki nadzor tokom iskopavanja na lokacijama Kajgin Kičin i Hadžiajlića Kičin.
12
Beskičmenjaci
Sezonsko (npr. svaka četiri mjeseca) praćenje životinjskih zajednica i staništa ugroženih vrsta (naročito vrste
Natura 2000) da bi se odredio mogući negativni utjecaj na njihove populacije.

Dvaput godišnje tokom prve tri godine, sprovesti istraživanja zajednica zoobentosa i ugroženih vrsta (naročito
Natura 2000 vrsta) s ciljem utvrđivanja potencijalnih negativnih utjecaja na njihove populacije.
4.3.4 Zaključci
Opći zaključci su:
§ Autocesta se ne nalazi u formalno zaštićenom području;
§ Autocesta se nalazi na predloženoj lokaciji Natura 2000 koja je važna ili potencijalno važna za nekoliko
vrsta beskičmenjaka iz mreže Natura 2000: kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar), bjelonogi rak
(Austropotamobius pallipes) i danja medonjica (Euplagia quadripunctaria). Bjelonogi rak je pronađen
tokom ove studije, kiseličin vatreni plavac je uključen u bazu podataka Natura 2000 za to područje, a
danja medonjica je poznata iz ranijeg istraživanja u granicama lokacije Natura 2000. Potencijalna
staništa običnog jelenka (Lucanus cervus) i hrastove strizibube (Cerambyx cerdo) također su ranije
nađena u ovom području, ali njihovo prisustvo nije potvrđeno tokom ovog istraživanja;
§ Podaci o bioraznolikosti područja, a posebno bioraznolikosti beskičmenjaka oskudni su i za većinu

grupa/područja i ne postoje;
§ Ukupno, u širem području utjecaja projekta prikupljeni su podaci o prisustvu 16 vrsta (ili njihovih
staništa) od važnosti za očuvanje na domaćem/međunarodnom nivou. Najveća raznolikost vrsta od
važnosti za očuvanje je u slatkoj vodi i šumskim staništima u južnom segmentu projektnog područja i
uključuje rijeke Bunu i Bunicu i brdo između rijeka i južnog dijela rijeke Bunice do Tunela Kvanj.
Moguće je da bi ovaj broj vjerovatno bio veći da je istraživanje duže trajalo i obuhvatilo još godišnjih
doba.
§ Prikupljeni podaci pokazuju visoku vrijednost područja obuhvaćenog studijom. Procjenjuje se da je

raznolikost beskičmenjaka visoka i treba je dodatno istražiti tokom monitoringa prije gradnje, a
posebno saproksilnu i slatkovodnu faunu. Potrebno je dalje istraživanje da bi se bolje upoznala
rasprostranjenost ugroženih/zaštićenih vrsta u ovom području;
§ Rijeke Buna i Bunica i južni dio projektnog područja autoceste su resursi od iznimne prirodne
vrijednosti i potrebno je primijeniti sve dobre međunarodne prakse da bi se smanjio negativan utjecaj
na prirodu tokom projektovanja, gradnje i faze korištenja autoceste.
13
Beskičmenjaci
5 ANEKSI
5.1 Karte
Slika 1: Rasprostranjenost lokacija istraživanja duž rute autoceste od Aerodroma Mostar do ulaza u Tunel Kvanj blizu
Hodbine
14
Beskičmenjaci
5.2 Fotografije
Slika 2: Pogled na rijeku Bunicu sa dobro razvijenom i očuvanom šumom na njenoj lijevoj obali (područje u tampon zoni
blizu planirane rute autoceste) (Lokacija 10)
Slika 3: Vlažna livada i vodena/obalna vegetacija duž rijeke Bunice (Lokacija 5)
Slika 4: Žbunasta vegetacija blizu Gnojnica (Lolacija 1)
15
Beskičmenjaci
Slika 5: Odlaganje otpada blizu Gnojnica (Lokacija 1)
16
(tranša II)

PRILOG C-1: RIBE (OSTEICHTHYES)
Juli, 2020.
Ribe (Osteichthyes)
Sadržaj
1 UVOD ..................................................................................................................................................... 3
1.1 Osnovni podaci o projektu ............................................................................................................................. 3
1.2 Lokacije........................................................................................................................................................... 3
1.3 Svrha i ciljevi izvještaja ................................................................................................................................... 3
2 METODOLOGIJA ..................................................................................................................................... 4
2.1 Osnovni podaci o istraživanju......................................................................................................................... 4
2.2 Metodologija .................................................................................................................................................. 4
2.4 Projektno područje utjecaja ........................................................................................................................... 5
3 REZULTATI .............................................................................................................................................. 5
4 DISKUSIJA I PREPORUKE ......................................................................................................................... 8
4.1 Sažetak glavnih nalaza.................................................................................................................................... 8
4.1.1 Osjetljive vrste ...................................................................................................................................... 8
4.1.2 Vrste riba na potencijalnom području Natura 2000 Buna-Bunica ........................................................ 9
4.1.3 Ekološke skupine – skupine riba ........................................................................................................... 9
4.2 Mjere ublažavanja ........................................................................................................................................ 12
4.3 Mjere za praćenje......................................................................................................................................... 12
2
Ribe (Osteichthyes)
1 UVOD
1.1 Osnovni podaci o projektu
terenskih istraživanja i analizom dokumentacije. Provedena su sljedeća terenska istraživanja koja će biti

U ovom izvještaju se navode rezultati analize literaturnih podataka o ribama (Osteichthyes).
1.2 Lokacije

3
Ribe (Osteichthyes)
2 METODOLOGIJA

Uredsko istraživanje ovog planiranog područja projekta proveo je univerzitetski profesor i specijalist za
bioraznolikost Samir Đug, koji je voditelj Centra za ihtiologiju i ribarstvo (CIR). Njegovo istraživanje obuhvata
niz studija koje uključuju riblju populaciju i zajednice, konzervacijsku biologiju, vodena staništa i biološke
procese koji se odvijaju u složenim vodenim ekosistemima. Intenzivnim terenskim i laboratorijskim
istraživanjima i tehničkim znanjima njegovo istraživanje pruža potrebne informacije i savjete od presudne
važnosti za zaštitu, očuvanje i upravljanje vodenim resursima Bosne i Hercegovine.
2.2 Metodologija
Uredsko istraživanje je provedeno kako bi se analizirala relevantna literatura (npr. prethodne i procjene,
studije i izvještaji koji su u toku), a razmatrana je u pogledu prisutnosti vrsta ihtiofaune od značaja za zaštitu u
projektnom području, kao i ekološke uvjete projektnog područja i područje utjecaja.
Za identifikaciju nacionalno zaštićenih/ugroženih vrsta na istraživanom području, upotrijebljena je Crvena lista

zaštićenih divljih vrsta i podvrsta biljaka, gljiva i životinja u Federaciji BiH (Crvena lista divljih vrsta i podvrsta
biljaka, životinja i gljiva – Službene novine FBiH, br. 7/14).
Popis vrsta od međunarodnog značaja za očuvanje navedenih u ovom izvještaju zasniva se na sljedećim
dokumentima:
§ Crivelli, A. J. (1996) The freshwater fish endemic to the northern Mediterranean region. An action
plan for their conservation. Tour du Valat Publication, 171 p.
§ Kosorić, D. (1989): Endemske vrste riba i njihova zaštita u slivu Neretve. U: Savjetovanje o ribarstvu na
hidroakumulacijama: zbornik radova, Mostar.
§ Kosorić, D., Vuković, T. (1971): O mriješćenju glavatice (Salmo marmoratus Cuv.) (Pisces, Salmonidae)
u slivu Neretve. God. Biol. inst. Univ. (Sarajevo), 24 : 111-115.
§ Mrakovčić, M., Brigić, A., Mišetić, S., Marčić, Z., Ćaleta, M. (2007) Endemska ihtiofauna sliva rijeke
Neretve i njenih pritoka i stanje ugroženosti prema IUCN – u. Ugrožene i endemske vrste riba u
slivovima rijeka Neretve, Trebišnjice i Morače: zbornik radova znanstveno-stručnog skupa. Skaramuca,
B., Dulčić J. (ur.). Dubrovnik: Sveuciliste u Dubrovniku; EastWest Institute. 43-46.
§ Muhamedahić, S., Gjoen, H. H., Vegara, M. (2008) Salmonids of the Neretva river basin. EIFAC FAO
Fisheries and Aquaculture Report No. 871. European Inland Fisheries Advisory Commission (EIFAC):
224–233.
§ Snoj A., Sušnik S., Glamuzina B., Bogut, I. (2007) Genetička istraživanja salmonida donje Neretve.
Zbornik radova znanstveno - stručnog skupa "Ugrožene i endemske vrste riba u slivovima rijeka
Neretve, Trebišnjice i Morače". Skaramuca, B., Dulčić, J. (ur.). Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku;
EastWest Institute, 115-117.
§ Sofradžija, A. (2009) Slatkovodne ribe Bosne i Hercegovine. Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca,
Sarajevo. [In Bosnian]. 353 p.
4
Ribe (Osteichthyes)
§ Stambuk, N., Smolčić, V., Tomić, T. (1976): Neki ekološki aspekti voda donjeg sliva Neretve. U: II
simpozijum "Epidemiološki problemi i zaštita čovjekove sredine": zbornik radova, Pula, 85-89..
§ Taler, Z. (1945): Mladica-glavatica i neretvanska glavatica. Priroda, Zagreb. (Huchen and marble trout.
Priroda, Zagreb).
§ Taler, Z. (1953): Rasprostranjenje i popis slatkovodnih riba Jugoslavije. Glasnik prir. muz. srpske
zemlje, Beograd. Vuković, T. (1963): Ribe Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo.
§ Vuković T., Ivanović, B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej BiH, Sarajevo, Posebno
izdanje.
§ Vuković, T., & Sofradžija, A. (1987) Endemična ihtiofauna Bosne i Hercegovine i problem njene zaštite.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja knjiga LXXXIII – Odjeljenje
prirodnih i matematičkih nauka, Knjiga 14, Sarajevo.

Tokom uredskog istraživanja korištena je raspoloživa literatura, međutim u skorije vrijeme u predviđenom
području nije provedeno istraživanje.
2.4 Projektno područje utjecaja

Imajući u vidu da autocesta prelazi rijeke Bunu i Bunicu preko dva planirana mosta, projektno područje
utjecaja i potencijalni utjecaji na ihtiofaunu mogu se proširiti nizvodno od obje rijeke čak i do rijeke Neretve,
ako se ne budu provele mjere ublažavanja. Posebnu pažnju treba posvetiti izbjegavanju potencijalnog
onečišćenja (npr. izlijevanja opasnih tvari), izbjegavanju narušavanja korita rijeke i odlaganja materijala
nizvodno od gradilišta, kao i održavanju istih uvjeta fizičko-hemijskih parametara vodotoka.
3 REZULTATI
Sliv rijeke Neretve odlikuje se vrlo velikim brojem endemskih vrsta ribe. Ihtiofauna ove rijeke je vrlo raznolika, s
velikim brojem autohtonih i endemskih vrsta. Mnogobrojne vrste riba koje obitavaju na ovom području imaju
vrlo usko i ograničeno područje rasprostranjenosti, pa su zbog toga na IUCN-ovoj crvenoj listi svrstane u
ugrožene. S obzirom na izuzetno bogatu riblju faunu, sliv rijeke Neretve, zajedno s još četiri područja u slivu
Sredozemnog mora, predstavljaju centre endemizma u Sredozemlju i Evropi. Ove centre endemizma odlikuje
najveći broj ugroženih slatkovodnih riba.
Ribe su vrlo osjetljive na promjene u svojim vodenim staništima. Iz tih razloga, struktura i sastav ribljih
populacija već se dugo koriste kao pokazatelj kvalitete vode. Istraživanje raznolikosti ihtiofaune jedan je od
neophodnih preduvjeta za njeno očuvanje i upravljanje. Primarni je cilj ihtioloških istraživanja prikupljanje
pouzdanih podataka o strukturi, sastavu i raspodjeli ribljih populacija u istraživanom području. Rezultati
ihtiološke analize ukazuju na stanje ribljih populacija i pomažu pri utvrđivanju trenutnog stanja određenih
populacija (opadajući, povećavajući, u stagnaciji). Stoga ova istraživanja imaju važan aplikativni značaj. Glavni
cilj uredskog istraživanja ihtiologije bio je uvid u strukturu ribljih populacija, rasprostranjenost ribljih populacija
duž uzdužnog profila vodotoka Neretve, Bune i Bunice na području dionica autoceste 5c dionica Mostar jug -
tunel Kvanj.
Rezultati sveobuhvatnog istraživanja literature koje je obuhvatilo sve relevantne i pouzdane izvore podataka
pokazuju da na istraživanom području živi 21 vrsta riba iz devet porodica: Cyprusinidae (9), Salmonidae (5),
Cottidae (1), Anguillidae (1), Gasterosteidae (1), Centrarchidae (1), Clupeidae (1), Poeciliidae (1) i Mugilidae (1).
Tabela 1 u sljedećem dijelu pokazuje rezultate uredskog istraživanja u obliku tabele te vrši procjenu vrsta iz
prethodnih studija. Sljedeće skraćenice korištene su u tabeli 1:
IUCN – Međunarodna unija za ošuvanje prirode i prirodnih resursa
5
Ribe (Osteichthyes)
FBiH CL – Crvena lista Federacije Bosne i Hercegovine
§ CR – kritično ugrožena
§ EN - ugrožena
§ VU – ranjiva
§ NT – gotovo ugrožena
§ LC – najmanje zabrinjavajuća
§ NE – nije procjenjivana
HD – Direktiva o staništima Evropske unije
§ II – Aneks II
§ IV – Aneks IV
Tabela 1: Rezultati uredskog istraživanja
Vrsta, naziv Naučni naziv Zaštićeni status Prikladno Nalazi istraživanja Izvor informacija
na stanište u –da li je vrsta
engleskom području pronađena?
uredskog
istraživanja?
Neretvanska Salmo IUCN LC, FBiH CR, HD Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u
glavatica marmoratus II Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Bunica Metodologija.
Mekousna Salmothymus IUCN EN, FBiH CR Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u
pastrmka, obtusirostris Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Jadranska oxyrhinchus Bunica Metodologija.
pastrmka
Potočna Salmo trutta IUCN LC, FBiH LC Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u
pastrmka Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Kalifornijska Oncorhynchus IUCN NE, FBiH LC Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u
pastrmka mykiss Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Lipljen Thymallus IUCN LC, FBiH LC Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u
thymallus Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Šaran Cyprinus IUCN NE, FBiH LC Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u
carpio Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Klen Squalius IUCN LC, FBiH LC Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u
cephalus Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Svalić Squalius IUCN VU, FBiH VU Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u
6
Ribe (Osteichthyes)
uredskog
istraživanja?
svallize Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Pijor Phoxinus IUCN LC, FBiH LC Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u
phoxinus Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Karas Carassius IUCN NE, FBiH LC Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u
gibelio Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Gaovčica Rhodeus IUCN LC, HD II Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u

sericeus Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
amarus Bunica Metodologija.
Uklija Alburnus IUCN LC, FBiH LC Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u
alburnus Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Žutalja Samarutilus IUCN NT Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u

rubilio Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Podustva Chondrostoma IUCN VU, FBiH EN Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u
knerii Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Cottus gobio IUCN LC, FBiH LC, HD Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u
II Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Peš
Anguilla IUCN CR, FBiH CR Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u

Evropska anguilla Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
jegulja Bunica Metodologija.
Gasterosteus IUCN LC, FBiH EN Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u

aculeatus Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Koljuška
Lepomis IUCN LC Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u

gibbosus Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Sunčanica
Alosa fallax IUCN LC Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u

nilotica Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Čepa
Gambusia IUCN LC Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u

affinis Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Gambuzija
7
Ribe (Osteichthyes)
uredskog
istraživanja?
Mugil IUCN LC, FBiH LC Da Da, u rijekama Izvor informacija dat je u
cephalus Neretva, Buna i Poglavlju 2.2
Cipula

Međunarodna unija za zaštitu prirode - IUCN razvila je grupu od pet kvantitativnih kriterija koji su korišteni za
procjenu statusa zaštite datih vrsta. Pri procjeni statusa zaštite uzimaju se u obzir sljedeći kriteriji: 1. Veličina
populacije, 2. Stopa smanjenja brojnosti, 3. Veličina područja rasprostranjenosti, 4. Stepen rasprostranjenosti i
5. Stepen segmentacije populacije.
Na osnovu člana 108. stav 2. Zakona o zaštiti prirode (Službene novine FBiH, br. 66/13), Federalno ministarstvo
okoliša i turizma definiralo je posebnim dokumentom Crvenu listu divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i
gljiva u Federaciji BiH. Ovaj je akt donesen u januaru 2014.godine. Rezultati analiza pokazuju prisutnost vrsta
upisanih na Crvenu listu FBiH, kako je prikazano u tabeli 1 i tabeli 2. Najveći broj pripada kategoriji LC,
međutim 3 vrste su klasificirane kao kritično ugrožene (CR), 2 kao ugrožene (EN) i 1 ranjiva (VU) vrsta.
U pogledu IUCN Crvene liste, jedna vrsta je klasificirana kao CR, 1 je klasifikovana kao EN, 2 vrste su
klasificirane kao VU i 1 vrsta je klasifikovana kao NT. S obzirom da je status očuvanja u skladu sa Direktivom o
staništu, 3 vrste su navedene u Aneksu II: Salmo marmoratus – neretvanska glavatica, Rhodeus sericeus
amarus – gaovčica i Cottus gobio – peš.
Tabela 2: Vrste riba u kategorijama IUCN Crvene liste
IUCN kategoija IUCN CL FBiH CL

Kritično 1 vrsta: 3 vrste:
ugrožena (CR) § Anguilla anguilla – jegulja § Anguilla anguilla – jegulja
§ Salmo marmoratus – neretvanska glavatica
§ Salmothymus obtusirostris oxyrhinchus –
mekousna pastrmka
Ugrožena (EN) 1 species: 2 species:
§ Salmothymus obtusirostris oxyrhinchus – § Chondrostoma knerii - podustva
mekousna pastrmka, Jadranska pastrmka § Gasterosteus aculeatus –koljuška
Osjetljiva (VU) 2 species: 1 species:
§ Squalius svallize - svalić § Squalius svallize - svalić
§ Chondrostoma knerii - podustva
Gotovo 1 species: -
ugrožena (NT) § Samarutilus rubilio - žutalja
Najmanje 13 10
zabrinjavajuća
(LC)
8
Ribe (Osteichthyes)
4.1.2 Vrste riba na potencijalnom području Natura 2000 Buna-Bunica

Vlada FBiH usvojila je Uredbu o programu Natura 2000 - Zaštićena područja u Evropi (Službene novine FBiH, br.
41/11), u cilju formiranja ekološke mreže zaštićenih prirodnih tipova staništa i vrsta na području Federacije BiH
i uključivanja određenih područja u međunarodnu ekološku mrežu zaštićenih prirodnih tipova staništa i vrsta.
Ova uredba sadržava ciljeve očuvanja područja Nature 2000 i neophodne mjere zaštite za očuvanje ili
dostizanje povoljnog stanja populacija divljih biljnih i životinjskih vrsta u prirodi, njihovih staništa i tipova
staništa.
Ovom uredbom prenosi se dio Direktive o staništima EU (Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. maja 1992. o
očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore) s njenim prilozima i dio Direktive o pticama (Direktiva
2009/147 / EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 30. novembra 2009.) o očuvanju divljih ptica s njenim
prilozima. Potencijalno područje Natura 2000 Buna - Bunica (BA 8200008) nalazi se u istraživanom području s
površinom od 7,95 km2. Na osnovu nalaza prikupljenih tokom ove inicijative, u rijekama Buna, Bunica i
Neretva prisutne su važne vrste riba: Salmo marmoratus (glavatica), Salmothymus obtusirostris oxyrhinchus
(mekousna pastrmka, jadranska pastrmka) i Squalius svallize (svalić).
Zakon o zaštiti prirode FBiH (Službene novine FBiH, br. 66/13) prepoznaje područja Natura 2000 i propisuje da
se određena područja mogu odrediti da kroz evropski program Natura 2000 budu uključena u međunarodnu
ekološku mrežu, očuvanje prirodnih staništa i staništa vrsta uredbom Vlade FBiH.
S obzirom na činjenicu da BiH nije dio EU, a područja Natura 2000 još uvijek nisu obavezna za zaštitu. U skladu
s članom 58. Zakona o zaštiti prirode, Vlada FBiH uspostavit će zasebno zaštićeno područje ekološke mreže pod
nazivom Natura 2000, ali zasad nijedno područje u FBiH nije zvanično proglašeno takvim područjem. Nije
usvojen plan upravljanja za potencijalno područje Natura 2000 Buna-Bunica. U FBiH nisu usvojeni ni
podzakonski propisi za Natura 2000.
4.1.3 Ekološke skupine – skupine riba

Pojam skupina označava vrste koje imaju sličnu ulogu u zajednici. Grupiranje riba u ekološke skupine značajno
je poboljšalo naše razumijevanje potencijalnog ljudskog utjecaja na ribe i njihove zajednice. U stvari, ove
skupine predstavljaju solidnu osnovu za biološku procjenu zasnovanu na živim zajednicama. Provedene su
sveobuhvatne analize sklonosti ribljih zajednica prema toleranciji, staništima, razmnožavanju, ishrani i
migracijama kako bi se procijenili potencijalni negativni utjecaji izgradnje autoceste na riblje zajednice (tabela
3).
Tabela 3: Ekološke skupine – skupine riba
Tolerantn
Stanište Razmnožavanje Ishrana Migracije
a
Vrste
To Ben Rhe Lit In Omn L Po
NT Phyt
l t o h s i M t
Phoxinus phoxinus (Linnaeus, 1758) X X
Cyprinus carpio Linnaeus, 1758 X X X X
Cottus gobio Linnaeus, 1758 X X X X X
Salmo trutta m. fario Linnaeus, 1758 X X X X
Salmo marmoratus Cuvier, 1829 - - - - - - - - - -
Salmothymus obtusirostris oxyrhnychus (Heckel,
- - - - - - - - - -
1851)
Oncorhynchus mykiss (Walbaum, 1792) X X X
Rutilus rubilio (Bonaparte, 1837) - - - - - - - - -
Lepomis gibbosus (Linnaeus, 1758) X X
Alburnus alburnus (Linnaeus, 1758) X X
Squalius svallize Heckel et Kner, 1852 X
9
Ribe (Osteichthyes)
Tolerantn
Stanište Razmnožavanje Ishrana Migracije
a
Vrste
To Ben Rhe Lit In Omn L Po
NT Phyt
l t o h s i M t
Squalius cephalus albus (Linnaeus, 1758) X X X X
Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758) X X X
Alosa fallax nilotica (Geoffroy Saint-Hilaire, 1809) X X
Chondrostoma knerii Heckel, 1843 - - - - - - - - - -
Gasterosteus aculeatus Linnaeus, 1758 X X
Rhodeus sericeus amarus (Bloch, 1782) X
Gambusia affinis (Baird & Girard, 1853) X
Thymallus thymallus (Linnaeus 1758) X X X X
Mugil cephalus Linnaeus 1758 X
Carassius gibelio (Bloch, 1782) X X X X
Legenda: NT – netolerantna; Tol – tolerantna; Bent – bentična; Rheo – reofilna; Lito – litofilna; Phyto – fitofilna; Ins –insektojedi; Omni -
svaštojedi; LM – duge migracije; Pot –potamodromne
Slika 1: Ekološke skupine – skupine riba
Određene vrste riba i ribljih zajednice zavise od ekoloških karakteristika njihovih vodenih staništa koja
podržavaju njihove biološke funkcije.
Sposobnost tolerancije
Procjena nivoa tolerancije vrsta na ljudski pritisak povezan s fizičko-hemijskom degradacijom vode često se
koristi u ekološkim procjenama. Netolerantne vrste bit će prisutne u pogodnim uvjetima, ali odsutne u slučaju
narušavanja kada će dominirati/opstati tolerantne vrste.
Netolerantne vrste na istraživanom području su: peš - Cottus gobio; potočna pastrmka - Salmo trutta m. fario;
gaovčica - Rhodeus sericeus amarus, i lipljen - Thymallus thymallus. U grupu tolerantnih vrsta spada 33% svih
vrsta riba u istraživanom području. Te vrste su: šaran - Cyprusinus carpio; sunčanica - Lepomis gibbosus; uklija-
Alburnus alburnus; jegulja - Anguilla anguilla; koljuška - Gasterosteus aculeatus; gambuzija - Gambusia affinis i
karas - Carassius gibelio.
10
Ribe (Osteichthyes)
Stanišne skupine
Svaka vrsta ribe ima optimalne uvjete staništa, što rezultira promjenama u strukturi duž uzdužnog profila
vodotoka. Veličina, vitalnost i rasprostranjenost vrsta zavise od količine i kvalitete njihovih staništa. Prema
staništu ribe se mogu podijeliti na:
§ reofilne (sve životne faze su u tekućim vodama),

§ euritopske (sve životne faze mogu biti u tekućim ili stajaćim vodama), i
§ limnofilne (sve životne faze u stajaćim vodama).
Rezultati analiza pokazuju da u istraživanom području žive reofilne vrste, s obzirom na tip staništa: pijor -
Phoxinus phoxinus; peš - Cottus gobio; potočna pastrmka - Salmo trutta m. fario; kalifornijska pastrmka -
Oncorhynchus mykiss; klen - Squalius cephalus albus; čepa - Alosa fallax nilotica, i lipljen - Thymallus thymallus
Trofične skupine
Vrste riba na istraživanom području koje se pretežno hrane insektima: peš - Cottus gobio; potočna pastrmka -
Salmo trutta m. fario; sunčica - Lepomis gibbosus; svalić - Leuciscus svallize, i lipljen - Thymallus thymallus.
Svaštojedi su: šaran - Cyprinus carpio; uklija - Alburnus alburnus; klen - Squalius cephalus albus; koljuška -
Gasterosteus aculeatus, i karas - Carassius gibelio.
Reproduktivne skupine
Riblje vrste ispoljavaju različite oblike razmnožavanja. Reproduktivne skupine se koriste za procjenu promjena
u strukturi ribljih zajednica, što je povezano s promjenama dostupnosti različitih tipova staništa. Litofilne
skupine (polažu jaja na kamen ili šljunak) i fitofilne vrste (polažu jaja na biljkama) koriste se kao mjera
reproduktivne strukture ribljih zajednica, jer se raspoloživost i prikladnost određenih ekoloških niša ili
supstrata za mrijest smanjuje sa stepenom razgradnje. To bi moglo imati značajan indirektan utjecaj na
razmnožavanje vrsta koje imaju posebne zahtjeve za mriješćenje. Stoga gubitak ili kompresija šljunka rezultira
smanjenjem litofilnih vrsta u zajednici. Litofilne vrste u ovom području su: pijor - Phoxinus phoxinus; peš -
Cottus gobio; potočna pastrmka - Salmo trutta m. fario; kalifornijska pastrmka - Oncorhynchus mykiss; klen -
Squalius cephalus albus, i lipljen - Thymallus thymallus. Fitofilne vrste su: šaran - Cyprinus carpio, i karas -
Carassius gibelio.
Životne strategije: migratorne skupine

Ekološke migratorne skupine važne su s obzirom da odsutnost migratornih vrsta s lokacija na kojima su živjele,
ukazuje na usko grlo u jednoj ili u svim fazama njihovog životnog ciklusa, vjerojatno uzrokovano promjenama u
okolišu ili prisutnošću prepreka na migracijskim rutama. Migratorne vrste bi, dakle, mogle poslužiti za procjenu
uzdužne i bočne povezanosti u riječnom sistemu koja je nužna za normalno funkcioniranje ribljih zajednica.
Migratorno ponašanje ribljih vrsta u vodotocima moglo bi se podijeliti u dvije glavne vrste: potamodromno (u
riječnom sistemu kontinentalnih voda) i dijadromno (u slatkoj i slanoj vodi). Rezultati procjene govore da u
istraživanom području žive dvije potamodromne vrste: mekousna pastrmka - Oncorhynchus mykiss i klen -
Squalius cephalus. Mogu se zapaziti varijacije u brojnosti njihovih populacija mogu u zavisnosti od sezone,
budući da bi u sezoni mriještenja ove vrste mogle migrirati prema ušćima pritoka i u same pritoke.
Ekološke skupine i metrika

Rezultati analiza ekoloških skupina pokazali su da u istraživanom području dominantnu ulogu igraju tolerantne
vrste (33,33%), koje su manje osjetljive na fizičku i hemijsku degradaciju vode, za razliku od netolerantnih
vrsta, koje zahtijevaju veću opskrbu kisikom i sklonost reofilnim uvjetima. Značajan dio (33,33%) svih
zabilježenih vrsta provodi sve životne faze u tekućim vodama (reofilne vrste). Uzimajući u obzir prehrambene
navike, ovdje dominantnu ulogu igraju vrste koje se hrane insektima (23,81%) i svaštojedne vrste (23,81%).
Značajan dio ribljih vrsta (14,29%) pripada vrsti riba koje imaju duge migracije.
11
Ribe (Osteichthyes)

Životni ciklusi velikog broja vodenih organizama prilagođavaju se periodima visokih voda i malom protoku
vode, što označava novu fazu u njihovom životnom ciklusu. Iz tih razloga, čak i male fluktuacije u količini i
period određene brzine protoka mogu imati značajan utjecaj ne samo na vodene organizme, već i na
organizme koji žive u obalnom pojasu, što kao posljedicu ima narušavanje strukture i funkcije hranidbenih
mreža. Stoga je potrebno osigurati održivu dugoročnu zaštitu prirodnih vodenih staništa i odgovarajuću zaštitu
vodenih staništa.
Zakon o slatkovodnom ribarstvu FBiH (Službene novine FBiH, br. 64/04) u članu 35. propisuje:
„Fizičke i pravne osobe koje provode određene djelatnosti na vodotocima i akumulacijama i dovedu do pomora
ribe, a za koju se utvrdi da su je prouzrokovali, moraju korisniku ribolovnog područja nadoknaditi štetu.
Izgradnja ili rekonstrukcija brane, vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi može se
obavljati pod uvjetima da se osigura nesmetano razmnožavanje ribe, zaštita ribljeg fonda i migracija ribe.
Ukoliko se ne osigura slobodna migracija ribe, investitor, odnosno drugi korisnik brane, vodoprivrednog ili
drugog objekta ili postrojenja, dužan je nadoknaditi pričinjenu štetu korisniku ribolovnog područja saglasno
odštetnom cjeniku u ribarstvu i donijeti program revitaliziranja životnih zajednica i dovesti ih u odgovarajuće
stanje, uz osiguranje kontinuiranog poribljavanja radi održavanja prirodne reprodukcije. Korisnici dovodnih,
turbinskih i drugih kanala dužni su ugraditi i održavati uređaje za sprječavanje ulaza ribe u te kanale. U
kantonalnom ministarstvu vodi se registar stvarnih i potencijalnih zagađivača ribolovnih voda sa tačnim
podacima o vrsti štetne materije koja dospijeva u ribolovne vode.“

Sažetak uredskog istraživanja potencijalnih utjecaja na riblje zajednice i mjere ublažavanja prikazani su u tabeli
4 u nastavku.
Tabela 4: Popis potencijalnih utjecaja na riblje zajednice i mjere ublažavanja
Potencijalni utjecaji Čak i vrlo male promjene u količini i periodu protoka vode mogu imati utjecaja na vodene organizme
i vrste koje žive u obalnom pojasu, što bi moglo dovesti do narušavanja strukture i funkcije
hranidbenih mreža. Degradacija staništa, posebno na mjestima mriještenja, mogla bi imati značajan
negativan utjecaj na strukturu i dinamiku ribljih zajednica.
Aktivnosti/mjere Praćenje i upravljanje procesom taloženja i erozije, te redovno kontrolisanje temperature vode i
nivoa kisika.
Osigurati ekološki prihvatljiv protok koji će osigurati opstanak i povoljne ekološke uvjete za
određene vodene vrste.
Uklanjanje prirodne vegetacije u priobalju bit će svedeno na minimum, a u narušenim područjima
ponovno će se zasaditi autohtone biljne vrste.
Poribljavanje autohtonim vrstama riba.
Pokazatelji Dobro očuvane i stabilne riblje zajednice.
uspjeha/praćenje Očuvana staništa ribe i mjesta za mriješćenje.
12
(tranša II)

PRILOG C-2: Herpetofauna (vodozemci i gmizavci)
Juli, 2020.
Herpetofauna (vodozemci i gmizavci)
Sadržaj
1 UVOD ........................................................................................................................................ 3
1.1 Osnovni podaci o Projektu ........................................................................................................................ 3
1.2 Lokacije .................................................................................................................................................... 3
1.3 Svrha i ciljevi izvještaja ............................................................................................................................. 3
2 METODOLOGIJA ......................................................................................................................... 4
2.1 Osnovni podaci o istraživanju .................................................................................................................. 4
2.2 Metodologija............................................................................................................................................ 4
2.3 Pretpostavke i ograničenja ....................................................................................................................... 5
2.4 Projektno područje od utjecaja ................................................................................................................. 5
3 REZULTATI ................................................................................................................................. 5
4 DISKUSIJA I PREPORUKE .............................................................................................................. 7
4.1 Sažetak glavnih nalaza ...............................................................................................................................7
4.1.1 Osjetljive vrste .................................................................................................................................7
4.2 Mjere za ublažavanje ................................................................................................................................ 8
4.2.1 Faza predizgradnje .......................................................................................................................... 8
4.2.2 Faza izgradnje ................................................................................................................................. 8
4.2.3 Operativna faza ............................................................................................................................... 8
4.3 Mjere za praćenje..................................................................................................................................... 9
4.3.1 Faza predizgradnje .......................................................................................................................... 9
4.3.2 Faza izgradnje ................................................................................................................................. 9
4.3.3 Operativna faza ............................................................................................................................... 9
5 ANEKSI .................................................................................................................................... 10
5.1 Karte .......................................................................................................................................................10
5.2 Fotografije .............................................................................................................................................. 11
2
1 UVOD


o Prilog C-5: Sisari – Veliki sisari.

U ovom izvještaju su dati rezultati terenskog istraživanja herpetofaune (vodozemci i gmizavci).
1.2 Lokacije


3
2 METODOLOGIJA

Istraživanje vodozemaca i gmizavaca je proveo doc. dr. Adi Vesnić, koji ima preko 10 godina radnog iskustva
kao ekolog, ekološki biolog i nezavisni stručnjak za istraživanje bioraznolikosti za potrebe određivanja novih
zaštićenih područja i procjene utjecaja na okoliš. Iskusan je istraživač u oblasti zoologije, sistematike
(taksonomije) i ekologije.
Terensko istraživanje područja od petlje Mostar jug blizu Aerodroma Mostar do Hodbine provedeno je u
periodu 08-11. juni 2020. godine. Istraživanje je provedeno u optimalnim vremenskim uslovima (dnevne
temperature 15-26oC i tokom sezone parenja za većinu gmizavaca i vodozemaca.
2.2 Metodologija
Terenski rad se zasniva na metodologiji aktivnog prikupljanja podataka, bilježilo se prisustvo vrsta, kao i
učestalost nalaza za grupe vodozemaca i gmizavaca. Istraživanje je provedeno na 10 tačaka uzorkovanja duž
dionice na ruti koridora Vc (slika 1). Na svakoj tački uzorkovanja, napravljen je transekt od 400 metara okomito
prema liniji koridora, a jedinke su se aktivno tražile u području širine 2.5 metra sa svake strane. Za
identifikaciju vrsta je korištena sljedeća publikacija:
§ Terenski vodič za vodozemce i gmizavaca Britanije i Europe kao uzorak ID i za opće biološke podatke i
idioekologiju vrsta (Speybroeck, J., Beukema, W., Bok, B., & Van Der Voort, J. (2016). Field guide to the
amphibians and reptiles of Britain and Europe. Bloomsbury publishing).
Koordinate, naziv lokacije, opća zapažanja (npr. vrsta ili stanje staništa) dati su u tabeli 1.
Tabela 1: Koordinate, naziv lokacije, opća zapažanja o tačkama uzorkovanja duž koridora Vc
Koordinate Naziv tačke uzorkovanja Toponim Opća zapažanja o tačkama uzorkovanja u

tampon zoni i području autoceste
Duž. Šir.
17.84446 43.29476 T1 Aerodrom (Mostar) Aerodrom Mostar Garig sa Paliurus spina christi
17.83753 43.29928 T2 Vinograd Carski vinograd Vinograd
17.83481 43.28801 T3 Kamenolom Kadijevići Napušteni kamenolom krečnjaka
17.83451 43.27802 T4 Rijeka Neretva Ortiješ Šume vrbe, johe i topole duž rijeka
17.87374 43.22796 T5 prema Bunici Malo Polje Grabove i hrastove šume i šikara
17.86147 43.25045 T6 Polje Leke održavane bašte

17.86389 43.24581 T7 Laks Kosor Šume vrbe, johe i topole duž rijeka
17.85617 43.25408 T8 Lakševine Lakševine Garig sa Paliurus spina christi
17.86346 43.23849 T9 Kamenjara Gorica Tople livade na krečnjaku
Garig sa Paliurus spina christi
17.86809 43.23674 T10 Rijeka Bunica Hadžiajlića Kičin Šume vrbe, johe i topole duž rijeka
4

Period od tri dana za terensko istraživanje je bio optimalan za analizu bogatstva vrsta vodozemaca i gmizavaca.
Provedeno je istraživanje u optimalnim uslovima u pogledu temperature i vlage, što je omogućilo pronalazak
većeg broja jedinki i vrsta na lokaciji, budući da su vodozemci i gmizavci poikilotermne vrste. Tokom perioda
istraživanja, polazne tačke transekata su prilagođene uslovima na terenu zbog ograđenih privatnih imanja duž
rute. Također, područje oko Bune je bilo dobro obilježeno tablama sa natpisom MINE, pa nije bilo moguće
istraživati šume u tom području.
2.4 Projektno područje od utjecaja

Kada se radi o projektnom području od utjecaja na vodozemce i gmizavce, odgovarajućom se smatra tampon
zona od 500 m mjereno sa svake strane rute ceste. U područjima gdje se nalazi kameniti garig i poljoprivredno
zemljište, smatra se da je područje utjecaja dugo 100 metara.
U odnosu na rijeke Bunu i Bunicu, smatra se da tampon zona pokriva površinu od 500 metara sa obje strane
rute ceste, što se mora održavati i tokom budućeg praćenja.
3 REZULTATI
U nastavku je dat sažetak rezultata istraživanja. Tabela 1U tabeli 2 i tabeli 3 u narednom dijelu prikazani su
rezultati istraživanja u tabelarnom formatu i data je kritička procjena vrsta iz ranijih studija. Lokacije gdje su
vrste opažana prikazane su u mapama u okviru poglavlja, Aneks A. Korištene su sljedeće skraćenice u tabeli 2 i
tabeli 3:
IUCN – Međunarodna unija za očuvanje prirode
FBiH - Crvena lista Federacije Bosne i Hercegovine
§ VU - Ranjiva
HD – Evropska Direktiva o staništima
§ II - Aneks II
§ IV – Aneks IV
Tabela 2: Rezultati terenskog istraživanja za vodozemce
Naziv vrste Naučni naziv Status Pogodno Zaključak Lokacija (gdje?) Referenca na karte
očuvanosti stanište u istraživanja –
području je li vrsta
istraživanja? pronađena?
Velika zelena Pelophylax IUCN LC, Da Pronađena na Ortiješ, Mapa 1, transekti:
žaba ridibundus FBiH LC, HD- dva transekta Hadžiajlića Kičin T4, T10
V tokom
istraživanja.
Smeđa Bufo bufo IUCN LC, Da Pronađena na Hadžiajlića Kičin Mapa 1, transekt:
krastača FBiH LC jednom T10
transektu
tokom
istraživanja.
5
Naziv vrste Naučni naziv Status Pogodno Zaključak Lokacija (gdje?) Referenca na karte
očuvanosti stanište u istraživanja –
Žuti mukač Bombina IUCN LC, Ne Ne - Studija utjecaja na
variegata FBiH NT, okoliš za autocestu
HD-II,IV Mostar jug-južna
granica LOT 4 (IGH
Jsc., 2007.) na
koridoru Vc
Zelena Bufo viridis IUCN LC, Ne Ne - Isto kao prethodno
krastača FBiH LC,
HD-IV
Obična Hyla arborea HD-IV Da Ne - Isto kao prethodno
gatalinka
Šumska Rana IUCN LC, Da Ne - Isto kao prethodno
smeđa žaba dalmatina FBiH LC, HD
IV
Potočna Rana graeca IUCN LC, Ne Ne - Isto kao prethodno
žaba FBiH NT,
HD-IV
Pjegavi Salamandra FBiH LC Ne Ne - Isto kao prethodno
daždevnjak salamandra
Tabela 3: Rezultati terenskog istraživanja za gmizavce
Naziv vrste Naučni naziv Status Pogodno Zaključak Lokacija (gdje?) Referenca na
očuvanosti stanište u istraživanja – karte
Obična Testudo IUCN NT, Da Pronađena na Carski vinograd Mapa 1, transekti:
čančara hermanni FBiH VU sedam Malo Polje T2, T5-T10
HD-II, IV transekata Leke, Kosor,
Lakševine,
tokom
Gorica,
istraživanja. Hadžiajlića
Kičin
Blavor Pseudopus IUCN LC, Da Pronađena na Aerodrom Mapa 1, transekti:
apodus FBiH LC HD- četiri transekta Mostar, Malo T1, T5, T9-T10
IV tokom polje, Gorica,
istraživanja. Hadžiajlića
Kičin
Veliki Lacerta IUCN LC, Da Pronađena na Aerodrom Mapa 1, transekti:
zelembać trilineata FBiH LC, tri transekta Mostar, Malo T1, T5, T9
HD-IV tokom polje, Gorica
istraživanja.
Krška Podarcis IUCN LC, Da Pronađena na Aerodrom Mapa 1, transekti:
gušterica melisellensis FBiH-LC, pet transekata Mostar, Carski T1, T2, T5, T9, T10
HD-IV tokom vinograd, Malo
istraživanja. polje, Gorica,
Hadžiajlića
Kičin
Zmajur Malpolon IUCN LC, Da Pronađena na Kosor Mapa 1, transekt:
insignitus FBiH LC jednom T7
transektu
tokom
6
Naziv vrste Naučni naziv Status Pogodno Zaključak Lokacija (gdje?) Referenca na
očuvanosti stanište u istraživanja – karte
istraživanja.
Balkanska Hierophis IUCN LC, Da Pronađena na Ortiješ Mapa 1, transekt:
poljarica gemonensis FBiH LC jednom T4
transektu
tokom
istraživanja.
Ribarica Natrix IUCN LC, Da Pronađena na Ortiješ, Mapa 1, transekt:
(kockasta tessellata FBiH LC, dva transekta Hadžiajlića T4, T10
vodenjača) HD-IV tokom Kičin
istraživanja.
Mrki gušter Algyroides IUCN LC, Ne Ne - Studija utjecaja
nigropunctatus CFBiH NT, na okoliš za
HD-IV autocestu Mostar
jug-južna granica
LOT 4 (IGH Jsc.,
2007.) na
koridoru Vc
Oštroglava Archaeolacerta FBiH NT Ne Ne - Isto kao
gušterica oxycephala prethodno
Obični Lacerta viridis IUCN LC, Da Ne - Isto kao
zelembać FBiH LC, prethodno
HD-IV
Zidna Podarcis IUCN LC, Da Ne - Isto kao
gušterica muralis FBiH LC, BC prethodno
II, HD IV
Šilac Platyceps FBiH-LC, Da Ne - Isto kao
najadum HD-IV prethodno
Poskok Vipera IUCN LC, Da Ne - Isto kao
ammodytes FBiH LC, prethodno
HD-II, IV

Tokom terenskog istraživanja, a tako pokazuju i podaci iz literature, nisu zabilježene kritično ugrožene ili
ugrožene vrste vodozemaca i gmizavaca. Predložene su mjere ublažavanja za vrste nabrojane u Aneksima
Direktive o staništima koja je data u tabeli 2 i tabeli 3.

Vrste vodozemaca i gmizavaca koje su identificirane na terenu i spomenute u literaturi za teritoriju Bosne i
Hercegovine nisu na evropskoj IUCN crvenoj listi kritično ugroženih, ugroženih i osjetljivih vrsta za EU.
Tokom terenskog istraživanja koje je provedeno u okviru ovog zadatka, na lokaciji je zabilježeno pet vrsta iz
Direktive o staništima i strogo zaštićenih vrsta nabrojanih u Aneksu IV. Pored ovih nalaza, u ranijim studijama
je registrovano deset vrsta vodozemaca i gmizavaca iz Aneksa II-IV Direktive o staništima, koje su date tabeli 2 i
tabeli 3.
7
Herpetofauna (vodozemci i reptili)
4.2 Mjere za ublažavanje

Tokom terenskog istraživanja, potvrđeno je prisustvo dvije vrste žaba (Bufo bufo i Pelophylax ridibundus) u
rijeci Bunici.
U pogledu gmizavaca, terenskim posmatranjem je potvrđeno da područje u kojem je planirana izgradnja

autoceste uključuje stjenovita staništa sa vegetacijom gariga koja su pogodna za sljedeće gmizavce: poskok
(Vipera amodytes), šilac (Platyceps najadum) i guštere, među kojima su oštroglava gušterica (Dalmatolacerta
oxycephala), krška gušterica (Podarcis melisellensis) i mrki gušter (Algyroides nigropunctatus) endemske vrste
na Zapadnom Balkanu, kao i obična čančara (Testudo hermanii).
Prisustvo vrsta Vipera amodytes, Platyceps najadum, Dalmatolacerta oxycephala i Algyroides nigropunctatus
duž rute autoceste je očekivano, ali one do sada nisu pronađene u terenskom istraživanju u okviru ovog
projekta. Staništa spomenutih vrsta gmizavaca su široko zastupljena duž istraživane rute. Spomenute vrste nisu
stenoendemske, pa se eventualni gubitak jedinki može nadoknaditi naknadnom kolonizacijom.
Sve vrste gmizavaca koje su pronađene u terenskom istraživanju ili identificirane u ranijim studijama su
organizmi koji se brzo kreću (mogu pobjeći od opasnosti), osim obične čančare koja je uobičajena vrsta u širem
području planiranog projekta.

Potrebno je provesti dodatno istraživanje terena u području Hodbine zato što ta područja nisu istraživana iz
sigurnosnih razloga (tj. duž rute autoceste su identificirana potencijalna minirana područja u šumskim
staništima.) Potrebna istraživanja se mogu provesti tokom izgradnje pristupnih puteva.

Tokom faze izgradnje, može doći do potencijalnog utjecaja na spore vrste vodozemaca i gmizavaca, ili zbog
gradnje u blizini vode odakle vodozemci u juvenilnoj fazi ne mogu otplivati.
Budući da je u području rute autoceste utvrđena visoka frekventnost jedinki vrste Testudo hermanni ,
potrebno je provesti nekoliko mjera ublažavanja da bi se smanjila mogućnost da kornjače budu pregažene na
cestama tokom izgradnje.
Obična čančara je primijećena na sedam tačaka, gdje su na svakoj lokaciji pronađene jedna do tri jedinke.
Testudo hermanni naseljava mnoge vrste tipičnih mediteranskih biotopa do visine od 1800 metara u suhim i
poluvlažnim staništima.
Potrebno je poduzimati svakodnevne provjere prisustva i uklanjanje jedinki obične čančare (Testudo hermanii)
u sklopu građevinskog dijela u izgradnji, a ukoliko se jedinke pronađu, sigurno ih ukoliniti iz područja. Tokom
izgradnje, gradilištem će se upravljati tako da ne pruža pogodno stanište za gmizavce (sklonište i hibernaciju).
Mjere bi uključivale neskladištenje smeća i poduzimanje radova na premještanju ruševina, gdje se očekuje
prisustvo gmizavaca, kada su temperature iznad 7oC, tj. kada gmizavci nisu u hibernaciji/torporu.
Ograda duž autoceste mora biti pravilno konstruisana (žičana ograda 2m visoka koja u donjim dijelovima,
najmanje 50 cm od tla, ima prečnik 2 cm ili manje, kako bi se osiguralo da tokom operativne faze ne dođe do
kolizije vrsta. Upotreba guste mreže u donjim dijelovaima ograde, spriječit će prolazak gmizavaca na autocestu.

Žičanu ogradu autoceste, visoku 2 m, koja u donjim dijelovima (najmanje 50 cm od tla ima prečnik od 2 cm ili
manje potrebno je održavati i redovno obnavljati. Korištenjem guste mrežice u donjem dijelu ograde će se
spriječiti prolazak mladih jedinki kornjača i drugih gmizavaca i vodozemaca na rutu autoceste.
8

Zbog prisustva vrsta iz Aneksa II i IV Direktive o staništima (Tabela 2 i Tabela 3) koje su pronađene u području
rijeka Bune, Bunice i Neretve, važno je isplanirati adekvatno odvodnjavanje i tretman kišnice sa autoceste u
ovom području. Da bi se potencijalni rizik po ove ekosisteme sveo na najmanju mjeru, potrebno je adekvatno
odvodnjavanje i tretman kišnice sa autoceste, da bi se spriječilo zagađenje rijeka i faune vodenih organizama.

Da bi se negativan utjecaj autoceste sveo na najmanju moguću mjeru, mora se izbjegavati zagađenje vode u
području Bune i Bunice tokom izgradnje dva mosta. Potencijalno zagađenje vode u ovim rijekama koje se
smatraju rijetkim vodnim tijelima u sušnom kraškom području imalo bi negativne posljedice i na vodozemce u
fazi larve.
Najznačajniji negativni utjecaji izgradnje na gmizavce su iscjepkanost staništa i smrti uzrokovane automobilima
i kretanjem mašina tokom faze izgradnje. Stoga je potrebno postaviti ogradu sa otvorima uskog prečnika i
napraviti prolaze za male životinje tokom faze izgradnje i faze korištenja.
Prisustvo obične čančare ukazuje na potrebu za provođenjem mjera ublažavanja tokom izgradnje dionice
autoceste, kao što je prethodno spomenuto.
Svako jutro, radnici na gradilištu moraju izvršiti pregled rute i eventualno ukloniti jedinke obične čančare sa
rute u izgradnji. Čišćenje vegetacije, iskopavanje i zemljani radovi moraju se izvoditi uz svakodnevni nadzor i
uklanjanje jedinki sa rute.
Tokom perioda izgradnje, biolozi/herpetolozi trebaju provoditi mjesečni monitoring kako bi pratili broj i
rasprostranjenost jedinki vrste Testudo hermanni na gradilištu. U poređenju s običnom čančarom, ostale vrste
gmizavaca se kreću brzo i lako se mogu skloniti s gradilišta čim osjete vibracije teških mašina.

Potrebno je pregledati rutu i ukloniti sve jedinke obične čančare iz područja autoceste po završetku
ograđivanja autoceste, a prije početka faze korištenja.
Potrebno je pratiti pristupne puteve i autocestu šest mjeseci nakon izgradnje da bi se utvrdila učestalost
slučajeva stradanja vodozemaca i gmizavaca zbog naleta automobila. Ove aktivnosti će voditi kvalificirani
biolog/herpetolog. Ako broj pregaženih jedinki bude visok i takvi slučajevi česti, potrebno je ponoviti praćenje
rute, ukloniti jedinke i postaviti zamke za hvatanje živih životinja, kako bi se jedinke na siguran i prihvatljiv
način premjestile u drugo odgovarajuće stanište.
9
5 ANEKSI
5.1 Karte
Slika 1: Raspored transektnih tačaka duž rute autoceste
10
5.2 Fotografije
Slika 2: Testudo hermanni - Obična čančara Slika 3: Podarcis melliselensis - Krška gušterica
Slika 4: Pseudopus apodus - Blavor Slika 5: Vinograd
Slika 6: Rijeka Bunica Slika 7: Izvor Bunice
Slika 8: Kamenolom Slika 9: Polje blizu naselja Leke
11
Slika 10: Rijeka Neretva Slika 11:Aerodrom Mostar
Slika 12: Lokalni put prema rijeci Bunici Slika 13: Naselje Lakševine
12
(tranša II)

PRILOG C-3: Ornitofauna
Juli, 2020.
Ornitofauna
Sadržaj
1 UVOD ........................................................................................................................................ 3
1.2 Lokacije .................................................................................................................................................... 3
2 METODOLOGIJA ......................................................................................................................... 4
2.2 Metodologija............................................................................................................................................ 4
2.4 Područje utjecaja projekta ........................................................................................................................ 5
3 REZULTATI ................................................................................................................................. 6
4 DISKUSIJA I PREPORUKE ............................................................................................................ 21
4.1 Sažetak glavnih nalaza .............................................................................................................................21
4.1.1 Osjetljive vrste ...............................................................................................................................21
4.2 Mjere ublažavanja ...................................................................................................................................23
4.2.1 Faza predizgradnje .........................................................................................................................23
4.2.2 Faza izgradnje ................................................................................................................................23
4.2.3 Operativna faza ..............................................................................................................................23
4.3 Mjere praćenja ........................................................................................................................................23
4.3.2 Faza izgradnje ............................................................................................................................... 24
4.3.3 Operativna faza ............................................................................................................................. 24
5 PRILOZI .................................................................................................................................... 25
5.1 Karte ...................................................................................................................................................... 25
5.2 Fotografije .............................................................................................................................................. 27
2
Ornitofauna
1 UVOD



Ovaj izvještaj sadrži rezultate terenskog istraživanja ornitofaune.
1.2 Lokacije

3
Ornitofauna
2 METODOLOGIJA

Istraživanje ornitofaune na projektnom području proveo je lokalni ornitolog Goran Topić. Na osnovu 15-
godišnjeg iskustva u proučavanju i zaštiti ptica sudjelovao je u brojnim populacijskim istraživanjima
pojedinačnih vrsta ptica, faunističkim istraživanjima značajnog broja lokaliteta u BiH, prikupljanju podataka za
drugi Europski atlas ptica gnjezdarica u Bosni i Hercegovine, kao i u raznim studijama za označavanje novih
zaštićenih područja. Autor je desetak naučnih ornitoloških radova, stručnjak za procjenu stanja staništa ptica,
te učesnik u projektima provedbe mjera ublažavanja za određene ugrožene vrste ptica.
Terensko snimanje ornitofaune projektnog područja i preliminarno utvrđena zaštitna zona prečnika 1000 m od
planirane autoceste na dionici Mostar jug - tunel Kvanj obavljeni su tokom dva dana, 4. i 6. juna 2020. To
vrijeme je pokrivalo aspekt gniježđenje, dok je opažen samo manji broj ptica u seobi ili ptica lutalica. Terenska
istraživanja su provedena u ranim jutarnjim satima od 4-11 ujutro, kao i od 16 do 18 sati, a podudarala su se s
periodima maksimalne aktivnosti ptica, što je olakšalo otkrivanje vrsta i opravdava relevantnost podataka.
2.2 Metodologija
Terensko istraživanje ornitofaune provedeno je metodom transekta na projektnom području ekološkog otiska i
okoline koja se smatra preliminarnom zaštitnom zonom, kao i brojanjem ptica na površini s popisnog mjesta
(Gregory, i dr., 2004.). Brojanje je izvedeno dvogledom Minox, s uvećanjem 20x45, te dvogledima Vortex
Crossfire 10x50 i Vortex Crossfire 8x50. Fotografije su snimljene fotoaparatom Nikon p900, a korišten je
optički zum 83x. Snimanje podataka obavljeno je aplikacijom NaturaList koja omogućava precizno
georeferenciranje arhiviranih nalaza istraživanja. Za procjenu veličine gniježdeće populacije pojedinih vrsta u
Bosni i Hercegovini, te za valorizaciju datog područja korištena je interna baza podataka Ornitološkog društva
"Naše ptice", ranije vođena za drugi Europski atlas rasplodnih ptica u razdoblju od 2013-2017. godine. Za
identifikaciju vrsta korišten je Collinsov priručnik o pticama (Collins Bird Guide), drugo izdanje, dok se za ptičje
pjesme koristi internetska baza podataka www.xseno-canto.org.
Za referencu je korištena sljedeća publikacija: Bem, D., 1990: Ornitofauna Blagaja i njegove okoline. Godišnjak
biološkog instituta, 43: 83-100.
Područje terenskog straživanja podijeljeno je na 6 segmenata i 13 mikrolokacija, kao što je prikazano na karti u
poglavlju 5.1 Priloga (slika 4):
1) Gnojnice: Ovim područjem dominiraju sekundarna staništa koja su rezultat višegodišnjeg utjecaja
antropogenih aktivnosti (naselja, vinogradi, poljoprivredna područja, livade pod utjecajem sukcesije
polena, rudnici pijeska)
2) Rijeka Neretva - Aerodrom Mostar: aerodrom i suksesivna staništa. Tampon zona (2') obuhvata obale
rijeke Neretve, prekrivene šumskom vegetacijom
3) Ortiješ: otvorene travnate površine koje se pretvaraju u poljoprivredne površine u blizini rijeke Bune.
Područjem uglavnom dominiraju plantaže trešanja, vinogradi i oranice, dok neobrađena područja
nastanjuju invazivne vrste.
4) Lakševine - Kosor - Buna: naselja, obradive zemlje i uski pojas vrba uz rijeku Bunu.
5) Hadžiajlića Kičin - Kajgin Kičin - Bunica: Brda Hadžiajlića Kičin i Kajgin Kičin, kojima dominiraju
stjenoviti tereni sa raštrkanim niskim grmljem. Rijeka Bunica između brda, s uskim pojasom vrba.
6) Hodbina - padine Hodbine u potpunosti su prekrivene šikarom orijentalnog graba i južnoeuropskog
crnog jasena.
4
Ornitofauna
Tabela 1: Posmatrane lokacije s koordinatama
Br. Lokacija Geografska širina Geografska dužina
1 Gnojnice Donje 43°17'58.05"N 17°50'28.77"E

2 Aerodrom 43°17'34.99"N 17°50'13.55"E
3 Rijeka Neretva 1 43°17'18.45"N 17°49'58.66"E
4 Rijeka Neretva 2 43°16'40.43"N 17°50'2.52"E
5 Ortiješ 43°16'16.17"N 17°50'50.09"E
6 Lakševine 43°15'57.53"N 17°51'8.81"E
7 Kosor 43°15'10.73"N 17°51'45.33"E
8 Rijeka Buna 43°14'40.87"N 17°51'51.62"E
9 Malo Polje 43°13'25.27"N 17°53'1.63"E
10 Hadžiajlića Kičin 43°14'20.71"N 17°52'11.42"E
11 Rijeka Bunica 43°14'11.58"N 17°52'5.33"E
12 Kajgin Kičin 43°13'41.08"N 17°52'29.94"E
13 Hodbina 43°13'13.12"N 17°52'43.70"E

Ovaj izvještaj je rezultat dvodnevnog istraživanja koje podrazumijeva da se sve potencijalne vrste ptica nisu
mogle registrovati u tako kratkom vremenu te je izvršen pregled literaturnih podataka. Iako je istraživanjem
obuhvaćen aspekt gniježđenja ptica na većini istraženih poligona, istraživanje je bilo ograničeno u pogledu
vremena i seoba vrsta tokom ranog proljeća. Ovo područje pripada jadranskom koridoru duž kojeg migriraju
mnoge vrste ptica iz sjeverne, sjeveroistočne i srednje Europe. Buduća trasa autoceste smještena je 10-20 km
između najvažnijih migracijskih stanica u regiji, kao što su delta Neretve, Hutovo Blato, Mostarsko Blato.
Međutim, važno je naglasiti da na trasi autoceste ne postoje složena vodna staništa koja bi mogla održavati
skup vrstaselica tokom seoba ili zimovanja, postojeće stanište se mijenja ili degradira, pa se ovo područje može
koristiti samo kao preletna prijelazna zona.
Južni dio istraživanog područja trenutno nije siguran za pristup zbog postojanja neeksplodiranih ubojnih
sredstava (NUS) i minskih polja, pa je istraživanje trebalo obaviti sa sigurne udaljenosti i posmatranjem
područja dvogledom s lokalne ceste. To podrazumijeva da neke vrste i specifične vrste staništa ne mogu biti
potvrđene. U nekim slučajevima nije bilo moguće pristupiti privatnim imanjima zbog ograde (npr. naselja
Lakševine, Ortiješ i Gnojnice), gdje se mogao prepoznati samo dio vrsta ptica vidljivih s lokalne ceste. Pristup je
bio ograničen i na drugim lokacijama, poput aktivnih kamenoloma, i površinama koje pripadaju
Međunarodnom aerodromu Mostar, za koja je također korišten dvogled ili su vrste identifikovane na osnovu
pjesme ptica.
Ipak, uprkos ograničavajućim faktorima, postignuta je zadovoljavajuća pokrivenost terena u različitim

dijelovima posmatranog područja i obuhvaćeni su različiti tipovi staništa. Prikupljeni su podaci o sastavu vrsta,
veličini populacija, njihovoj rasprostranjenosti i faktorima rizika za populaciju ptica gnjezdarica.
Kako istraživanje nije obuhvatilo sve ornitološke aspekte i zbog nedostatka bibliografskih podataka istraživanog
područja, trebalo bi provesti dodatna istraživanja u proljeće, od marta do aprila, kako bi se obuhvatile rane
proljetne seobe u pogledu vrsta sokolovke (Falconiformes), močvarice (Charadriformes) i patkarice
(Anseriformes), kao i osjetljive vrste kratkoprste ševe (Calandrella brachydactyla) i velike ševe (Melanocorypha
calandra).
2.4 Područje utjecaja projekta

U naselju Ortiješ, na 750-800 m od planirane trase autoceste, uočene su tri velike kolonije lasta bregunica
(Riparia riparia) od 5.000-6.000 parova i oko 180-200 parova žutih pčelarica (Merops apiaster), dok se još
5
Ornitofauna
1.500 -2.000 parova lasta bregunica gnijezdi u četiri kolonije u naselju Kočine (slika 1), što je više od polovne
ukupne populacije gnjezdarica ove vrste u Bosni i Hercegovini. Preliminarni nalazi ovog istraživanja pokazuju
da su glavna hranidbena područja lasta bregunica rijeke Neretva, Buna i Bunica, te otvorene livade od Ortiješa
do Kosora. Ova vrsta se hrani insektima dok leti, često nisko iznad zemlje, pa je sudar s automobilima koji se
brzo kreću prilično siguran i zahtijevat će specifično ublažavanje - tj. zaštitne ploče za ptice kako bi se izbjeglo
sudaranje. Postavljanjem zaštitnih ploča uz autocestu, ptice koje se hrane nisko iznad zemlje uzdižu se na veću
visinu, izbjegavajući tako kobne bočne sudare s automobilima.
Slika 1: Kolonije lasta bregunica i pčelarica uočene su u naseljima Ortiješ i Kočine
3 REZULTATI
Prema prethodnim studijama procjene utjecaja na okoliš, ornitofauna istraživanog područja sastoji se od 163
vrste ptica, bez navođenja autora, popisa vrsta ili bibliografije na osnovu kojih je utvrđen spomenuti broj vrsta.
Pregled relevantne ornitološke literature za određeno područje pokazao je značajna odstupanja u broju
registrovanih vrsta u poređenju s terenskim istraživanjem. Dodatno, studije navode plićake, pješčane
sprudove, trsku i vodene površine kao glavna staništa ptica, koja nisu primijećena u projektnom području.
Nakon pregleda svih vrsta staništa na istraživanom području, vodene površine nisu evidentirane na licu mjesta,
osim manjih dijelova plovnih putova rijeka Bune i Bunice, gdje se planira izgradnja mosta na Buni i mosta na
Bunici. Kao što je istaknuto u prethodnim istraživanjima, gniježđenje ugroženih vrsta bukavaca (Botaurus
stellaris) i patki njorki (Aythya nyroca) istaknuto je kao najvažnije za ove vrste. Veliki bukavac gnijezdi se samo
u velikim kompleksima trske, a bjelooka patka naseljava veća jezera i močvarna područja pod otvorenim
vodenim površinama dubljim od jednog metra. Kako na navedenom području nisu registrovane ni ove vrste
staništa niti staništa naglašenih vrsta, zaključeno je da akteri prethodnog istraživanja nisu provodili terenska
ornitološka istraživanja, pa se ovi podaci mogu ispitati.
Oskudni literaturni pregled vrsta ptica Blagaja i okoline sačinjen je tokom istraživanja o pticama 1980-ih (Bem,
1990.). Nakon analize projektne dokumentacije i pregleda literature, organizovana su terenska istraživanja s
namjerom potvrđivanja bibliografskih podataka o ornitofauni određenog područja, potvrđivanja gnijezdeće
6
Ornitofauna
ornitofaune, mapiranja gnijezdnih područja svih vrsta duž planirane trase autoceste kao i tampon zone, te
procjena utjecaja na ornitofaunu projektnog područja.
Tabela 2 u nastavku daje tabelarni pregled ornitofaune, a procjenjuje i prisustvo vrsta iz prethodnih studija.
Položaji posmatranih tačaka uzorka i procijenjena staništa prikazani su na kartama u poglavlju 5.1 Karte
U tabeli 2 korištene su sljedeće skraćenice:
IUCN - Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih resursa
FBiH RL – Crvena lista Federacije Bosne i Hercegovine
§ VU – Ranjiva
BD – Direktiva EU o pticama
§ I – Prilog I
§ II – Prilog II
§ III – Prilog III
Tabela 2: Rezultati istraživanja
Br. Latinski BHS IUC RLFBiH - RLFBiH BD Odgovaraj Zaključa Lokacija Referen
naziv naziv N gnjezdar negnjezda uće k (gdje?) ca na
ice rice stanište u istraživa karti
području nja
istraživanj
a?
1 Accipiter Jastreb LC LC da ne Podaci iz -
gentilis kokošar literature.
Moguća
identifikacij
a na
projektnom
području.
2 Accipiter Kobac LC LC da ne Podaci iz -
nisus literature.
Moguća
identifikacij
a na
projektnom
području.
3 Acrocephalu Veliki LC NT da ne Podaci iz -
s trstenjak literature.
arundinaceu Vjerovatno
s prisutan
tokom
seobe.
4 Actitis Mala LC DD ne da Prisutna Slika 4,
hypoleucos prutka tokom segme
7
Ornitofauna
području nja
istraživanj
a?
seobe duž nt 5
rijeka Buna,
Bunica i
Neretva.
5 Aegithalos Dugorep LC LC da da Ptica Slika 4,
caudatus a sjenica gnjezdarica segme
u zaštitnom nt 6
području.
Registrovan
o u Malom
Polju.
6 Alauda Poljska LC LC IIB da da Rijetka ptica Slika 4,
arvensis ševa gnjezdarica segme
u zaštitnom nt 1
području.
Registrovan
a na lokaciji
Gnojnica.
7 Alcedo Vodomar LC NT I da ne Podaci iz -
atthis literature.
Potencijaln
e
gnijezdeće
vrste na
tom
području.
8 Anas Divlja LC LC IIA,II da da Veoma Slika 4,
platyrhynch patka IA česta segme
os gnijezdeća nti 2, 4,
vrsta na 5, 6
rijekama.
9 Anser Guska LC DD IIA ne ne Podaci -
fabalis ljigarica samo iz
literature.
Rijedak
zimski gost.
10 Anthus Stepska LC NT I da da Rijetka ptica Slika 4,
campestris trepteljk gnjezdarica segme
a u zaštitnom nt 2
području.
Registrovan
a na lokaciji
Aerodroma
Mostar.
11 Anthus Livadska NT LC ne ne Podaci iz -
pratensis trepteljk literature.
a Vjerovatno
prisutna
tokom
seobe i
prezimljava
nja.
12 Apus melba Velika LC NT ne da Gnijezdi se Slika 4,
čiopa u široj zoni segme
projektnog nti 1-6
područja i (nebo)
8
Ornitofauna
području nja
istraživanj
a?
hrani se
visoko na
nebu.
13 Apus Siva LC EN ne da Gnijezdi se Slika 4,
pallidus čiopa u široj zoni segme
projektnog nti 1-6
područja i (nebo)
hrani se
visoko na
nebu.
14 Ardea Siva LC VU da da Opaženo Slika 4,
cinerea čaplja kako luta na segme
rijekama nti 2, 4,
Buna, 5
Bunica i
Neretva.
15 Ardeola Žuta LC VU I ne da Prisutna Slika 4,
ralloides čaplja tokom segme
seobe duž nt 2
Bune i
Bunice i uz
Neretvu.
16 Athene Sivi ćuk LC NT da ne Podaci iz -
noctua literature.
Uobičajene
vrste
prisutne u
naseljima.
17 Aythya Patka NT EN DD I da ne Podaci iz -
nyroca njorka literature.
Prisutna
tokom
seobe duž
rijeka.
18 Botaurus Bukavac LC EN I ne ne Jedan -
stellaris nebogled podatak iz
literature za
rijeku
Bunicu.
19 Buteo buteo Mišar LC LC ne da Ne Slika 4,
razmnožava segme
se na nt 2
projektnom
području,
ali hrani se
na
otvorenim
poljima
unutar
projektne
zone.
20 Calandrella Kratkopr LC DD I da da Područja na Slika 4,
brachydacty sta ševa kojima se segme
la razmnožava nti 3, 4
nalaze se uz slika 6,
trasu slika 9
9
Ornitofauna
području nja
istraživanj
a?
autoceste u
segmentu 3
''. Moguće
je značajno
negativno
djelovanje,
pa su
potrebne
posebne
mjere
ublažavanja
.
21 Calidrix Pršljivac LC DD I,IIB da ne Prisutan -
pugnax tokom
seobe duž
rijeka Bune,
Bunice i
Neretve.
22 Caprimulgus Leganj LC NT I ne ne Podaci iz -
europaeus mračnjak literature.
Ne
razmnožava
se u
projektnom
području.
23 Cecropis Daurska LC VU da da Uobičajene Slika 4,
daurica lastavica vrste u segme
segmentim nti 1-5
a 1-5
projektnog
područja.
24 Certhia Kratkoklj LC NT ne ne Podaci iz -
familiaris uni literature.
puzavac Ne
razmnožava
se u
projektnom
području.
25 Cettia cetti Svilorepi LC DD da da Uobičajena Slika 4,
cvrčić vrsta u segme
staništima s nti 2, 4,
višim 5
grmljem uz
rijeke
26 Chloris Zelendur LC LC da da Uobičajena Slika 4,
chloris vrsta u segme
naseljima. nti 1, 4,
5, 6
27 Chroicoceph Riječni LC LC IIB da ne Tumara duž -
alus galeb rijeka Bune,
ridibundus Bunice i
Neretve
28 Circus Stepska NT I ne ne Rijetko -
macrourus eja prisutna
tokom
seobe.
10
Ornitofauna
području nja
istraživanj
a?
29 Columba Golub LC LC IIA da da Uobičajena Slika 4,
livia pećinar vrsta u segme
naseljima nti 1, 4
30 Columba Golub LC LC IIA,II da da Razmnožav Slika 4,
palumbus grivnjaš IA a se u segme
šumskim nti 2, 4,
staništima. 5, 6
31 Coracias Zlatovra NT RE I ne ne Izumrla u -
garrulus na BiH
32 Corvus Siva LC LC IIB da da Razmnožav Slika 4,
cornix vrana a se u segme
naseljima nti 4, 5
33 Cuculus Kukavica LC LC da da Registrovan Slika 4,
canorus ou segme
zaštitnom nti 1, 2,
području, 4, 5
segmenti 1,
2, 4 i 5.
34 Cyanistes Plavetna LC LC da da Vrsta Slika 4,
caeruleus sjenica registrovan segme
au nti 2, 4
zaštitnom
području
segmenta 2
i4
35 Delichon Piljak LC LC da da Teritorije za Slika 4,
urbicum razmnožava segme
nje se nti 1-6
nalaze uz (nebo)
trasu
autoceste u
segmentu 3
''. Moguće
je značajno
negativno
djelovanje,
pa su
potrebne
posebne
mjere
ublažavanja
.
36 Dendrocopo Veliki LC LC da da Registrovan Slika 4,
s major djetlić uz rijeku segme
Bunicu. nt 5
Vjerovatno
prisutan na
drugim
mjestima s
drvećem
37 Dendrocopo Sirijski LC DD I da da Registrovan Slika 4,
s syriacus djetlić uz rijeku segme
Bunicu. nt 5
Vjerovatno
prisutan na
drugim
11
Ornitofauna
području nja
istraživanj
a?
mjestima s
drvećem
38 Dryobates Mali LC LC da da Registrovan Slika 4,
minor djetlić u segmentu segme
5. nti 4, 5,
6
39 Egretta Mala LC VU I ne da Hrani se i Slika 4,
garzetta bijela boravi uz segme
čaplja rijeke i u nti 2, 4
rijekama
Buni, Bunici
i Neretvi.
Najbliže
mjesto
gniježđenja
je Hutovo
Blato.
40 Emberiza Velika LC LC da da Prisutna u Slika 4,
calandra strnadica svim segme
travnatim nti 1-5
staništima.
41 Emberiza Crnogrla LC LC da da Gnijezdi se Slika 4,
cirlus strnadica u malim segme
brojevima u nti 1-6
projektnom
području
42 Emberiza Žuta LC LC da da Razmnožav Slika 4,
citrinella strnadica a se u segme
zaštitnoj nt 2
zoni
segmenta 2,
u blizini
rijeke
Neretve
43 Emberiza Crnoglav LC NT da da Uobičajene Slika 4,
melanoceph a vrste u segme
ala strnadica mediterans nti 2, 4,
kom dijelu 5, 6
BiH
44 Erithacus Crvendać LC LC da ne Vjerovatno -
rubecula uobičajena
vrsta zimi
(odnosi se
na
određenu
regiju).
Gnijezdi se
u velikom
broju u
unutrašnjos
ti zemlje.
45 Falco Mali LC VU I ne ne Podaci iz -
columbarius soko literature.
Rijetka
vrsta u
prezimljava
12
Ornitofauna
području nja
istraživanj
a?
nju.
46 Falco Sivi soko LC DD I ne ne Podaci iz -
peregrinus literature.
Vjerovatno
prisutan u
preletanju.
47 Falco Soko LC VU da da Na osnovu Slika 4,
subbuteo lastaviča procjene segme
r kvaliteta nti 2, 5
staništa i
podataka iz
literature
može biti
prisutan u
području
utjecaja.
Registrovan
u
segmentim
a 2 i 4.
48 Falco Vjetruša LC LC da da Hrani se na Slika 4,
tinnunculus travnatim segme
staništima u nti 1-5
segmentim
a 1-5.
49 Fringilla Zeba LC LC da da Razmnožav Slika 4,
coelebs anje u segme
šumskim nti 1, 2,
staništima. 6
Uobičajeno
u srcu BiH.
50 Galerida Kukmast LC LC da da Registrovan Slika 4,
cristata a ševa a uz ceste u segme
zaštitnoj nti 2, 4
zoni
segmenata
1-4
51 Gallinago Šljuka LC EN IIA,II da ne Prisutna u -
gallinago kokošica IB seobi uz
rijeke Bunu,
Bunicu i
Neretvu.
52 Gallinula Mlakuša LC LC IIB da da Uobičajena Slika 4,
chloropus vrsta na segme
Buni, Bunici nti 4-6
i Neretvi.
53 Garrulus Kreja LC LC IIB da da Razmnožav Slika 4,
glandarius anje u segme
šumskim nti 2, 5
staništima.
Uobičajeno
u srcu BiH.
54 Grus grus Sivi ždral LC RE NT I ne ne Podaci iz -
literature.
Prisutan u
letu visoko
13
Ornitofauna
području nja
istraživanj
a?
na nebu
55 Hippolais Žuti LC NT da da Prisutan u Slika 4,
icterina voljić seobi uz segme
rijeke nti 4, 5
56 Hippolais Voljić LC DD da da Razmnožav Slika 4,
polyglotta kratkokri anje u segme
li zaštitnoj nt 2
zoni
segmenta 2.
57 Hirundo Lastavica LC LC da da Vrsta Slika 4,
rustica mnogobroj segme
na u nti 1-5
segmentim
a 1-5
projektnog
područja.
58 Iduna Sivi voljić LC DD da da Uobičajena Slika 4,
pallida vrsta u segme
staništima s nti 1, 2,
većim 4, 5
grmljem na
cijelom
području
projekta
59 Ixobrychus Čapljica LC EN I ne ne Prisutna u -
minutus voljak seobi uz
rijeke Bunu,
Bunicu i
Neretvu.
60 Jynx Vijoglav LC LC da da Vrsta Slika 4,
torquilla uobičajena segme
u nti 2, 4,
parkovima i 5
drvoredima.
Registrovan
au
segmentim
a 2-5
61 Lanius Rusi LC LC I da da Vrsta Slika 4,
collurio svračak registrovan segme
a na trasi nti 5 i 3
autoceste u
mjestu
Ortiješ i
Hadžiajlića
Kičin
62 Lanius Sivi LC NT I da da Registrovan Slika 4,
minor svračak uu segme
zaštitnom nti 3, 4
području
segmenata
3 i 4.
63 Lanius Riđoglavi LC DD da da Vrsta Slika 4,
senator svračak registrovan segme
a na trasi nti 4
autoceste u and 6
14
Ornitofauna
području nja
istraživanj
a?
segmentim
a4i6
64 Larus Galeb LC da da Lutalica. Slika 4,
michahellis klaukava Prisutan uz segme
c rijeke Bunu, nti 1, 2,
Bunicu i 4, 5
Neretvu.
65 Linaria Juričica LC LC da da Uobičajena Slika 4,
cannabina vrsta u segme
projektnom nti 2, 5
području.
66 Lullula Ševa LC LC I da da Razmnožav Slika 4,
arborea krunica a se u segme
zaštitnom nt 1
području
segmenta 1.
67 Luscinia Slavuj LC NT da da Vrsta brojna Slika 4,
megarhynch u segme
os segmentim nti 1-5
a 1-5
projektnog
područja.
68 Merops Pčelarica LC NT da da Mala Slika 4,
apiaster kolonija segme
registrovan nti 1-6
a na trasi
autoputa u
segmentu
2.
Dvije velike
kolonije
registrovan
e su uz rub
zaštitnog
područja.
Glavne zone
hranjenja
nalaze se
duž trase
autoputa, u
segmentim
a 1-6.
69 Microcarbo Mali LC CR I ne da Hrani se i Slika 4,
pygmaeus vranac boravi uz segme
rijeke i u nti 2, 4,
rijekama 5
Buni, Bunici
i Neretvi.
Najbliže
mjesto
gniježđenja
je Hutovo
Blato.
70 Motacilla Bijela LC LC da da Registrovan Slika 4,
alba pastirica a uz rijeke segme
Bunu i nti 4, 5,
15
Ornitofauna
području nja
istraživanj
a?
Bunicu. 6
71 Motacilla Gorska LC LC da da Prisutna u Slika 4,

cinerea pastirica staništima segme
uz rijeke nt 6
Bunu i
Bunicu
72 Muscicapa Siva LC LC da da Razmnožav Slika 4,
striata muharic a se uz segme
a rijeke. nti 5, 6
Uobičajena
tokom
seobe.
73 Nycticorax Gak LC EN I ne ne Podaci iz -
nycticorax literature.
Vjerovatno
prisutan
tokom
seobe.
74 Oenanthe Primorsk LC NT da da Uobičajena Slika 4,
hispanica a vrsta u segme
bjeloguz stjenovitim nt 6
a staništima
sa grmljem
u
mediterans
koj regiji.
Registrovan
a u Malom
Polju.
75 Oenanthe Sivkasta LC LC da da Prisutna u Slika 4,
oenanthe bjeloguz stjenovitim segme
a staništima. nt 2
Registrovan
a na
području
mostarskog
aerodroma.
76 Oriolus Zlatna LC LC da da Uobičajena Slika 4,
oriolus vuga vrsta u segme
projektnom nti 1-6
području.
77 Otus scops Ćuk LC NT da da Jedna Slika 4,
jedinka segme
registrovan nt 4
au
vrbovima uz
obale rijeke
Bune.
78 Parus major Velika LC LC da da Uobičajena Slika 4,
sjenica vrsta u svim segme
staništima nti 1-6
koja imaju
barem neka
stable.
16
Ornitofauna
području nja
istraživanj
a?
79 Passer Domaći LC LC da da Uobičajena Slika 4,
domesticus vrabac vrsta u segme
projektnom nti 1-6
području.
80 Passer Španjols LC NT da da Uobičajena Slika 4,
hispaniolens ki vrabac vrsta u segme
is projektnom nti 1-6
području.
81 Passer Poljski LC LC da da Razmnožav Slika 4,
montanus vrabac a se u segme
projektnom nti 2, 3
području.
Registrovan
u zaštitnoj
zoni
segmenata
2 i 3.
82 Perdix Poljska LC NT IIA,II ne ne Podaci iz -
perdix jarebica IA literature.
Vjerovatno
izumrla
vrsta u
projektnom
području.
83 Phalacrocor Kormora LC VU LC da da Luta uz Slika 4,
ax carbo n rijeke Bunu, segme
Bunicu i nt 2
Neretvu
84 Phylloscopu Zviždak LC LC da da Razmnožav Slika 4,
s collybita a se u segme
segmentim nti 5-6
a 5-6
projektnog
područja.
Uobičajen u
ostalom
dijelu BiH.
85 Pica pica Svraka LC LC IIB da da Uobičajena Slika 4,
vrsta segme
projektnog nti 1-5
područja.
Registrovan
au
segmentim
a 1-5.
86 Picus viridis Zelena LC LC da da Registrovan Slika 4,
žuna au segme
segmentim nti 2, 4,
a 2, 4 i 5. 5
87 Poecile Crnoglav LC LC ne ne Podaci -
palustris a sjenica samo iz
literature.
88 Rallus Kokošica LC LC IIB ne ne Podaci iz -
aquaticus literature.
Vjerovatno
prisutna
17
Ornitofauna
području nja
istraživanj
a?
tokom
seobe.
89 Riparia Lasta LC LC da da Gnijezdi se Slika 4,
riparia bregunic izvan segme
a zaštitnog nti 1-5
područja,
ali hrani se Slika 3,
preko trase Slika 5 i
autoceste. Slika 6
Moguć je iz
značajan Priloga
negativan
utjecaj.
90 Saxicola Crnoglavi LC LC da ne Podaci iz -
rubicola batić literature.
Vjerovatno
prisutan
tokom
seobe.
91 Serinus Žutarica LC LC da da Prisutni u Slika 4,
serinus blizini segme
naselja u nti 1, 2,
malom 4
broju.
Registrovan
au
segmentim
a 1, 2, 4.
Uobičajena
u
unutrašnjos
t zemlje.
92 Sitta Brgljez LC LC da da Razmnožav Slika 4,
europaea a se na segme
projektnom nt 6
području.
Uobičajena
u
unutrašnjos
ti BiH.
93 Spatula Patka LC NT IIA da ne Podaci iz -
querquedula pupčanic literature.
a Prisutna
tokom
seobe uz
rijeke Bunu,
Bunicu i
Neretvu.
94 Streptopelia Gugutka LC LC IIB da da Uobičajena Slika 4,
decaocto vrsta u segme
naseljima. nti 1-5
Registrovan
au
segmentim
a 1-5.
18
Ornitofauna
području nja
istraživanj
a?
95 Streptopelia Grlica VU LC IIB da da Uobičajena Slika 4,
turtur vrsta na segme
projektnom nti 1-6
području.
Registrovan
au
segmentim
a 1-6.
96 Sturnus Čvorak LC LC IIB da da Uobičajena Slika 4,
vulgaris vrsta na segme
projektnom nti 1-5
području.
97 Sylvia Crnokap LC LC da da Uobičajena Slika 4,
atricapilla a grmuša vrsta u svim segme
grmovitim i nti 2-6
šumskim
staništima.
Registrovan
au
segmentim
a 2-6
98 Sylvia Bjelobrk LC DD da da Uobičajena Slika 4,
cantillans a grmuša vrsta u segme
području nti 2-6
višeg
žbunja.
99 Sylvia Grmuša LC LC da da Razmnožav Slika 4,
communis pjenica a se u segme
projektnom nt 2
području.
Registrovan
a u oblasti
Neretve 1.
Uobičajena
u
unutrašnjos
ti BiH.
10 Sylvia Istočna LC DD da da Jedna Slika 4,
0 crassirostris velika jedinka segme
grmuša registrovan nt 2
a u zaštitnoj
zoni
segmenta 2.
10 Sylvia Crnoglav LC DD da da Jedna Slika 4,
1 melanoceph a grmuša jedinka segme
ala registrovan nt 6
a je u
zaštitnoj
zoni
segmenta 6.
10 Tachybaptus Mali LC NT da da Uobičajena Slika 4,
2 ruficollis gnjurac vrsta na segme
rijekama nti 4-6
Buni, Bunici
i Neretvi
19
Ornitofauna
području nja
istraživanj
a?
10 Tringa Sprudnik LC DD I ne ne Podaci iz -
3 glareola migavac literature.
Obično je
prisutan u
seobi uz
rijeke Bunu,
Bunicu i
Neretvu.
10 Tringa Krivoklju LC DD IIB da da Prisutan u Slika 4,
4 nebularia ni seobi uz segme
sprudnik rijeke Bunu, nt 5
Bunicu i
Neretvu.
10 Tringa Crvenon LC EN IIB da ne Podaci iz -
5 totanus ogi literature.
sprudnik Obično je
prisutan u
seobi uz
rijeke Bunu,
Bunicu i
Neretvu.
10 Turdus Kos LC LC IIB da da Uobičajena Slika 4,
6 merula vrsta u svim segme
staništima s nti 1-6
drvećem i
grmljem.
Registrovan
iu
segmentim
a 1-6.
10 Turdus Drozd LC CR IIB ne ne Podaci iz -
7 pilaris bravenja literature.
k Obično je
prisutan
samo za
vrijeme
prezimljava
nja.
10 Turdus Drozd LC LC IIB da ne Podaci iz -
8 viscivorus imelaš literature.
Obično je
prisutan
samo za
vrijeme
seobe i
prezimljava
nja.
10 Upupa Pupavac LC NT da da Uobičajena Slika 4,
9 epops božjak vrsta u segme
projektnom nti 2-5
području.
Registrovan
u
segmentim
a 2-5.
20
Ornitofauna

Na licu mjesta je pronađeno ukupno 6345 jedinki unutar 78 vrsta ptica tokom dvodnevnog terenskog
istraživanja ornitofaune duž trase autoceste, kao i u zaštitnoj zoni. U literaturi je registrovana još 31 vrsta.
Nema registrovanih vrsta navedenih kao CR i EN na svjetskoj crvenoj listi IUCN-a.
Od ukupno 109 vrsta registrovanih kako u literaturi, tako i tokom terenskih istraživanja, mali vranac
(Phalacrocorax pygmaeus) i drozd bravenjak (Turdus pilaris) uvršteni su kao CR na Crvenu listu FBiH. Mali
vranac je vrsta gnjezdarica iz močvarnih područja Hutovog Blata koji koristi rijeke Bunu, Bunicu i Neretvu za
hranu i odmor, i ova vrsta zahtijeva primjenu zaštitnih mjera s obzirom na kvalitet vode rijeka i očuvanje
riječnih staništa. Prisustvo drozda bravenjaka potvrđuje se samo tokom zime, dok se na datom projektnom
području ne gnijezdi.
Od 7 vrsta navedenih kao EN u Crvenoj listi FBiH čije se prisustvo utvrdilo na osnovu literature, tokom
terenskog istraživanja zabilježena je samo smeđa čiopa (Apus pallidus). Smeđa čiopa gnijezdi se na liticama i
višim zgradama koje se mogu naći izvan područja utjecaja jer se ova vrsta hrani insektima visokog letenja.
Dakle, sami građevinski radovi i autocesta ne bi se odrazili na populaciju ove vrste, pa za ovu vrstu nisu
potrebne posebne mjere ublažavanja.
Od ukupnog broja registrovanih vrsta, 21 je popisana u Prilogu I. Europske direktive o pticama. Od toga, 6
vrsta gnijezdi se unutar zaštitnog područja, a samo se za jednu vrstu, rusi svračak, utvrdilo da se gnijezdi na
trasi autoceste. Međutim, rusi svračak je vrlo čest na svim otvorenim i mozaičnim staništima širom BiH. Kao
mjera ublažavanja, radove treba izvoditi izvan sezone gniježđenja, što za ovu vrstu traje od maja do kraja juna.

Staništa duž buduće autoceste formirana su pod znatnim utjecajem antropogenih faktora. Prirodnih staništa
ima vrlo malo, što također utiče na sastav vrsta po posjećenim mjestima. Većina zabilježenih vrsta ptica
gnjezdarica na istraživanom području uobičajena je i brojna na području Bosne i Hercegovine.
Najvažnija vrsta ptica u istraživanom području koja je pronađena za vrijeme terenskih istraživanja je
kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla) (slika 9). U cijeloj BiH ne postoji više od 50-200 rasplodnih parova
kratkoprste ševe (prema procjenama Ornitološkog društva „Naše ptice“) od kojih su registrovane 24
teritorijalne (tj. oko 50 % uzgojne populacije BiH) u zoni naselja Lakševine (slika 6), udaljenoj 50-500 m od trase
autoceste. S obzirom da je gore spomenuta lokacija jedna od dvije lokacije za razmnožavanje kratkoprste ševe
u BiH, ova vrsta će biti ugrožena izgradnjom autoceste, osim ako se ne primijeni opća mjera ublažavanja koja
se odnosi na organizaciju gradilišta. Za ovu vrstu treba primijeniti posebne mjere ublažavanja, npr. očuvanje
postojećih travnjaka na datom lokalitetu kao što je prikazano na slici 2. Ova vrsta se gnijezdi na travnatom
staništu na tlu. Za vrijeme udvaranja, teritorijalni mužjaci se uz stalnu pjesmu dižu visoko u nebo i spuštaju se u
blizini gnijezda. Ova vrsta nema širok spektar svakodnevnih aktivnosti, tako da se ne očekuje da će doći do
sudaranja s automobilima. Da bi se vrsta očuvala na datom području, potrebno je izvršiti prijevoz materijala za
izgradnju autocesta preko već postojećih pristupnih puteva, te zabraniti formiranje novih prilaznih cesta kroz
staništa ove vrste.
Tokom istražovanja, cjelokupna lijeva strana projektonog područja, osim 500 m travnjaka smještenih na
području prema selu Blagaj na karti, ocijenjeno je kao prikladno stanište sa istraženom površinom od 2km x
1km. Drugo nalazište kratkoprste ševe (Calandrella brachydactyla), nađeno tokom implementacije projekta
Europski atlas rasplodnih ptica u razdoblju od 2013-2017. godine, nalazi se 60 km južno od projektog područja
(Popovo polje između Zavale i Trebinja).
21
Ornitofauna
Slika 2: Prostorna distribucija pogodnih staništa kratkoprste ševe (Calandrella brachydactyla) koja se trebaju izbjegavati
tokom izgradnje
Pored kratkoprste ševe, lasta bregunica (Riparia riparia) trebat će konkretnu mjeru ublažavanja utjecaja kako
bi se izbjegli potencijalni značajni utjecaji autoceste. Pet najvećih kolonija ove vrste u BiH (slika 5), s ukupno
6.000 - 8.000 rasplodnih parova, nalazi se na 800-1.050 m od trase autoceste (slika 7). Lasta bregunica se hrani
u jatima, u velikom broju hvatajući insekte često nisko iznad zemlje, uslijed čega ptice mogu biti ubijene ili
povrijeđene u sudaru s motornim vozilima. Šest jedinki lasti bregunica pronađeno je ubijeno na postojećoj
vojnoj pisti u segmentu 3'' (slika 8), iako se ta cesta rijetko koristi, a još 10 jedinki iste vrste pronađeno je mrtvo
na glavnoj cesti M17 tokom terenskog istraživanja. Može se pretpostaviti da bi broj lasti bregunica ubijenih na
cesti mogao biti i veći zbog planirane dionice autoceste. Zbog toga se na ovom području trebaju primijeniti
posebne mjere ublažavanja (npr. zaštitne ploče za ptice na obje strane autoceste).
Slika 3: Položaj zaštitnih ploča za ptice
22
Ornitofauna

Kako bi se smanjio negativan utjecaj na populaciju autohtonih vrsta ptica, potrebno je planirati fazu izgradnje
autoceste u periodu kada se ptice ne razmnožavaju, tj. od početka aprila do kraja juna.
Da bi se zaštitile ptice močvarice koje za vrijeme proljetne seobe mogu posjetiti područja Bune i Bunice, od
velike je važnosti očuvanje uske priobalne vegetacije i rijeka. To će zahtijevati izmjene idejnog projekta (npr.
uvođenje sljedećih promjena glavnog projekta: nema građevinskih aktivnosti na koritu Bune i Bunice, nema
regulisanja rijeke Bune i rijeke Bunice i njene obale).

Sljedeće mjere ublažavanja primjenjuju se u fazi izgradnje:
§ Zaštitne ploče za ptice moraju biti postavljene na najfrekventnijim zonama preletanja ptica, a to su
travnata staništa između Ortiješa i Lakševine ukupne dužine 1.600 m sa obje strane ceste, kako bi se
spriječili bočni sudari ptica sa automobilima dok traže hranu u niskom letu, od stacionaže 3 + 400 +
000 km do 5 + 000 + 000 km. Zaštitne ploče će natjerati ptice da lete na većoj nadmorskoj visini, iznad
dosega vozila, što umanjuje mogućnost kobnih sudara. Poželjno je da zaštitne ploče budu neprozirne
i vidljive pticama, kako ne bi došlo do sudara ptica s pločama.
§ Kao što je predviđeno u ovom izvještaju, za fazu izgradnje potrebno je primijeniti specifične mjere
ublažavanja za kratkoprstu ševu (Calandrella brachydactyla) i veliku ševu (Melanocorypha calandra),
npr. unaprijediti postojeća travnata staništa u naselju Lakševine. Da bi se očuvala vrsta, potrebno je
izbjeći kretanje teških mašina izvan trase autoceste (npr. prijevoz materijala koji će se koristiti za
izgradnju autoceste koji će se obavljati samo na postojećim prilaznim cestama, zabraniti stvaranje
novih pristupnih puteva kroz staništa date vrste u naselju Lakševine i organizovati gradilište koristeći
samo područje autoceste bez narušavanja okolnih travnatih površina.
§ Građevinske radove duž rijeka Bune i Bunice poželjno je svesti na minimum i na određenu udaljenost
od obale kako bi se spriječilo zagađenje vode i očuvala drvenasta vegetacija duž obala.
§ Prijevoz mašina i radnih materijala mora se obavljati već postojećim prilaznim putevima, okolina
autoceste mora se izbjegavati, a parkiranje teških mašina vršiti samo unutar eksproprijacijske linije.

Ako se tokom redovnog održavanja ceste u fazi rada primijete bilo koji slučajevi ubistava ptica, na takvim se
mjestima, uz savjetovanje s lokalnim ornitološkim društvom, trebaju postaviti zaštitne barijere.
4.3 Mjere praćenja

§ Travnata staništa u naselju Lakševine u kojima je već evidentirana kratkoprsta ševa potencijalna su
staništa i za veliku ševu (Melanocorypha calandra), koja je jedna od najrjeđih i najugroženijih vrsta u
BiH, s procijenjenom veličinom populacije od 1 -10 parova. Kako ove dvije vrste obično koriste ista
staništa, potrebno je pregledati to područje tokom faze prije izgradnje u aprilu i maju, radi mogućeg
prisustva ove dvije vrste. Ako se potvrdi prisustvo ovih vrsta, potrebno je primijeniti iste mjere
ublažavanja kao i za vrstu kratkoprste ševe, to jest izbjegavanje bilo kakvih građevinskih aktivnosti dok
traje period gniježđenja od aprila do juna.
§ Rijeka Neretva i njene pritoke, koji se nalaze u mediteransko-submediteranskom klimatskom pojasu,

jedan su od najvažnijih dijelova cijelog Jadranskog migracijskog koridora, tj. jadranskog preletačkog
23
Ornitofauna
puta, a veliki broj vrsta koristi ta vodena i obalna staništa za hranjenje i odmaranje tokom seobe. Kao
što je već spomenuto u ovom izvještaju, od marta do aprila trebat će provesti dodatna ornitološka
ispitivanja, kako bi se pokrile rane proljetne migracije u vezi s vrstama močvarica i patkarica.
§ Tokom dodatnih istraživanja koja će se provoditi u rano proljeće, projektno područje kontrolisat će se
i u pogledu vrsta sokolova, kao i u pogledu osjetljivih vrsta kratkoprste ševe (Calandrella
brachydactyla) i velike ševe (Melanocorypha calandra).

Kao što je predviđeno u ovom izvještaju, tokom faze izgradnje, za kratkoprstu ševu (Calandrella brachydactyla)
i veliku ševu (Melanocorypha calandra) potrebno je primijeniti posebne mjere ublažavanja. Primjenjiva mjera
praćenja je nadzor nad pridržavanjem predloženih mjera od strane Nadzornog organa na licu mjesta.

Tokom prve tri godine pratiti moguće smrtne ishode za ptica. Ako se uoče bilo kakve smrtne posljedice po
ptice, treba postaviti zaštitne barijere.
24
Ornitofauna
5 PRILOZI
5.1 Karte
Slika 4: Raspodjela prostora ispitivanih lokacija duž trase autoceste i projektno područje od utjecaja (zaštitna zona)
25
Ornitofauna
Slika 5: Raspodjela prostora kolonija lasta bregunica (Riparia riparia) u odnosu na trasu autoceste
Slika 6: Prostorna raspodjela pronađenih teritorija za gniježđenje kratkoprste ševe (Calandrella brachydactyla) u području
oko trase autoceste u naselju Lakševine
26
Ornitofauna
5.2 Fotografije
Slika 7: Prostorna raspodjela kolonija lasta bregunica (Riparia riparia) u naselju Ortiješ, 800-1050 m od trase autoceste
Slika 8: Primjer pojedinačnih lasta bregunica (Riparia riparia) nastradalim na postojećim cestama
Slika 9: Kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla) (područja za gniježđenje opažena u segmentu 3”, 50 – 70 m od trase
autoceste u naselju Lakševine)
27
(tranša II)

PRILOG C-4: SISARI-ŠIŠMIŠI
Juli, 2020.
Šišmiši
Sadržaj
1 UVOD ..................................................................................................................................................... 3
1.1 Osnove podaci o Projektu .............................................................................................................................. 3
1.2 Lokacije........................................................................................................................................................... 3
1.3 Svrha i ciljevi Izvještaja ................................................................................................................................... 3
2 METODOLOGIJA ..................................................................................................................................... 4
2.1 Osnovne informacije o istraživanju ................................................................................................................ 4
2.2 Metodologija .................................................................................................................................................. 4
2.4 Područje projekta od utjecaja ........................................................................................................................ 7
3 REZULTATI .............................................................................................................................................. 8
4 DISKUSIJA I PREPORUKE ....................................................................................................................... 11
4.1 Sažetak glavnih nalaza.................................................................................................................................. 11
4.1.1 Osjetljive vrste ...................................................................................................................................... 11
4.1.2 Utjecaj u fazi predizgradnje .................................................................................................................. 16
4.1.3 Utjecaji tokom izgradnje ....................................................................................................................... 16
4.1.4 Utjecaji u operativnoj fazi ..................................................................................................................... 17
4.2 Ublažavanje i mjere monitoringa ................................................................................................................. 17
4.2.2 Faza izgradnje ....................................................................................................................................... 18
4.2.3 Operativna faza..................................................................................................................................... 19
5 Prilozi ................................................................................................................................................... 20
5.1 Karte ............................................................................................................................................................. 20
5.2 Fotografije .................................................................................................................................................... 21
5.3 Spisak literature ........................................................................................................................................... 22
2
Šišmiši
1 UVOD
1.1 Osnove podaci o Projektu



Ovaj izvještaj sadrži rezultate za sisare – terensko istraživanje šimiša.
1.2 Lokacije
1.3 Svrha i ciljevi Izvještaja

3
Šišmiši
2 METODOLOGIJA
2.1 Osnovne informacije o istraživanju

Istraživanje šišmiša je uradio Admir Aladžuz, magistar ekologije sa više of 10 godina iskustva u radu kao okolišni
konsultant za procjene utjecaja na okoliš. On je iskusan istraživač u području zoologije, sistematike (taskonomije i
ekologije. Istraživanja na lokaciji su rađena dvije noći uzastopno (10. i 11. juni 2020. Vrijeme noću je bilo vedro sa
temperaturom od oko 15-20 °C.)
2.2 Metodologija
Snimke eholokacijskih signala šišmiša su pri prikupljane sa zemlje, korištenjem DODOTRONIC ULTRAMIC 250K
povezanog na TOSHIBA SATELLITE l750-1XV laptopom. Za snimanje i analize u stvarnom vremenu korišten je
software: SeaWave - Sound Emission Analyser Wave edition koji je izradila CIBRA i AEST. Identifikacija se
zasnivala na Walters et al 2012, uz dodatnu literaturu za specifični socijalni poziv. Zbog morfologije lokacije,
umjesto klasičnog linearnog presjek pristupa odlučeno je da se odabere određen broj područja promatranja
(“tačke uzorkovanja” metoda Barataud 2015) kojim se pokrivaju različiti rasponi uslova staništa na cijeloj
lokaciji koja se istražuje te u tampon području do jednog kilometra oko lokacije koju su izabrali eksperti
(Rodrigues i drugi., 2014). Cijela lista literature se može naći u poglavlju 5.3. Prostorna distribucija tački
snimanja je data na slici 2 dok su koordinate i opisi dati u tabeli 1.
Tabela 2 daje pregled tačnog vremena nakon zalaska sunca za svako mjerenje i prosječno vrijeme za svaku
lokaciju. Ukupno vrijeme snimanja po tački je bilo do 20 minuta. Ukupno, po danu, snimljeno je 2 sata i 30
minuta materijala. Lokacija snimanja je odbrana na osnovu sljedećih kriterija:
§ najmanje jedna lokacija u naselju ili blizni naselja;

§ najmanje 1 lokacija na frekventnom putu;
§ najmanje 2 lokacije na obali rijeke;
§ najmanje 2 lokacije u poljoprivrednim područjima;

§ najmanje 1 lokacija u staništima u šumi ili šikari.
Ukupno je odbrano 7 lokacija (slika 2) koje obuhvataju trasu autoceste i koridor autoceste (1000 metara) od
granica autoceste u oba pravca odluku je donio stručnjak za šišmiše na samoj lokaciji.
Tabela 1: Koordinate i kratak opis tački promatranja korištenjem detektora za šišmiše
Lokacija N (sjever) E (istok) Opis

T1 43°17'46.52" 17°50'41.08" Najsjevernija tačka područja projekta koja je smještena na frekventom
putu (M-6.1 Mostar - Nevesinje) u blizini naselja Gorica.
T2 43°17'11.57" 17°50'12.78" Naselje Kadijevići u blizini ulaza na Aerodrom Mostar. Cijela lokacija je
izmijenjena ljudskim aktivnostima.
T3 43°15'50.57" 17°51'11.97" Poljoprivredno područje Bišće Polje. Na području su uglavnom
zasađeni vinogradi i voćnjaci.
T4 43°14'50.10" 17°51'42.64" U blizini naselja Kosor i rijeke Bune. Područje se uglavnom sastoji od
travnjaka i nešto drveća u blizni rijeke Buna.
T5 43°14'43.41" 17°51'27.05" Smještena između Rijeka Bune i Bunice. Uglavnom je prekriveno
voćnjacima i drugim poljoprivredni tlom uz izuzetak nešto drveća u
blizni i rijeke Bune i Bunice.
T6 43°13'41.41" 17°52'29.06" U blizni naselja Brijeg. Dominantna vegetacija su voćnjaci i šikara
pomiješana sa drvećem.
4
Šišmiši
Lokacija N (sjever) E (istok) Opis

T7 43°14'2.72" 17°52'46.68" Locirana u blizini rijeke Bunice i u blizni pećine koja se zove Velika
pećina sa uglavnom poljoprivrednim područjima i šikarama. Mješovita
staništa zastupljena djelimično sa brdima, poljima i rijekom.
Tabela 2: Vremenski odmak snimanja od zalaska sunca (h:mm format)
Tačka Dan
1 2
T1 0:30 2:30
T2 0:50 2:10
T3 1:10 1:50
T4 1:30 1:30
T5 1:50 1:10
T6 2:10 0:50
T7 2:30 0:30
Pregled skloništa: Na osnovu ranijeg iskustva istraživača, već poznato sklonište i potencijalna skloništa su
istražena kako bi se utvrdio njihov značaj. Terenski pregled je imao za cilj da se zabilježi prisustvo šišmiša ili
drugih indirektnih znakova kao što su guano šišmiša ili kosti, kako bi se procijenila populacija i korištenje
lokacije (npr. hibernacija, majčinstvo i drugo.). Ove aktivnosti su urađene vizualnom identifikacijom
pomognutom fotografskom dokumentacijom. Samo jedna lokacija pećina, Velika pećina, je pregledana radi
skloništa i nije pronađena niti jedna vrsta šišmiša ili neki drugi tragovi šišmiša.
Slika 1: Ulaz u Veliku pećinu – pogled s lokalnog puta (Foto: Admir Aladžuz)
Monitoring šišmiša ultrazvučnim detektorima je urađen u period of 10.06.2020. do 11.06.2020. Sedam tačaka
snimanja (slika 2) su istražene, sve u drugačijim uslovima staništa.
Tokom istraživanja ultrazvučnim detektorom, otkriveno je najmanje 5 rodova (slika 3): Myotis Kaup, 1829,
Pipistrellus Kaup, 1829, Eptesicus Rafinesque, 1820, Nyctalus Bowdich, 1825 i Tadarida Rafinesque, 1814.
5
Šišmiši
Vezano za vrste, potvrđeno je prisustvo 9 taksona: Pipistrellus nathusii (Keyserling & Blasius, 1839), Pipistrellus
kuhlii Kuhl, 1817, Myotis mystacinus (Kuhl, 1817), Myotis blythii Tomes, 1857, Myotis dasycneme (Boie, 1825),
Eptesicus serotinus (Schreber, 1774), Nyctalus noctula (Schreber, 1774), Nyctalus leisleri (Kuhl, 1817), Tadarida
teniotis (Rafinesque, 1814).
Tabela 3: Ukupna relativna brojnost rodova i vrsta (Ispravljene vrijednosti sa koeficijenatima mogućnosti otkrivanja)
Razred Vrste šišmiša (taksoni) Tačke

promatranja
Myotis M. mystacinus T2, T5, T6
M. oxygenatus T7, T4, T5
M. dasycneme T7, T4, T5
Pipistrellus P. nathusii T3, T4, T6, T7
P. kuhlii T1, T2, T3
Tadarida T. teniotis T4, T5
Eptesicus E. serotinus T1, T2, T5
Nyctalus N. noctula T5
N. leisleri T3, T5, T6
Kako je dato u tabeli 4 može se vidjeti da su najaktivnije tačke promatranja vezano za prisustvo šišmiša bile
tačke T4, T5 and T6. Umjereno aktivna tačka je bila T7 dok su tačke sa manjom aktivnošču su bile tačke T1, T2 i
T3. Ovo je bilo očekivano i potvrđeno snimanjima. Vrste šišmiša vjerovatno koriste rijeke Bunu i Bunicu kao
važno lovište. Da bi se ovo potvrdilo potrebno je više istraživanja u budućnosti. Ove tačke su tačke gdje je
raznolikost šišmiša bila najveća tokom vremena snimanja.
Budući da su lovišta jedna od najosjetljivjih mjesta za šišmiše (jer većina vrsta i pojedinačnih životinja koriste
ovo područje za lov), očito je da će planirana autocesta koja prolazi kroz i u blizini rijeka Bune i Bunice imati
utjecaj na ekologiju šišmiša.
Tabela 4: Frekvencija prolaska šišmiša po tački promatranja
Tačk Detektovani zvuci (na 10 sec) – %

a prosječna vrijednost za snimanje 2-
noći
T1 4 1.92
T2 8 3.84
T3 12 5.76
T4 46 22.11
T5 54 25.96
T6 51 24.51
T7 33 15.86
Tota 208 100
l

Dvodnevno promatranje u kasnom proljeću nije u skladu sa EUROBATS preporukama i nije referentno
istraživanje, ali ovi podaci mogu se koristiti kao referenca da bi se izbjegla potencijalno važna mjesta za šišmiše
i da se umanji buduća šteta po populaciju šišmiša u ranoj fazi planiranja projekta. Iskorišteno vrijeme snimanja
nije odobreno od strane EUROBATS ili drugih naučnih kriterija. Ovo snimanje je izvršeno na nivou preliminarnih
6
Šišmiši
istraživanja područja s ciljem dobijanja podataka potrebnih za projekt i ulaznih podataka za tako potreban
daljnji monitoring šišmiša.
Hvatanje mrežama: nije izvršeno hvatanje šišmiša mrežama. Vrijeme istraživanja nije dozvolilo postavljanje
mreža jer je za te aktivnosti potrebna posebna dozvola za istraživanje od Federalnog ministarstva okoliša i
turizma.
Iako je cijelo područje uglavnom očišćeno od mina još uvije postoje područja rizična zbog mina i
neeksplodiranih sredstava, posebno u južnom dijelu projekta u blizini brda Hodbina.
Na području se nalaze tipične strukture krškog krajolika i samo jedna (do sada) otkrivena pećina – Velika
pećina, u blizini sela Malo Polje. Najbliže pećine koje mogu biti interesantne vezano za populaciju šišmiša su
uglavnom na planinskom masivu Veleža i Podveležja smještne npr. 6 km zračne udaljnosti istočno od područja
projekta i ova područja će također biti istražena u budućnosti.
2.4 Područje projekta od utjecaja

Vezano za staništa relevatna za šišmiše, dominantna staništa su poljoprivredna polja i voćnjaci na sjevernom
dijelu autoceste i mješovite šume te vegetacije šikare na južnom dijelu. U svom središnjem dijelu autocesta
prelazi dvije rijeke (Bunu i Bunicu) sa njihovom obalnom vegetacijom i djelimično dijeli močvaru–kao vodena
vegetacija. Značaj staništa za vrste šišmiše vezano za njihovu ekološku ulogu je dat u tabeli 5 (Paunović i drugi
2011).
Šišmiši koriste različite vrste kloništa, često se seleći i mijenjajući skloništa ovisno o periodu godine (ljetnja ili
zimska skloništa) te dostupnosti skloništa. Tipična skloništa uključuju podzemne lokacije (pećine ili vještačke
objekte), šuplja stabla i zgrade (posebno stare).
Na osnovu terenskog istraživanja, postoji samo jedna pećina u potencijalnom području zone utjecaja planirane
trase autoceste – Velika pećina, u naselju Malo polje u blizini Blagaja, npr. 700-800 m zračne udaljnosti istok-
sjever-istok od trase autoceste. U toku terenskog rada uočeno je da pećina nije dovoljno duboka i u njoj nije
bilo vidljivih vrsta šišmiša ili njihovog otpada (guano). Na osnovu informacija prikupljenih od lokalnog
stanovništva, neke vrste šišmiša koriste pećinu tokom zimskog perioda (može ih se naći u pukotinama pećine).
Prema dostupnim podacima u literaturi (Mulaomerovicć i dr.et, 2015.), pećinu su nastanjivale samo dvije vrste
ptica: Hirundo daurica (Laxmann, 1769) i Sitta neumayer Michahelles, 1830 što je potvrdio projektni tim.
Autocesta je planirana preko lokalnih naselja i sela koja mogu osigurati dodatna potencijalna skloništa. Šuma je
uglavnom šikara ali oblasti u blizini rijeka Bune i Bunice i brda u blizni naselja Hodbine i Malog Polja mogu se
sastojati od zrele šume koja može biti veoma važna za šišmiše. U ovim područjima drveće kao mjesto za
skloništa vjerovatno igraju veliku ulogu u pomenutim područjima (tabela 5). Potrebno je još istraživanja i ona
moraju biti završena prije početka građevinskih radova.
Tabela 5: Značaj staništa za šišmiše u vezi sa različitom ekološkom upotrebom
Šuma Šikara Travanjaci Vlažna Stjenovita Pećine i Vještačka

područja područja podzemlje
(kopno)
Skloništa Veliki Nema Ne Veliki Umjeren Umjeren Veliki
Lovišta Veliki Veliki Umjeren Veliki Umjeren Nema Veliki
Putanje letenja Veliki Veliki Umjeren Veliki Nema Nema Veliki
Migracijske rute Veliki Veliki ? Veliki ? Nema Mali
?) potencijalno značajno ali nedovoljno podataka za procjenu (Paunović i dr. 2011.)
7
Šišmiši
3 REZULTATI
Ne postoji dugoročni monitoring program populacije šimiša koji provodi ili ga podržavaju vlada BiH ili FBiH ili
javne institucije. Shodno tome, ne postoji zvanična javna baza podataka iz koje bi se informacije o
rasprostranjenosti vrsta šišmiša mogle naći. Jedini dostupni podaci o rasprostranjenosti i statusu šišmiša su
uobičajeno oni koje su prikupili volonteri iz nevladinog sektora (uglavnom grupe speleologa). Od ranijih
projekata i onih koji su u toku trba istaći da je u 2013. godini veliki projekt koji je financirao CEPF (Partnerski
fond za kritično ugrožene ekosisteme) dodjeljen CKS-u (Centru za krš I speleogiju), NVO-u iz Sarajeva. Među
ostalim aktivnostima, ovi projektom su se skupili novi terenski podaci o prisutnosti šišmiša i skloništima u
oblasti sliva rijeke Neretve uključujući područje regije Mostar (Mulaomerović i dr. 2015).
Na osnovu novih podataka, 31 vrsta šišmiša je zabilježena u BiH (Karapandža i dr. 2014.; Pašić and
Mulaomerović 2016., Babić i dr. 2018.) koji pripadaju 11 rodova: Rhinolophus hipposideros (Bechstein, 1800),
Rhinolophus ferrumequinum (Schreber, 1774), Rhinolophus Euryale Blasius, 1853, Rhinolophus blasii Peters,
1866, Myotis myotis (Borkhausen, 1797), Myotis blythii Tomes, 1857, Myotis bechsteinii (Kuhl, 1817), Myotis
nattereri (Kuhl, 1817), Myotis emarginatus (E. Geoffroy Saint-Hilaire, 1806), Myotis mystacinus (Kuhl, 1817),
Myotis brandtii (Eversmann, 1845), Myotis capaccinii Bonaparte, 1837, Myotis dasycneme (Boie, 1825), Myotis
daubentonii (Kuhl, 1817), Myotis alcathoe O. von Helversen and K.-G. Heller, 2001, Pipistrellus pipistrellus
(Schreber, 1774), Pipistrellus pygmaeus (Leach, 1825), Pipistrellus kuhlii Kuhl, 1817, Pipistrellus nathusii
(Keyserling & Blasius, 1839), Hypsugo savii Bonaparte, 1837, Eptesicus serotinus (Schreber, 1774), Nyctalus
noctula (Schreber, 1774), Nyctalus leisleri (Kuhl, 1817), Vespertilio murinus Linnaeus, 1758, Plecotus auritus
(Linnaeus, 1758), Plecotus macrobullaris Kuzjakin, 1965, Plecotus austriacus (J.B. Fischer, 1829), Plecotus
kolombatovici Dulic, 1980, Barbastella barbastellus (Schreber, 1774), Miniopterus schreibersii (Kuhl, 1817),
Tadarida teniotis (Rafinesque, 1814). Iako se niti jedna od ovih 31 vrste ne može u potpunosti isključiti, zbog
morfologije i distribucije staništa, vrste koje se obično jako vezuju sa vodom su: Myotis capaccinii Bonaparte,
1837, Myotis dasycneme (Boie, 1825) and Myotis daubentonii (Kuhl, 1817) bi trebale biti od većeg interesa
zbog blizine područja istraživanja rijekama Buni i Bunici.
Na osnovu rijetkih podataka iz literature (Presetnik i dr. 2014a, Presetnik i dr. 2014b, Mulaomerović i dr. 2015,
Hodžić i dr. 2017. i Rnjak i dr. 2017.), u širem uključujući planinu Velež, do sada je zabilježeno 19 vrsta koje
pripadaju 11 rodova poznatih u BiH. Druge vrste također mogu biti prisutne u regiji.
Tabela 6 u sljedećem dijelu daju se rezultati istraživanja u formatu tabele i također se procjenjuju dostupni
podaci iz literature. Lokacije nalaza vrsta i značajna staništa su prikazana na mapama u Aneksu A. Sljedeće
skraćenice su korištene u tabeli 6:
IUCN – Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih resursa
FBiH RL – Crvena lista Federacije Bosne i Hercegovine
§ CR – kritično ugrožena
§ EN – ugrožna
§ VU – ranjiva
§ NT – gotovo ugrožena
§ LC –najmanje zabrinjvajuća
HD – Europska direktiva o staništima
§ II – Aneks II
§ IV – Aneks IV
8
Šišmiši
Tabela 6: Rezutati terenskog istraživanja
Ime vrste ime na Naučno ime Status zaštite Pogodno Nalazi Lokacija Mapa
engleskom/*BHS stanište u istraživanja – (gdje?)
istraženom je li vrsta
području? nađena ?
Lesser Rhinolophus IUCN LC, FBiH Moguće Nisu
horseshoe bat- hipposideros EN, HD II, IV identificirani,
mali potkovnjak staništa su
prisutna
Greater Rhinolophus IUCN LC, FBiH Moguće Nisu
horseshoe bat - ferrumequinum VU, HD II, IV identificirani,
veliki potkovnjak staništa su
prisutna
Mediterranean Rhinolophus IUCN NT, FBiH Moguće Nisu
horseshoe bat- euryale EN, HD II, IV identificirani,
mediteranski staništa su
potkovnjak prisutna
Blasius's Rhinolophus IUCN LC, FBiH Moguće Nisu
horseshoe bat – blasii VU, HD II, IV identificirani,
sredozemni staništa su
potkovnjak prisutna
Greater mouse- Myotis myotis IUCN LC, FBiH Ne Nisu
eared bat – EN, HD II, IV identificirani,
veliki šišmiš staništa su
prisutna
Lesser mouse- Myotis IUCN LC, FBiH Da Da, nađen u Slika 2 Tabela 1- T7, T4, T5
eared bat – oxygnathus EN, HD II, IV području
oštrouhi šišmiš projekta, u
blizini vodnih
tijela
Bechstein's bat – Myotis IUCN NT, HD II, Moguće Ne, staništa
velikouhi šišmiš bechsteinii IV u blizini
vodnih tijela
Natterer's bat – Myotis IUCN LC, HD IV Moguće Ne, staništa
resasti šišmiš nattereri u blizini
vodnih tijela
Geoffroy's bat – Myotis IUCN LC, FBiH Moguće Ne, kraško
riđi šišmiš emarginatus VU, HD II, IV van buffer brdovito
zone područje van
buffer zone
Whiskered bat – Myotis IUCN LC, FBiH Da Da, nađen u Slika 2 Tabela 1- T2, T5, T6
brkati šišmiš mystacinus VU, HD IV području
projekta
Brandt's bat – Myotis brandtii IUCN LC, HD IV Moguće Ne, staništa
Brandtov šišmiš istočno od
trase
autoputa
Long-fingered Myotis IUCN VU, FBiH Veoma Ne, staništa
bat –dugonogi capaccinii VU, HD II, IV moguće u u blizini
šišmiš blizini vodnih tijela
vodnih
tijela
Pond bat – Myotis IUCN NT, HD II, Veoma Da, nađen u Slika 2 Tabela 1- T7, T4, T5
močvarni šišmiš dasycneme IV moguće u području
9
Šišmiši
blizini projekta
vodnih
tijela
Daubenton's bat Myotis IUCN LC, HD IV Veoma Ne, staništa
– riječni šišmiš daubentonii moguće u u blizini
blizini vodnih tijela
vodnih
tijela
Alcathoe bat – Myotis IUCN DD Moguće Ne, šumska
mali brkati alcathoe staništa na
šišmiš jugu
Common Pipistrellus IUCN LC, FBiH Moguće Ne, staništa
pipistrelle – pipistrellus VU, HD IV su prisutna
patuljasti šišmiš
Soprano Pipistrellus IUCN LC, HD IV Moguće Ne, staništa
pipistrelle – pygmaeus su prisutna
močvarni
patuljasti šišmiš
Kuhl's pipistrelle Pipistrellus IUCN LC, FBiH Da Da, nađen Slika 2 Tabela 1- T1, T2, T3
– bjelorubi kuhlii VU, HD IV sjeverno od
šišmiš područja
projekta
Nathusius's Pipistrellus IUCN LC, HD IV Da Da, nađen u Slika 2 Tabela 1- T3, T4, T6,
pipistrelle – mali nathusii području T7
šumski šišmiš projekta
Savi's pipistrelle Hypsugo savii IUCN LC, FBiH Moguće Ne, staništa
– primorski VU, HD IV istočno od
šišmiš trase
autoputa
Serotine bat – Eptesicus IUCN LC, HD IV Da Da, nađen u Slika 2 Tabela 1- T1, T2, T5
kasni noćnjak serotinus području
projekta
Common Nyctalus IUCN LC, FBiH Da Da, nađen u Slika 2 Tabela 1- T5
noctule – rani noctula EN, HD IV području
večernjak projekta na
otvorenim
prostorima
Lesser noctule – Nyctalus leisleri IUCN LC, HD IV Da Da, nađen Slika 2 Tabela 1- T3, T5, T6
mali večernjak sjeverno od
područja
projekta
Parti-coloured Vespertilio IUCN LC, FBiH Malo Ne, staništa
bat – dvobojni murinus VU, HD IV vjerovatno su prisutna
šišmiš
Brown long- Plecotus IUCN LC, FBiH Moguće Ne, staništa
eared bat – auritus VU, HD IV su prisutna
smeđi dugoušan
Alpine long- Plecotus IUCN LC, HD IV Malo Ne, staništa
eared bat- gorski macrobullaris vjerovatno su prisutna
dugoušan
Grey long-eared Plecotus IUCN LC, FBiH Moguće Ne, staništa
10
Šišmiši
bat – sivi austriacus VU, HD IV su prisutna
dugoušan
Kolombatovic's Plecotus IUCN LC, HD IV Moguće Ne, staništa
long-eared bat – kolombatovici su prisutna
Kolombatrićev
dugoušan
Western Barbastella IUCN NT, HD II, Moguće Ne, staništa
barbastelle – barbastellus IV su prisutna
širokouhi
mračnjak
Common bent- Miniopterus IUCN NT, FBiH Veoma Ne, staništa
wing bat – schreibersii EN, HD II, IV moguće su sjeverno
dugokrili pršnjak od područja
projekta
European free- Tadarida IUCN LC, HD IV Da Da, nađen u Slika 2 Tabela 1- T4, T5
tailed bat – teniotis području
sredozemni projekta
slobodnorepac

Zakon o zaštiti prirode (Službeni glasnik FBiH, br. 66/13) u FBiH je usvojen 2013. Ovim zakonom postavljaju se
osnovni principi zaštite bioraznolikosti, vrsta i staništa. Iako je prošlo više do šest godina od proglašenja
zakona, nekoliko članova zakona koji se odnose na popis bioraznolikosti i zvanični popis speleoloških objekata
(uključujući popis bioraznolikosti te time i prisutnost šišmiša i skloništa) još uvijek nisu operativni i popunjeni
podacima.
Godine 2011., proglašena je Uredba o programu Natura 2000–Zaštićena područja u Europi (Službeni glasnik
FBiH, br. 41/11), uključujući kriterije za uspostavu Natura 2000 područja u FBiH i uspostavu baze podataka o
njima. U periodu 2012-2015 (kao dio projekta: Pomoć u provedbi direktive o Divljim pticama i staništima)
međunarodni tim eskperata je izradio između ostalih predmeta isporuke, listu potencijalnih kandidata za
područja na cijelom teritoriju BiH. Iako niti jedno od ovih potencijalnih područja nije još uvijek službeno
proglašeno, područje Bune i Bunice (s područjem Malo polje) je odbarano kao potencijalno područje Natura
2000 (šifra: BA8200008). Ovo područje, ukoliko bude odobreno, će u potpunosti uključivati vodene tokove
rijeka Bune i Bunice skupa sa obližnjim brdima i poljima (Malo Polje). Planirani projekt je djelimčno na
planiranom Natura 2000 području, u zapadnom dijelu, prelazeći rijeke Bunu i Bunicu na zapadnim padinama
brda Kajdin Kicin.
Prema dokumentima Natura 20003, registrovane vrste šišmiša na području Natura 2000 Buna-Bunica su:
Miniopterus schreibersii (Kuhl, 1817), Myotis blythii Tomes, 1857, Myotis emarginatus (E. Geoffroy Saint-
3Podacidobijeni od: IG Banja Luka (2020): DODATAK STUDIJI UTJECAJA NA OKOLIŠ. Autocesta na Koridoru Vc, dionica Mostar jug-Buna;
poddionica Mostar jug-tunel Kvanj. Knjiga: S1010
11
Šišmiši
Hilaire, 1806), Rhinolophus blasii Peters, 1866, Rhinolophus Euryale Blasius, 1853, Rhinolophus ferrumequinum
(Schreber, 1774) i Rhinolophus hipposideros (Bechstein, 1800). Nije dostupno više podataka o vrstama šišmiša.
Godine 2013. objavljen je nacrt “Crvene liste” vrsta za Federaciju Bosne i Hercegovine (Greenway, 2013). Ova
lista je usvojena 2014. (Službeni glasnik FBiH, Br. 7/14). Ova lista, vezano za šišmiše je odobrena na osnovu
zastarjele literature i nepotpune analize dostupne literature. Na ovoj listi procjenjuje se samo 17 od 31
poznate vrste šišmiša. Svih 17 vrsta su klasifikovane kao rizične ili ugrožene. Detalji statusa ugroženosti su dati
za sve vrste u tabeli 7.
Status ugroženosti se zasniva uglavnom na informacijama dobijenim sa IUCN Crvene liste (IUCN, 2017).
Ugroženost koja se daje na ovoj listi odražava globalne kriterije i trendove te stoga možda u potpunosti ne
ilustrira ugroženost na lokalnom nivou. IUCN daje regionalnu procjenu za oblast Mediterana 2009. godine
(Temple and Cuttelod, 2009.). Od trideset jedne vrste šišmiša poznate u BiH, 28 vrsta su uključene u ovaj
pregled. Eptesicus serotinus (Schreber, 1774) i Myotis dasycneme (Boie, 1825) su isključeni budući da se
smatraju marginalnim za područje Mediterana.
Tabela 7: Vrste šišmiša otkrivene u BiH i vrste nađene u području projekta i njihov međunarodni i nacionalni status
ugroženosti
Vrste Pronađene EU direktiva IUCN IUCN crvena lista FBiH crvena

o staništima crvena lista (Mediteran) lista
Aneks (globalno)
Rhinolophus hipposideros II, IV LC NT EN

Rhinolophus ferrumequinum II, IV LC NT VU
Rhinolophus euryale II, IV NT VU EN
Rhinolophus blasii II, IV LC NT VU
Myotis myotis II, IV LC LC EN
Myotis oxygnathus DA II, IV LC NT EN
Myotis bechsteinii II, IV NT NT /
Myotis nattereri IV LC LC /
Myotis emarginatus II, IV LC LC VU
Myotis mystacinus DA IV LC LC VU
Myotis brandtii IV LC LC /
Myotis capaccinii II, IV VU VU VU
Myotis dasycneme DA II, IV NT / /
Myotis daubentonii IV LC LC /
Myotis alcathoe
Pipistrellus pipistrellus IV LC LC VU
Pipistrellus pygmaeus IV LC LC /
Pipistrellus kuhlii DA IV LC LC VU
Pipistrellus nathusii DA IV LC LC /
Hypsugo savii IV LC LC VU
Eptesicus serotinus DA IV LC LC /
Nyctalus noctula DA IV LC LC EN
Nyctalus leisleri DA IV LC LC /
Vespertilio murinus IV LC / VU
Plecotus auritus IV LC LC VU
Plecotus macrobullaris IV LC NT /
12
Šišmiši
Vrste Pronađene EU direktiva IUCN IUCN crvena lista FBiH crvena

o staništima crvena lista (Mediteran) lista
Aneks (globalno)
Plecotus austriacus IV LC LC VU
Plecotus kolombatovici IV LC LC /
Barbastella barbastellus II, IV NT NT /
Miniopterus schreibersii II, IV NT NT EN
Tadarida teniotis DA IV LC LC /
Na osnovu podataka iz tabele 7, najmanje 2 NT vrste na globalnoj IUCN crvenoj listi i dvije EN dvije VU vrste sa
crvene liste FBiH nastanjuju ovo područje tako da su adekvatne mjere ublažavanja potrebne da se izbjegnu
neki potencijalni dugoročni štetni utjecaji. Šišmiši nađeni na području projekta su također navedeni u Aneksu II
i/ili IV Direktive o staništima.
Utjecaj puteva na šišmiše se sve donedavno uglavnom zanemarivao uprkos sve više dokaza o snažnim
utjecajima na ostali biljni i životinjski svijet. Pa ipak, istraživanja utjecaja puteva na šimiše su još uvijek relativno
rijetka. U zadnje vrijeme, sve više je dokaza da fragmentacija koju uzrokuju sve vrste puteva (uključujući
autoceste) smanjuje pristup važnim staništima tako dovodeći do manje reprodukcije kod šišmiša. Utjecaj
prepreke se povezuje sa smanjenim aktivnostima potrage za hranom i raznolikosti vrsta u blizini autocesta i
drugih glavnih puteva. Utjecaj zagađenja svjetlom i bukom mogu pridodati ovom utjecaju u neposrednoj blizini
puteva i također mogu učiniti da šišmiši budu još nevoljniji da priđu i pređu preko puteva. (Altringham, J.
2015).
Šišmiši mogu biti veoma osjetljivi na zagađenje zbog svjetla i buke. Šišmiši su uglavom društveni tako da
očekivani utjecaji utiču na veliki broj vrsta izazivajući visoku smrtnost i veoma spori oporavak.
Najuobičajenija prijetnja vrstama šišmiša koja je prijavljena je gubitak prirodnih i polu-prirodnih staništa na
kojima traže hranu, loše prakse upravljanja zemljištem te pad broja predatorskih vrsta (npr. zbog povećane
upotrebe insekticida). Narušavanje i uništavanje skloništa i uzgajališta (narušavanje pećine i uklanjanje starih
stabala iz šume) te mjesta za hranjenje ima značajan utjecaj na populaciju šišmiša.
Procijenjeni status ugroženosti u BiH za populaciju šišmiša je kompliciran zbog veoma slabog lokalnog
poznavanja populacije šišmiša, distribucije i trendova. Broj važnih skloništa na području je još uvijek mali zbog
nedostatka terenskih studija i najvjerovatnije će se ubrzano povećavati u narednim godinama. Gotovo da
nema podataka o lokalnim migracijskim rutama.
Prije početka građevinskih aktivnosti, potrebno je više podataka i istraživanja o šišmišima tako da se mogu
implementirati adekvatni koraci za dalje planiranje građevinskih aktivnosti. Razvoj infrastrukture i planiranje bi
trebalo izvesti na takav način da se umanji utjecaj razvoja na okoliš koji je povezan sa vrstama koje koriste
okoliš za različite svrhe.
Prvi i najvažniji korak u smanjenju utjecaja na vrste šišmiša je da se odabere trasa autoceste koja izbjegava
važna staništa šišmiša. Stoga, trebalo bi provesti odgovarajući jednogodišnji monitoring nad različitim
staništima a koridori šišmiša, skloništa te područja za traženje hrane bi trebali navdni na mapama korištenjem
GIS software-a te nakon toga bi trebalo predložiti konačnu promjenu trase ukoliko to bude potrebno. Ovo je
ključni korak za buduću zaštitu šišmiša na području projekta.
Negativni utjecaj autoceste na populaciju šišmiša se očekuje na cijelom području projekta ali najveći se očekuje
na trasi autoceste i 500- metarskoj tampon zoni sa obje strane ceste. Južno područje projekta, zbog svog
13
Šišmiši
sastava staništa i mogućeg mjesta za traženje hrane je područje sa velikim rizikom po vrste šišmiša dok se u
drugim područjima ovaj rizik može ocijeniti kao umjeren.
Malo je vjerovatno da će se šišmiši uznemiriti tokom faze izgradnje ako se bude odvijala tokom dana, osim ako
se ne pronađu i naruše nepoznata staništa. U periodu izgradnje (ako se bude odvijala noću) te opertivnom
periodu (zbog buke) neke vrste šišmiša mogu izbjegavati područje oko gradilišta zbog buke. Prisustvo izvora
svjetlosti može privući neke vrste (povećavajući rizik od sudara) dok to može odbiti neke druge. Ovaj utjecaj se
može smatrati produženjem utjecaja zbog gubitka staništa. Ovo preliminarno istraživanje je pokazalo da se
može smatrati da se narušavanje širi 100-500 metara oko buduće trase autoceste i pomoćnih objekata te time
pokriva veliki dio teritorije i staništa. Uzimajući u obzir da slična staništa nisu veoma dostupna u okolnom
području (posebno na južnom dijelu projekta), narušavanje se smatra umjerenim do potencijalno visokim
utjecajem na populaciju šišmiša u tom području.
Gubitak staništa
Dvije trake (u oba pravca) autoceste na dionici od 10 km, sa otprilike 7m širine po pravcu uništava otprilike 7ha
staništa koje se može koristiti za traženje hrane. Uklanjanje drveća, travnjka i šikara te narušavanje vodenih
površina može značajno smanjiti stanište šišmiša. Infrastruktura autoceste (odmorišta, poveznice sa drugim
cestama, benzinske stanice i dr.) uklanjanju još potencijalnih važnih staništa. Kao rezultat, izgradnja puta
dovodi do stalnog gubitka staništa šišmiša i time vjerovatno direktno smanjivanja populacije (Altringham, J.
2015.).
Utjecaj prepreke
Kao tipična objekat duge linije, autocesta može biti potencijalna prepreka za gotovo sve vrste šišmiša budući
da autocesta može razdvojiti mjesta za traženje hrane od gnijezda (sklonište) ili ljetna lovišta i zimska skloništa.
Takve prepreke mogu smanjiti dnevnu i sezonsku migraciju što ima direktan utjecaj na populaciju šišmiša u
smislu reprodukcije i linerane putanje leta. Autocesta kao prepreka utiče na šišmiše u smislu nagle promjene
staništa i promjene veličine staništa. Kako se veličina staništa direktno može povezati sa veličinom populacije
ova vrsta utjecaja može imati negativan utjecaj na populaciju šišmiša u području od interesa.
Autocesta također može imati negativne utjecaje u smislu komunikacije između dvije grupe iste vrste, što
dovodi do moguće genetske izolacije i smanjenja fitnesa populacije (parenje između životinja u srodstvu). Ova
posljedica može dovesti do nestanka cijele populacije šišmiša u područjima na koje utiče projekat. Postoje
značajni dokazi koji sugeriraju da autocesta djeluje kao prepreka za šišmiše kad traže hranu i kad se kreću
između različitih dnevnih skloništa (mijenjanje skloništa) u ljetnom staništu. Šišmiši su se pokazali kao oni koji
idu velikim zaobilaznim rutama da izbjegnu autocestu ili da nađu odgovarajuća mjesta prelaza (Altringham, J.
2015.). Sveukupno, šišmiši mogu vidjeti autocestu kao veliku prepreku iz nekoliko razloga: otvoreni prostor i
vještačko svjetlo ih izlažu grabežljivcima a saobraćaj i buka mogu biti shvaćene kao prijetnje.
U smislu planirane autoceste Mostar-jug do tunela Kvanj, postoji nekoliko mogućih područja koja mogu
djelovati kao “utjecaj prepreke”, npr. prelazak preko rijeka Bune i Bunice i dio autoceste u blizini naselja
Hodbina, ali one se moraju posebno istražiti u dugom periodu (minimalni period od 1 godine).
Pregažene životinje
Značajan dio populacije europskih vrsta šišmiša, koji nastanjuju raspon ekoloških niša, je dokumentiran kao
pregažene životinje (Altringham, J. 2015.). Vrste koje su se prilagodile šumama bi trebale biti najpogođenije
zbog svojih karakteristika, niskog i sporog leta (Altringham, J. 2015.). Sve vrste šišmiša (ili pojedinačne
životinje) koje pokušaju prijeći liniju autocese se izlažu riziku sudara. Dodatna opasnost su svjetla na autocesti
koja privlače insekte i konstrukcija autoceste koja služi kao sklonište od predatora. Pregaženi šišmiši nisu
dovoljno istraženi da bi se donijeli adekvatni zaključci ali ih zasigurno ima. Neka istraživanja pokazuju da smrt
šišmiša gaženjem na putu variraju između 0.3 šišmiša po km do 6.8 šišmiša po km (Altringham, J. 2015.), ali to
ovisi o okolnom staništu. Stopa smrtnosti koju uzrokuje gaženje na putu je mnogo veća u šumskim
14
Šišmiši
ekosistemima, u blizini rijeka (mjestima za traženje hrane) ili u blizini skloništa nego na otovrenom području
(polja).
U slučaju predloženog 10 km pravca autoceste, zone rizika uključuju prelazak preko rijeka Bune i Bunice te u
cijelom području južno od Blagaja (Hodbina).
Degradacija stabišta—svjetlo, buka i hemijsko zagađenje

Najvažnija degradacija staništa po populaciju šišmiša je zagađenje svjetlom. Neke vrste šišmiša (rod Nyctalus
Bowdich, 1825 i Pipistrellus Kaup, 1829) privlače svjetla jer ona privlače insekte i u tim područjima postoji
područje plijena za šišmiše. Ostale vrste šišmiša (vrste koje žive u ili u blizini šuma i vode) su mnogo osjetljivije
na svjetlo i izbjegavaju sve vrste zagađenja svjetlom. Budući da noćna svjetla privlače mnogo vrsta insekata,
šišmiši koji izbjegavaju svjetla mogu ispaštati zbog smanjenja dostupnosti plijena a što može uzrokovati da se
veličina populacije vremenom smanji.
Buka je drugi po važnosti mogući “zagađivač” koji može negativno utjecati na vrste šišmiša. Sve vrste šišmiša
koriste eholokaciju da upravljaju u području, da love i nađu nekog za parenje. Čak iako utjecaj zagađenja
bukom na šišmiše još uvijek nije dobro istražen, neki eksperimenti pokazuju da simulirana saobraćajna buka
smanjuje efikasnost hranjenja velikog šišmiša, Myotis myotis (Borkhausen, 1797), koji uobičajeno lovi slušajući
zvukove koje njegov plijen pravi na tlu. Očekuje se da područja blizu autocese i na njenim tampon zonama od
100 m neće biti privlačna za šišmiše te da će to prouzrokovati nedostatak nekih vrsta šišmiša u tom području.
Ovo je posebno važno ako autocesta presjeca važna skloništa ili područja za traženje hrane. Međutim, nema
objavljenih terenskih studija koje su procijenile utjecaj saobraćajne buke na raznolikost šišmiša, brojnost i
uspjeh u parenju. Kao što je to navedeno u nastavku, saobraćajna buka, kao i svjetlo, jedino može imati
značajan utjecaj na relativno kratkim udaljenostima (Altringham, J. 2015).
Hemijsko zagađenje koje uzrokuje saobraćaj na autocesti može biti jedan od značajnih negativnih faktora na
populaciju šišmiša u blizini autoceste. Čak iako, do sada, nema dokaza o direktnom negativnom utjecaju
hemikalija na šišmiše, dokazano je da hemikalije imaju negativan utjecaj na artropode (insekte) koji su glavni
plijen šišmiša u B&H.
Moguće koristi
Moguće koristi od izgradnje autoceste po šišmiše još uvijek nisu dovoljno istražene. Vezano za moguće lokacije
skloništa neke vrste šišmiša vole vještačke konstrukcije poput mostova da bi oformile kolonije, mjesta za
gnijezda i podizanje mladunčadi. Jedan od najboljih primjera u BiH je da su kolonije Nyctalus noctula (Schreber,
1774) vrste otkrivene na betonskom mostu u gradu Čapljini4. Efikasne mjere ublažavanja i obnove (ili
kompenzacije) izgubljenih ili degardiranih staništa će učiniti privlačnijim okoliš u blizini autoceste za šišmiše što
uvećava rizik of smrti zbog sudara (pregaženi).
Druga moguća korist su svjetla. Noćna svjetla mog donijeti korist nekim vrstama ali isto tako mogu imati i
značajan štetan utjecaj na druge vrste šišmiša. One vrste koje love na otvorenim staništima, poput polja, će
imati korist od svjetla sa autoceste ali one koje love u šumama i rijekama neće imati isti utjecaj. Adekvatne
mjere bi se trebale uzeti obzir u izgradnji autoceste da se izbjegne zagađenje svjetlom na dijelu autoceste koji
prelazi vodene površine i šumske ekosisteme.
4http://www.centarzakrs.ba/bats/37-u-bosni-i-hercegovini-prvi-put-obiljezena-manifestacija-evropska-noc-sismisa-saopcenje-za-
medije.html
15
Šišmiši
4.1.2 Utjecaj u fazi predizgradnje
Opis utjecaja Procjena utjecaja Značaj utjecaja

Neadekvatno planiranje područja Prelazak preko šumskih i vodenih staništa može Umjeren
izgradnje može dovesti do gubitka uzrokovati zanačajne dugoročne nepovratne štete
staništa, gubitka područja za traženje po populaciju šišmiša u tom području. Gubitak
hrane, prepreke za koridore leta, staništa, lokacija za traženje hrane i skloništa
skloništa i dr. uzrokuje značajne gubitke pupulacije šišmiša.
Upotrebom adekvatnih mjera ublažavanja i
planiranjem autoceste daleko od takvih lokacija
smanjit će moguće štete po populaciju šišmiša.
Nepoznati kvalitativni i kvantitavni Prije početka bilo kakvih građevinskih aktivnosti, Veliki
sastav vrsta šišmiša na području treba završiti odgovarajuće terensko istraživanje
projekta. Nepoznata skloništa, terena populacije šišmiša i njihove ekologije u području
za traženje hrane, ruta koridora leta. projekta. Faza planiranja je od suštinske važnosti i
Nedostatak terenskog istraživanja potreban je multidisciplinarni pristup da se
može uzrokovati dugoročne negativne izbjegnu negativni utjecaji na populaciju šišmiša.
utjecaje na populaciju šišmiša pa čak i Planiranje trase autoceste bi trebalo izbjeći
njihov nestanak iz tog područja. skloništa, područja za traženje hrane i linije
migracijskih koridora.
4.1.3 Utjecaji tokom izgradnje

Degradacija staništa. Izgradnja Do sada, početno 2-dnevno istraživanje pokazuje Umjeren
autoceste uzrokuje degradaciju da šišmiši koriste ovo područje za traženje hrane.
staništa na trasi autoceste. Ova Najmanje 2 NT vrste sa globalne IUCN crvene liste
degardacija je gotovo nepovratna na te dvije EN i dvije VU vrste sa crvene liste FB&H
koridoru autoceste ali se može nastanjuju ovo područje tako da su potrebne
povratiti: blizu gradilišta, parkirališta adekvatne mjere ublažavanja da se izbjegnu
za građevinske mašine i dr. mogući dugoročni negativni utjecaji.
Potencijalno uništavanje skloništa. Do sada, nisu nađena skloništa. Odgovarajuće Umjeren
Skloništa su među najvažnijm istraživanje, planiranje (obnova) mogu značajno
faktorima za zaštitu šišmiša. smanjiti uništavanje skloništa.
Uništavanje tih lokacija može dovesti
do nestanka šišmiša iz tog područja.
Zagađenje bukom. Zagađenje bukom Buka potencijalno može štetiti šišmišima i Veliki
se očekuje u fazi izgradnje i uglavnom uznemiriti ih u potrazi za hranom. Some areas are
će ju uzrokovati građevinske mašine ii much more sensitive than other. Utjecaj buke
korištenje eskploziva. može biit značajan u područjima vodenih i šumskih
ekosistema zbog specifičnih vrsta šišmiša u tom
području.
Svjetlosno zagađenje. Svjetlosno Procjena je umjeren. To je zbog toga što su neka Umjeren
zagađenje može imati negativan područja na otvorenom te se ne očekuje da to
utjecaj na neke vrste šišmiša a dovede do negativnih utjecaja na šišmiše koji žive u
pozitivan na druge. tim tipovima staništa.
Uglavnom, svjetlo privlači insekte i Međutim, neke vrste šišmiša koje su zabilježene u
šišmiše kao njihove predatore. području projekta, u šumskim i vodenim staništima,
Svetlosno zagađenje u ovoj fazi se te vrste šišmiša koje preferiraju takva staništa su
očekuje na svim gradilištima. mnogo osjetljivija na svjetlo.
Ne očekuje se značajno hemijsko Hemijsko zagađenje ima mnogo veći utjecaj na Mali
zagađenje u ovoj fazi. plijen (artropode), i nema pouzdanih podataka o
Nešto zagađenja mogu stvoriti utjecajima hemijskog zagađenja na populacije
16
Šišmiši
građevinske mašine, mašine, radnička šišmiša.

naselja i dr. ali ovaj utjecaj se Vezano za područje projekta naglasak je ponovo na
dugoročno ne smatra značajnim za šumskim i vodenim.
populaciju šišmiša.
Zagađenje vibracijama. Vibracije Utjecaj se veže za kolonije šišmiša u fazi podizanja Mali
potencijalno mogu imati negativan mladih i hibernaciji. Istraživanje prije izgradnje će
utjecaj na kolonije šišmiša u fazi pokazati gdje su te lokacije i one se, ni zbog čega,
podizanja mladih i hiberanciji ali se ne smiju narušiti. Do sada, početno istraživanje je
smatra da su negativni utjecaji pokazalo da tih mjesta nema na planiranoj
vibracija prisutni samo na gradilištu. autocesti te je utjecaj ocijenjen kao mali.
4.1.4 Utjecaji u operativnoj fazi

Pregažene Općenito, ovaj utjecaj nije dovoljno istražen ali neki istraživači su pokazali Umjeren
životinje. da neka područja mogu biti sklonija ka pogibanju životinja na cestama
nego druga.
Planirana autocesta prolazi kroz nekoliko vrsta staništa. Očekuje se da će
frekevencija pregaženih životinja biti mnogo viša na onim dijelovima
autoceste koji prolaze kroz šumske ekosisteme i iznad rijeka. Budući da
mali segment autoceste prolazi kroz ove vrste ekosistema procjena
utjecaja je da je umjeren.
Zagađenje Buka može potencijalno naštetiti šišmišima i izazvati poremećaj u Veliki
bukom. traženju hrane. Neka područja su osjetljivija nego druga. Utjecaj buke
može biti veliki na vodene i šumske ekosisteme.
Svjetlosno Zbog specifičnog područja gdje je projekt planiran procjena je da utjecaj Veliki
zagađenje. veliki ali samo ako se ne primijene mjere ublažavanja. Razlog za to je
činjenica da je jedan dio područja otvoreno područje te se ne očekuje da
će to dovesti od negativnih utjecaja na šišmiše koji nastanjuju te vrste
staništa , ali neka područja projekta su u šumskim i vodenim staništima
gdje su šišmiši koji preferiraju ova staništa mnogo osjetljiviji na svjetlo.
Hemijsko Hemijsko zagađenje ima mnogo veći utjecaj na plijen šišmiša (artropode), Umjeren
zagađenje. i nema pouzdanih podataka o utjecajima hemijskog zagađenja na
populacije šišmiša.
Vezano za područje projekta naglasak je na šumskim i vodenim
staništima.
Procjena je umjeren.
Zagađenje Utjecaj se veže za kolonije šišmiša u fazi podizanja mladih i hibernaciji. Mali
vibracijama. Istraživanje prije izgradnje će pokazati gdje su te lokacije i one se, ni zbog
čega, ne smiju narušiti. Do sada, početno istraživanje je pokazalo da tih
mjesta nema na planiranom pravcu autoceste te je utjecaj ocijenjen kao
mali.
4.2 Ublažavanje i mjere monitoringa

Prije početka faze izgradnje pa čak i prije završetka faze planiranja, preporučuje se 1-godišnji potpuni
monitoring populacije šišmiša u tom području. Razlog za to je činjenica da je nemoguće otkriti mjesta
hibernacije u drugim godišnjim dobima, osim zime, i da je nemoguće označiti moguća skloništa i odmorišta
kratkoročnim istraživanjima kao i zabilježiti sve vrste u periodu od dva dana zbog mogućih sezonskih migracija
vrsta.
17
Šišmiši
Prema preliminarnom istraživanju (snimanje), južni dio projekta (u blizini Hodbine i Malog Polja) zajedno sa
područjem rijeka Bune i Bunice, može se smatrati od velikog rizika za populaciju šišmiša zbog činjenice da je
ovo područje prekriveno šikarom i šumama te da se područje rijeka Bune i Bunice koristi kao područje za
traženje hrane za više vrsta šišmiša. Ostalo područje projekta (sjeverni dio) se može smatrati kao srednji rizik
zbog otvorenih, uglavnom antropološki promijenjenih staništa (slika 3).
Terensko istraživanje se zasnivalo na eholokaciji, tokom dvije noći, na 7 prethodno određenih tačaka i nije
uključivalo sezonsko istraživanje, pregled skloništa u širem području i otkrivanja mjesta hibernacije koja su
važna za zaštitu šišmiša i procjenu rizika šišmiša za ovaj projekt.
Jednogodišnji period monitoringa šišmiša u ovom području, koji će uključivati sve poznate metode monitoringa
(ultrazvučno snimanje, hvatanje mrežom i dr.) te pregled svih lokacija važnih za šišmiše (skloništa, hibernacija i
ostalo) je potreban da se spriječi potencijalni dugoročni negativan utjecaj na šišmiše i njihova staništa.
Utjecaj Mjera Značaj utjecaja nakon

provođenja mjera
ublažavanja
Neadekvatno planiranje područja Planiranje autoceste se ne bi trebalo završiti prije Mali
izgradnje može dovesti do gubitka nego se preduzmu adekvatna terenska istraživanja.
staništa, gubitka područja za traženje Istraživanja šišmiša bi trebalo provesti u najmanje
hrane, prepreka za koridore leta, jednogodišnjem periodu da bi se uočili koridori
gubitak skloništa i dr. šišmiša, skloništa, tereni za traženje hrane kako bi
Nepoznati kvalitativni i kvantitavni se stekao zadovoljavajući uvid koja su to područja Mali
sastav šišmiša na području projekta. koja treba izbjegavati u izgradnji. Istraživanje
Nepoznata skloništa, terena za šišmiša uključuje: eholokacijsko snimanje i
traženje hrane, ruta koridora leta. identifikaciju, istraživanje hvatanjem mrežom,
Nedostatak terenskog istraživanja istraživanje speleoloških objekata, skloništa i
može uzrokovati dugoročne negativne mapiranje zimske hibernacije.
utjecaje na populaciju šišmiša pa čak i
njihov nestanak iz tog područja.
Utjecaj Mjera ublažavanja Značaj utjecaja nakon

provođenja mjera
ublažavanja
Degradacija staništa Obnova staništa – trebalo bi ju poduzeti nakon završetka faze Umjeren – čak i ako se
Uništavanje skloništa. izgradnje. Alternativna skloništa u blizini bi trebala biti planirana mjere ublažavanja dobro
ukoliko se neko od njih slučajno uništi građevinskim radovima. provedu nema garancije
Prije početka radova, ekspert za šišmiše provjerava napuštene da će šišmiši koristiti
vještačke objekte koji se trebaju ukloniti (kuće i ostalo), vezano za obnovljena staništa ili
to da li ima kolonija šišmiša. nova skloništa.
Zagađenje bukom. Gradnju tokom noći (u proljeće, ljeto, jesen i zimu) bi trebalo Mali
izbjegavati u šumskim i vodenim staništima. Radovi noću zimi i
tokom perioda hibernacije su dozvoljeni u ovim područjima.
Pridržavanje ovih mjera bi trebalo nadzirati.
Hemijsko zagađenje. Nema dovoljno istraživanja o tome kako hemijsko zagađenje Mali
može utjecati na šišmiše. Ova vrsta zagađenja ima mnogo veći
utjecaj na plijen (artropode), sa naglaskom na šumskim i vodenim
staništima.
Pridržavanje provođenja dobrih građevinarskih praksi vezano za
18
Šišmiši

provođenja mjera
ublažavanja
izlivanje bi trebalo nadzirati.
Zagađenje vibracijama. Izbjegavati izgradnju autoceste na lokacijama skloništa i mjestima Mali
hiberancije. Pridržavanje ovih mjera bi trebalo nadzirati.

provođenja mjera
ublažavanja
Zagađenje bukom. U ovoj fazi teško je izbjeći zagađenje bukom i ublažiti ga. Različite Mali
vrste vozila će proizvoditi razne nivoe buke. Međutim, očekuje se da
će frekvencija saobraćaja biti manja tokom noći tako da se ne očekuje
da će zagađenje bukom koje je rezutat saobraćaja utjecati na šišmiše.
Svjetlosno Izbjegavati izgradnju vještačkih uličnih svjetala, svjetala u tunelu i Mali
zagađenje. osvijetljenih saobraćajnih znakova na dijelu autoceste koja prolazi
kroz šumska i vodena staništa. Izbjegavati izgradnju pomoćnih
objekata, kao što su benzinske stanice, odmorišta, reklamni paneli i
dr. Radije koristiti samo crvena svjetla za signalizaciju koja neće
privlačiti insekte.
Hemijsko zagađenje. Potenticijalni utjecaji uzrokovani mogućim slučajnim situacijama Mali
(izljevanje pri nesrećama) ne bi predstavljalo značajan rizik zbog
činjenice da izgradnja autoceste uključuje instaliranje separatora za
uklanjanje nečistoća. Pridržavanje ovih mjera bi trebalo nadzirati.
Zagađenje Općenito se smatra da ova vrsta negativnog utjecaj ima manji značaj Mali
vibracijama. u ovoj fazi.
Istraživanje šišmiša prije izgradnje pokazat će gdje se nalaze osjetljiva
područja i dati savjet da se izbjegava izgradnja u njihovoj blizini.
Pridržavanje provođenja ovih mjera bi trebalo nadzirati u fazi prije
izgradnje.
19
Šišmiši
5 Prilozi
5.1 Karte
Slika 2: Tačke promatranja (T1 - T7) – Izvor: Google Earth
LEGENDA:
Zona visokog rizika
Zona umjerenog rizika
Slika 3: Mapa “zona rizika” na osnovu istraživanja tokom 2 noći. Zona rizika se nalazi oprilike 500m na lijevo i desno u
odnosu na planirani pravac autoceste, isključujući zonu Aerodroma Mostar (Izvor: Google Earth).
20
Šišmiši
5.2 Fotografije
Slika 4: Tipični pejzaž na planiranom gradilištu – područje u blizini Aerodroma Mostar (Foto: Enova d.o.o)
Slika 5: Tipični pejzaž na južnom dijelu planiranog projekta –rijeka Buna (Foto: Enova d.o.o)
21
Šišmiši
Slika 6: Tipični pejzaž u blizini naselja Malo polje (Foto: Admir Aladžuz)
5.3 Spisak literature
§ Altingram, J., Kerth, G. (2015): Šišmiši i putevi. Šišmiši u antropoceni: Zaštita šišmiša u svijetu koji se
mijenja str. 35-62.
§ Babić, N., Nicević, M., Šafhauser, M. (2018): Prvi nalaz patuljastog brkatog šišmiša (Myotis alcathoe) u
Bosni i Hercegovini i preliminarni spisak faune šišmiša na zaštićenom pejzažu Bentbaša (Bosna i
Hercegovina). Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana „Hypsugo“, Godina III, Br. 2. Centar za krš i
speleologiju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina.
§ Greenway (2013). Izrada crvene liste ugroženih biljaka, životinja i gljiva u Federaciji Bosne i
Hercegovine - Knjiga 3: Crvena lista faune Federacije Bosne i Hercegovine. Elektronska kopija sa
http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Faune%20FBiH.pdf 01/08/2017. (Greenway
(2013). Izrada Crvene liste ugroženih biljaka, životinja i gljiva u Federaciji Bosne i Hercegovini – Knjiga
3: Crvena lista faune Bosne i Hercegovine. Elelektronska kopija
sa http://www.fmoit.gov.ba/download/Crvena%20lista%20Faune%20FBiH.pdf on 01/08/2017.)
§ IUCN (2017). IUCN crvena lista ugroženih vrsta. Verzija 2017-1. <www.iucnredlist.org>. Skinuto 4. jula
2017.
§ Karapandža B., Mulaomerović J., Paunović M., Pašić J., Presetnik P., Zagmajster M. (2014). Pregled
faune šišmiša (Chiroptera) Bosne i Hercegovine sa prvim bilježenjem Pipistrellus nathusii. 136., U:
Hutson, A. M. &P. H. C. Lina (Ed.), XIIIth Europski istraživački simpozij o šišmišima, 1–5 september
2014., Šibenik, Hrvatska: Knjiga sažetaka, 186 pp.
§ Hodžić M., Babić N., Logo A., Nicević M., Alibašić Z., Dočkal I., Goletić Š. i Kaloper E. (2017). Rezultati
faune šišmiša istraživanje VII. Međunarodnog biološkog kampa “Rujište 2017” (Bosna i Hercegovina).
Hypsugo, II, 2: 31-40.
§ Mulaomerović J., Milanolo S., Pašić J. (2015). Šišmiši donjeg toka Neretve – izvještaj. (Šišmiši donjeg
toka rijeke Neretve – izvještaj o projektu)
§ Pašic J., Mulaomerović J. (2016). Prva evidencija močvarnog šišmiša (Myotis dasycneme) u Bosni i
Hercegovini i drugi nalazi proljećnog istraživanja faune šišmiša na zaštićenim područjima Bijambara.
Hypsugo 2: 3-8
22
Šišmiši
§ Paunović M., Karapandža B., Ivanović S. (2011). Šišmiši i okolišna procjena– Metodološke smjernice za
procjenu utjecaja na okoliš i stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Društvo za zaštitu flore i faune
“MUSTELA”, 1-142, Beograd.
§ Presetnik P., Mulaomerović J., Dervović T. (2014a). Prva potvrda Rhinolophus blasii u Bosni i
Hercegovini i moguća porodiljna kolonija. 136., U: Hutson, A. M. &P. H. C. Lina (Ed.), XIIIth Europski
istraživački simpozij o šišmišima, 1–5 september 2014., Šibenik, Hrvatska: Knjiga sažetaka, 186 pp.
§ Presetnik P., Mulaomerović J., Pašić J. (2014b). Rezultati potencijalnih mjesta hibernacije šišmiša u
Bosni i Hercegovini zimi 2013/14. Naš Krš 47: 16-24
§ Rnjak D., Rnjak G., Hanžek N. and Zrnčić V. (2017). Istraživanje faune šišmiša u podnožju planine Velež
(Bosna i Hercegovina) 2014. Hypsugo, II, 2: 11-30.
§ Temple H.J. and Cuttelod A. (Compilers) (2009). Status i rasprostranjenost mediteranskih sisara.
Gland, Switzerland and Cambridge, UK: IUCN. vii+32pp.
§ Walters, L., C., Freeman, R., Collen, A., et al. (2012): Uređaj s kontinetnalnom ljestvicom za akustičnu
identifikaciju europskih šišmiša. Žurnal primijenjene ekologije, br.49, 1064-1074.
23
Bosna i HercegovinaKoridor Vc u FBiH –dio 3
(tranša II)

PRILOGC-5: KRUPNI SISARI
Juli,2020.
Krupni sisari
Sadržaj
1 UVOD ........................................................................................................................................ 3
1.2 Lokacije .................................................................................................................................................... 3
2 METODOLOGIJA ......................................................................................................................... 4
2.2 Metodologija............................................................................................................................................ 4
2.4 Oblast pod utjecajem Projekta.................................................................................................................. 4
3 REZULTATI ................................................................................................................................. 5
4 DISKUSIJA I PREPORUKE ............................................................................................................ 13
4.1 Sažetak glavnih nalaza ............................................................................................................................. 13
4.1.1 Osjetljive vrste ............................................................................................................................... 13
4.2 Mjere ublažavanja utjecaja ......................................................................................................................14
4.2.2 Faza izgradnje ................................................................................................................................14
4.2.3 Operativna faza ..............................................................................................................................14
4.3 Mjere monitoringa ..................................................................................................................................14
4.3.1 Faza izgradnje ................................................................................................................................14
4.3.2 Operativna faza ..............................................................................................................................14
5 LITERATURA ............................................................................................................................. 15
2
Krupni sisari
1 UVOD



U ovom Izvještaju se daju rezultati uredskog istraživanja krupnih sisara.
1.2 Lokacije


3
Krupni sisari
2 METODOLOGIJA

Uredsko istraživanje planirane projektne oblasti je izvršila ekolog Maja Jaćimovska, koja ima zvanje magistra
okolišnih nauka Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.Ona je okolišni konsultant sa 8 godina
relevantnog iskustva u konsultantskom radu u oblasti okoliša i osposobljena je za procjenu okolišnog utjecaja
prema lokalnim i EU zakonskim propisima za različite infrastrukturne projekte, očuvanje biodiverziteta i
upravljanja otpadom.
Ovaj izvještaj je sačinjen uz pomoć mlađeg konsultanta Amele Džananović. Gđica Džananović je istraživač sa
zvanjem magistra u oblasti okolišnih nauka Fakulteta prirodnih nauka Univerziteta u Sarajevu, fokusirana na
ekologiju i biodiverzitet.Uredsko istraživanje je izvršeno u tokom juna 2020. godine.
2.2 Metodologija
Uredsko istraživanje je izvršeno da bi se analizirala relevantna literatura (npr. prethodne i tekuće procjene,
radovi i izvještaji) te izvršio pregled prisustva vrsta krupnih sisara od vrijednosti za očuvanje u projektnoj
oblasti, kao i ekoloških uvjeta projektne oblasti i oblasti pod utjecajem Projekta.
Istraživanjem su se nastojale prikupiti i analizirati sve raspoložive informacije u štampanim dokumentima ili
koje su objavljene na internetu o biodiverzitetu u oblasti koja obuhvata dionice autoceste trase Koridora Vc i
lovna područja koja se nalaze u projektnoj oblasti. Lovačka organizacija koja gospodari lovnim područjem u
oblasti pod utjecajem budućeg autoputa je Lovačko udruženje “Jarebica” Mostar koje je kontaktirano u vezi sa
dodatnim podacima o krupnim sisarima.
Lista vrsta od međunarodne vrijednosti za očuvanje navedena u ovom Izvještaju se zasniva na publikacijama i
dokumentima navedenim u poglavlju 5LITERATURA.

U toku obavljanje uredskog istraživanja, konsultant nije imao nikakvih pretpostavki niti ograničenja osim
oskudnih podataka o projektnoj oblasti u pogledu krupnih sisara.
2.4 Oblast pod utjecajem Projekta

Krupni sisari obično imaju široku teritoriju koja se može protezati i do npr. 50 km ili šire za pojedine vrste, ali
imajući na umu postojeće uvjete staništa u projektnoj oblasti i fragmentaciju staništa zbog lokalnih puteva,
naselja i ostale infrastrukture, smatra se da projektna oblast nema mogućnost da očuva krupne sisare jer je
većina prirodnih staništa već degradirana uslijed buke saobraćaja urbanih ili poluurbanih naselja.
Što se tiče rijeka Bune i Bunice, u slučaju nesreća i izlijevanja opasnih materija, oblast pod utjecajem se može
proširiti nizvodno i izvan tampon zone od 500 metara, zbog toga se moraju primijeniti mjere ublažavanja
utjecaja u cilju zaštite rijeka Bune i Bunice. Dakle, mora se održavati tampon zona od 500 m na obje strane
trase ceste i u toku budućeg monitoringa.
4
Krupni sisari
3 REZULTATI
Projektna oblast prolazi kroz naselja Gnojnice Donje, Ortiješ, Malo Polje, Lakševine, Hodbina i Blagaj, formacije
naselja i postavljene druge infrastrukture poput glavnog puta, željeznice, lokalnih puteva, električne
infrastrukture, itd.
Sažetak rezultata uredskog istraživanja je prikazan u tabeli 1u slijedećemi dijelu te prikazuje rezultate
istraživanja u tablearnom formatu i sažetak vrsta od vrijednosti za očuvanje i utvrđuje ključne potencijalne
vrste i njihova staništa. Evaluacija se zasniva na istraživanju ugroženih vrsta/staništa krupnih sisara na
odabranim lokalitetima.
Koriste se slijedeće skraćenice:
IUCN –Međunarodna unija za zaštitu prirode

FBiH – Crvena lista Federacije Bosne i Hercegovine
§ EN – Ugrožena
§ VU – Ranjiva
§ DD – Nema dovoljno podataka
HD – Direktiva EU o staništima
§ II – Aneks II
§ IV – Aneks IV
Tabela1: Rezultati uredskog istraživanja
Naziv Latinski Status očuvanja Odgovarajuće Nalaz Lokacija(gdje?) Izvor informacija

vrste naziv stanište u istraživanja-
oblasti da li je vrsta
obuhvaćenoj pronađena?
istraživanjem?
Kuna Martes Prema IUCN- Ne Ne, staništa Nema Ministarstvo
bjelica foina najmanje obrađena i podataka komunikacija i
ugrožena vrsta, narušena transporta. Studija
prema FBiH utjecaja na okoliš za
najmanje autoput na Koridoru
ugrožena vrsta Vc Mostar Sjever-
južna granica za LOT
4(Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JPAutoceste FBiH.
Dopune procjene
5
Krupni sisari

istraživanjem?
utjecaja na okoliš.
Autocesta na
Koridoru Vc, dionica
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
građevinarstvo „IG“
Banja Luka), 2020.
Medvjed Ursus Prema IUCN- Ne Ne, staništa Nema Ministarstvo
smeđi arctos najmanje obrađena i podataka komunikacija i
prema FBiH- utjecaja na okoliš za
rizična autoput na Koridoru
vrsta,Direktiva o Vc Mostar Sjever-
staništima II (*) južna granica za LOT
4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
Banja Luka), 2020.
Divokoza Rupicapra Prema IUCN- Ne Ne, staništa Nema Ministarstvo
rupicapra najmanje obrađena i podataka komunikacija i
rizična vrsta autoput na Koridoru
Vc Mostar Sjever-
4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
6
Krupni sisari

istraživanjem?
Banja Luka), 2020.
Vidra Lutra lutra Prema IUCN- Da Potencijalno, Nema Ministarstvo
skoro ugrožena u rijeci Buna i podataka komunikacija i
vrsta, prema Bunica transporta. Studija
FBiH-ugrožena utjecaja na okoliš za
vrsta, Direktiva o autoput na Koridoru
staništima II, IV Vc Mostar Sjever-
4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
gradevinarstvo „IG“
Banja Luka), 2020.
Jazavac Meles Prema IUCN- Da Da, može se Nema Ministarstvo
meles najmanje naći u podataka komunikacija i
ugrožena vrsta, projektnoj transporta. Studija
prema FBiH- oblasti utjecaja na okoliš za
4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
Banja Luka), 2020.
Kuna Martes Prema IUCN- Ne Ne, staništa Nema Ministarstvo
zlatica martes najmanje obrađena i podataka komunikacija i
7
Krupni sisari

istraživanjem?
4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
Banja Luka), 2020.
Lisica Vulpes Prema IUCN- Ne Potencijalno, Nema Ministarstvo
vulpes najmanje na brdu podataka komunikacija i
ugrožena vrsta, Hodbina transporta. Studija
4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
Banja Luka), 2020.
Canis Prema IUCN- Ne Ne, staništa Nema Ministarstvo
Čagalj aureus najmanje obrađena i podataka komunikacija i
4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
8
Krupni sisari

istraživanjem?
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
Banja Luka), 2020.
Mungos Herpestes Prema IUCN- Da Da, može se Nema Ministarstvo
ishneumon najmanje naći u podataka komunikacija i
prema FBiH oblasti utjecaja na okoliš za
4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
Banja Luka), 2020.
Tvor Mustela Prema IUCN- Ne Ne, staništa Nema Ministarstvo
putorius najmanje obrađena i podataka komunikacija i
4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
Banja Luka), 2020.
Zec Lepus Prema IUCN- Da Da, može se Nema Ministarstvo
obični europeaus najmanje naći u podataka komunikacija i
9
Krupni sisari

istraživanjem?
4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
Banja Luka), 2020.
Srna Capreolus Prema IUCN- Ne Ne, staništa Nema Ministarstvo
obična capreolus najmanje obrađena i podataka komunikacija i
4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
Banja Luka), 2020.
Vjeverica Scirius Prema IUCN- Da Da, može se Nema Ministarstvo
vulgaris najmanje naći u podataka komunikacija i
4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
10
Krupni sisari

istraživanjem?
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
Banja Luka), 2020.
Hermelin Mustela Prema IUCN- Da Da, može se Nema Ministarstvo
erminea najmanje naći u podataka komunikacija i
4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
Banja Luka), 2020.
Divlja Sus scrofa Prema IUCN- Ne Potencijalno Nema Ministarstvo
svinja najmanje na brdu podataka komunikacija i
ugrožena vrsta, Hodbina transporta. Studija
4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
11
Krupni sisari

istraživanjem?
(Institut za
Banja Luka), 2020.
Divlja Felis Prema IUCN- Ne Ne, staništa Nema Ministarstvo
mačka silvestris najmanje obrađena i podataka komunikacija i
ugrožena vrsta, Vc Mostar Sjever-
Direktiva o južna granica za LOT
staništima IV 4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
Banja Luka), 2020.
Vuk Canis lupus Prema IUCN- Ne Ne, staništa Nema Ministarstvo
najmanje obrađena i podataka komunikacija i
ugrožena vrsta, autoput na Koridoru
Direktiva o Vc Mostar Sjever-
staništima II, južna granica za LOT
IV(*) 4 (Institut
građevinarstva
Hrvatske), 2006.
JP Autoceste FBiH.
Dopune procjene
Autocesta na
Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar
Jug- Tunel Kvanj
(Institut za
Banja Luka), 2020.
12
Krupni sisari

Na osnovu rezultata uredskog istraživanja, u prethodnim studijama je pronađeno 17vrsta krupnih i sisara
srednje veličine. Međutim, na osnovu terenskih posjeta u junu 2020. godine, za svega nekoliko vrsta stanište je
ocijenjeno kao pogodno za održavanje vrste. Tose pripisuje stanju staništa koja su izmijenjena ili djelimično
izmijenjena tokom dugogodišnjeg djelovanja ljudi. U naseljima se također nalazi i ostala infrastruktura, kao što
su:glavne saobraćajnice, željeznice i električna infrastruktura.U širem području izgradnje predmetne autoceste,
prisutna su mnogobrojna staništa među kojima su vrlo značajna vodena staništa kao i šume, livade, stijene i
ostala staništa.
Na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, lovstvo je zakonski regulisano Zakonom o lovstvu (Službene
novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 4/06, and 8/10) i Izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu
(Službene novine Federacije Bosne I Hercegovine, br. 81/14).Lovačka organizacija koja upravlja lovištem u zoni
pod utjecajem buduće autoceste je Lovačko društvo „Jarebica“ Mostar.
Tabela 2 u nastavku prikazuje približno brojno stanje divljači (navedene brojke nisu uzete iz planova
upravljanja tako da se trebaju uzeti u obzir sa mogućim odstupanjima od 10-15% od stvarnog brojnog stanja na
terenu). Podaci o broju divljači u mostarskom lovištu su zastarjeli a evidentirani su 2007. godine, nažalost noviji
podaci nisu dostupni.
Tabela2: Indikativni broj divljači u lovištu Mostar

Lovište Mostar
Vrsta Broj
Divokoza 210
Srna obična 200
Divlja svinja 700
Medvjed 4
Vuk 70
Divlja mačka 70
Zec 1308
Lisica 200
Kuna 800
Izvor: Studija utjecaja autoceste na okoliš na Koridorur Vc Lot 4 Mostar Jug – južna granica

Smeđi medvjed (Ursus arctos), vuk (Canis lupus) ividra (Lutra lutra)su među najosjetljivijim vrstama koje su
utvrđene u sklopu uredskog istraživanja, pošto su klasifikovane kao rizične ili ugrožene na Crvenoj listi
FBiH.Vidra je također klasifikovana kao skoro ugrožena vrsta na Crvenoj listi IUCN.Ostale vrste krupnih sisara
utvrđenih pregledom literature u sklopu izvještaja nisu na Crvenoj listi krajnje ugroženih vrsta, ugroženih ili
rizičnih vrsta IUCN.
Trinavedene vrste su navedene u Aneksu II Direktive o staništima, dok su smeđi medvjed i vuk također
klasifikovani kao prioritetne vrste.Aneks IIDirektive o staništimanalaže uspostavljanje konzistentne mreže
posebnih područja za očuvanje vrsta;lokacijama se treba upravljati u skladu sa ekološkim zahtjevima vrsta.Za
vrste i podvrste od interesa za zajednicu navedene u Aneksu IVmora se primijeniti strogi režim zaštite. Na
osnovu postojećih uvjeta staništa oblast nema mogućnost očuvanja smeđeg medvjeda i vuka, dok se prisustvo
vidre ne može isključiti zbog rijeka Bune i Bunice. Smatra se da mjere ublažavanja radi očuvanja vodenih
staništa kao što je očuvanje dobrog kvaliteta vode i izbjegavanje regulacije vodotoka obje rijeke indirektno će
poslužiti kao mjera ublažavanja za ove vrste.
13
Krupni sisari
U toku uredskog istraživanja izvršenog u sklopu zadatka, pored korištenja ovih nalaza, tri vrste iz Direktive o
staništima, tj. strogo zaštićene vrste navedene u Aneksu IV su evidentirane u prethodnim studijama, kako je
prikazano u Tabela1. Međutim, na osnovu postojećih uvjeta staništa, oblast nema mogućnost očuvanja vuka i
divlje mačke, dok se za vidru predlažu mjere ublažavanja.
4.2 Mjere ublažavanja utjecaja

Sve vrste krupnih sisara koje senalaze u projektnoj oblasti ili su utvrđene u prethodnim istraživanjima su
organizmi koji se prilično brzo kreću (u stanju su da pobjegnu od opasnosti), međutim one su istaknute radi
trenutnog stanja u oblasti.
Pošto je vrsta vidre klasifikovana kao skoro ugrožena na Crvenoj listi IUCN, ugrožena na Crvenoj listi FBiH, i
navedena u Aneksu II/IV Direktive o staništima, mjere ublažavanja nalažu promjene projekata mostova i
zabranjuju regulaciju rijeka.Mostovi i planirane aktivnosti na izgradnji Projekta se trebaju projektovati tako da
se izbjegne uništavanje riječnog korita koliko god je to moguće, teške mašine u riječnom koritu ili promjena
vodotoka a posebno promjena nivoa vode i isušivanje rijeka.

Građevinski i ostali radovi u toku kojih teške građevinske mašine stvaraju buku i intenzivno kretanje će
uznemiriti životinje i prisiliti ih da potraže mirnija i sigurnija mjesta, međutim ovaj utjecaj se smatra
privremenim i ne toliko značajnim.
Zaštitne mjere se moraju odrediti radi zaštite životinja od nesreća. Cjelokupni višak materijala koji će se
koristiti u građevinskim radovima se mora odlagati na unaprijed planiranim lokacijama nakojima je već
procijenjen ekološki utjecaj, a građevinski otpad se mora sistematično odlagati i transportovati da bi se
spriječilo uništavanje faune.Zaštitna ograda se mora postaviti oko cijelog gradilišta a gradilište treba biti dobro
uređeno npr. neorganskim otpadom (koji može izazvati potencijalne povrede) i organskim otpadom (zbog
izvora hrane, može predstavljati prijetnju pojavi bolesti) se treba adekvatno upravljati, kako je navedeno u
Planu upravljanja otpadom i Planom upravljanja izgradnjom.
Uklanjanje drveća duž obala rijeka se mora izbjeći da bi se očuvaohidrološki režim, diverzitet staništa,
temperatura vode i spriječila erozija obala, posebno radi statusa vidre.

Nesreće životinja se mogu predvidjeti prilikom njihovog pokušaja prelaska autoceste, stoga autocesta treba biti
ograđena a ograda se mora propisno održavati tokom cijele faze korištenja.
4.3 Mjere monitoringa

Neophodno je izvršiti inspekciju trase i ukloniti pojedinačne primjerke vrsta iz područja autoceste nakon
završetka ograđivanja autoceste a prije početka korištenja.

Nakon izgradnje potrebno je uspostaviti trajni monitoring pristupnih puteva i autoceste, s ciljem utvrđivanja
učestalosti smrtnosti životinja zbog postojanja mogućnosti da budu pregažene. Ove aktivnosti bi trebao
provoditi kvalificirani biolog. Učestalost i distribucija životinja koje bi mogle stradati tokom odvijanja
saobraćaja mora se odrediti u periodu od godinu dana, uz analizu mjesta nesreća i taksonomske pripadnosti
stradalih životinja, uz moguće korekcije saobraćajnih znakova i oznaka, postavljanja prizmatskih ogledala, a
14
Krupni sisari
posebno korekcija zaštitne ograde.Ukoliko se poštuju sve navedene mjere zaštite, ne očekuje se značajan
negativni utjecaj autoceste na faunu.
5 LITERATURA
1. JP Autoceste. Dopune procjene utjecaja na okoliš. Autocesta na Koridoru Vc, dionica Mostar Jug-Buna,
poddionica Mostar Jug- tunel Kvanj (Institut za građevinarstvo „IG“ Banja Luka), 2020..
2. Ministarstvo komunikacija i transporta. Studija utjecaja na okoliš za autoput na Koridoru Vc Mostar
Sjever-južna granica za LOT 4 (Institut građevinarstva Hrvatske), 2006.
3. JP Autoceste.Studija utjecaja na okoliš za autoput za LOT 5, 6: Dionica Mostar Sjever – Mostar Jug –
Počitelj, Mostar Jug - Buna(CETEOR Ltd.), 2017.
4. Procjena utjecaja na okoliš i društvo za EBRD. Izvještaj o gap analizi. Projekat izgradnje ceste A
kategorije: Koridor Vc u FBiH - Dio 3 (Tranša II). Ecoplan & Solutions for a Small Planet, 2019.
15
PROJEKAT KATEGORIJE A
Bosna i Hercegovina Koridor Vc u FBiH – dio 3 (Tranša II)

Poddionica petlja Mostar jug - Tunel Kvanj
Prilog D: Procjena kritičnih staništa
Juli, 2020.
KORIDOR Vc U FBIH: PODDIONICA MOSTAR JUG-TUNEL KVANJ
Procjena kritičnih staništa
Sadržaj
1 PROCJENA KRITIČNIH STANIŠTA......................................................................................................... 2
1.1 Daljnja procjena vrsta ............................................................................................................................... 2
1.2 Uvod ........................................................................................................................................................ 4
1.3 Metodologija............................................................................................................................................ 5
1.4 Definicija područja istraživanja kritičnih staništa ....................................................................................... 6
1.5 Ishod procjene kritičnih staništa ................................................................................................................7
1.6 Zaključak .................................................................................................................................................34
1
1 PROCJENA KRITIČNIH STANIŠTA
1.1 Daljnja procjena vrsta
Na temelju predstavljenih nalaza istraživanja (staništa, flora i invazivne vrste, beskičmenjaci, herpetofauna,
ornitofauna i sisari-šišmiši) i uredskih istraživanja (ribe i krupni sisari) daje se prijedlog sljedećih vrsta za daljnju
procjenu.
Vrste u tabeli 1 u nastavku su one koje su navedene u Prilogu II ili IV Direktive o staništima (DS) EU, Prilogu I
Direktive o pticama (DP) EU ili su navedene kao EN, CR ili VU ili na Crvenoj listi IUCN1 ili FBiH i za koje se smatra
da su vjerovatno prisutni unutar projektnog područja i blizu projektnog područja i za koje se smatra da mogu
biti pod utjecajem projekta.
Staništa: nijedno specifično stanište nije predloženo za daljnju procjenu, jer se nijedno ne smatra od značaja za
očuvanje. Međutim, kako će projekat autoceste rezultirati značajnim područjem gubitka staništa, isti će se
procjenjivati s obzirom na potencijalne utjecaje u Poglavlju o procjeni utjecaja u dokumentu SUOD.
Tabela 1: Vrste predložene za daljnju procjenu
Br. Naziv vrste Naučni naziv Status očuvanosti Potvrđeno

prisustvo vrste
FLORA
1. Bodljikava veprina Ruscus aculeatus IUCN NE, FBiH VU Da
2. Tilovina Petteria ramentacea IUCN LC, FBiH NT Da
3. Uskolisno zvonce Edraianthus tenuifolius IUCN NE, FBiH NT Da
BESKIČMENJACI
4. Bjelonogi rak Austropotamobius pallipes IUCN EN, FBiH EN, DS II Da
5. Uskršnji leptir Zerynthia polyxena FBiH NT, DS IV Moguće
6. Đurđevdanski leptir Zerynthia cerisyi FBiH VU Moguće
7. Danja medonjica Euplagia quadripunctaria DS II (*) Moguće
8. Obični jelenak Lucanus cervus IUCN NT, FBiH VU, DS II Moguće
9. Hrastova strizibuba Cerambyx cerdo IUCN VU, DS II, IV Moguće
10. Kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar IUCN NT, DS II, IV Moguće
11. Ovsikov sivac Hipparchia statilinus FBiH VU Moguće
12. - Rhythrogena puthzi FBiH EN Moguće
13. - Brachyptera tristis FBiH VU Moguće
14. - Glossosoma neretvanus FBiH CR Moguće
15. - Allolotricha marinkovicae FBiH CR Moguće
16. - Hydropsyche smiljae FBiH CR Moguće
17. - Annitella apfelbecki FBiH VU Moguće
18. - Echinogammarus thoni FBiH VU Moguće
RIBE
19. Neretvanska glavatica Salmo marmoratus IUCN LC, FBiH CR, DS II Uredsko
istraživanje
20. Mekousna pastrmka, Salmothymus obtusirostris IUCN EN, FBiH CR Uredsko
Jadranska pastrmka oxyrhinchus istraživanje
21. Svalić Squalius svallize IUCN VU, FBiH VU Uredsko
istraživanje
22. Karas Carassius gibelio IUCN NE, FBiH LC Uredsko
istraživanje
23. Gaovčica Rhodeus sericeus amarus IUCN LC, DS II Uredsko
1 IUCN 2020. IUCN Crvena lista ugroženih vrsta. Verzija 2020-1
2

prisustvo vrste
istraživanje
24. Žutalja Samarutilus rubilio IUCN NT Uredsko
istraživanje
25. Podustva Chondrostoma knerii IUCN VU, FBiH EN Uredsko
istraživanje
26. Peš Cottus gobio IUCN LC, FBiH LC, DS II Uredsko
istraživanje
27. Europska jegulja Anguilla anguilla IUCN CR, FBiH CR Uredsko
istraživanje
28. Koljuška Gasterosteus aculeatus IUCN LC, FBiH EN Uredsko
istraživanje
VODOZEMCI
29. Obična gatalinka Hyla arborea DS -IV Moguće
30. Šumska smeđa žaba Rana dalmatina IUCN LC, FBiH LC, DS IV Moguće
GMIZAVCI
31. Obična čančara Testudo hermanni IUCN NT, FBiH VU DS -II, IV Da
32. Blavor Pseudopus apodus IUCN LC, FBiH LC DS -IV Da
33. Veliki zelembać Lacerta trilineata IUCN LC, FBiH LC, DS -IV Da
34. Krška gušterica Podarcis melisellensis IUCN LC, FBiH-LC, DS -IV Da
35. Ribarica (kockasta vodenjača) Natrix tessellata IUCN LC, FBiH LC, DS -IV Da
36. Obični zelembać Lacerta viridis IUCN LC, FBiH LC, DS -IV Moguće
37. Zidna gušterica Podarcis muralis IUCN LC, FBiH LC, DS IV Moguće
38. Šilac Platyceps najadum FBiH-LC, DS -IV Moguće
39. Poskok Vipera ammodytes IUCN LC, FBiH LC, DS -II, IV Moguće
ORNITOFAUNA
40. Mali vranac Phalacrocorax pygmaeus IUCN LC, FBiH CR, DP I Da
41. Drozd bravenjak Turdus pilaris IUCN LC, FBiH CR, DP II Da
42. Smeđa čiopa Apus pallidus IUCN LC, FBiH EN Da
43. Rusi svračak Lanius collurio IUCN LC, FBiH LC, DP I Da
44. Sivi svračak Lanius minor IUCN LC, FBiH NT, DP I Da
45. Šumska ševa Lullula arborea IUCN LC, FBiH LC, DP I Da
46. Stepska trepteljka Antus campestris IUCN LC, FBiH NT, DP I Da
47. Žuta čaplja Ardeola raloides IUCN LC, FBiH VU, DP I Da
48. Kratkoprsta ševa Calandrella brachydactyla IUCN LC, FBiH DD, DP I Da
49. Lasta bregunica Riparia riparia IUCN LC, FBiH LC Da
50. Žuta pčelarica Merops apiaster IUCN LC, FBiH NT Da
51. Velika ševa Melanocorypha calandra IUCN LC, FBiH NE, DP I Moguće
SISARI
52. Vidra Lutra lutra IUCN NT, DS -II, IV Moguće
53. Mali potkovasti šišmiš Rhinolophus hipposideros IUCN LC, FBiH EN, DS II, IV Moguće
54. Veliki potkovasti šišmiš Rhinolophus IUCN LC, FBiH VU, DS II, IV Moguće
ferrumequinum
55. Mediteranski potkovasti Rhinolophus euryale IUCN NT, FBiH EN, DS II, IV Moguće
šišmiš
56. Potkovasti šišmiš Rhinolophus blasii IUCN LC, FBiH VU, DS II, IV Moguće
57. Oštrouhišišmiš Myotis oxygnathus IUCN LC, FBiH EN, DS II, IV Da
58. Velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii IUCN NT, DS II, IV Moguće
59. Resasti šišmiš Myotis nattereri IUCN LC, DS IV Moguće
60. Riđi šišmiš Myotis emarginatus IUCN LC, FBiH VU, DS II, IV Moguće van
okolnog pojasa
61. Brkati šišmiš Myotis mystacinus IUCN LC, FBiH VU, DS IV Da
62. Brandtov šišmiš Myotis brandtii IUCN LC, DS IV Moguće
63. Dugonogi šišmiš Myotis capaccinii IUCN VU, FBiH VU, DS II, IV Vrlo vjerovatno
blizu vodnih
tijela
3

prisustvo vrste
64. Močvarni šišmiš Myotis dasycneme IUCN NT, DS II, IV Vrlo vjerovatno
blizu vodnih
tijela
65. Riječni šišmiš Myotis daubentonii IUCN LC, DS IV Vrlo vjerovatno
blizu vodnih
tijela
66. Mali brkati šišmiš Myotis alcathoe IUCN DD Moguće
67. Patuljasti šišmiš Pipistrellus pipistrellus IUCN LC, FBiH VU, DS IV Moguće
68. Močvarni patuljasti šišmiš Pipistrellus pygmaeus IUCN LC, DS IV Moguće
69. Bjelorubi šišmiš Pipistrellus kuhlii IUCN LC, FBiH VU, DS IV Da
70. Mali šumski šišmiš Pipistrellus nathusii IUCN LC, DS IV Da
71. Primorski šišmiš Hypsugo savii IUCN LC, FBiH VU, DS IV Moguće
72. Kasni noćnjak Eptesicus serotinus IUCN LC, DS IV Da
73. Rani večernjak Nyctalus noctula IUCN LC, FBiH EN, DS IV Da
74. Mali večernjak Nyctalus leisleri IUCN LC, DS IV Da
75. Smeđi dugoušan Plecotus auritus IUCN LC, FBiH VU, DS IV Moguće
76. Sivi dugoušan Plecotus austriacus IUCN LC, FBiH VU, DS IV Moguće
77. Kolombatrićev dugoušan Plecotus kolombatovici IUCN LC, DS IV Moguće
78. Širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus IUCN NT, DS II, IV Moguće
79. Dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii IUCN NT, FBiH EN, DS II, IV Vrlo vjerovatno
80. Sredozemni slobodnorepac Tadarida teniotis IUCN LC, DS IV Da
81. Mali potkovasti šišmiš Rhinolophus hipposideros IUCN LC, FBiH EN, DS II, IV Moguće
1.2 Uvod
Na osnovu glavnih polaznih karakteristika biodiverziteta navedenih gore, provedena je Procjena kritičnih
staništa (PKS, eng. Critical Habitat Assessment - CHA), u skladu sa relevantnim smjernicama (EBRD 20142), kako
bi se identificirala područja visoke vrijednosti biodiverziteta unutar projektnog područja koja mogu ukazati na
kritično stanište slijedeći navedene kriterije u EBRD PR6 (Provedbeni zahtjev 6).
Kritično stanište (KS) je opis najznačajnijih i prioritetnih područja planete za očuvanje biodiverziteta. Ono
uzima u obzir i globalne i nacionalne sisteme postavljanja prioriteta i temelji se na principima biološkog
očuvanja i to „ranjivosti“ (stupanj prijetnje) i „nezamjenjivosti“ (rijetkost ili jedinstvenost). Određivanje CH
temelji se na kvantitativnim pragovima prioriteta biodiverziteta koji su u velikoj mjeri utemeljeni na globalno
prihvaćenim presedanima, poput kriterija Crvene liste IUCN (IUCN, 20203) i pragova Ključnih područja
biodiverziteta (KPB– eng. Key Biodiversity Area (KBA) (u ovom slučaju KPB rijeke Neretve s pritokama,
uključujući rijeke Bunu i Bunicu4 i Crvena lista FBiH).
Tokom 2013. godine status dijela vrsta procijenjen je i sadržan u Crvenoj listi FBiH tokom 2014. Procjena je
utvrđena na osnovu zastarjelih podataka iz literature za većinu vrsta. Iako su kategorije koje se koriste za
određivanje statusa ugroženosti vrsta usklađene sa kategorijama IUCN Crvene liste, one nisu adekvatno
razmotrene u skladu s kriterijima IUCN Crvene liste ili smjernicama IUCN zbog nedostatka prostorne
raspoređenosti vrsta i statusa populacije vrsta većine vrsta.
2EBRD (2014). Okolišna i socijalna politika. Europska bankaza obnovu i razvoj.

3Sve reference na Crvenu listu IUCN preuzete su iz najnovijeg ažuriranja (Verzija 2020-1) koje se može naći na: http://www.iucnredlist.org/
(zadnji put pristupljeno 30.06.2020. godine)
4http://www.keybiodiversityareas.org/site/factsheet/31711 (zadnji put pristupljeno 30.06.2020. godine)
4
Ovo pitanje prepoznale su lokalne vlasti, a Federalno ministarstvo okoliša i turizma donijelo je u septembru
2019. godine Odluku o pokretanju postupka javne nabavke za reviziju Crvene liste flore, faune i gljiva Federacije
Bosne i Hercegovine5.
Tokom novembra 2019. godine održana je intenzivna radionica za osposobljavanje procjenitelja Crvenih listi u
Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Radionicu je organizirao UN-ov program zaštite okoliša u okviru projekta GEF-6
MSP „Postizanje očuvanja biološke raznolikosti kroz uspostavljanje i efikasno upravljanje zaštićenim
područjima i izgradnju kapaciteta za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini“ u Bosni i Hercegovini, uključujući
reviziju i uspostavljanje indeksa Crvene liste u zemlji.
Zbog ovih razloga, stanja ugroženosti Crvene liste FBiH za određene vrste (Tabela 1, kategorije CR i EN) se nisu
mogle smatrati kriterijem koji može pokrenuti kritično stanište (KS), međutim Crvena lista FBiH procijenjena je
s obzirom na kriterij 'prioritetnog obilježja biodiverziteta' (POD, eng. Priority Biodiversity Feature - PBF) –
Značajna obilježja biodiverziteta koje je identificirao široki skup zainteresiranih strana ili organa vlasti.
U BiH ne postoji redovno praćenje biodiverziteta koje bi omogućilo ažurirani status populacije za niz kategorija
živog svijeta i ne postoje baze podataka u pogledu raspoređenosti populacija. Taj se jaz premostio
angažiranjem i savjetovanjem s relevantnim lokalnim stručnjacima biodiverziteta koji su (bili) uključeni u
različita istraživanja biodiverziteta u projektnom području, regiji Hercegovine i kontinentalnim dijelovima BiH.
Uključeno je mišljenje stručnjaka o raspoređenosti vrsta, a često i njihovo lično iskustvo (posebno za
ornitologiju, ribe, beskičmenjake, vodozemce i gmizavce, dok se prisustvo sisara može procijeniti samo na
osnovu potencijalnih staništa za održavanje takvih vrsta i tamo gdje se primjenjuje princip predostrožnosti i
potreban je dodatni nadzor tokom faze predizgradnje).
1.3 Metodologija
U skladu sa Smjernicama 6 EBRD-a6, identifikacija i karakterizacija kritičnog staništa trebaju uključivati sljedeće
korake:
1. Definicija područja istraživanja;

2. Savjetovanje sa zainteresiranim stranama i početni pregled literature;
3. Prikupljanje podataka na terenu i provjera dostupnih informacija;
4. Potvrda biodiverziteta koja će vjerovatno ispuniti uslove kritičnog staništa; i
5. Utvrđivanje stanja kritičnog staništa (za svako područje istraživanja).
U EBRD PR6 najosjetljivija obilježja biodiverziteta definirana su kao kritično stanište i uključuju sljedeće:
i. Visoko ugroženi ili jedinstveni ekosistemi

ii. Stanište od velikog značaja za ugrožene ili kritično ugrožene vrste;
iii. Staništa od od velikog značaja za endemske ili geografski ograničene vrste;
iv. Staništa koja koja pružaju podršku globalno značajnim migratornim ili druževnim vrstama;
v. Područja povezana sa ključnim procesima evolucije;
vi. Ekološke funkcije koje su od ključnog značaja za održavanje održivosti opisanih odlika
biodiverziteta (kao obilježja kritičnog staništa).
Definicija kritičnog staništa zasniva se na prisustvu visokih vrijednosti biodiverziteta bez obzira da li se u tom
staništu treba provesti projekat ili ne.
5Internetstranica Federalnog ministarstva okoliša i turizma, dostupno na https://www.fmoit.gov.ba/bs/javne-nabavke/odluke/odluka-o-

pokretanju-postupka-javne-nabavke-revizija-crvenih-lista (zadnji put pristupljeno 07.07.2020. godine)
6EBRD (2016). Smjernice: Provedbeni zahtjev 6 EBRD. Europska banka za obnovu i razvoj
5
Smjernice EBRD-a navode da identifikacija Prioritetnih obilježja biodiverziteta uključuje i „značajna obilježja
biodiverziteta koja je identificirao širok skup zainteresiranih strana ili organa vlasti (poput ključnih područja
biodiverziteta ili važnih područja za ptice)“. Stoga je važno imati na umu da je jedan dio projekta trenutno
djelimično smješten unutar „potencijalnog ili područja od interesa za lokaciju kandidata za Natura 2000 (Buna-
Bunica)“. Također se napominje da su samo za tri predložene preliminarne lokacije Natura 2000 u BiH izvršena
stvarna terenska istraživanja: Tišina, Vranica i Orjen-Bijela gora (ne za područje Buna-Bunica).
Činjenica da se Područje istraživanja kritičnih staništa (PIKS, eng. Critical Habitats Study Area- CHSA) trenutno
nalazi djelimično unutar područja od interesa za buduće područje Natura 2000 ne podrazumijeva automatski
da će staništa biti ocijenjena kao kritična staništa. Određivanje vrsta navedenih u sklopu preliminarnog
područja Natura 2000, područje Buna-Bunica, nije određeno in situ, a pretpostavka o prisustvu vrste temeljila
se na dostupnim literaturnim podacima do 2013. godine. Do danas, kvalifikacijska obilježja i planovi upravljanja
za ovu oblast još nisu gotovi, a planovi upravljanja nisu izrađeni. Međutim, u skladu sa zahtjevima europskog
zajmodavca, izvršena je prethodna ocjena radi utvrđivanja potrebe za ocjenom prihvatljivosti u vezi sa
predloženim područjem Natura 2000 (Poglavlje 8. dokumenta SUOD).
1.4 Definicija područja istraživanja kritičnih staništa
Za procjenu kritičnih staništa, područje procjene (Područje istraživanja kritičnih staništa - PIKS) je ograničeno
na područje koje uključuje trasu ceste (55,32 ha za trasu autoceste i 18,15 ha za odlagalište građevinskog
otpada Rotimlja), kao i dodatna obližnja područja u kojima se očekuje veći dio utjecaja (1.071,32 ha), kako je
navedeno u Poglavlju 2.7 dokumenta SUOD.
Pored ovog područja, PIKS je predvidio dalje uključivanje sljedećeg:
§ Ptičije kolonije lasta bregunica (Riparia riparia) i žute pčelarice (Merops apiaster) koje se nalaze 750-
800 m zapadno od trase autoceste. Budući da se ove vrste hrane leteći nisko i hvatajući insekte
neposredno iznad zemlje te da postoji rizik od sudara s vozilima, područje analize proširuje se na ta
područja kako bi se na odgovarajući način procijenio utjecaj.
§ Pogodno stanište kratkorprste ševe, koja je pronađena približno 2 km istočno i 1 km južno od područja
na kojem je kratkoprsta ševa pronađena tokom početnih istraživanja, područje odgovara travnatim
staništima prema selu Blagaj. Vrsta kratkoprsta ševa se obično može pronaći u pustinjama i zahtijeva
pješčani ili zemljani supstrat sa rijetkim travnatim površinama te je BiH suboptimalno stanište. BiH se
smatra kao najviša sjeverozapadna tačka obima areala ove vrste.
§ Vodena staništa gdje se zagađenje uzrokovano potencijalnim slučajnim izlijevanjem opasnih tvari na
autocesti može proširiti nizvodno od vodotoka Bune i Bunice, pa čak i do rijeke Neretve, što
predstavlja rizik da štetno utiče na kvalitet vode, a samim tim i na vodenu floru i faunu (ribe i vodeni
beskičmenjaci). To se ne predviđa tokom redovnih projektnih aktivnosti, već samo u slučaju nezgoda.
Raspodjela zagađenja direktno je povezana s količinom i vrstom tvari koja se može slučajno prosuti,
stoga se PIKS ne može tačno odrediti za vodena staništa. Načelo predostrožnosti primjenjuje se tokom
PKS vodenih staništa.
§ Potencijalna gnijezda šišmiša u Malom Polju, brdu Hodbina, Veležu i Podveležju i njihovi migracijski
putevi - do sada nisu zabilježena stara stabla na trasi autoceste, ali to se može potvrditi dodatnom
evaluacijom nakon završetka deminiranja brda Hodbina, što će omogućiti pješački pristup ovom
području. Šišmiši mogu imati gnijezda u umjetnim objektima kao što su kuće i poljoprivredni objekti u
Malom Polju, pa se ti objekti trebaju pregledati tokom istraživanja prije izgradnje. Ispitana je jedna
pećina u okolnom, tzv. 'buffer' pojasu (Velika pećina) približno 700-800 m istočno od trase autoceste i
nisu pronađeni šišmiši niti njihov otpad (guano). U BiH ne postoji redovno praćenje biodiverziteta, pa
je to potrebno analizirati tokom dodatnih istraživanja šišmiša prije izgradnje. Zbog principa
predostrožnosti, ta su područja uključena u PIKS. Pećine koje bi mogle biti zanimljive u vezi sa
6
migratornim vrstama šišmiša (dnevne ili sezonske migracije) odnose se na planinski masiv Veleža i
Podveležja koji se nalazi na oko 6 km zračne udaljenosti istočno od projektnog područja.
Ova pitanja zahtijevaju posebne mjere ublažavanja kako su predložene u Planu upravljanja biodiverzitetom
(PUB, eng. Biodiversity Management Plan - BMP) i ažuriranoj SUOD. Nakon preduzimanja dodatnih
istraživanja, PUB mora biti ažuriran kako bi odražavao sve važne nalaze, revidirane mjere ublažavanja ako je
potrebno i u dogovoru sa Zajmodavcem, prije početka bilo kakvih građevinskih aktivnosti.
Slika 1: Područje istraživanja kritičnih staništa (PIKS - crvena linija) uključujući (i) riječne sisteme, (ii) potencijalna skloništa
za šišmiše i (iii) travnate ravnice
1.5 Ishod procjene kritičnih staništa
Kako bi se utvrdilo da li se projekat nalazi unutar kritičnog staništa, izvršen je pregled literature podržan
terenskim istraživanjima stručnjaka za biodiverzitet (Poglavlje 5. dokumenta SUOD). Procjena potencijalnih
prioritetnih vrsta koje mogu pokrenuti kritično stanište za gore navedene kriterije (kriteriji ii, iii i iv) prikazana
je u tabeli 2 (kopnene vrste) i tabeli 3 (vodene vrste).
Sažetak obilježja biodiverziteta za koje se procjenjuje da mogu pokrenuti kritično stanište kao i uslovi koji
ispunjavaju sljedeće kriterije predstavljen je u tabeli 4 niže u tekstu, uključujući glavne nalaze iz tabele 2
(kopnene vrste) i tabele 3 (vodene vrste) kao i zaključke u vezi s kriterijima:
§ Visoko ugroženi ekosistemi

§ Područja povezana s ključnim ekološkim procesima
§ Ekološke funkcije koje su od vitalnog značaja za održavanje održivosti opisanih obilježja biodiverziteta
(kao obilježja kritičnih staništa).
7
Tabela 2: Kopnene vrste od interesa za očuvanjekoje se mogu pojaviti u PIKS
Broj Naziv vrste Naučni naziv Status očuvanja Endemske ili Potvrđeno Potencijal Komentar
geografski prisustvo za kritično
ograničene vrste stanište
FLORA
1. Bodljikava veprina Ruscus aculeatus IUCN NE, FBiH VU Da Da Ne Vrste su široko rasprostranjene Europske biljke porijeklom iz
zapadne Europe. Iako populacija ove vrste spada u NE, smatra se
da je vrsta rasprostranjena i van BiH. Iz tih razloga se staništa
prisutna unutar PIKS ne smatraju kritičnim za održavanje statusa
očuvanja ove vrste.
2. Tilovina Petteria IUCN LC, FBiH NT Da Da Ne Ova vrsta je porijeklom iz sjeverozapadne Albanije, Hrvatske,
ramentacea Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Obično se nalazi u
submediteranskim područjima, ali i mediteranskim područjima.
Nadmorska visina njenog rasprostranjenja se kreće od 10 do 700
m.n.v.
Smatra se da je vrsta rasprostranjena izvan BiH i smatra se da
najmanje predstavlja zabrinutost. Iz tih razloga se staništa
prisutna unutar PIKS ne smatraju kritičnim za održavanje statusa
očuvanja ove vrste.
3. Uskolisno zvonce Edraianthus IUCN NE, FBiH NT Da Da Ne Vrsta je endemska biljka zapadnobalkanskog poluostrva koja
tenuifolius naseljava stjenovite (sub)mediteranske travnjake od Istarskog
poluostrva (Slovenija i Hrvatska) do sjeverne Albanije. Iako
populacija ove vrste spada u NE, smatra se da je vrsta
rasprostranjena i van BiH. Iz tih razloga se staništa prisutna unutar
PIKS ne smatraju kritičnim za održavanje statusa očuvanja ove
vrste.
BESKIČMENJACI
4. Uskršnji leptir Zerynthia polyxena FBiH NT, DS IV Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja, ali ih je
prethodno pronašao angažirani ekspert. Smatra se da je vrsta
rasprostranjena i van BiH. Predviđeni gubitak staništa vjerovatno
neće značajno utjecati na dugoročni opstanak vrste.
5. Đurđevdanski leptir Zerynthia cerisyi IUCN LC, FBiH VU Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja, ali ih je
prethodno pronašao angažirani ekspert u okolnom pojasu.
Smatra se da je vrsta rasprostranjena i van BiH i smatra se da
najmanje predstavlja zabrinutost. Predviđeni gubitak staništa
vjerovatno neće značajno utjecati na dugoročni opstanak vrste. Iz
tih razloga se staništa prisutna unutar PIKS ne smatraju kritičnim
za održavanje statusa očuvanja ove vrste.
6. Danja medonjica Euplagia IUCN NE, DS II (*) Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja, pronađena je
8
quadripunctaria samo u literaturnim podacima.
Predviđeni gubitak staništa vjerovatno neće značajno utjecati na
dugoročni opstanak vrste.
7. Obični jelenak Lucanus cervus IUCN NT, FBiH VU, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja, pronađena je
DS II samo u literaturnim podacima. Obični jelenak Lucanus cervus (red
Coleoptera: Lucanidae) rasprostranjen je u Europi. Gubitak
staništa i fragmentacija doveli su do značajnog smanjenja broja
ove vrste. Međutim, predviđeni gubitak staništa vjerovatno neće
značajno utjecati na dugoročni opstanak vrste.
8. Hrastova strizibuba Cerambyx cerdo IUCN VU, DS II, IV Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja, ali ih je
prethodno pronašao angažirani ekspert u blizini okolnog pojasa.
Smatra se da je vrsta rasprostranjena i van BiH.
9. Kiseličin vatreni Lycaena dispar IUCN NT, DS II, IV Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta je ranjiva
plavac i brojnost joj pada u slučaju da se njena močvarna staništa
prenamjenjuju za poljoprivrednu upotrebu, a takva aktivnost nisu
predviđene projektom.
10. Ovsikov sivac Hipparchia IUCN LC, FBiH VU Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Smatra se da je
statilinus vrsta rasprostranjena izvan BiH i smatra se da predstavlja
najmanju zabrinutost.
VODOZEMCI
11. Obična gatalinka Hyla arborea IUCN LC, DS -IV Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Smatra se da je
vrsta rasprostranjena i van BiH i smatra se da predstavlja
12. Šumska smeđa žaba Rana dalmatina IUCN LC, FBiH LC, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Smatra se da je
DS IV vrsta rasprostranjena i van BiH i smatra se da predstavlja
GMIZAVCI
9
13. Obična čančara Testudo hermanni IUCN NT, FBiH VU Yes Da Ne Potvrđeno tokom terenskih istraživanja. Preferira otvorene,
DS -II, IV zimzelene, mediteranske, hrastove šume, ali u njihovom
nedostatku nastanjuje makiju, garage i primorsku šikaru, kao i
poljoprivredna i rubna staništa oko željeznica (Stubbs 1989b:35),
time pokazujući prilagodljivost na različite raspone staništa. Vrsta
je endemična za južnu Europu.
Prema PIKS smatra se da je malo vjerovatno da će se podržati
regionalno važne koncentracije vrsta, i gubitak staništa koji
najvjerovatnije neće značanije utjecati na dugoročno
preživljavanje.
14. Blavor Pseudopus apodus IUCN LC, FBiH LC, Ne Da Ne Potvrđena tokom terenskih istraživanja. Iako ne nastanjuje neke
DS -IV dijelove Europe, vrsta se smatra široko rasprostranjenom izvan
BiH i smatra se da predstavlja najmanju zabrinutost. Za PIKS se
smatra da je malo vjerovatno da će se podržati regionalno važne
koncentracije vrste. Malo je vjerovatno da će predviđeni gubitak
staništa značanije utjecati na dugoročno preživljavanje vrste.
15. Veliki zelembać Lacerta trilineata IUCN LC, FBiH LC, Pod- Da Ne Potvrđena tokom terenskih istraživanja. Stabilna populacija te
DS -IV endemska predstavlja najmanju zabrinutost.
Ova vrsta je pristuna od obalne Hrvatske, Bosne i Hercegovine,
Srbije, Crne Gore, istočno do Bugarske, jugoistočne Rumunije,
Albanije, Makedonije, Grčke (uključujući Jonska ostrva i mnoga
Egejska ostrva kao Kretu, Lezbos i Rodos), te zapadnu i centralnu
Tursku. Prostire se od nivoa mora do najmanje 1.600 m
nadmorske visine.
Za PIKS se smatra se da je malo vjerovatno da se podrže
regionalno važne koncentracije vrsta i gubitak staništa koji
najvjerovatnije neće značanije utjecati na dugoročno
preživljavanje vrste.
16. Krška gušterica Podarcis IUCN LC, FBiH-LC, Da Da Ne Potvrđena tokom terenskih istraživanja. Stabilna populacija te se
melisellensis DS -IV smatra da predstavlja najmanju zabrinutost.
Ova vrsta se nalazi u mediternaskim i sub-mediteranskim zonama
od krajnjeg sjeveroistoka Italije preko jugozapadne Slovenije,
Hrvatske, južne Bosne i Hercegovine i južne Crne Gore do
sjeverozapadne Albanije. Prisutna je na Jadranskim otocima. Vrsta
se prostire od nivoa mora do 1.400 m nadmorske visine.
Za PIKS se smatra da je malo vjerovatno da se podrže regionalno
važne koncentracije vrsta i gubitak staništa koji najvjerovatnije
10
neće značanije utjecati na dugoročno preživljavanje vrste.
17. Ribarica Natrix tessellata IUCN LC, FBiH LC, Ne Da Ne Potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra široko
DS -IV rasprostranjenom izvan BiH i njeno stanište se povezuje sa
rijekama, obalama, potocima, jezerima, jezercima i obližnjim
kopnenim staništima. Malo je vjerovatno da će predviđeni gubitak
staništa značajno utjecati na dugoročno preživljavanje vrste
budući da vodena staništa neće biti narušena.
18. Obični zelembać Lacerta viridis IUCN LC, FBiH LC, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra
DS -IV široko rasprostranjenom izvan BiH u područjima jugoistočne i
južne Europe i predstavlja najmanju zabrinutost.
Malo je vjerovatno da će predviđeni gubitak staništa značajno
utjecati na dugoročno preživljavanje vrste.
19. Zidna gušterica Podarcis muralis IUCN LC, FBiH LC, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra
DS IV široko rasprostranjenom u Europi i predstavlja najmanju
zabrinutost.
20. Šilac Platyceps najadum IUCN LC, FBiH-LC, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra
DS -IV široko rasprostranjenom u Europi i BiH i predstavlja najmanju
zabrinutost.
21. Poskok Vipera ammodytes IUCN LC, FBiH LC, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra
DS -II, IV široko rasprostranjenom na Mediteranu i u južnoj Europi kao i u
Istočnoj Aziji i i predstavlja najmanju zabrinutost.
ORNITOFAUNA
22. Mali vranac Phalacrocorax IUCN LC, FBiH CR, Ne Da Ne Potvrđena tokom terenskih u blizini vodenih staništa.
pygmaeus DP I Široko rasprostranjena vrsta vezana za vodena staništa i obližnja
područja sa povećanem populacije zbog dobre reakcije na mjere
revitalizacije.
Najbliže gnjezdilište je Hutovo Blato, 13 km izvan projektnog
područja. Hrani se i odmara duž rijeka unutar 30 km od
gnjezdilišta, uključujući rijeku Bunu, Bunicu i Neretvu.
utjecati na dugoročno preživljavanje vrste budući da takva
11
područja neće biti narušena.
23. Drozd bravenjak Turdus pilaris IUCN LC, FBiH CR, Ne Da Ne Potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra široko
DP II rasprostranjenom u Europi i BiH i najmanje ugroženom vrstom.
Vrsta se ne gnijezdi u projektnom području, a ne pravi ni gnijezda
na području Hercegovine.
Tek odnedavno je gnjezdarica u BiH. Gnijezdi se u područjima
Vrela Bosne, Kupresa, planine Vlašić, Šipova i Bosanskg Grahova,
što su kontinentalna područja BiH.
24. Smeđa čiopa Apus pallidus IUCN LC, FBiH EN Ne Da Ne Potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra široko
rasprostranjenom u Europi, Aziji i Africi i predstavlja najmanju
zabrinutost.
U BiH, vrsta se gnijezdi u široj zoni Hercegovine izvan projektnog
područja.
Malo vjerovatno da će predviđeni gubitak staništa značajno
utjecati na dugoročno preživljavanje vrste zbog njene ekologije i
dnevnih hranidbenih navika (hrani se visoko na nebu).
25. Rusi svračak Lanius collurio IUCN LC, FBiH LC, Ne Da Ne Potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra široko
DP I rasprostranjenom u Europi, Aziji i Africi i predstavlja najmanju
zabrinutost.
U BiH, vrsta je pronađena u kraškim poljima i travnjacima na
visinama iznad 500 m, time ukazujući da projektno područje na
otprilike 60 m nadmorske visine nije najpogodnije stanište za ovu
vrstu. Rijetko je pronađena u projektnom području. Malo je
vjerovatno da će predviđeni gubitak staništa značajno utjecati na
dugoročno preživljavanje vrste.
26. Sivi svračak Lanius minor IUCN LC, FBiH NT, Ne Da Ne Potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra široko
zabrinutost.
U BiH, vrsta naseljava kraška polja i travnjake na visinama iznad
500 m time ukazujući da projektno područje na otprilike 60 m
nadmorske visine nije najpogodnije stanište za ovu vrstu. Postoji
700-1000 registrovanih parova ove vrste BiH, a samo jedan par je
pronađen u okolnoj zoni projekta.
12
27. Ševa krunica Lullula arborea IUCN LC, FBiH LC, Ne Da Ne Potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra široko
zabrinutost.
U BiH, najveći broj ove vrste je pronađen u kontinentalnim
šumama kao optimalnim staništima. Rijetka vrsta koja se
razmnožava u okolnoj zoni otkako se staništa koja su pronađena u
projektu ne smatraju optimalnim za ovu vrstu.
28. Primorska trepteljka Anthus campestris IUCN LC, FBiH NT, No Yes No Potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra široko
zabrinutost.
U području projekta, pronađena je samo jedna jedinka na
travnatim staništima okolne zone, zajedno sa kratkoprstom
ševom.
U ostatku BiH, pronađeno je nekoliko hiljada parova na kraškim
poljima i travnjacima.
29. Žuta čaplja Ardeola raloides IUCN LC, FBiH VU, Ne Da Ne Potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra široko
DP I rasprostranjenom izvan BiH i predstavlja najmanju zabrinutost.
Vrsta se gnijezdi se na Hutovom Blatu koji se nalazi na više od 10
km od projektnog područja. U području projekta ova vrsta je
pronađena na hranjenju na rijekama Buni i Bunici, kao i uočena
tokom migracije.
utjecati na dugoročno preživljavanje vrste, jer vodena staništa
nisu narušena.
30. Kratkoprsta ševa Calandrella IUCN LC, FBiH DD, Ne Da Ne Potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra široko
brachydactyla DP I rasprostranjenom izvan BiH, obično se može pronaći u pustinjama
i zahtijeva otvorene pješčane ili zemljane podloge sa rijetkim
travnatim površinama te je BiH suboptimalno stanište za
navedenu vrsta i u svijetu predstavlja najmanju zabrinutost.
Najznačajnija vrsta ptice u PIKS pronađena tokom terenskih
istraživanja u rasponu od 50-500 m od trase autoceste. Iako je
vrsta tokom izrade FBiH CL označena kao DD, novi podaci o
distribuciji ove vrste su prikupljeni kroz projekt Atlas europskih
13
ptica gnjezdarica (203-2017). Smatra se da u cijeloj BiH ne postoji
više od 50-200 parova kratkoprste ševe (prema procjenama
Ornitološkog društva “Naše ptice”) od kojih su 24 teritorije
registrirane na travnatim staništima izvan planirane trase
autoceste u naselju Lakševine. S obzirom da je gore spomenuta
lokacija jedna od dvije lokacije za razmnožavanje kratkoprste ševe
u BiH, vrsta se mora zaštiti tako što će se zaštiti lokacije za
gniježđenje. Konkretne mjere ublažavanja morat će se primijeniti
za ovu vrstu, npr. očuvanje postojećih travnatih staništa na datom
lokalitetu u cilju izbjegavanja uznemiravanja ovih staništa.
Drugi nalaz populacije vrste kratkoprste ševa u BiH je pronađen
približno 60 km južno od projektnog područja (Popovo polje
odnosno između Zavale i grada Trebinja).
Ova vrsta se gnijezdi na travnatom staništu na tlu. Za vrijeme

udvaranja teritorijalni mužjaci se, uz stalnu pjesmu, dižu visoko u
nebo i spuštaju u gnijezda. Ova vrsta nema širok spektar
svakodnevnih aktivnosti, tako da se ne očekuje da će doći do
kolizije sa automobilima. Pogodno stanište je zabilježeno na širem
području autoceste, pronađeno na travnatim staništima prema
naselju Blagaj (2 km x 1 km površine).
Kako bi se sačuvala vrsta u datom području, potrebno je izvršiti

prevoz materijala za izgradnju autoceste već postojećim
pristupnim putevima ili područjem autoceste u izgradnji, kao i da
se zabrani formiranje novih pristupnih puteva kroz staništa date
vrste. Zbog činjenice da je pronađena 300-1000 m južno od piste
Aerodroma Mostar, vrsta se smatra otpornom na buku.
Predviđeni gubitak staništa neće utjecati na dugoročno

preživljavanje vrste, jer vrsta nije pronađena na trasi autoceste
nego samo u okoloj zoni. Travnata staništa neće biti narušena
ovim projektom kao što je navedno u SUOD-u i PUB-u. Uz to,
zaštitni paneli za ptice koji su predloženi za lastu bregunicu i
pčelarice, će djelovati kao barijera protiv buke za ovu vrstu.
31. Lasta bregunica Riparia riparia IUCN LC, FBiH LC Ne Da Ne Potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra široko
rasprostranjenom izvan BiH i predstavlja najmanju zabrinutost.
14
Iako vrsta ne zahtijeva zaštitne mjere, predložene su mjere
ublažavanja zajedno sa mjerama za pčelarice budući da je
utvrđeno da prema PIKS ova vrsta formira kolonije zajedno sa
pčelaricama.
Smatra se da se više od 50% populacije ove vrste nalazi u području
Hercegovine, i otprilike 50% vrste je pronađeno (6.000- 8.000
gnijezdećih parova) 800-1.050 m od trase autoceste.
Ne očekuje se da će doći do gubitka staništa ove vrste jer područja
na kojima su kolonije laste bregunice i pčelarica neće biti
narušena zbog formiranja građevinskih pristupnih puteva.
Međutim, vrsta bi mogla biti pod utjecajem zbog saobraćaja
tokom operativne faze, stoga, potrebne su konkretne mjere
ublažavanja da se izbjegnu utjecaji na vrstu u ovom području,
navedene u PUB.
Ne očekuje se utjecaj na dugoročno preživljavanje vrste.
32. Pčelarica Merops apiaster IUCN LC, FBiH NT Ne Da Ne Potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra široko
rasprostranjenom izvan BiH i predstavlja najmanju zabrinutost.
Ova vrsta nije pronađena na trasi autoceste, ali jeste u
istraživanom području, zajedno sa pčelaricama gdje formira
kolonije.
Ne očekuje se da će doći do gubitka staništa ove vrste jer područja
na kojima su kolonije laste bregunice i pčelarica neće biti
narušena zbog formiranja građevinskih pristupnih puteva.
Međutim, vrsta bi mogla biti pod utjecajem zbog saobraćaja
tokom operativne faze, stoga, potrebne su konkretne mjere
ublažavanja da se izbjegnu utjecaji na vrstu u ovom području,
navedeno u PUB.
Ne očekuje se utjecaj na dugoročno preživljavanje vrste.
33. Velika ševa Melanocorypha IUCN LC, FBiH NE, Ne Ne Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra
calandra DP I široko rasprostranjenom izvan BiH i predstavlja najmanju
zabrinutost.
Vsrta je odabrana za dalju procjenu samo zbog principa
predostrožnosti i činjenice da se samo 1-10 parova gnijezde u BiH.
Potrebno je preduzeti dalja istraživanja da se isključi prisustvo
vrste iz okolne zone.
Nastanjuje ista staništa kao i kratkoprsta ševa, zbog toga su iste
mjere ublažavanja koje su predložene za kratkoprstu ševu
15
relevatne i za veliku ševu, navedene u PUB.
SISARI
34. Euroazijska vidra Lutra lutra IUCN NT, DS -II, IV Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra
široko rasprostranjenom izvan BiH, u ostatku Europe i Azije.
Smatra se da je populacija ove vrste u opadanju i njen sadašnji
status je gotovo ugrožena (NT). Glavna globalna prijetnja po ovu
vrstu su gubitak staništa i zagađenje vodenih ekosistema. Vodena
staništa vidri su osjetljiva na sljedeće promjene koje su posljedica
djelovanja ljudi: kanaliziranje rijeka, uklanjanje vegetacije sa
obala, izgradnja brana, isušivanje vlažnih područja, akvakultura i s
njom povezani utjecaji kao posljedica djelovanja ljudi na vodene
sisteme su svi nepovoljne po populaciju vidri.
utjecati na dugoročno preživljavanje vrste, jer nije dozvoljeno
narušavanje riječnih staništa kako je propisano u ODAP-u i PUB-u,
uključujući i regulaciju toka rijeke.
35. Mali potkovnjak Rhinolophus IUCN LC, FBiH EN, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra
(šišmiš) hipposideros DS II, IV široko rasprostranjenom izvan BiH i predstavlja najmanju
zabrinutost.
utjecati na dugoročno preživljavanje vrste. Potrebna su dodatna
istraživanja u fazi prije izgradnje da se izbjegnu sva skloništa
tokom izrade glavnog projekta. Ukoliko se, tokom monitoringa
prije izgradnje, dođe do važnih otkrića vezano za skloništa,
područja potrage za hranom ili migracijske koridore vrste, PUB
mora biti ažuriran te se sa kreditorom mora dogovoriti pravilna
provedba svih uslova PZ 6.
36. Veliki Rhinolophus IUCN LC, FBiH VU, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra
potkovnjak(šišmiš) ferrumequinum DS II, IV široko rasprostranjenom izvan BiH i predstavlja najmanju
zabrinutost.
prije izgradnje, dođe do važnih otkrića vezano za
skloništa,područja potrage za hranom ili migracijske koridore
vrste, PUB mora biti ažuriran te se sa kreditorom mora dogovoriti
16
pravilna provedba svih uslova PZ 6.
37. Južni Rhinolophus euryale IUCN NT, FBiH EN, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra
potkovnjak(šišmiš) DS II, IV široko rasprostranjenom izvan BiH i predstavlja najmanju
zabrinutost.
38. Sredozemni Rhinolophus blasii IUCN LC, FBiH VU, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra
potkovnjak(šišmiš) DS II, IV široko rasprostranjenom izvan BiH i predstavlja najmanju
zabrinutost.
39. Mali mišouhi šišmiš Myotis oxygnathus IUCN LC, FBiH EN, Ne Da Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra
DS II, IV široko rasprostranjenom izvan BiH, uključujući Europu i veliki dio
Azije i i predstavlja najmanju zabrinutost.
40. Velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii IUCN NT, DS II, IV Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra
široko rasprostranjenom izvan BiH.
17
41. Resasti šišmiš Myotis nattereri IUCN LC, DS IV Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra
široko rasprostranjenom izvan BiH i predstavlja najmanju
zabrinutost.
42. Riđi šišmiš Myotis emarginatus IUCN LC, FBiH VU, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Vrsta se smatra
DS II, IV van široko rasprostranjenom izvan BiH i najmanje ugroženomvrstom.
okolne Malo je vjerovatno da će predviđeni gubitak staništa značajno
zone
43. Brkati šišmiš Myotis mystacinus IUCN LC, FBiH VU, Ne Da Ne Smatra se da je ova vrsta rasprostranjena izvan BiH i predstavlja
DS IV najmanju zabrinutost.
dugoročni opstanak vrste. Potrebna su dodatna istraživanja tokom
faze prije izgradnje kako bi se izbjeglo svako leglo tokom izrade
glavnog projekta. Ako se tokom praćenja prije faze izgradnje
pojave bilo kakvi važni nalazi u pogledu lokacija gniježđenja,
lokacija hranjenja ili migracijskih koridora ove vrste, PUB mora biti
ažuriran te se sa kreditorom mora dogovoriti pravilna provedba
18
svih uslova PZ 6.
44. Brandtov šišmiš Myotis brandtii IUCN LC, DS IV Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Smatra se da je
vrsta rasprostranjena izvan BiH i predstavlja najmanju zabrinutost.
svih uslova PZ 6.
45. Dugonogi šišmiš Myotis capaccinii IUCN VU, FBiH VU, Ne Vrlo Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Smatra se da je
DS II, IV vjerovatno vrsta rasprostranjena izvan BiH, međutim, sa VU statusom.
u blizini Predviđeni gubitak staništa vjerovatno neće značajno utjecati na
vodnih
tijela glavnog projekta. Ako se tokom praćenja prije faze izgradnje
svih uslova PZ 6.
46. Močvarni šišmiš Myotis dasycneme IUCN NT, DS II, IV Ne Vrlo Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Smatra se da je
vjerovatno vrsta rasprostranjena izvan BiH, međutim, sa NT statusom.
vodnih
tijela glavnog projekta. Ako se tokom praćenja prije faze izgradnje
svih uslova PZ 6.
47. Riječni šišmiš Myotis daubentonii IUCN LC, DS IV Ne Vrlo Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Smatra se da je
vjerovatno vrsta rasprostranjena izvan BiH i predstavlja najmanju zabrinutost.
vodnih
tijela
19
svih uslova PZ 6.
48. Mali brkati šišmiš Myotis alcathoe IUCN DD Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Smatra se da je
vrsta rasprostranjena izvan BiH.
svih uslova PZ 6.
49. Patuljasti šišmiš Pipistrellus IUCN LC, FBiH VU, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena za vrijeme terenskih istraživanja. Smatra se
pipistrellus DS IV da je vrsta rasprostranjena izvan BiH i predstavlja najmanju
zabrinutost. Predviđeni gubitak staništa vjerovatno neće značajno
utjecati na dugoročni opstanak vrste. Potrebna su dodatna
istraživanja tokom faze prije izgradnje kako bi se izbjeglo svako
leglo tokom izrade glavnog projekta. Ako se tokom praćenja prije
faze izgradnje pojave bilo kakvi važni nalazi u pogledu lokacija
gniježđenja, lokacija hranjenja ili migracijskih koridora ove vrste,
PUB mora biti ažuriran te se sa kreditorom mora dogovoriti
pravilna provedba svih uslova PZ 6.
50. Močvarni patuljasti Pipistrellus IUCN LC, DS IV Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena za vrijeme terenskih istraživanja. Smatra se
šišmiš pygmaeus da je vrsta rasprostranjena izvan BiH i predstavlja najmanju
zabrinutost.
svih uslova PZ 6.
51. Bjelorubi šišmiš Pipistrellus kuhlii IUCN LC, FBiH VU, Ne Da Ne Vrsta nije potvrđena za vrijeme terenskih istraživanja. Smatra se
DS IV da je vrsta rasprostranjena izvan BiH i predstavlja najmanju
20
zabrinutost.
lokacija hranjenja ili migracijskih koridora ove vrste PUB mora biti
svih uslova PZ 6.
52. Mali šumski šišmiš Pipistrellus nathusii IUCN LC, DS IV Ne Da Ne Vrsta nije potvrđena za vrijeme terenskih istraživanja. Smatra se
da je vrsta rasprostranjena izvan BiH i predstavlja najmanju
zabrinutost.
svih uslova PZ 6.
53. Primorski šišmiš Hypsugo savii IUCN LC, FBiH VU, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena za vrijeme terenskih istraživanja. Smatra se
DS IV da je vrsta rasprostranjena izvan BiH i predstavlja najmanju
zabrinutost.
svih uslova PZ 6.
54. Kasni noćnjak Eptesicus serotinus IUCN LC, DS IV Ne Da Ne Smatra se da je vrsta rasprostranjena izvan BiH predstavlja
21
svih uslova PZ 6.
55. Rani večernjak Nyctalus noctula IUCN LC, FBiH EN, Ne Da Ne Smatra se da je vrsta rasprostranjena izvan BiH i predstavlja
DS IV najmanju zabrinutost.
svih uslova PZ 6.
56. Mali večernjak Nyctalus leisleri IUCN LC, DS IV Ne Da Ne Smatra se da je vrsta rasprostranjena izvan BiH i predstavlja
svih uslova PZ 6.
57. Smeđi dugoušan Plecotus auritus IUCN LC, FBiH VU, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Smatra se da je
DS IV vrsta rasprostranjena izvan BiH i predstavlja najmanju zabrinutost.
svih uslova PZ 6.
58. Sivi dugoušan Plecotus austriacus IUCN LC, FBiH VU, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Smatra se da je
DS IV vrsta rasprostranjena izvan BiH i i predstavlja najmanju
zabrinutost.
22
svih uslova PZ 6.
59. Kolombatrićev Plecotus IUCN LC, DS IV Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Smatra se da je
dugoušan kolombatovici vrsta rasprostranjena izvan BiH i predstavlja najmanju zabrinutost.
svih uslova PZ 6.
60. Širokouhi mračnjak Barbastella IUCN NT, DS II, IV Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Smatra se da je
barbastellus vrsta rasprostranjena izvan BiH, međutim, sa NT statusom.
svih uslova PZ 6.
61. Dugokrili pršnjak Miniopterus IUCN NT, FBiH EN, Ne Vrlo Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Smatra se da je
schreibersii DS II, IV vjerovatn vrsta rasprostranjena izvan BiH, međutim, sa NT statusom.
o Predviđeni gubitak staništa vjerovatno neće značajno utjecati na
23
svih uslova PZ 6.
62. Sredozemni Tadarida teniotis IUCN LC, DS IV Ne Da Ne Smatra se da je vrsta rasprostranjena izvan BiH i predstavlja
slobodnorepac najmanju zabrinutost.
svih uslova PZ 6.
63. Mali potkovnjak Rhinolophus IUCN LC, FBiH EN, Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Smatra se da je
hipposideros DS II, IV vrsta rasprostranjena izvan BiH i predstavlja najmanju zabrinutost.
svih uslova PZ 6.
Tabela 3: Vodene vrste (uključujući vodene faze larvi beskičmenjaka) od interesa za očuvanje koje se mogu pojaviti u PIKS
BESKIČMENJACI
1. Bjelonogi rak Austropotamobius IUCN EN, FBiH EN, DS II Ne Da Da Potvrđena vrsta tokom terenskih istraživanja autora prethodnih
pallipes istraživanja, kao i istraživanja koja su dio ovog zadatka. Vrste
pronađene na ušću Bunice u rijeku Bunu. Vrste klasifikovane kao
EN i s opadajućim trendom brojnosti u svijetu.
Iako su glavna prijetnja ovoj vrsti invazivne vrste beskičmenjaka,
druge prijetnje koje mogu potaknuti lokalizovani pad mogu se
pojaviti kao rezultat promjene hidrološkog režima rijeka (nasipi,
zahvatanje vode i kanalisanje), zagađenja iz poljoprivrede,
24
zagađenja iz domaćinstava, sedimentacije, eutrofikacije, gubitka
zaklona u vodi poput korijena i šljunka, promjene u korištenju
zemljišta.
Očekivani gubitak staništa planiran u idejnom projektu (2018.),
zajedno s trendom smanjenja na globalnom nivou može dovesti
do značajnih utjecaja u pogledu dugoročnog opstanka vrste.
Zato nije dopušteno narušavanje riječnih staništa tokom faze
izgradnje i rada, kao ni reguliranje toka rijeke.
2. - Rhythrogena puthzi IUCN NE, FBiH EN Ne Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Ova vrsta se
nalazi u raznim staništima, osjetljiva je na zagađenje i vrijedan je
pokazatelj zagađenja vode.
Nerazvijene faze vodencvjetova su vezane za vodeni medij. Oni
obično žive u nezagađenim staništima sa svježom, tekućom
vodom. Njihovo prisustvo u vodenim ekosistemima snažan je
pokazatelj zdravog vodnog tijela. Većina odraslih jedinki ima vrlo
kratak životni vijek, a neke se vrste pojavljuju, razmnožavaju i
umiru u jednom danu.
Vrsta koja nije procijenjena u IUCN RL.
dugoročni opstanak vrste, jer nije dopušteno uznemiravanje
riječnih staništa, kao ni reguliranje toka rijeke.
3. - Brachyptera tristis IUCN NE, FBiH VU Da Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Pronađena u
Hrvatskoj, Grčkoj, Rumuniji i BiH. Prisustvo ove vrsta spomenute
u RL FBiH odnosi se na literaturne podatke iz 1970-ih.
Endemske vrste kraških izvorišta koje se mogu naći samo
uzvodno od projektnog područja. Sve vrste Plecoptera
netolerantne su na zagađenje vode i njihovo prisustvo je obično
pokazatelj dobrog ili izvrsnog kvaliteta vode. Vrsta koja nije
procijenjena u IUCN RL.
dugoročni opstanak vrste, jer nije dopušteno uznemiravanje
riječnih staništa, planiraju se mjere sprječavanja zagađenja i
činjenica da su izvori vode smješteni uzvodno od projektnog
područja.
4. - Glossosoma IUCN NE, FBiH CR Da Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Prisustvo ove
neretvanus vrsta spomenute u RL FBiH odnosi se na literaturne podatke iz
1980-ih.
25
Endemska vrsta sliva rijeke Neretve, prema istom izvoru, odnosila
se na nizvodno područje Neretve (nizvodno od Mostara do
državne granice. Vrsta koja nije procijenjena u IUCN RL.
Kukci (Trichoptera) često su osjetljivi na zagađenje.
Očekivane projektne aktivnosti vjerovatno neće značajno utjecati
na dugoročni opstanak vrste jer nije dopušteno narušavanje
riječnih staništa i planiraju se mjere sprječavanja zagađenje.
5. - Allolotricha IUCN NE, FBiH CR Da Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Prisustvo ove
marinkovicae vrste spomenute u RL FBiH odnosi se na literaturne podatke iz
1980-ih.
Endemska vrsta Bune i Radopolja, prema istom izvoru. Vrsta koje
nije procijenjena u IUCN RL.
Predviđene projektne aktivnosti vjerovatno neće značajno
utjecati na dugoročni opstanak vrste jer nije dopušteno
narušavanje riječnih staništa i planiraju se mjere sprječavanja
zagađenja.
6. - Hydropsyche smiljae IUCN NE, FBiH CR Da Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Prisustvo ove
vrste spomenute u RL FBiH odnosi se na literaturne podatke iz
1980-ih.
Endemska vrsta izvorišta Bune i rijeke Trebižat (Vitina), prema
istom izvoru. Vrsta koje nije procijenjena u IUCN RL.
zagađenja, a i zbog činjenice da se izvor vode kao potencijalno
stanište vrste nalazi uzvodno od projektnog područja.
7. - Annitella apfelbecki IUCN NE, FBiH VU Da Moguće Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Prisustvo ove
vrste spomenute u RL FBiH odnosi se na literaturne podatke iz
1980-ih.
Endemska vrsta rijeka u BiH, prema istom izvoru:
§ sliv rijeke Bosne: rijeke Večerica i Hrasnica, Prološka rijeka -
rijeka Fojnica
§ sliv rijeke Neretve: izvor rijeke Bune
Vrsta koje nije procijenjena u IUCN RL.
26
zagađenja, a i zbog činjenice da je pronađena i na drugim
vodenim staništima izvan područja projekta.
8. - Echinogammarus IUCN NE, FBiH VU Ne Da Ne Vrsta nije potvrđena tokom terenskih istraživanja. Prisustvo ove
thoni vrste spomenute u RL FBiH odnosi se na literaturne podatke iz
2010. i 2012.
Na osnovu spomenutog izvora, vrsta se može naći na ušću rijeke
Bregave u Neretvu, Bune u Neretvu i Deransko jezero (Hutovo
Blato).
Vrsta koje nije procijenjena u IUCN RL.
zagađenja, a i zbog činjenice da je pronađena i na drugim
vodenim staništima izvan područja projekta.
RIBE
9. Neretvanska Salmo marmoratus Prema IUCN- najmanje Da Uredsko Da Prema IUCN, vrsta je ograničena na područje južne Švicarske,
glavatica ugrožena vrsta, prema istraživanje sjeverne Italije i Jadranskog sliva Slovenije. Introdukcijom
FBiH- krajnje ugrožena uvedena u nekoliko zemalja u Europi.
Na osnovu lokalne literature, rijeke Buna, Bunica i Neretva su
vrsta, Direktiva o
potencijalno stanište ove vrste. Ova geografski ograničena vrsta
staništima II se nalazi u rijeci Neretvi i njenim pritokama prema Crvenoj listi
FBiH. Glavatica živi u brzim, bistrim, čistim i kisikom bogatim
vodama. Ova vrsta je također bitna kao biološki i genetski resurs
u vodama BiH.
Predviđeni gubitak vodenog staništa kako je planirano Idejnim
projektom (2018), zajedno sa geografski ograničenim područjem
rasprostranjenosti vrste može dovesti do značajnih učinaka u
pogledu dugoročnog preživljavanja ove endemske vrste.
Prema tome nije dozvoljeno nikakvo narušavanje riječnih staništa
u toku gradnje i korištenja, kao ni reguliranje toka rijeke.
Potrebno je provesti i mjere sprječavanja zagađenja.
10. Mekousna Salmothymus Prema IUCN- ugrožene, Da Uredsko Da Projektno područje predstavlja potencijalno stanište ove vrste.
pastrmka, obtusirostris prema FBiH-kritično istraživanje Vrste se nalaze u užem području sliva rijeke Neretve. Zajedno sa
Jadranska oxyrhinchus glavaticom, mekousna pastrmka predstavlja endemsku vrstu
ugrožena
pastrmka gornjeg i srednjeg toga rijeke Neretve. Uglavnom živi u mirnim i
dubljim dijelovima toka i u grupama. Ova vrsta živi u hladnoj vodi
sa dosta kisika.
27
11. Svalić Squalius svallize Prema IUCN- osjetljiva, Da Uredsko Yes Projektno područje predstavlja potencijalno stanište ove vrste.
prema FBiH- osjetljiva istraživanje Ova vrsta se nalazi u rijeci Neretvi i njenim pritokama. Svalić je
prirodna vrsta u bazenu rijeke Neretve.
Živi u kraškim vodama, uglavnom u većim grupama. Predviđeni
gubitak vodenog staništa kako je planirano Idejnim projektom
(2018), zajedno sa geografski ograničenim područjem
12. Karas Carassius gibelio Prema IUCN nije Ne Uredsko Ne Projektno područje predstavlja potencijalno stanište ove vrste.
procjenjivana, prema istraživanje Karas je uobičajena vrsta ribe u vodama BiH.
FBiH-najmanje Nije izvršena procjena ugroženosti ove vrste na listi IUCN. One su
svežderi i hrane se planktonom, beskičmenjacima, biljnim
zabrinjavajuća
materijama i sitnim česticama. Ljeti se hrani intenzivnije kada je
vrijeme toplije i metabolizam ubrzan, a zimi pada u gotovo
potpuno latentno stanje.
utjecati na dugoročno preživljavanje ove vrste.
13. Gaovčica Rhodeus sericeus Prema IUCN -najmanje Ne Uredsko Ne Projektno područje predstavlja potencijalno stanište ove vrste.
amarus zabrinjavajuća, Direktiva istraživanje Ova vrsta se najviše javlja u mirnim ili sporim vodama sa gustom
o staništima II vodenom vegetacijom i pješčanim naplavinama na dnu poput
nizinskih jezera, kanala, sporih rijeka, gdje su prisutne dagnje.
Ova riba se mrijesti u čistoj, sporoj ili mirnoj vodi, često sa
muljavim dnom. Može se naći među biljkama na pjeskovitom i
muljavom dnu u plitkim vodama. Uglavnom se hrani biljkama, a u
manjoj mjeri crvima, račićima i larvama insekata.
utjecati na dugoročno preživljavanje ove vrste zbog najmanje
28
zabrinjavajućeg statusa ove vrste.
14. Crvenperka Samarutilus rubilio Prema IUCN- gotovo Ne Uredsko Ne Projektno područje predstavlja potencijalno stanište ove vrste.
ugrožena istraživanje Ova vrsta nastanjuje vodotoke sa umjerenim tokom, plitke,
pješčane ili sa šljunčanim dnom i ograničenom vodenom
vegetacijom. Preferira rijeke koje teku i nije dobro prilagođena
mirnim vodama i pojavljuje se u grupama.
utjecati na dugoročno preživljavanje ove vrste zbog IUCN statusa
ove vrste.
15. Podustva Chondrostoma knerii Prema IUCN- osjetljiva, Da Uredsko Da Projektno područje predstavlja potencijalno stanište ove vrste.
prema- FBiH ugrožena istraživanje Ova vrsta je endemska za rijeku Neretvu. Nalazi se u nižim
tokovima rijeke Neretve i Bune kao i u močvarama delte Neretve
i njenim pritokama. Javlja se u vodama na niskim ravnicama.
Hrani se perifitonom, ali i beskičmenjacima koje žive u priobalnim
zonama.
16. Peš Cottus gobio Prema IUCN- najmanje Ne Uredsko Ne Projektno područje predstavlja potencijalno stanište ove vrste.
zabrinjavajuća, prema istraživanje Ova vrsta je široko rasprostranjena u Centralnoj i Sjevernoj
FBiH- najmanje Europi. Živi u hladnoj, čistoj i brzoj vodi malih potoka do rijeka
srednje veličine. Njena zastupljenost je ograničena višim
zabrinjavajuća, Direktiva
temperaturama i nižim nivoom kisika.
o staništima II Predviđene projektne aktivnosti vjerovatno neće značajno
17. Europska Anguilla anguilla Prema IUCN-kritično Ne Uredsko Da Projektno područje predstavlja potencijalno stanište ove kritično
jegulja ugrožena, prema FBiH- istraživanje ugrožene vrste. Europska jegulja spada u katadromne ribe. Mlade
kritično ugrožena jegulje žive u slatkoj vodi gdje se zadržavaju u periodu od 6-12
godina i to mužjaci i 9-18 godina ženke. Kako jegulje spolno
sazrijevaju migriraju u more gdje se u toku dugotrajne migracije
preseljavaju u mrijestilišta u Sargaškom moru. Kada stignu u
Sargaško more jegulje se mrijeste u kasnu zimu i proljeće. Odrasle
29
jegulje ne odlaze iz Sargaškog mora već njihove potomke, larve u
obliku lista (leptocephali) donosi Golfska struja u kontinentalni
pojas Europe na putovanju koje traje 200-300 dana. U BiH i
Hrvatskoj jegulja je najpoznatija na ušću rijeke Neretve u
Jadransko more.
Ova vrsta je klasifikovana kao kritično ugrožena na IUCN listi, sa
opadajućim trendom brojnosti. Globalne prijetnje ovoj vrsti,
između ostalog, su: izgradnja cesta i željeznica, otpadne vode,
zagađenje, promjene higrološkog režima, gubitak staništa i
ribolov i iskorištavanje vodnih resursa.
Predviđeni gubitak staništa, kako je planirano Idejnim projektom
(2018), kao i migratorni status vrste, mogu dovesti do značajnih
učinaka na dugoročno preživljavanje ove vrste.
18. Koljuška Gasterosteus Prema IUCN najmanje Ne Uredsko Ne Projektno područje predstavlja potencijalno stanište ove vrste.
aculeatus zabrinjavajuća, prema istraživanje Vrsta široko rasprostranjena u Istočnoj Europi, djelimično u
FBiH- ugrožena Sjevernoj Europi i Sjevernoj Americi.
Tabela 4: Sažetak zaključaka procjene kritičnih staništa (PKS) u okviru područja istraživanja kritičnih staništa (PIKS)
Kritična stanište prema Staništa i vrste Zahtjevi kritičnih Obrazloženje

provedbenom zahtjevu br.6 staništa po osnovu ovog
EBRD kriterija
(i) Veoma ugroženi ili Što se tiče staništa na projektnom području, tokom terenskog Ne U području istraživanja kritičnih staništa nisu utvrđena staništa
jedinstveni ekosistemi istraživanja nisu pronađena osjetljiva staništa ili staništa iz koja ispunjavaju ove kriterije. Smatra se da u ovom području
Priloga I Direktive o staništima ili prioritetna staništa iz nema veoma ugroženih ili jedinstvenih ekosistema.
Direktive o staništima.
Kao što je rečeno u poglavlju osnovnog stanja okoliša u SUOD,

staništa prisutna unutar područja istraživanja kritičnih staništa
ne smatraju se prirodnim i, barem djelimično-modificiranim
30

EBRD kriterija
staništima. Projektno područje je podijeljeno sa dvije glavne
prometnice M17 i M6.1, lokalnim cestama naselja, pistom
Aerodroma Mostar i pomoćnom vojnom pistom, željezničkom
prugom i brojnim naseljima, oranicama i poljoprivrednim
zemljištima.
Iako su strme strane brda Hodbina i Kajgin Kičin prekrivene
šumom, otkriveno je da je šuma bila podrasla zbog edafičnih
uslova ili ponovnog izrasta. Na području ova dva brda nije
zabilježeno odraslo drveće na planiranom putu autoceste, ali
su ta nalazišta promatrana sa sigurne udaljenosti ili dvogledom
zbog minskih polja a na planiranoj trasi autoceste. U ostatku
projektnog područja također su primijećene stambene jedinice
niske gustine, poljoprivredna i industrijska ili komercijalna
područja.
(ii) Staništa od značajne Kopnena: / Ne Premda su određene kao kritično ugrožene i ugrožene kopnene
važnosti za ugrožene ili vrste navedene u Crvenoj listi FBiH, ove vrste se smatraju
kritično ugrožene vrste uobičajenim i široko rasprostranjenim izvan BiH.
Pored toga, indeksi ugroženosti Cvene liste FBiH se trebaju
revidirati, prema odluci Federalnog Ministarstva okoliša i turizma
u toku septembra 2019. godine i prema preporukama eksperata
IUCN u toku novembra 2019. godine.
Vodena: Vrste beskičmenjaka i riba predstavljene u tabeli 3 i u Da Isto tako, utvrđene su kritično ugrožene i ugrožene vodene vrste
ovoj tabeli. navedene u Crvenoj listi FBiH, međutim one nisu razmatrane po
osnovu ovog kriterija iz gore navedenih razloga i potrebne su
revizije indeksa Crvene liste.
Utvrđeno je da je jedna vrsta kritično ugrožene ribe, Anguilla
anguilla – Europska jegulja, i dvije vrste ugrožene ribe,
Salmothymus obtusirostris oxyrhinchus - nekousna pastrmka,
(sin.Jadranska pastrmka) i Austropotamobius pallipes – bjelonogi
rak su prisutne u rijekama Buna i Bunica.
Uzimajući u obzir činjenicu da u BiH općenito ne postoji redovno
praćenje rasprostranjenosti ribljih vrsta radi procjene populacije
ovih vrsta i uzimajući u obzir pristup opreza kao i ranjivost ovih
vrsta, zahtjev za aktiviranjem kritičnog staništa se pokreće prema
ovom kriteriju, zahtijevajući mjere ublažavanja radi izbjegavanja
bilo kakvih utjecaja.
31

EBRD kriterija
(iii) Staništa od značajne Kopnena: / No U okolnoj zoni projekta su pronađene tri endemske biljne vrste
važnosti za endemske ili (bodljikava veprina – Ruscus aculeatus, tilovina – Petteria
geografski ograničene vrste ramentace i uskolisno zvonce bels-Edrainthus tenuifolius). Zbog
široke rasprostranjenosti ovih vrsta kako je objašnjeno u Error!
Reference source not found., neće doći do pokretanja statusa
kritičnog staništa.
Vodena: Vrste beskičmenjaka i riba predstavljene u tabeli 3 i u Da Za četiri vrste riba je utvrđeno da su endemske (Salmo
ovoj tabeli. marmoratus - neretvanska glavatica, Salmothymus obtusirostris
oxyrhinchus - mekousna pastrmka, jadranska pastrmka Squalius
svallize - svalić, Chondrostoma knerii - podustva) kao i pet vrsta
vodenih beskičmenjaka na osnovu podata iz litetature
(Brachyptera tristis, Glossosoma neretvanus, Allolotricha
marinkovicae, Hydropsyche smiljae, Annitella apfelbecki).
Uzimajući u obzir činjenicu da se ove vrste ne mogu isključiti i da
su geografski ograničene na područja predviđena Projektom, po
osnovu ovog kriterija je aktiviran oprezni pristup kritičnom
staništu, koji nalaže mjere ublažavanja radi izbjegavanja utjecaja.
(iv) Staništa koja podržavaju Kopnena: / No Premda se dijelovi BiH (npr. kraška polja i močvare) nalaze na
globalno značajne Jadranskom migratornom putu ptica, projektno područje ne
migratorne ili kongregatorne predstavlja ključno područje Jadranskog migratornog puta gdje
vrste (ili njihove migratorne vrste imaju tendenciju okupljanja.
koncentracije) Nisu poznata značajna kretanja ili okupljanja kopnenih životinja u
tom području.
Vodena: Na osnovu podataka iz literature, u rijekama su Da Rezultati uredskog istraživanja ukazuju da se u području
pronađene tri vrste migratornih riba. Migratorno ponašanje se istraživanja mogu pronaći dvije potamodromne vrste: mekousna
može podijeliti u dvije osnovne vrste: potamodromne (u pastrmka - Oncorhynchus mykiss i europski klen - Squalius
riječnim sistemima kontinentalnih voda) i diadromne vrste cephalus. Smatra se da rijeka Neretva i njene pritoke Buna i
(slatkovne-morske, uključujući katadromne vrste). Bunica također imaju katadromnu vrstu europsku jegulju koja se
približava trendu globalnog smanjenja populacije i trenutno joj
prijeti pretjerani izlov u slivu rijeke Neretve u Jadransko more.
Zbog činjenice da se ove dugo-migrirajuće vrste smatraju i
kritično ugroženim, oprezan pristup nalaže aktiviranje zahtjeva
kritičnog staništa po ovom kriteriju, kojim se traže mjere
ublažavanja radi izbjegavanja utjecaja.
Vrste migratornih ptica koje koriste Jadranski migratorni put

mogu se samo povremeno naći kada se odmaraju i hrane na
32

EBRD kriterija
vodama Rijeka Bune i Bunice, dok je ključno područje Hutovo
Blato 13 km of projektnog područja.
(v) Područja povezana sa Nisu utvrđena područja povezana sa ključnim evolutivnim Ne -
ključnim evolutivnim procesima.
procesima
(vi) Ekološke funkcije od Nisu utvrđene funkcije od vitalne važnosti za održivost osobina Ne -
vitalne važnosti za održivost biodiverziteta.
osobina biodiverziteta (kao
osobina kritičnog staništa)
33
1.6 Zaključak
Kritična staništa
Smatra se da Projekat može pokrenuti pitanja kritičnih staništa za akvatičnu ekologiju rijeka Buna i Bunica na
osnovu sljedećih kriterija:
§ staništa od velikog za ugrožene ili kritično ugrožene vrste (kritično ugrožena europska jegulja,
ugrožena mekousna pastrmka i ugrožen bjelonogi rak). Zbog ograničenog vremena nije se moglo
provesti istraživanje riba, a kritično ugrožene i ugrožene vrste riba nisu se mogle provjeriti na lokaciji
Projekta, pa se prisutnost tih vrsta temelji na pregledanim podacima iz literature o ribama, dok je
prisutnost bijelonogog raka potvrđena tokom terenskih istraživanja. Slijedeći princip predostrožnosti,
u ovom se izvještaju područje vodenih staništa rijeka Buna i Bunica smatra kritičnim staništem za
vodene vrste riba i vodene beskičmenjake.
§ staništa od velikog značaja za endemske ili geografski ograničene vrste (utvrđene su četiri endemske
vrste riba kao i pet akvatičnih beskičmenjaka na temelju podataka iz literature, stoga se zbog principa
predostrožnosti i uzimajući u obzir neke vrste riba smatraju i ugroženim ili osjetljivim, a kritično
stanište se aktivira za ovaj kriterij kako je prikazano u tabeli 3.
§ staništa koja podržavaju globalno značajne migratorne ili kongregatorne vrste - tri vrste migratornih
riba koriste rijeke Bunu i Bunicu, a neke vrste migratornih ptica povremeno koriste rijeke za hranjenje
i odmaranje u sklopu Jadranskog migratornog puta.
Nisu identificirana kritična kopnena staništa unutar kopnenog područja procjene PIKS.
Prioritetna obilježja biodiverziteta

S obzirom na prioritetna obilježja biodiverziteta (POB), primjeri karakteristika koje mogu zadovoljiti kriterije za
POB u skladu sa PR 6 su: ugrožena stanšta, osjetljive vrste, značajne karakteristike biodiverziteta koje su
prepoznali zainteresovane strane i institucije, ekološke strukture i funkcije potrebne za održavanje opstanka
prioritetnih obilježja biodiverziteta. Prioritetna obilježja biodiverziteta imaju visok, ali ne najviši stepen
nezamjenjivosti i/ili osjetljivosti. Iako je stepen ispod kritične osjetljivosti staništa, oni i dalje zahtijevaju
pažljivo razmatranje tokom procjene projekta i ublažavanja utjecaja.
Što se tiče kriterija kojim se određuju prioritetna obilježja biodiverziteta u PIKS, nisu utvrđena ugrožena
staništa. Ključno područje biodiverziteta Neretva i njezine pritoke (uključujući rijeke Bunu i Bunicu) su prisutna
na projektnom području i korespondiraju sa područjima dvaju mostova, što se opet se odnosi samo na vodena
staništa koja se ne smiju narušavati. IBA i Ramsar lokacije se ne nalaze unutar projektnog područja ili područja
u radijusu od 10 km.
Osjetljive i vrste koje zahtijevaju zaštitu (osjetljive, Prilozi II i IV kao i Prilog I Direktive o pticama) utvrđene su
kako je predstavljeno u tabeli 2 i tabeli 3, međutim smatra se da su vrste široko rasprostranjene izvan područja
istraživanja kritičnih staništa ili se predlažu konkretne mjere ublažavanja radi očuvanja ovih vrsta (npr. za
vodozemace, gmizavce, ptice, sisare). Vrste koje su navedene u Prilogu II Direktive o staništima zahtijevaju
uspostavu dosljedne mreže posebnih područja očuvanja; područjima treba upravljati u skladu sa ekološkim
zahtjevima vrsta. Za vrste i podvrste od interesa zajednice koje su navedene u Prilogu IV mora se primijeniti
strogi režim zaštite.
34
Mjere ublažavanja koje se trebaju primijeniti za KS i POB

Kao dio ovog zadatka razvijen je sveobuhvatan i detaljni PUB, a dodatno su zahtjevi za uvođenje sljedećih
promjena u Glavni projekat (u odnosu na idejni projekt) uključeni su u ODAP-u PR 67 i kako je dato u ODAP-u
(juni 2020.):
§ Nema građevinskih aktivnosti na koritu rijeka Buna i Bunica. Tri mosta, Buna i Bunica, kao i pristupni
most preko rijeke Bune za lokalno stanovništvo Malog Polja moraju biti izgrađeni bez uznemiravanja
korita rijeka.
§ Stubovi i nosači koji će se koristiti za podupiranje mostova moraju biti projektovani tako da im temelji
budu izvan oba vodotoka. Ovo se također odnosi na dodatni most koji će se izgraditi za lokalno
stanovništvo Malog Polja.
§ Nije dopušteno reguliranje rijeka Bune i Bunice i njihovih obala te ometanje prirodnog toka rijeka.
§ Instalirati dva dodatna separatora ulja na mostovima na Buni i Bunici.
Predložene mjere će osigurati da ne dođe do značajnih utjecaja na ove značajke i da neće doći do neto gubitka
kopnenog biodiverziteta i kritičnih akvatičnih staništa.
Neće doći do gubitka akvatičnih staništa i vrsta specifičnim i ciljanim ublažavanjem utjecaja u skladu sa
hijerarhijom ublažavanja izbjegavanjem negativnog utjecaja na vodena staništa i vrste. Na osnovu
Provedbenog zahtjeva 6, stav 16, kritično stanište se ne smije dalje fragmentirati, mijenjati ili degradirati u
mjeri u kojoj se ugrožava njegov ekološki integritet ili važnost biodiverziteta. Ublažavanje utjecaja će
zahtijevati očuvanje istih uslova dva vodotoka Bune i Bunice bez ikakvih poremećaja, očuvanje riječne
vegetacije i očuvanje režima toka kao trenutni uslovi nizvodno od ugroženog područja. Prema tome, a budući
da se to ne može postići bez izmjena projekta i izbjegavanja bilo kakvog utjecaja na vodene ekosisteme, bit će
provedene izmjene Idejnog projekta ko što je predloženo u ODAP-u, PR 6 i PUB.
Neto dobitak se odnosi i na vodene vrste, međutim iz razloga što sanacija, ako se ne provodi na odgovarajući
način, može nanijeti više štete autohtonim vrstama, poribljavanje prirodnim vrstama riba potrebno je provesti
angažiranjem odgovarajućih lokalnih stručnjaka za biodiverzitet sa relevantnim profesionalnim iskustvom i
ribarskim udruženjem.
Mjere ublažavanja za kopnene vrste od značaja za očuvanje mogu se djelotvorno provoditi za kopnenu
ekologiju, kako se navodi u Planu upravljanja biodiverzitetom, dok su u nastavku navedene samo glavne mjere
ublažavanja za kopnene vrste:
§ Vrste lasta bregunica (Riparia riparia) i žuta pčelarica (Merops apiaster) trebat će posebne mjere
ublažavanja kako bi se izbjegli potencijalni značajni utjecaji autoceste. Autocesta može povećati broj
jedinki ubijenih na cesti zbog sudara s motornim vozilima. Vrsta žuta pčelarica hrani se insektima dok
leti, često nisko iznad zemlje, pa je sudar s automobilima koji se brzo kreću prilično siguran. Zato se na
obje strane autoceste na ovom području moraju izraditi zaštitne ploče za ptice kao posebne mjere
ublažavanja. Zaštitni paneli za ptice se smatraju učinkovitim ublažavanjem radi izbjegavanja sudara8.
Zaštitne ploče za ptice moraju biti postavljene na najfrekventnijim zonama preleta ptica, a to su
travnata staništa između Ortiješa i Lakševine ukupne dužine 1.600 m s obje strane ceste kako bi se
spriječili bočni sudari ptica sa automobilima dok traže hranu u niskim letu, od stacionaže 3+400+000
km do 5+000+000 km. Postavljanjem zaštitnih ploča uz autocestu, ptice koje se hrane nisko iznad
7ODAP/ESAP je sastavni dio Ugovora o financiranju između EBRD-a i korisnika zajma, stoga se odredbe ODAP-a obavezno primjenjuju.
8Sandra L. Jacobson, Mjere ublažavanja nezgoda koje uzrokuju autoceste. Treća međunarodna konferencija o partnerima u letenju,
Asilomar Grounds Conference, California (2002)
Mitrus, C., Zbyryt, A. Smanjenje smrtnosti ptica od sudara zvučnih barijera duž gradske prometnice. Urban Ecosyst 21, 351–356 (2018).
35
zemlje uzdižu se na veću visinu, izbjegavajući tako kobne bočne sudare s automobilima. Zaštitni paneli
za ptice moraju biti neprozirni i oko 3-4m visoki kako bi bili viši od visine kamiona. S obzirom na to da
postavljanje ovih panela može uzrokovati značajni utjecaj na pejzaž za lokalno stanovništvo i blokirati
pogled za npr. kuće, na takvim specifičnim mjestima u blizini kuća, mogu se koristiti prozirni paneli za
ptice, ali na tim prozirnim površinama moraju biti razne linije i grafike. U slučaju da Glavni projekat za
buku pokaže da se zvučne barijere moraju postaviti na istom dijelu trase kao i paneli za ptice, zvučne
barijere mogu se projektovati u vidu kombinacije zvučne barijere i prozirnih zaštitnih panela od
pleksiglasa za ptice na kojima su razne grafike i linije kako bi se spriječio sudar ornitofaune sa ovim
konstrukcijama.
§ Kako je procijenjeno u tabeli 2 kratkoprsta ševa se može smatrati jednom od najosjetljivih vrsta
pronađenih u PIKS. Vrsta se smatra široko rasprostranjenom izvan BiH, obično se može pronaći u
pustinjama i zahtijeva otvoreni pješčani ili zemljani supstrat sa rijetkim travnatim površinama te je BiH
suboptimalno stanište za navedenu vrsta i predstavlju najvišu sjeverozapadnu tačku obima areala
rasprostranjenosti vrste. Iako je vrsta tokom izrade FBiH CL označena kao DD, novi podaci o distribuciji
ove vrste su prikupljeni kao dio projekta Atlas europskih ptica gnjezdarica (203-2017). U cijeloj BiH ne
postoji više od 50-200 gnijezdećih parova kratkoprste ševe (prema procjenama Ornitološkog društva
“Naše ptice”) od kojih su registrirane 24 teritorije na travnatim staništima 50-500 m izvan planirane
trase autoceste u naselju Lakševine. S obzirom da je gore spomenuta lokacija jedna od dvije lokacije
za razmnožavanje kratkoprste ševe u BiH, vrsta se mora zaštiti tako što će se zaštiti njene lokacije za
gniježđenje i izbjeći uznemiravanja ovih staništa. Pogodno stanište je zabilježeno na širem području
autoceste, pronađeno na travnatim staništima prema selu Blagaj (2 km x 1 km površine). Drugi nalaz
populacije vrste kratkoprsta ševa u BiH je pronađena približno 60 km južno od projektnog područja
(Popovo polje, između Zavale i grada Trebinja). Ova vrsta se gnijezdi na travnatom staništu na tlu. Ova
vrsta nema širok spektar svakodnevnih aktivnosti, tako da se ne očekuje da će doći do sudaranja sa
automobilima. Zbog činjenice da je pronađena 300-1000 m južno od piste Aerodroma Mostar, vrsta se
smatra otpornom na buku, međutim predloženi zaštitni paneli za vrste lasta bregunica i žuta pčelarica
će imati ulogu zvučnih barijera za ovu vrstu. Ovi paneli će indirektno služiti kao zvučne barijere za
vrste kratkoprstu ševu (Calandrella brachydactyla) i veliku ševu (Melanocorypha calandra) ukoliko
budu pronađene tokom dodatnih istraživanja. Kako bi se vrste očuvale u navedenom području,
potrebno je vršiti transport materijala koji će se koristiti za izgradnju autoputa isključivo putem
postojećih pristupnih puteva ili trase pod izgradnjom kako bi se zabranilo formiranje novih pristupnih
puteva kroz staništa navedenih vrsta. Za aktivnosti izgradnje se može koristiti isključivo trasa
autoputa. Travnata staništa koja su procijenjena kao pogodna staništa za vrste se moraju obavezno
izbjeći su prikazana na slici u nastavku:
36
Slika 2: Prostorna rasprostranjenost pogodnih staništa za vrstu kratkoprsta ševa koje treba izbjegavati tokom
izgradnje (crvena linija)
Za one vrste ptica za koje su SUOD i Procjena kritičnih staništa utvrdili da bi Projekat mogao imati potencijalno
značajne negativne utjecaje na kolonije ptica, predloženo je djelotvorno ublažavanje utjecaja bez obzira na
status očuvanja vrste (npr. bregunica). Primjenom prethodno istaknute hijerarhije mjera ublažavanja neće biti
značajnih utjecaja na kritična staništa ili na prioritetna obilježja biodiverziteta tokom faze izgradnje i faze rada
projekta.
Ostale glavne mjere ublažavanja su:
§ Izraditi i provesti Plan upravljanja invazivnim vrstama.

§ Provesti ispitivanja prije izgradnje za cijeli niz životinjskih vrsta, kako je definirano u PUB-u.
§ Revidirati PUB kako bi uključio dodatne mjere nakon završetka pretkonstrukcijskih istraživanja i
uskladio revidiranu verziju PUB-a s EBRD-om.
§ Pravovremeno implementirati skup mjera ublažavanja navedenih u PUB-u.
§ Provoditi monitoring kako je definirano u PUB-u.
§ Promovisati cilj bez neto gubitka biodiverziteta, i težiti postizanju neto dobitka biodiverziteta
(provoditi sadnju drveća, repopulaciju ribe, izgradnju dva otvorena prolaza za faunu u Malom Polju i
brdu Hodbina).
§ Pravilno rekultivirati odlagalište građevinskog otpada Rotimlja koristeći autohtone vrste u cilju
očuvanja domaćih gena.
Smatra se da je moguća prisutnost euroazijske vidre Lutra lutra (prema IUCN gotovo ugrožena, Direktiva o
staništima II, IV). Međutim, jedini podatak o ovoj vrsti prikupljen je za vrijeme uredskog istraživanja za
prethodni SUOD za LOT 4, bez navođenja metodologije prikupljanja podataka. Tokom istraživanja lokaliteta
rijeka Bune i Bunice pronađeno je ograničeno priobalno stanište koje se povezuje sa ovom vrstom, a koje
podliježe pritisku zbog ljudskih aktivnosti poput infrastrukture, poljoprivrede i nasipa na obali povezanih sa
vilama u Malom Polju. Stoga se smatra da, iako se vidra može povremeno javiti na projektnim područjima,
staništa prisutna unutar područja istraživanja kritičnih staništa su djelimično optimalna za ovu vrstu.
37
Što se tiče šišmiša, staništa prisutna unutar područja istraživanja kritičnih staništa ne smatraju se prioritetnim
obilježjem biodiverziteta, jer na terenu autoceste tokom terenskih istraživanja nisu pronađena skloništa.
Slijedeći princip predostrožnosti i zbog vrlo ograničenog vremena istraživanja izvršenih u sklopu ovog zadatka i
mogućnosti da se više vrsta šišmiša može naći u području istraživanja kritičnih staništa, potrebno je izvršiti
dodatni nadzor u pogledu vrsta šišmiša nakon deminiranja brda Hodbina i Kajgin Kičin. Tokom ovih istraživanja
potencijalne lokacije skloništa se moraju isključiti, a rute migracija šišmiša moraju se odrediti prije završetka
Glavnog projekta. To će omogućiti da se u Plan upravljanja biodiverzitetom uključe svi dodatni zahtjevi za
očuvanje vrsta šišmiša (osjetljive, gotovo ugrožene, Prilog II i Prilog IV u tabeli 2). Plan upravljanja
biodiverzitetom treba ažurirati ako je potrebno da ispuni sve uslove PR 6 i u skladu sa tim i Glavni projekat,
kako bi odražavao nalaze istraživanja izvršenih prije izgradnje. predizgradnje. Mikro-pomijeranja trase
autoputa moraju se vršiti tako da se izbjegnu sva potencijalna skloništa pronađena tokom ispitivanja u
predizgradnji.
Rezidualni utjecaji nakon ublažavanja

Za potrebe izvještaja o PKS, rezidualni utjecaji se odnose na one utjecaje na biodiverzitet za koje se predviđa
da će ostati nakon primjene mjera ublažavanja, bilo u fazi izgradnje ili rada. Tabela u nastavku prikazuje
identificirane značajne utjecaje na biodiverzitet i njihovu procjenu nakon implementacije mjera ublažavanja.
Kao što je prikazano ispod u tabeli 5, rezidualni utjecaj će biti predstavljen gubitkom staništa i vegetacije,
međutim treba naglasiti da se ne očekuju utjecaji na kritična staništa i/ili na prioritetna obilježja
biodiverziteta kada se primijene zahtjevi za ublažavanje iz ODAP-a i PUB-a.
Tabela 5: Procjena utjecaja na biodiverzitet nakon ublažavanja
Faza Identificirani utjecaji Procjena/značaj Predložene Procjena utjecaja nakon Rezidualni

utjecaja prije mjere ublažavanja utjecaji
ublažavanja ublažavanja nakon
ublažavanja
(da/ne)
Staništa
Predizgradnja Nepovoljni utjecaji zbog Umjeren/ PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne
neadekvatnog planiranja Značajan mjere potpunosti ublažiti ako:
radova i zahtjeva Glavnog ublažavanja • je Glavni projekat
projekta br. 8.1.1 urađen tako da
date u SUOD uključuje
revitalizaciju
staništa nakon
završetka izgradnje
zasadima
autohtonih biljnih
vrsta
karakterističnih za
ovo područje (npr.
stabla hrasta na
padinama) i
sprječavanje rasta i
širenja invazivnih
vrsta.
• se budu
implementirale
mjere ublažavanja
predviđene u PUB-
u.
38
Nedostatak podataka o Umjeren/ PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne

trenutnom stanju za Značajan mjere potpunosti ublažiti ako
dijagnostičke vrste ublažavanja se budu implementirale
Scorzonera villosa na br. 8.1.1 mjere ublažavanja i
suhim livadama i date u SUOD monitoring predviđen u
hazmofitske vegetacije PUB -u.
Izgradnja Gubitak staništa zbog Umjeren/ PUB kao i Implementacijom Da
pripreme gradilišta i Značajan mjere predloženih mjera nije
tokom izvođenja ublažavanja moguće u potpunosti
građevinskih radova, br. 8.1.2 ublažiti ovaj utjecaj. On
fragmentacije staništa date u SUOD se smatra trajnim
učinkom projekta.
Potencijalno dodatno Umjeren/ PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne
narušavanje staništa Značajan mjere potpunosti ublažiti ako
ublažavanja se budu implementirale
br. 8.1.3 mjere ublažavanja
date u SUOD predviđene u PUB -u.
Vegetacija i flora
Predizgradnja Nepovoljni utjecaji zbog Umjeren/ PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne
neadekvatnog planiranja Značajan mjere potpunosti ublažiti ako:
date u SUOD uključuje Plan
upravljanja
invazivnim vrstama
radi sprječavanja
rasta i širenja
invazivnih vrsta,
• se budu
implementirale
mjere ublažavanja
predviđene u PUB -
u.
Nedostatak novih Umjeren/ PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne
podataka o tremutnom Značajan mjere potpunosti ublažiti ako
stanju za endemičnu floru ublažavanja se budu primijenili
br. 8.1.5 zahtjevi za monitoring i
date u SUOD mjere ublažavanja
predviđene u PUB -u.
Izgradnja Uklanjanje vegetacije i Umjeren/ PUB kao i Implementacijom Da
uklanjanje biljnih vrsta u Značajan mjere predloženih mjera nije
fazi pripreme gradilišta i ublažavanja moguće u potpunosti
tokom izvođenja br. 8.1.6 ublažiti ovaj utjecaj. On
građevinskih radova date u SUOD se smatra trajnim
učinkom projekta.
Međutim, sadnja i
obnavljanje stabala
predlažu se kao
kompenzacija u PUB -u.
Uništavanje vegetacije i Umjeren/ PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne
krčenje šuma dovest će do Značajan mjere potpunosti ublažiti ako
otjecanja vode i erozije ublažavanja se budu implementirale
zemljišta br. 8.1.6 mjere ublažavanja
date u SUOD predviđene u PUB -u.
Fauna
39
Predizgradnja Nepovoljni utjecaji zbog Visok/Značajan PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne

neadekvatnog planiranja mjere potpunosti ublažiti ako:
date u SUOD uključuje zaštitne
ploče za ptice,
• je Glavni projekat
urađen tako da se
izbjegnu moguća
skloništa, mjesta
hibernacije, rute
migracija šišmiša,
• se budu
implementirale
mjere ublažavanja
predviđene u PUB -
u.
Nedostatak novih Visok/Značajan PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne
podataka o migratornim mjere potpunosti ublažiti ako
vrstama ptica, šišmišima, ublažavanja se budu primijenili
beskičmenjacima br. 8.1.9 zahtjevi za monitoring i
date u SUOD mjere ublažavanja
predviđene u PUB -u.
Izgradnja Uznemiravanje vrsta Visok/Značajan PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne
faune zbog povećanog mjere potpunosti ublažiti ako
nivoa buke, vibracija i ublažavanja se budu implementirale
svjetlosti u zoni br. 8.1.10 mjere ublažavanja
građevinskih aktivnosti date u SUOD predviđene u PUB -u.
Potencijalno Visok/Značajan PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne
uznemiravanje mjere potpunosti ublažiti ako
gnijezda/skloništa vrsta ublažavanja se budu implementirale
koje imaju sezonski br. 8.1.11 mjere ublažavanja
varijabilnu ranjivost zbog date u SUOD predviđene u PUB -u.
uzgoja, vremena hranjenja
ili sezonskih migracija, kao
što su kratkoprsta ševa
(Calandrella
brachydactyla) lasta
bregunica (Riparia riparia)
ili osjetljive vrste šišmiša
na projektnom području
Potencijalni smrtni Umjeren/ PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne
slučajevi ili ozljede Značajan mjere potpunosti ublažiti ako
životinjskih vrsta uslijed ublažavanja se budu implementirale
uklanjanja vegetacije i br. 8.1.12 mjere ublažavanja
kretanja teške mašinerije date u SUOD predviđene u PUB -u.
Rad Potencijalni sudari Umjeren/ PUB kao i Ako se Glavnom Ne
životinjskih vrsta zbog Značajan mjere projektu postave
velike brzine kretanja ublažavanja zaštitne ploče za ptice
vozila (vrste ptica, npr. br. 8.1.13 kako je preporučeno u
kratkoprsta ševa i date u SUOD SUOD i PUB -u, utjecaj
pčelarica, vrste šišmiša, će biti u potpunosti
drugi sitni sisari, ublažen.
vodozemci i gmizavci)
Što se tiče ograde
autoceste, ona se
smatra tehničkim
standardom na
dionicama Koridora Vc.
Preporuka u vezi sa
vrstom i održavanjem
ograde data je u PUB -u.
40
Faza Identificirani utjecaji Procjena/značaj Predložene Procjena utjecaja nakon Rezidualni

utjecaja prije mjere ublažavanja utjecaji
ublažavanja ublažavanja nakon
ublažavanja
(da/ne)
Akvatična ekologija
Predizgradnja Nepovoljni utjecaji zbog Visok/Značajan PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne
neadekvatnog planiranja mjere potpunosti ublažiti ako:
radova i zahtjeva Glavnog ublažavanja • se Glavni projekat
projekta br. 8.1.15 izmijeni kako bi se
date u SUOD izbjegla izgradnja u
koritu rijeke,
regulacija toka i
bilo kakve smetnje
u rijekama,
• se budu
implementirale
mjere ublažavanja
predviđene u PUB -
u i ODAP-u.
Izgradnja Gubitak akvatičnih Visok/Značajan PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne
staništa uslijed uklanjanja mjere potpunosti ublažiti ako:
vegetacije riječnih obala u ublažavanja • se Glavni projekat
fazi pripreme gradilišta i br. 8.1.16 izmijeni kako bi se
tokom izvođenja date u SUOD izbjegla izgradnja u
građevinskih radova koritu rijeke,
regulacija toka i
bilo kakve smetnje
u rijekama,
• se budu
implementirale
mjere ublažavanja
predviđene u PUB -
u.
Promjena akvatičnog Visok/Značajan PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne
okoliša zbog izvođenja mjere potpunosti ublažiti ako:
građevinskih radova ublažavanja • se Glavni projekat
Degradacija korita rijeke br. 8.1.16 izmijeni kako bi se
date u SUOD izbjegla izgradnja u
koritu rijeke,
regulacija toka i
bilo kakve smetnje
u rijekama,
• se budu
implementirale
mjere ublažavanja
predviđene u PUB -
u.
41
Negativni utjecaji na Visok/Značajan PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne

kritično ugrožene i mjere potpunosti ublažiti ako:
netolerantne vrste ublažavanja • se Glavni projekat
ihtiofaune, ugrožene br. 8.1.16 izmijeni kako bi se
vodene beskičmenjake i date u SUOD izbjegla izgradnja u
njihovo stanište zbog koritu rijeke,
degradacije vodenih regulacija toka i
staništa bilo kakve smetnje
u rijekama,
• se budu
implementirale
mjere ublažavanja
predviđene u PUB -
u.
Rad Potencijalno zagađenje Umjeren/ PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne
rijeka u akcidentnim Značajan mjere potpunosti ublažiti ako
situacijama u saobraćaju i ublažavanja se budu implementirale
istjecanju zbog npr. kvara br. 8.1.17 mjere ublažavanja
separatora ulja date u SUOD predviđene u PUB-u.
Potencijalni negativni Umjeren/ PUB kao i Ovaj utjecaj će se u Ne
utjecaji na osjetljive Značajan mjere potpunosti ublažiti ako
vodene vrste i propadanje ublažavanja se budu implementirale
njihovih staništa u br. 8.1.18 mjere ublažavanja
akcidentnim situacijama u date u SUOD predviđene u PUB -u.
saobraćaju i istjecanju
zbog npr. kvara
separatora ulja
Zahtjevi za praćenje i ažuriranje PKS /PUB
Važno je naglasiti kako su PKS i Plan upravljanja biodiverzitetom (PUB) živi dokumenti koje će trebati ažurirati i
revidirati kako bi odražavali nova saznanja iz dodatnih istraživanja iz faze predizgradnje, a koja su potrebna da
se preduzmu zbog predostrožnosti. Kada se dodatna ispitivanja završe, ova dva dokumenta zahtijevat će
ažuriranje kako bi odrazile dodatne podatke i prilagodile mjere ublažavanja, koje treba prihvatiti EBRD.
Nadalje, sve promjene u potrebi za nadomještanjem ili mjerama ublažavanja bit će javno objavljene.
U skladu sa PUB-om, zahtjevi za praćenje tokom faze predizgradnje odnose se na sljedeće:
§ istraživanja da se potvrdi/isključi prisustvo dijagnostičke vrste Scorzonera villosa na suhim, travnatim

površinama i krečnjačkim kamenitim sa hazmofitskom vegetacijom na brdu Hodbina
§ ednemične vrste flora navedene u PUB-u (tabela 4: Aktivnosti prije gradnje, dio Vegetacija i flora)
§ vrste faune kako slijedi:
o Provođenje jednogodišnjeg praćenja šišmiša koristeći identifikaciju ekolokacije, istraživanje
pomoću tanke mreže (mist-net), speleološka istraživanja, ispitivanje lokacija skloništa i otkrivanje
mjesta zimske hibernacije.
o Praćenje prisustva vrsta Vipera ammodytes, Platyceps najadum, Dalmatolacerta oxycephala i
Algyroides nigropunctatus duž trase autoceste.
o Provođenje praćenje ptica od marta do aprila kako bi se pokrile ranoproljetne seobe s obzirom na
vrste Falconiformes, Charadriformes i Anseriformes, kao i osjetljive vrste kratkoprste ševe
(Calandrella brachydactyla) i velike ševe (Melanocorypha calandra).
o Dodatna istraživanja su potrebna barem jednom prije početka radova (po mogućnosti u maju, do
jula), kako bi se odredile populacije identifikovanih vrsta koje je potrebno sačuvati (fokusirati se
na južne dijelove projektnog područja (rijeke Buna i Bunica, šume između rijeka i južno od Bune
do Kvanja).
42
U slučaju da bilo koje ugrožene vrste ili staništa, ili vrste i staništa od konzervacijskog značaja budu
identificirana tokom istraživanja u fazi izgradnje, ažurirani PKS i PUB moraju uključiti dodatne mjere
ublažavanja kako bi se osiguralo da ne dođe do neto gubitka i neto dobitka biodiverziteta. PUB se mora
ažurirati prije dovršetka Glavnog projekta kako bi se potencijalne dodatne mjere ublažavanja mogle uključiti u
Glavni projekat.
Opseg i vrijeme traženih istraživanja definirani su u PUB-u, Poglavlju 5 i 7, dok je plan provedbe naveden u
Poglavlju 6.
Zbog složenosti karakteristika biodiverziteta i usluga ekosistema, cilj će biti usvajanje prakse adaptivnog
upravljanja u kojoj će provedba mjera ublažavanja i upravljanja odgovarati promjenjivim uslovima i rezultatima
praćenja tokom provedbe projekta. Stoga bi se PUB trebao analizirati jednom godišnje tokom faze izgradnje
kako bi se napravio pregled ublažavanja sadržanog u ovom dokumentu.
Plan će se analizirati u saradnji sa sljedećim sudionicima:
§ JPAC (Javno preduzeće Autoceste FBiH) (uključujući voditelja Projekta)

§ Predstavnikom izvođača – kvalifikovanim biologom/ekologom
§ Nadzornim organom i
§ EBRD-om.
43
(Tranša II)
Prilog E: Plan upravljanja otpadom

Juli, 2020.
Plan upravljanja otpadom
Sadržaj
1 UVOD .......................................................................................................................................................... 4
2 PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE OTPADOM.................................................................. 6
2.1 Pravni okvir za upravljanje otpadom u EU ..................................................................................................... 6
2.2 Pravni okvir za upravljanje otpadom.............................................................................................................. 7
2.3 Institucionalni okvir upravljanja otpadom ..................................................................................................... 8
3 OPIS PROJEKTA ............................................................................................................................................ 9
3.1 Opis lokacije projekta ..................................................................................................................................... 9
3.2 Opis fizičkih karakteristika projekta ............................................................................................................. 12
3.2.1 Karakteristike kolovozne konstrukcije .................................................................................................. 12
3.2.2 Odvodnja autoceste.............................................................................................................................. 13
3.2.3 Objekat naplate cestarine..................................................................................................................... 14
4 OPIS OTPADA KOJI ĆE NASTAJATI TOKOM IZGRADNJE I EKSPLOATACIJE PROJEKTA ................................... 16
4.1 Otpad koji će nastajati tokom izgradnje....................................................................................................... 16
4.2 Otpad koji će nastajati tokom eksploatacije ................................................................................................ 26
5 POSTUPANJE SA OTPADOM KOJI ĆE NASTAJATI TOKOM IZGRADNJE I EKSPLOATACIJE AUTOCESTE ........... 31
5.1 Smanjenje nastajanja otpada ....................................................................................................................... 34
5.2 Odvajanje otpada, posebno opasnog otpada .............................................................................................. 34
5.2.1 Privremeno skladištenje opasnog otpada ............................................................................................ 35
5.3 Ponovno korištenje i/ili recikliranje otpada ................................................................................................. 36
5.4 Tretman otpada ........................................................................................................................................... 36
5.5 Konačno odlaganje otpada........................................................................................................................... 36
5.5.1 Konačno odlaganje građevinskog otpada ............................................................................................. 36
5.5.2 Konačno odlaganje mješanog komunalnog otpada.............................................................................. 38
5.6 Ostale mjere za upravljanje otpadom .......................................................................................................... 39
5.6.1 Evidencija otpada ................................................................................................................................. 39
5.6.2 Osoba odgovorna za poslove upravljanja otpadom ............................................................................. 39
5.6.3 Pomoćna oprema i prevencija otpada .................................................................................................. 39
6 POPIS KORIŠTENE LITERATURE .................................................................................................................. 40
7 PRILOZI ...................................................................................................................................................... 40
2
Popis slika
Slika 1: Situacioni prikaz petlje i tunela aerodroma Mostar (izvor: Idejni projekat) ................................................... 10
Slika 2: Situacioni prikaz prelaza preko rijeke Bune (izvor: Idejni projekat) ................................................................ 10
Slika 3: Situacioni prikaz prelaza preko rijeke Bunice, vijadukta Brijeg i kraja poddionice (izvor: Idejni projekat) ..... 11
Slika 4: Prikaz šire lokacije trase poddionice Mostar jug - tunel Kvanj (izvor: Google Earth) ..................................... 12
Slika 5: Normalni profil trase autoceste u zasjeku ...................................................................................................... 13
Slika 6: Presjek separatora ulja i masti ....................................................................................................................... 14
Slika 7: Situacija objekta za naplatu cestarine ........................................................................................................... 15
Slika 8: Biološki pročišćivač sanitarno-fekalnih otpadnih voda .................................................................................. 15
Slika 9: Lokacija deponije Rotimlja u odnosu na poddionicu Mostar jug - tunel Kvanj ............................................... 37
Slika 10: Lokacija deponije Rotimlja u odnosu na poddionicu Mostar jug - tunel Kvanj ............................................. 37
Popis tabela
Tabela 1: Kategorizacija otpada u odnosu na porijeklo prema Pravilniku po kategorijama otpada sa listama ........ 16
Tabela 2: Kategorizacija otpada koji će nastajati tokom izgradnje autoceste ........................................................... 17
Tabela 3: Procijenjene vrste i količine otpada u fazi izgradnje autoceste sa smjernicama za upravljanje
pojedinim vrstama otpada ......................................................................................................................................... 19
Tabela 4: Kategorizacija otpada koji će nastajati tokom eksploatacije autoceste ..................................................... 26
Tabela 5: Lista otpada sa šiframa koji će nastajati tokom eksploatacije autoceste ................................................... 28
Tabela 6: Upravljanje otpadom na lokaciji autoceste i usporedba sa važećim propisima u FBiH .............................. 32
Tabela 7: Vrste i količine građevinskog otpada koje se planiraju odložiti na lokaciju deponije Rotimlja sa
poddionice Mostar jug - tunel Kvanj ........................................................................................................................... 37
3
1 UVOD
U svrhu poboljšanja uslova saobraćaja, povećanja sigurnosti svih učesnika u saobraćaju, Javno Preduzeće (JP)
Autoceste FBiH (u daljem tekstu: "Investitor") namjerava izgraditi poddionicu autoceste petlja Mostar jug -
Tunel Kvanj na koridoru Vc, čija ukupna dužina iznosi 9,2 km.
U sklopu procedure izdavanja okolinske dozvole za izgradnju poddionicu autoceste petlja Mostar jug - Tunel
Kvanj na koridoru Vc (l=9,2 km), Investitor se obavezuje da izradi Plan upravljanja otpadom kao sastavni dio
Studije utjecaja na okoliš (prilog Studiji).
U skladu sa članom 19. Zakona o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, br. 33/03, 72/09 i 92/17) u kojem se
precizira da „Investitor pogona i postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola izrađuje Plan upravljanja
otpadom“, definiran je sadržaj Plana upravljanja otpadom.
Navedena poddionica (Mostar jug - Tunel Kvanj) predstavlja polazni dio autoceste za dionicu Mostar jug - Buna
(Stanojevići) za koju je izrađen Idejni projekat. Idejni projekat za dionicu autoceste na koridoru Vc Mostar jug -
Buna (Stanojević) izradila je kompanija IPSA Institut d.o.o. Sarajevo u februaru 2018. godine. Dakle, idejnim
projektom tretirana je trasa dužine 13,4 km, koja počinje privremenom petljom Mostar jug i završava
neposredno ispred odmorišta "Rotimski potok" (Buna).
Prilikom izrade Plana upravljanja otpadom za poddionicu autoceste Mostar jug - tunel Kvanj korišteni su podaci
iz sljedeće dokumentacije:
§ Idejni projekat za dionicu Mostar jug - Buna (Stanojevići), IPSA Institut d.o.o. Sarajevo, 2018. god.
§ Idejni projekat deponije i pozajmišta sa mrežom korištenja postojećih saobraćajnica, IPSA Institut
d.o.o. Sarajevo, 2018. god.
§ Studija utjecaja na okoliš za dionicu Mostar jug - Buna, CETEOR d.o.o. Sarajevo, 2017. god. i
§ Plan upravljanja otpadom i građevinskim otpadom za poddionicu autoceste na koridoru Vc Mostar jug
- tunel Kvanj, Institut za građevinarstvo "IG" d.o.o. Banja Luka, april 2020. god.
Osnovna svrha Plana upravljanja otpadom je dati prikaz otpadnih tokova izgradnje i eksploatacije planirane
poddionice autoceste, količine otpada koje nastaju tokom rada/eksploatacije autoceste ili procjenu tih količina
te preporuke za upravljanje otpadom na način da se utjecaji na okoliš svedu na minimum.
Pri upravljanju otpadom treba poštivati osnovna načela upravljanja otpadom, koja imaju sljedeću hijerarhiju:
§ sprječavanje nastajanja otpada,

§ smanjivanje količina ponovnom upotrebom otpada,
§ recikliranje,
§ obrada,
§ finalno odlaganje.
Planom se definišu aktivnosti za dugoročno upravljanje otpadom u slučaju izmjena tehnološkog procesa uz
uvažavanje ekonomskih ograničenja. Sprječavanje nastajanja otpada ima najviši prioritet u upravljanju
otpadom, a finalno odlaganje ima najmanji prioritet.
4
Plan upravljanja otpadom sadrži:
§ podatke o mjestima nastanka otpada prilikom izgradnje i eksploatacije autoceste,

§ mjere koje se trebaju poduzeti u cilju sprječavanja/smanjenja nastajanja otpada, što se posebno
odnosi na opasni otpad,
§ smjernice za odvajanje otpada, posebice opasnog otpada od druge vrste otpada i otpada koji će se
ponovo koristiti,
§ metode tretmana otpada,
§ konačno odlaganje otpada na odlagalištu.
Osnovna načela upravljanja otpadom su definisana članom 5. Zakona o upravljanju otpadom („Sl. novine
FBiH“, br.33/03, 72/09 i 92/17):
§ Prevencija – izbjegavanje nastajanja otpada ili smanjivanje količine i štetnosti nastalog otpada da bi se
smanjio rizik po zdravlje ljudi i okoliš te da bi se izbjegla okolinska degradacija;
§ Mjere opreznosti – sprečavanje opasnosti ili šteta po okoliš koju prouzrokuje otpad, preduzimanje
mjera, čak iako nije na raspolaganju potpuna naučna podloga;
§ Odgovornost proizvođača otpada – proizvođač je odgovoran za odabir najprihvatljivijeg okolinskog
rješenja prema karakteristikama proizvoda i tehnologiji proizvodnje, uključujući životni ciklus
proizvoda i korištenje najadekvatnije raspoložive tehnologije;
§ Princip zagađivač plaća – proizvođač ili vlasnik otpada snosi sve troškove prevencije, tretmana i
odlaganja otpada, uključujući i brigu nakon upotrebe i monitoring. On je i finansijski odgovoran za
preventivne i sanacione mjere zbog šteta po okoliš koje je prouzrokovao ili će ih najvjerovatnije
prouzrokovati;
§ Blizina – tretman ili odlaganje otpada treba se vršiti u najbližem adekvatnom postrojenju ili lokaciji,
uzimajući u obzir okolinsku i ekonomsku profitabilnost;
§ Regionalnost – razvoj tretmana otpada i izgradnja objekata za njegovo odlaganje treba se vršiti na
način da pokriva potrebe regiona i omogućava samoodrživost izgrađenih objekata.
Relevantni principi upravljanja otpadom u EU, zajednički svim direktivama koje se odnose na proces
upravljanja otpadom su:
§ osigurati očuvanje prirode i prirodnih resursa, putem smanjenja proizvedenih količina otpada (načelo
prevencije),
§ osigurati smanjenje uticaja otpada po zdravlje ljudi i okoliša, te smanjenje količina opasnih supstanci u
otpadu (načelo opreza),
§ osigurati da proizvođači otpada i zagađivači okoliša snose troškove i odgovornost za svoja dijela
(načelo zagađivač plača),
§ osigurati adekvatnu infrastrukturu putem osnivanja integriranog i adekvatnog sistema i mreže
postrojenja za tretman i zbrinjavanje otpada zasnovanog na načelu udaljenosti i zbrinjavanja
sopstvenog otpada.
Osnovni cilj ovog dokumenta je osiguravanje najvažnijih uslova za sprječavanje nastajanja otpada, izdvajanje
otpada koji se može koristiti kao sirovina, ponovnu upotrebu i reciklažu te sigurno zbrinjavanje otpada
5
2 PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE OTPADOM

U ovom poglavlju predstavljen je pravni i institucionalni okvir relevantan za izradu Plana upravljanja otpadom
za izgradnju i eksploataciju poddionice autoceste Mostar jug - tunel Kvanj.
S obzirom na približavanje Bosne i Hercegovine (BiH) članstvu u EU, Plan upravljanja otpadom posebno skreće
pažnju na osnovne EU direktive kojom je ova oblast definirana.
2.1 Pravni okvir za upravljanje otpadom u EU

Direktiva 2008/98/EZ o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva, kako je izmijenjena Direktivom
(EU) 2018/851 uspostavlja zakonodavni okvir za upravljanje otpadom u EU. Direktiva sadrži definicije ključnih
pojmova i utvrđuje glavna načela u upravljanju otpadom. Dodatno, ovom Direktivom uvode se osnovni zahtjevi
za upravljanje otpadom posebno obveza da ustanova ili preduzeće koje obavljaju postupke upravljanja
otpadom moraju za to imati dozvolu ili biti registrirani, te obveza izrade planova upravljanja otpadom u cilju
smanjena otpada koji se konačno odlaže. Direktiva je usmjerena na prevenciju stvaranja otpada i postavlja
nove ciljeve koji će pomoći EU na putu ka svom krajnjem cilju, društvu koje reciklira.
Ova Direktiva zahtijevala je od država članica da do 2013. pokrenu nacionalne programe za sprječavanje
nastajanja otpada.
Prema zahtjevima Direktive zabranjeno je svako nekontrolirano odlaganje otpada ili odlaganje otpada na način
na koji se može ugroziti okoliš i zdravlje ljudi. Osim upravljanja otpadom, Direktiva tretira opasni otpad i
otpadna ulja te kao generalno pravilo navodi zabranu miješanja različitih kategorija opasnog otpada, odnosno,
miješanje opasnog i neopasnog otpada kao i odvojeno sakupljanje otpadnih ulja. Ukoliko je opasni otpad već
pomiješan sa ostalim otpadom, tvarima ili materijalima, isti se mora odvojiti ukoliko je to tehnički ili ekonomski
moguće.
Druge europske direktive koje se odnose na posebne tokove otpada, te na objekte za obradu i odlaganje
otpada moraju se uzeti u obzir tokom izrade planova upravljanja otpadom.
Najvažnije europske direktive u sektoru upravljanja otpadom su:
§ Uredba (EZ) 1013/2006 o pošiljkama otpada

§ Odluka 2000/532/EZ o popisu otpada
§ Uredba (EZ) br. 2150/2002 o statistikama o otpadu
§ Direktiva 1999/31/EZ o odlagalištima otpada, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/850
§ Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja)1
§ Direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849
§ Direktiva 96/59/EZ o odlaganju polihloriranih bifenila i polihloriranih terfenila (PCB/PCT)
§ Direktiva 2002/96/EZ o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, kako je izmijenjena Direktivom
(EU) 2018/849
§ Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/852
§ Direktiva 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima, kako je
izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849
§ Direktiva 78/176/EEZ o otpadu iz industrije titan-dioksida
§ Direktiva 86/278/EEZ o zaštiti okoliša, posebno tla, kod upotrebe mulja iz uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda u poljoprivredi
§ Direktiva 2006/21/EZ o upravljanju otpadom od industrija vađenja minerala i o izmjeni Direktive
2004/35/EZ
1 Ova Direktiva se odnosi na granične vrijednosti emisija u zrak iz postrojenja za spaljivanje ili suspaljivanje otpada koja se u BiH
transponira kroz sektor zaštite zraka/vazduha te iz navedenog razloga neće biti predmet analize iz ovog Poglavlja.
6
§ Direktiva (EU) 2019/904 Evropskog parlamenta i vijeća od 5. juna 2019. o smanjenju utjecaja
određenih plastičnih proizvoda na okoliš
2.2 Pravni okvir za upravljanje otpadom

Prema zahtjevima legislative EU na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), 2003. doneseno je šest
okvirnih zakona za zaštitu okoliša. Terminologija u oblasti upravljanja otpadom definirana je u zakonima i
podzakonskim aktima, a zakoni koji se dotiču upravljanja otpadom su:
Zakon o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, br. 33/03, 72/09 i 92/17) uspostavlja opći okvir za sve
aspekte upravljanja otpadom, prvenstveno:
§ Planiranje upravljanja otpadom (nadležnosti, uloge i odgovornosti vlasti, vrste planskih dokumenata,
dozvole za upravljanje otpadom, financijska jamstava, itd);
§ Odgovornosti u upravljanju otpadom (odgovornost proizvođača otpada, odgovornost prodavača
otpada, odgovornost proizvođača i vlasnika otpada); (iii)
§ Glavne funkcionalne elemente sustava upravljanja otpadom (privremeno skladištenje, prikupljanje,
transport, ponovnu upotrebu, recikliranje i/ili obradu i odlaganje);
§ Glavne zahtjeve za upravljanje opasnim otpadom;
§ Prekogranični promet otpada;
§ Kontrolu upravljanja otpadom.
Ovaj okvirni zakon se oslanja na konkretne i specifične podzakonske akte i strateške i planske dokumente čiju
izradu nalaže sam Zakon. Podzakonski akti koji su doneseni prema zahtjevima Zakona o upravljanju otpadom, a
koji su relevantni za izradu ovog Plana, su:
§ Pravilnik o uvjetima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera

sistema za prikupljanje otpada („Sl. novine FBiH“, br. 9/05),
§ Pravilnik o kategorijama otpada sa listama („Sl. novine FBiH“, br. 9/05),
§ Pravilnik o građevinskom otpadu („Sl. novine FBiH“, br. 93/19)
§ Pravilnik o postupanju sa otpadom koji se nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj nepoznat („Sl.
novine FBiH“, br. 9/05),
§ Pravilnik o upravljanju otpadom od električnih i elektronskih proizvoda („Sl. novine FBiH“, br.87/12,
107/14, 08/16, 79/16, 12/18),
§ Pravilnik o ambalaži i ambalažnim otpadom („Sl. novine FBiH“, br. 88/11, 28/13, 08/16, 54/16,
103/16, 84/17),
§ Uredba o financijskim i drugim garancijama za pokrivanje troškova rizika od mogućih šteta, čišćenje i
postupke nakon zatvaranje odlagališta („Sl. novine FBiH“, br. 39/06),
§ Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada („Sl. novine FBiH“, br. 38/06),
§ Uredba o obavezi dostavljanja godišnjeg izvještaja o ispunjenju uvjeta iz dozvole za upravljanje
otpadom („Sl. novine FBiH“, br. 31/06).
Zakon o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, br. 33/03 i 38/09) je krovni zakon kojim se uređuju: očuvanje,
zaštita, obnova i poboljšanje okolišne kvalitete i kapaciteta okoliša, kao i kvaliteta života; mjere i uvjeti
gospodarenja, očuvanja i racionalnog korištenje prirodnih resursa; pravne mjere i institucije očuvanja, zaštite i
poboljšanja zaštite okoliša; financiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere i poslovi i zadaci
organa uprave na različitim razinama vlasti. Član 19. ovog Zakona definira otpad kao „sve vrste supstanci,
proizvoda, uključujući ambalažu i materijal za pakiranje tih supstanci, odnosno sve vrste proizvoda koji se
odlažu ili za koje se planira da će biti odloženi“. Dalje, Zakon nalaže da je „Imalac otpada dužan preuzeti
adekvatne mjere za upravljanje otpadom i osigurati osnovne mjere u cilju sprečavanja stvaranja otpada,
recikliranja i tretiranja otpada za ponovnu upotrebu, ekstrakciju sirovina i moguće energije, te sigurno
odlaganje“.
7
Podzakonski akti u oblasti zaštiti okoliša koji su relevantni za ovaj dokument su sljedeći:
§ Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i

postrojenjima koji mogu biti izrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu („Sl. novine
FBiH“, broj 19/04);
§ Pravilnik o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i
sadržaju unutarnjih i spoljnih planova intervencije („Sl. novine FBiH“, broj 68/05);
§ Pravilnik o registrima postrojenja i zagađivanjima („Sl. novine FBiH“, broj 82/07);
§ Pravilnik o donošenju najboljih raspoloživih tehnika kojima se postižu standardi kvaliteta okoliša („Sl.
novine FBiH“, broj 92/07);
§ Pravilnik o uslovima i kriterijima koje moraju ispunjavati ovlašteni nosioci izrade Studije o utjecaju na
okoliš, visini pristojbi, naknada i ostalih troškova nastalih u postupku procjene utjecaja na okoliš („Sl.
novine FBiH“ br. 33/12).
Zakon o vodama („Službene novine F BiH“, br. 70/06) - uređuje se način upravljanja vodama unutar teritorija
Federacije Bosne i Hercegovine. Upravljanje vodama obuhvata zaštitu voda, korištenje voda, zaštitu od štetnih
djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda. Zakon uređuje vodno dobro i javno vodno dobro, vodne
objekte, pravne osobe i sve institucije mjerodavne za pojedina pitanja upravljanja vodama te svu ostalu
problematiku vezana za vode u Federaciji. Svrha zakona je osiguranje upravljanja vodama s ciljem smanjenja
zagađenja voda, postizanja dobrog stanja voda i sprječavanja degradacije voda, održivo korištenje voda,
osiguranje pravičnog pristupa vodama, te smanjenje svih rizika vezanih za vode.
Podzakonski akti u oblasti koji su relevantni za dokument su sljedeći:
§ Pravilnik o monitoringu u područjima podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate („Sl. novine FBiH“,
br.71/09);
§ Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje mora ispunjavati pravno lice za izradu dokumentacije na temelju
koje se izdaju vodni akti („Sl. novine FBiH“, br. 38/12) i
§ Uredba o ispuštanju otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije ("Sl. novine FBiH", br. 24/20).
2.3 Institucionalni okvir upravljanja otpadom
U BiH, nadležnost u oblasti upravljanja otpadom imaju institucije na entitetskom, kantonalnom i općinskom
nivou.
U skladu sa Ustavom, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS), te Brčko
distrikta (BD) BiH, jedinstvene administrativne jedinice koja je pod ekskluzivnim suverenitetom BiH, dok
teritorijalno istovremeno pripada i jednom i drugom entitetu.
Na osnovu člana III. 3 (c) Ustava BiH „funkcije i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene
institucijama BiH, pripadaju entitetima“, dakle, okolišna pitanja su u nadležnosti entiteta, tj. entiteti uređuju
politiku zaštite okoliša i donose odgovarajuće propise.
U skladu sa prethodno navedenim, pitanja zaštite okoliša su u nadležnosti konstitutivnih entitetskih vlada,
odnosno entitetskih ministarstava nadležnih za zaštitu okoliša. U FBiH, to je Federalno ministarstvo okoliša i
turizma (FMOiT). FBiH je administrativno podijeljena na deset kantona. Svaki kanton ima svoj vlastiti ustav,
zakone, parlament i vladu. Vlade kantona preko resornog ministarstva koordiniraju sve djelatnosti upravljanja
otpadom na području kantona. Projekat se nalazi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Ovaj Plan upravljanja otpadom dio je okolišne dokumentacije koja se izrađuje s ciljem ishodovanja okolišne
dozvole za izgradnju i puštanje u rad planirane poddionice autoceste Mostar jug - tunel Kvanj. U skladu s
članom 5. Pravilnika o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u pogon samo ako imaju
8
okolišnu dozvolu („Sl. novine FBiH“, br. 45/09) nadležnost u procesu izdavanja okolišne dozvole ima Federalno
ministarstvo okoliša i turizma (FMOiT).
Prema članu 20. Zakona o upravljanju otpadom, obaveza Investitora i/ili Izvođača radova je da odredi lice
odgovorno za poslove upravljanja otpadom.
Odgovorno lice dužno je da:
§ izradi i ažurira nacrt Plana za upravljanje otpadom,

§ provodi Plan upravljanja otpadom,
§ predlaže mjere za poboljšanje prevencije, ponovno korištenje i reciklaža otpada,
§ nadzire ispunjenje utvrđenih uvjeta za upravljanje otpadom i o tome izvještava investitora.
Investitor će Ugovorom (što će biti predmet tenderske dokumentacije) obavezati Izvođača radova da imenuje
odgovorno lice za upravljanje otpadom prilikom izvođenja radova, kao i odgovorno lice prilikom eksploatacije
autoceste poddionica Mostar jug - tunel Kvanj.
3 OPIS PROJEKTA
3.1 Opis lokacije projekta

Nakon prolaska ispod magistralne ceste M6.1 započinje poddionica koja je predmet ovog projekta, a koja se
nalazi na stacionaži km 0-100,00. Na tom dijelu trasa je u S-krivini radijusa 1.350 i 1.000m. Odmah na početku
trase planirana je petlja Mostar jug. Petlja je oblika trube, kao najoptimalnije rješenje za postavu naplate i
spaja trasu autoceste sa magistralnom cestom M 6.1 (Mostar - Nevesinje). Petlja Mostar jug locirana je u blizini
naselja Ortiješ.
Nakon petlje trasa ulazi u zaštičeno područje aerodroma „Mostar“. Imajući u vidu da trasa u ovom dijelu ulazi
u zaštičeno područje aerodroma, projektom je predviđen tunel ispod buduće piste čija uće ukupna dužina
iznositi L=232 m, odnosno na stacionaži od km 0+033,00 do km 0+265,00. Slika 1 prikazuje dispoziciju petlje
Mostar (početak trase poddionice Mostar jug - tunel Kvanj) i dispoziciju tunela aerodrom Mostar.
9
Slika 1: Situacioni prikaz petlje i tunela aerodroma Mostar (izvor: Idejni projekat)
Nakon izlaska iz tunela buduća trasa krivinom R=1000 m prolazi između zapadne strane aerodroma i postojeće
pruge te magistralne ceste M 17 (Mostar - Čapljina). Na ovom dijelu trasa se pruža prema jugu paralelno sa
aerodromom u plitkom usjeku ili malim nasipima. Nakon izlaska iz zone aerodroma trasa je položena
jugoistočno i pruža se prema naselju Kosor. Na lokalitetu Kosora koji je specifičan zbog prirodnih bogatstava te
presijecanja rijeka Bune i Bunice planirana su dva veća mosta kojima trasa prelazi preko istih. Slika 2 prikazuje
dispoziciju potputnjaka Kosor i mosta preko rijeke Bune.
Slika 2: Situacioni prikaz prelaza preko rijeke Bune (izvor: Idejni projekat)
Na dijelu od presjeka autoceste sa cestom koja spaja Kosor na magistralnu cestu (planiran potputnjak) pa do
brda Gorica planirano je rješenje potpornih konstrukcija armiranim tlom. Nakon ovog dijela koji je ravničarski
10
trasa započinje uspon prema tunelu Kvanj. Na ovom dijelu reljef je brdovit te ga karakterišu manja brda Kajdin,
Kičin ,Parila te dalje prema Kvanju. Kraj razmatrane dionice predviđen je prije ulaza u tunel Kvanj na stacionaži
km 9+125,00. Slika 3 prikazuje dispoziciju mosta preko rijeke Bunice, vijadukta Brijeg i kraj poddionice Mostar
jug - tunel Kvanj.
Slika 3: Situacioni prikaz prelaza preko rijeke Bunice, vijadukta Brijeg i kraja poddionice (izvor: Idejni projekat)
Slika 4 prikazuje dispoziciju kompletne trase autoceste na koridoru Vc za poddionicu Mostar jug - tunel Kvanj.
Početak
poddionice
Kraj
poddionice
11
Slika 4: Prikaz šire lokacije trase poddionice Mostar jug - tunel Kvanj (izvor: Google Earth)
3.2 Opis fizičkih karakteristika projekta

Prema idejnom projektu dužina poddionice Mostar jug - tunel Kvanj je 9,2 km. Najznačajniji objekti na
poddionici Mostar jug - tunel Kvanj su:
§ tunel „Mostar jug“, L=232m

§ Natputnjak „Aerodrom“
§ Potputnjak „Kosor“
§ Most „Buna“, L=326m
§ Most „Bunica“, L=211m
§ Vijadukt „Brijeg“, L=258m
§ Naplata cestarine
Najznačajniji tehnički elemetni trase su:
§ Projektna brzina, Vp = 120 km /h

§ Računska brzina, Rp = Vp = 120 km / h
§ Poluprečnik horiz. krivine, Rmin = 750 ( 650 ) km / h
§ Uzdužni nagib, Smax = 4 %
§ Konveksni poluprečnik, Rmin = 19.000 m
§ Konkavni poluprečnik, Rmin = 13.000 m
§ Poprečni nagib kolovoza, q = 2,5 %, u pravcu
§ Saobraćajne trake, 2x2x3,75 = 15,00 m
§ Zaustavne trake, 2x2,5 = 5,00 m
§ Ivične trake, uz saobraćajne trake, 2x0,5 =1,00 m
3.2.1 Karakteristike kolovozne konstrukcije

Kolovozna konstrukcija je usklađena je sa susjednim dionicama i poddionicama, te je za glavnu trasu usvojena
sljedeća:
§ SMA 11s,PmB 45/80+Er……………………………………………..4cm

§ AGNS 22s,PmB 45/80+Kr……………………………………………7cm
§ AGNS 22s, B 35/50+Kr………………………………………….…….7cm
§ Cementna stabilizacija………………………………………………..20 cm
§ Tampon…………………………………………………………………......25 cm
§ Posteljica………………………………………………………………......CBR min 10%
Zaustavna traka:
§ BB 11k 50/70+Kr ………………………………………………………..............4.0 cm

§ AGNS 22A+50/70+Kr……………………………………………………..............7.0 cm
§ NNS 0/45mm d=52 cm, Ms>=100MPa, ili Ev2>=120MPa………….52.0cm
Slika 5 prikazuje normalni profil trase buduće poddionice Mostar jug - tunel Kvanj u zasjeku.
12
Slika 5: Normalni profil trase autoceste u zasjeku
3.2.2 Odvodnja autoceste

Površinska oticanja bez izrazite koncentracije toka koja se formiraju pod nekim uglom na trasu i imaju smjer
prema trasi, zahvataju se ili drenažom ili kod izrazitijeg površinskog tečenja kanalima po obodu saobraćajnice,
bilo da se radi o usjeku ili o nasipu. Obodni kanali projektovani su na onim lokacijama trase gdje se prema
prirodi konfiguracije terena očekuju štetna tečenja i ugrožavanje stabilnosti materijala pokosa.
Na ovoj dionici autoceste trasa glavne saobraćajnice se jednim dijelom nalazi u usjeku, a drugim u nasipu.
Prema tome, i odbrana autoceste od vanjskih voda ovisi o tome da li trasa prolazi kroz usjek ili nasip.
U usjecima, primarna zaštita od vanjskih voda vrši se obodnim jarcima dimenzija 30/30, odnosno 50/50 ili
130/100 u zavisnosti od računskih količina voda. U bermama usjeka položena je segmentna kanalica širine 80
cm, u padu jednakom podužnom padu saobraćajnice, za zaštitu autoceste od voda sa pokosa. Na prelazu iz
usjeka u nasip kanalica se spušta do jarka koji počinje u nožici nasipa i dalje do propusta ili nekog povremenog
vodotoka.
Na dijelovima gdje je trasa autoceste u nasipu projektovani su trapezni jarci dimenzija 30/30 i 50/50, sa
nagibom pokosa 1:1. Dimenzije jaraka usklađene su sa hidrauličkim proračunom. Jarci su predviđeni da se
izvode na način da se na iskopani kameniti materijal postavi armatura, a zatim na postavljenu oplatu izlije
beton.
Sve prikupljene vode sa kolovozne trake se preko horizontalno položenih kolektora odvode do najbližeg
separatora ulja i masti. Detalj (presjek) separatora ulja i masti koji će biti ugrađen na poddionici autoceste
Mostar jug - tunel Kvanj prikazuje slika 9.
13
Slika 6: Presjek separatora ulja i masti
3.2.3 Objekat naplate cestarine

Položajno cestarinski prolaz je postavljen na kraku 1 petlje Mostar jug. Petlja je smještena na jedinom
mogućem prostoru koji posjeduje širinu za gabarite cestarinskog prolaza, uz zadovoljenje uslova koji
podrazumijavaju blizinu magistralne ceste, povoljne terenske uslove i blizinu aerodroma.
Dužina platoa je cca.175m i ukupne širine cca.55m. Proračunom potreban broj naplatnih mjesta iznosi 3+3 +
traka za vangabaritni teret . Unutar naplatne rampe smješteno je pet izdignutih ostrva širine 2,0m' i dužine
30m'. Dio kolovoza od početka do kraja ostrva predviđen je od betonske konstrukcije dok je ostali dio asfalt.
Širina traka je 3,50m' a trake za vangabaritni prolaz 6,0m'. Nakon završetka platoa saobraćajnica u dva smjera
lijevom krivinom se spaja na magistralnu cestu. Na ovom dijelu je planirana rekonstrukcija raskrsnice u rotor.
Slika 7: prikazuje dispoziciju objekta za naplatu cestarine.
14
Slika 7: Situacija objekta za naplatu cestarine
Odvodnja platoa CP Mostar jug je planirana kao vanjska i unutrašnja odvodnja. Vanjska odvodnja će biti
rješena ugradnjom kanalica koje će prikupljenu vodu sa kosina odvesti i ispustiti u recipijent. Unutrašnja
odvodnja platoa biti će izvedena kao zatvoreni sistem sa prikupljanjem vode sa površine platoa u slivnike, te
prečišćavanjem (separator ulja i masti) i ispustom u recipijent.
Objekat kontrole naplate je prizemni objekt dimenzija 8,5x16,5m, u kojem su smješteni:
§ Ulazni vjetrobran 4,70m²

§ Hodnik 25,5m²
§ Naplata pretplate 4,6 m²
§ Trpezarija 9,3 m²
§ Šef smjene 9,3 m²
§ Kontrola prometa 9,3m²
§ Soba sa vršenje obračuna 13,4m²
§ Agregat i UPS 10,0m²
§ Sistemska soba 6,86m²
§ Garderobe sa sanitarijama 22,85m²
§ Ukupna površina objekta kontrole iznosi 115,81m².
Za potrebe pročišćavanja sanitarno-fekalnih otpadnih voda na lokaciji naplatnog mjesta cestarine planiran je
SBR biološki pročišćivač fekalnih voda kapaciteta 8 ES (slika 8).
Slika 8: Biološki pročišćivač sanitarno-fekalnih otpadnih voda2
2 IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo, Idejni projekt za dionicu Mostar jug - Buna (Stanojevići), 2018
15
4 OPIS OTPADA KOJI ĆE NASTAJATI TOKOM IZGRADNJE I EKSPLOATACIJE

PROJEKTA
U cilju opisa otpada i procjene očekivanih količina otpada i emisija prilikom realizacije projekta izgradnje
planirane poddionice autoceste petlja Mostar jug - Tunel Kvanj pri dužini od L=9,2km u obzir je uzeto
nastajanje otpada i emisija u toku:
§ izgradnje autoceste i
§ eksploatacije autoceste.
U toku izgradnje i eksploatacije planirane autoceste nastajat će otpad koji se prema Pravilniku o kategorijama
otpada sa listama („Sl. novine FBiH“, br. 9/05) svrstava prema osobinama i djelatnostima iz kojih potiče.
Prema navedenom Pravilniku, grupe otpada i pojedinačni naziv otpada označeni su šestoznamenkastim
ključnim brojevima gdje prve dvije znamenke označavaju djelatnost iz koje potječe otpad, druge dvije
označavaju proces u kojem je otpad nastao i zadnje dvije znamenke označavaju dio procesa iz kojeg otpad
potječe. Opasni otpad u Pravilniku o kategorijama otpada sa listama je označen zvjezdicom (*).
Kategorizacija otpada u odnosu na porijeklo prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama je data u tabeli
1.
Tabela 1: Kategorizacija otpada u odnosu na porijeklo prema Pravilniku po kategorijama otpada sa listama
Šifra Naziv otpada
01 00 00 Otpad koji nastaje kod istraživanja i kopanja ruda, iskopavanja i drobljenja kamenja i od fizičkog i
hemijskog obrađivanja ruda
02 00 00 Otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva, pripremanja
hrane i prerade
03 00 00 Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploča i namještaja, celuloze, papira i kartona
04 00 00 Otpad iz kožarske, krznarske i tekstilne industrije
06 00 00 Otpad iz anorganskih hemijskih procesa
07 00 00 Otpad iz organskih hemijskih procesa
08 00 00 Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila,
sredstva za zaptivanje i štamparskih boja
09 00 00 Otpad iz fotografske industrije
10 00 00 Otpad iz termičkih procesa
11 00 00 Otpad koji potječe od hemijske površinske obrade i zaštite metala; hidrometalurgija obojenih metala
12 00 00 Otpad od oblikovanja i površinske fizičko-hemijske obrade metala i plastike
13 00 00 Otpadna tečna goriva i ulja (osim jestivog ulja, 05 i 12)
14 00 00 Otpad od organskih materije koje se koriste kao rastvarači (osim 07 00 00 i 08 00 00)
15 00 00 Ambalaža; apsorbensi, materijali za upijanje, filterski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na
drugi način
16 00 00 Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu
17 00 00 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući otpad od izgradnje cesta)
18 00 00 Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja(isključujući otpad iz
domaćinstava i restorana koji ne potiče iz neposredne zdravstvene zaštite)
19 00 00 Otpad iz postrojenja za upravljanje otpadom, postrojenja za prečišćavanje gradskih otpadnih voda i
pripremu vode za piće i industrijsku upotrebu
20 00 00 Komunalni otpad i slični otpad iz industrijskih i zanatskih pogona, uključujući odvojeno prikupljene frakcije
4.1 Otpad koji će nastajati tokom izgradnje
Vrsta i obim radova na izgradnji autoceste i pratećih objekata, koji obuhvaćaju iskop zemlje, miniranje,
betoniranje, montažerske radove, transport materijala i opreme, diktirat će vrste i količine nastalog otpada.
16
Projekcije vrsta i količina otpada moguće je sagledati kroz gabarite planiranih objekata datih u Idejnom
projektu (predmjer radova) i usporedbi tj. projekciji sa sličnim projektima izgradnje autocesta širom BiH, dok je
jedna od osnovnih vrsta otpada koja će se javiti prilikom izgradnje autoceste je građevinski otpad.
Građevinski otpad može sadržavati opasne tvari, pa se u tom slučaju s takvom vrstom otpada mora postupati
kao sa opasnim otpadom.
U građevinski otpad spadaju:
§ zemlja, pijesak, šljunak, glina, ilovača, kamen kao posljedica zemljanih radova i iskopa tla;
§ bitumen (asfalt) ili cementom vezani materijal, pijesak, šljunak, drobljeni kamen kao posljedica
građenja objekata niskogradnje;
§ beton, opeka, malter, gips, plinobeton, prirodni kamen kao posljedica izvođenja objekata
visokogradnje;
§ drvo, plastika, papir, karton, metal, kablovi, boja, lak i drugi miješani otpad na gradilištu kao posljedica
ostalih građevinskih operacija.
Okvirni sastav građevinskog otpada:
§ materijal iskopa 90%,

§ otpad od rušenja i građenja 5%,
§ te asfalt, i beton 5%.
Najvećim dijelom (95%) građevinski otpad je inertan otpad (zemlja i kamenje iz iskopa, žbuka, razbijeni beton,
željezo, čelik, kovine, drvo, plastika, papir i dr.), a može biti i opasan, na primjer, asfaltno vezivo ili otpad koji
sadrži azbest, što traži posebnu kontrolu i obradu. Ostali otpad (5%) predstavlja mješani komunalni otpad koji
produkuju angažovani zaposlenici od Izvođača radova, zauljeni otpad i otpadna ambalaža.
Vrste otpada koji može nastati tokom izgradnje autoceste, prikazuje tabela 2.
Tabela 2: Kategorizacija otpada koji će nastajati tokom izgradnje autoceste
Šifra Naziv otpada

hrane i prerade
08 00 00 Otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila,
sretstva za zaptivanje i štamparskih boja
drugi način
Procijena količina otpada koji nastaje prilikom izgradnje izvršena je na osnovu predmjera radova iz Idejnog
projekta. Prilikom procjene vodilo se računa o odnosu dužina poddionice (9,2km) i dužine dionice (13,4km)
koju je razmatrao Idejni projekat (odnos 70:30), zatim o vrsti planiranih objekata koje će se izgraditi za
pojedinu poddionicu.
Prilikom izvođenja pripremnih radova na izgradnji trase autoceste uslijed uklanjanja humusa, grmlja i drveća sa
stablima pojavit će se otpad od iskorištavanja šuma (biljni otpad, žbunje, panjevi,...). Čišćenje i priprema terena
obuhvaća sječenje šiblja i stabala svih dimenzija, odsijecanje granja, rezanje stabala i debelih grana na dužine
pogodne za prijevoz, vađenje korijenja, šiblja te starih panjeva i panjeva novo posječenih stabala, odnošenje
šiblja, grana, trupaca i panjeva na odlagalište koje odredi nadzorni inženjer. Čišćenje obuhvaća i uklanjanje
17
svog nepotrebnog materijala zaostalog nakon tih radova. Ukupne količine otpada od uklanjanja grmlja i šiblja
obračunava se po kvadratnom metru očišćene zarasle površine i predstavlja 40% trase u zoni eksproprijacije.
Ukupna površina koja će biti obuhvaćena uklanjanjem otpada od iskorištavanja šuma iznosi 141.210 m2.
Prosječena stabla i panjeve treba odlagati uz trasu na mjestima pristupačnim za odvoz stabala putem
nadležnih organa i gdje ona neće smetati radovima. Izvođač radova će izvršiti privremeni smještaj ovog otpada
na dovoljnoj udaljenosti od vodotoka. U pripremnoj fazi realizacije projekta nadležno (lokalno) šumsko
gazdinstvo će izvršiti sječu i odvoz ovog otpada.
Izgradnja objekata zahtijeva iskop tla i odvoz sa gradilišta viška iskopane zemlje loše kvalitete (laporasta
zemlja, zemlja sa visokim procentom biorazgradivog materijala). Za radove nasipanja i izradu obloga, za
polaganje autoceste kao i adaptaciju puta koriste se granulati – tucanik, drobljeni kamen i pijesak. Cement,
beton, čelik i drvo su najzastupljeniji materijali koji će se koristiti pri izgradnji objekata. Projekcije vrsta i
količina građevinskog otpada moguće je sagledati kroz gabarite planiranih objekata te predmejra radova datih
u Idejnom projektu.
Ukupna količina iskopnih materijala koji nije potrošen za nasip, a iskopan je na otvorenoj trasi autoceste sa
pratećim objektima (ne računajući tunel aerodrom Mostar) iznosi cca 1,939,734.55 m3. Ukupna količina
iskopnih materijala koji nije potrošen na zasipe, a koja će nastati prilikom izgradnje tunela na lokaciji aerodrom
"Mostar" iznosi 48.366 m3 (procjena izvršena na osnovu Idejnog projekta - knjiga F 1310).
Navedeni iskopni materijali (građevinski otpad) će se odlagati na novoprojektovanu deponiju građevinskog

otpada "Rotimlja".
U toku izvođenja građevinskih radova i rada mehanizacije može doći do akcidentnih situacija izlijevanja
otpadnih ulja, mineralnih ili sintetičkih ulja, nafte i benzina koje kontaminiraju tlo, površinske i podzemne
vode. Procjena količina otpadnih ulja i goriva koje su rezultat rada građevinskih mašina bazirana je na odredbi
broja radnih sati građevinskih mašina (bagera, buldožera, kamiona,...). To je urađeno primjenom formule za
određivanje učinka rada bagera:
q ×T
Up = × k A × k B × kC
tc
gdje je:
§
q - zapremina lopate bagera,
§ T - vrijeme (h),
§
tc - trajanje jednog ciklusa,
kA
§ - produkt koeficijent materijala (srednje teški iskop, zemlja i kamen, mokra zemlja i kamen, usvaja
k A = 0,52
se vrijednost ),
§
k B - produkt koeficijent uvjeta rada (rov, utovar u vozilo, okretanje ruke bagera 90o, usvaja se
k B = 0, 66 ),
§
kC - produkt koeficijent organizacije (dobri uslovi iskopa i utovara, dobro iskorištenje radnog
k = 0, 63 ).
vremena, očuvane radne mašine, usvaja se C
Listu sa šiframa otpada sa sastavom, količinom, mjestom nastanka i prikupljanja, vrstama transporta do
privremenog i/ili krajnjeg mjesta zbrinjavanja kao i mjestom krajnjeg zbrinjavanja svih kategorija otpada koji
nastaje tokom izgradnje autoceste, prikazuje tabela 3.
18
Tabela 3: Procijenjene vrste i količine otpada u fazi izgradnje autoceste sa smjernicama za upravljanje pojedinim vrstama otpada
11 21 31 Naziv otpada Sastav otpada Količina u Mjesto nastanka Mjesto Vrsta transporta Mjesto krajnjeg
toku gradnje prikupljanja do mjesta zbrinjavanja, ovlaštena
privremenog i firma, proizvođač
krajnjeg
zbrinjavanja
02 OTPAD IZ POLJOPRIVREDE, VRTLARSTVA, PROIZVODNJE VODENIH KULTURA, ŠUMARSTVA, LOVA I RIBARSTVA, PRIPREMANJE HRANE I PRERADA
02 01 Otpad iz poljoprivrede, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva
02 01 07 Otpad od iskorištavanja Drvo i biljni otpad 141.210 m2 Žbunje, grmeće na Privremeno Transportno Ogrjevno drvo,
šume sa površine, (na površini planiranoj trasi, uslijed deponovanje vozilo kompostane, spaljivanje
humus itd koja će se čišćenja i pripreme trase pored trase i/ili nadležno (lokalno)
iskrčiti) šumsko gazdinstvo
08 OTPAD OD PROIZVODNJE, FORMULACIJE, PRODAJE I PRIMJENE PREMAZA (BOJE, LAKOVI I STAKLASTI EMAJLI), LJEPILA, SRETSTVA ZA ZAPTIVANJE I
ŠTAMPARSKIH BOJA
08 01 Otpad od proizvodnje, formulacije, prodaje, primjene i uklanjanja boja i lakova
08 01 11* Otpadne boje i lakovi Boje i lakovi cca. 100 l Prilikom farbanja po trasi i Priv. skladište Transportno Ovlaštena firma
koji sadrže organske zaštite metalnih opasnog vozilo
rastvarače ili druge konstrukcija otpada
opasne materije
08 01 21* Otpad od sredstava za Razrjeđivači boja i cca. 80 l Prilikom farbanja po trasi i Priv. skladište Transportno Ovlaštena firma
uklanjanje/razrjeđivača lakova zaštite metalnih opasnog vozilo
boja i lakova konstrukcija otpada
13 OTPADNA ULJA I OTPAD OD TEKUĆIH GORIVA (OSIM JESTIVIH ULJA I ULJA IZ POGLAVLJA 05, 12 i 19)
13 01 Otpadna hidraulična ulja
13 01 10* Nehlorirana hidraulična Hidraulična ulja (Izračunato Kompletna planirana trasa Skladište Transportno Ovlaštena firma
ulja na bazi mineralnih na bazi tabele opasnog vozilo
ulja normativa za otpada
građ. mašine
broja radnih
sati)
cca. 280 l
13 01 11* Sintetska hidraulična ulja Hidraulična ulja (Izračunato Kompletna planirana trasa Skladište Transportno Ovlaštena firma
na bazi tabele opasnog vozilo
19
normativa za otpada
građ. mašine
broja radnih
sati)
cca. 200 l
13 02 Otpadna ulja za motore, pogonske uređaje i podmazivanje
13 02 06* Sintetska ulja za motore, Motorna ulja, (Izračunato na Građevinske mašine, Priv. skladište Transportno Ovlaštena firma
pogonske uređaje i maziva, materijali bazi tabele montaža opreme, ukupna opasnog vozilo
podmazivanje za podmazivanje normativa za trasa otpada
građ. mašine
broja radnih
sati)
cca. 490 l
13 02 07* Biorazgradiva ulja za Motorna ulja, (Izračunato na Građevinske mašine, Priv. skladište Transportno Ovlaštena firma
motore, pogonske maziva, materijali bazi tabele montaža opreme, ukupna opasnog vozilo
uređaje i podmazivanje za podmazivanje normativa za trasa otpada
građ. mašine
broja radnih
sati)
cca. 300 l
13 07 Otpad od tekućih goriva
13 07 01* Mazut i dizel Pogonska goriva Izračunato na Građevinske mašine, Priv. skladište Transportno Ovlaštena firma
osnovu tabele montaža opreme, ukupna opasnog vozilo
normativa trasa otpada
potrošnje i
radnih sati,
otpad od 1%)
cca. 280 l
13 07 02* Benzin Pogonska goriva Izračunato na Građevinske mašine, Priv. skladište Transportno Ovlaštena firma
osnovu tabele montaža opreme, ukupna opasnog vozilo
normativa trasa otpada
potrošnje i
20
radnih sati,
otpad od 1%)
cca. 140 l
13 08 Zauljeni otpad koji nije specifiran na drugi način
13 08 99* Otpad koji nije na drugi Zauljene krpe, cca. 120 kg Građevinske mašine, Priv. skladište Transportno Ovlaštena firma
način specifiran odjeća, zauljeni montaža opreme, ukupna opasnog vozilo
materijali trasa otpada
15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTERSKI METERIJALA I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFIRANA NA DRUGI NAČIN
15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad)
15 01 10* Ambalaža koja sadrži Ambalaža od boja cca. 150 kg Cijela trasa dionice, i Priv. skladište Transportno Ovlaštena firma
ostatke opasnih materija i lakova, prateći objekti, zaštita opasnog vozilo
ili je onečišćena opasnim metalnih konstrukcija otpada
materijama
15 02 Apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća
15 02 02* Apsorbensi, filterski Filteri, fileri za cca 210 kg Građevinske mašine i Priv. skladište Transportno Ovlaštena firma
materijali (uključujući upijanje, transportna sredstva, opasnog vozilo
filtere za ulja koji nisu na montaža opreme, prateći otpada
drugi način specificirani), objekti,
materijali za upijanje i
zaštitna odjeća
onečišćena opasnim
materijama
16 OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU
16 01 Stara vozila iz različitih načina prevoza (uključujući necestovna sredstva) i otpad od rastavljanja starih vozila i održavanja vozila (osim 13,14,16 06 i 16 08)
16 01 03 Stare gume Ostaci od cca. 10 kom. Uslijed rada građevinskih Priv. skladište Transportno Ovlaštena firma
istrošenih guma mašina otpada vozilo
16 01 11* Kočione obloge koje Obloge koje cca. 350kg Građevinske mašine i Priv. skladište Transportno Ovlaštena firma
sadrže azbest sadrže azbest transportna sredstva koja opasnog vozilo
su raspoređena po cijeloj otpada
trasi
16 01 12 Kočione obloge koje nisu Obloge cca. 300 kg Građevinske mašine i Privremeno Transportna Ovlaštena firma
navedene pod transportna sredstva koja skladište vozila
16 01 11 su raspoređena po cijeloj
trasi
16 06 Baterije i akumulatori
21
16 06 05 Ostale baterije i Baterije i cca. 350 kg Nastaje na samom Privremeno Transportna Ovlaštena firma
akumulatori akumulatori gradilištu uslijed kvara skladište vozila
građevinskih mašina
17 GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA OBJEKATA (UKLJUČUJUĆI ISKOPNU ZEMLJU SA ONEČIŠĆENIH/KONTAMONIRANIH LOKACIJA)
17 01 Beton, opeka/cigle, crjepovi/pločice i keramika
17 01 01 Beton Otpadni beton Nastao usljed Trasa, rušenje postojećih Privremeno Transportna Deponija građevinskog
rušenja betonskih prepreka, kuća, skladište vozila otpada "Rotimlja"
objekata izgradnja svih objekata,
ostaci betona, putne prepreke
kao i ostaci pri
izgradnji (
180 m3
rušenje i
Pri izgradnji
cca. 60 m3
17 01 02 Opeka / cigle Opeka Nastao usljed Rušenje stambenih Privremeno Transportna Deponija građevinskog
rušenja objekata skladište vozila otpada "Rotimlja"
objekata
zidanih (4
objekta) od
opeke cca.400
m3
17 01 03 Crijep /pločice i Crijep i keramika Nastao usljed Rušenje stambenih Privremeno Transportna Deponija građevinskog
keramika rušenja 4 objekata skladište vozila otpada "Rotimlja"
objekta
cca.200 m3
17 01 06* Mješavine ili odvojene beton, crijep, cca. 100 m3 Rušenje stambenih Priv. skladište Transportna Ovlaštena firma
frakcije betona, opeke, cigla, keramika objekata opasnog vozila
crijepova/pločica i otpada
keramike koje sadrže
opasne materije
17 02 Drvo, staklo i plastika
17 02 01 Drvo Drvene daske, Rušenje: Rušenje objekata, montaža Privremena Transportna Ovlaštena firme i/ili
kolci, drvene cca. 150 m3 i opreme, betonski radovi, deponija vozila predaje trećim licima
skele, drveni pri izgradnji radovi na trasi, izgradnja
22
podmetači cca. 50 m3 svih objekata

17 02 02 Staklo Staklo za prozore cca. 100 kg Rušenje postojećih Kontejneri za Transportna Ovlaštena firme
i vrata - rušenje objekata selektivno vozila
objekata odlaganje
17 02 03 Plastika Toplinski stezljivi Rušenje: Rušenje objekata, Kontejneri za Transportna Ovlaštena firme
rukavci, Izolacija cca. 200 i konstrukcija objekata i selektivno vozila
od predizolovanih pri izgradnji trase odlaganje
cijevi, PVC vreće, cca. 500 kg
trake upozorenja,
folije, PVC cijevi,
kablovi
17 02 04* Staklo, plastika i drvo Mješavine cca 400 kg Rušenje objekata, montaža Priv. skladište Transportna Ovlaštena firma
koji sadrže ili su navedenih opreme, betonski radovi, opasnog vozila
onečišćeni/ materijala radovi na trasi, izgradnja otpada
kontaminirani opasnim svih objekata
materijama
17 03 Mješavine bitumena, (ugljeni) katran i proizvodi koji sadrže katran
17 03 01* Mješavine bitumena koje Plastične cca. 500 m2 Konstrukcija trase, Priv. skladište Transportna Ovlaštena firme
sadrže ugljeni katran antikorozivne postojeće putne prepreke, opasnog vozila
trake, otpadni objekti otpada
asfalt
17 03 02 Mješavine bitumena koje Mješavine na bazi cca. 200 m2 Konstrukcija trase, Kontejneri za Transportna Ovlaštena firme
nisu navedene pod 17 03 bitumena, postojeće putne prepreke, selektivno vozila
01* lepenke objekti odlaganje
17 04 Metali (uključujući njihove legure)
17 04 05 Željezo i čelik Montažni pribor, Rušenje: Konstrukcija objekata, Kontejneri za Transportno Ovlaštene firme
oštećeni čelični i cca. 0,2 t i montaža opreme na trasi, selektivno vozilo
željezni pri izgradnji demontaža stare žice na odlaganje
dijelovi,žica, cca. 0,1 t preprekama, izrada
stubovi za stubova, putni prelazi,
oznake, bankine,
lim, traka
uzemljenja
17 04 07 Miješani metali Elektronska Rušenje: cca. Montaža opreme u Kontejneri za Transportno Ovlaštene firme
oprema, ostatci 100 kg i pratećim objektima selektivno vozilo
23
elektroda za pri izgradnji uključujući elektronsku odlaganje

zavarivanje, cca. 50 kg opremu
kablovi
17 05 Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih/kontaminiranih lokacija), kamenje i iskopana zemlja od rada bagera
17 05 04 Zemlja i kamenja koji Zemlja od iskopa, cca. Iskopni građevinski radovi Privremena Transportno Deponija građevinskog
nisu navedeni pod 17 05 kamenje, 1.988.100,55 duž trase, minerski radovi, odlagališta vozilo otpada "Rotimlja" (višak
03* pijesak, m3 pripremni radovi duž trase, koji se neće koristiti kao
krečnjački nasip pijeska na trasi, građevinski materijal)
pijesak, šljunak makadamske ceste, putni
prelazi, tuneli i objekti
17 05 06 Iskopana zemlja koja nije Zemlja od iskopa, cca. 31.600 Iskopni građevinski radovi Privremena Transportno Deponija građevinskog
navedena pod 17 05 05* humus od m3 duž trase, bušački radovi, odlagališta vozilo otpada "Rotimlja" (višak
pripremnih pripremni radovi duž trase, koji se neće koristiti kao
radova u sloju putni prelazi, objekti građevinski materijal)
debljine d= 20 cm
17 06 Izolacioni materijali i građevinski materijali koji sadrže azbest
17 06 01* Izolacioni materijali koji Izolacioni Rušenje: Izgradnja svih objekata i Priv. skladište Transportna Ovlaštena firme
sadrže azbest materijali cca. 200kg kod rušenja stambenih opasnog vozila
objekata otpada
17 09 Ostali građevinski otpad i otpad od rušenja
17 09 03* Ostali građevinski otpad i Miješani cca. 600 kg Prilikom rušenja postojećih Priv. skladište Transportna Ovlaštena firme
otpad od rušenja građevinski objekata na cijeloj opasnog vozila
(uključujući mješani opasni otpad planiranoj trasi otpada
otpad) koji sadrži opasne
materije
17 09 04 Miješani građevinski Miješani cca. 200 m3 Prilikom rušenja postojećih Privremena Transportno Deponija građevinskog
otpad i otpad od rušenja građevinski otpad objekata na cijeloj odlagališta vozilo otpada "Rotimlja"
koji nije naveden pod 17 planiranoj trasi
09 01, 17 09 02 i 17 09
03
20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO
PRIKUPLJENE SASTOJKE
20 01 Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01)
20 01 01 Papir i karton Kartonske kutije, cca. 700 kg Skladište građevinskog Kontejneri za Transportno Ovlaštena firme
ambalaža od materijala, montaža selektivno vozilo
24
papira... opreme, radnici, ukupna odlaganje

trasa
20 03 Ostali komunalni otpad
20 03 01 Miješani komunalni Prehrambeni cca. 1,4 t Cjelokupno gradilište na Kontejneri za Transportno JKP odvoz na deponiju
otpad proizvodi, komunalni vozilo komunalnog otpada
ambalaža,... otpad
11 - djelatnost iz koje potiče otpad, 21 - proces u kojem je otpad nastao, 31 - proces iz kojeg otpad potiče; * -opasni otpad
25
4.2 Otpad koji će nastajati tokom eksploatacije

Tokom eksploatacije autoceste Investitor je obavezan, u skladu sa odredbama člana 19. Zakona o zaštiti okoliša
i odredbama člana 19. Zakona o upravljanju otpadom, poduzeti adekvatne mjere za upravljanje otpadom i
osigurati osnovne mjere u cilju sprečavanja stvaranja otpada, recikliranja i tretiranja otpada za ponovnu
upotrebu, ekstrakciju sirovina i moguće energije, te sigurno odlaganje.
Tokom eksploatacije autoceste, pojavljuje se otpad specifičan za cestovni saobraćaj, ali i otpad zbog
neodgovarajućeg ponašanja učesnika u saobraćaju, kao što je bacanje otpadaka iz auta u vožnji ili posebno na
parking prostorima. Ovaj otpad je taložnog karaktera. Otpad sa tla, uz cestu, kao i otpad sa parking prostora
treba da odvoze institucije nadležne za održavanje autocesta.
U toku eksploatacije autoceste primarni zadatak je poduzimanje adekvatnih mjera za sprječavanje zagađenja
kako površinskih tako i podzemnih voda. Idejnim projektom je previđena ugradnja separatora ulja i masti za
tretman zauljenih otpadnih voda. Tehničkim rješenjem u Glavnom projektu se također mora obezbijediti
tretman oborinskih voda (koje se zagađene teškim uljima i olovom, spiraju sa kolovoznih traka), kako iste ne bi
kontaminirale prirodne tokove.
Radovi na održavanju autoceste, zahtjevaju korištenje i nekih vrsta materijala koji spadaju u grupu toksičnih i
opasnih supstanci.
Najčešće korišteni proizvodi su:
§ dizel-gorivo korišteno za opremu kod većine transportnih vozila;

§ benzin;
§ maziva (ulja, vazelin);
§ boje i lakovi, razređivači - koriste se za održavanje, zaštitu i markiranje
Tokom eksploatacije autoceste otpad će nastajati pri radovima održavanja objekata, održavanje puta od strane
ovlaštenih kompanija radnika i mehanizacije te uslijed akcidentnih situacija tj. havarija.
Kruti otpad nastajat će prilikom održavanja (gume, metalni otpad, ambalaža onečišćena opasnim materijama,
masne krpe, komunalni otpad i ambalažni otpad), te u separatoru (istaložene suspendirane tvari).
Tečni otpad (zauljene otpadne vode, motorna ulja i masti, lake tekućine i naftni derivati i sl.) nastajat će tokom
održavanja trase uslijed odvijanja saobraćaja, te u separatoru ulja i masti (muljevi).
Vrste otpada koje se očekuju tokom eksploatacije autoceste, date su u sljedećoj tabeli.
Tabela 4: Kategorizacija otpada koji će nastajati tokom eksploatacije autoceste
Šifra Naziv otpada

08 00 00 Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i staklasti emajli),
ljepila, sredstva za zaptivanje i štamparskih boja
15 00 00 Ambalaža; apsorbensi, materijali za upijanje, filterski materijali i zaštitna odjeća koja nije
specificirana na drugi način
19 00 00 Otpad iz postrojenja za upravljanje otpadom, postrojenja za prečišćavanje gradskih otpadnih
voda i pripremu vode za piće i industrijsku upotrebu
20 00 00 Komunalni otpad i slični otpad iz industrijskih i zanatskih pogona, uključujući odvojeno
prikupljene frakcije
Lista sa šiframa otpada, vrstama, količinom, mjestom nastanka i prikupljanja, vrstama transporta do
privremenog i/ili krajnjeg mjesta zbrinjavanja kao i mjestom krajnjeg zbrinjavanja svih kategorija otpada koji
26
nastaje tokom eksploatacije autoceste u periodu od jedne godine, prikazana je u tabeli 5, a količine otpada su
procijenjene za period od pet godina koliko je zakonsko trajanje Plana upravljanja otpadom.
27
Tabela 5: Lista otpada sa šiframa koji će nastajati tokom eksploatacije autoceste
11 21 31 Naziv otpada Sastav Količina u godini Mjesto nastanka Mjesto prikupljanja Vrsta transporta do Mjesto krajnjeg
otpad. mjesta privremenog i zbrinjavanja,
krajnjeg zbrinjavanja ovlaštena firma,
proizvođač
08 OTPAD IZ PROIZVODNJE, FORMULACIJA, PRODAJE I PRIMJENE PREMAZA (BOJE, LAKOVI I STAKLASTI EMAJLI), LJEPILA, SREDSTVA ZA ZAPTIVANJE I
ŠTAMPARSKIH BOJA
08 01 11* Otpadne boje i lakovi Boje i cca. 70 l Cijela trasa uslijed Skladište opasnog Transportno vozilo i Ovlaštena firma
koji sadrže organske lakovi farbanja i obilježavanja otpada posebne posude za
rastvaraće ili druge opasni otpad
opasne materije
13 OTPADNA TEČNA GORIVA I ULJA (OSIM JESTIVOG ULJA, I OTPAD IZ GRUPA 05, 12 i 19)
13 02 05* Nehlorirana ulja za Motorna cca. 50 l Prateći objekti, Skladište opasnog Transportno vozilo Ovlaštena firma
motore, pogonske ulja transportna vozila, trasa otpada
uređaje i podmazivanje pri održavanju
na bazi minerala
13 02 06* Sintetska ulja za Motorna cca. 50 l Prateći objekti, Skladište opasnog Transportno vozilo Ovlaštena firma
motore, pogonske ulja transportna vozila, trasa otpada
uređaje i podmazivanje pri održavanju
13 08 Zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način
13 08 99* Zauljeni otpad koji nije Krpe, cca. 140 kg Prateći objekti, Skladište opasnog Transportno vozilo Ovlaštena firma
na drugi način posude, transportna vozila, trasa otpada
specificiran odjeća... pri održavanju
15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, MATERIJALI ZA BRISANJE I UPIJANJE, FILTERSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI
NAČIN
15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljeni komunalni ambalažni otpad)
15 01 01 Ambalaža od papira i Kartonske i cca. 420 kg Prateći objekti, Kontejneri za Transportno vozilo Ovlaštena firma
kartona papirne transportna vozila, trasa selektivno
kutije, pri održavanju odlaganje
15 01 02 Ambalaža od plastike Plastična cca. 50 kg Prateći objekti, Kontejneri za Transportno vozilo Ovlaštena firma
ambalaža, transportna vozila, trasa selektivno
28
proizvođač
kutije, pri održavanju odlaganje
flaše, ...
15 01 04 Ambalaža od metala Metal cca. 150 kg Prateći objekti, Kontejneri za Transportno vozilo Ovlaštena firma
transportna vozila, trasa selektivno
pri održavanju odlaganje
19 OTPAD IZ POSTROJENJA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM, POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE GRADSKIH OTPADNIH VODA I PRIPREMU VODE ZA PIĆE I
INDUSTRIJSKU UPOTREBU
19 08 Otpad iz uređaja za obradu otpadnih voda koji nije specificiran na drugi način
19 08 05 Muljevi od obrade Muljevi cca. 1 m3/god. Lokacija SBR uređaja SBR komora za Transportna vozila Ovlaštena
komunalnih nastali na lokaciji objekta za talog kompanija sa
otpadnih voda nakon naplatu cestarine kojom će treće
tretmana lice angažovano
na održavanju
potpisati Ugovor
o zbrinjavanju
otpada (taloga)
19 08 10* Mješavine masti i ulja masti i ulja, cca 700 l Separatori masti i ulja na Skladište opasnog Transportnovozilo i Ovlaštena firme
iz odvajača ulja/voda mješavine planiranoj trasi otpada posebneposudezaopas
koje nisu navedene zauljenog niotpad
pod 19 08 09 otpada
20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO
PRIKUPLJENE SASTOJKE
20 01 Odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01)
20 01 01 Papir i karton Papir cca. 50 kg Prateći objekti, Kontejneri za Transportno vozilo Ovlaštena firme
transportna vozila, trasa selektivno
pri održavanju odlaganje
20 01 39 Plastika Plastična cca. 120 kg Prateći objekti, Kontejneri za Transportno vozilo Ovlaštena firma
oprema i transportna vozila, trasa selektivno
dijelovi pri održavanju odlaganje
20 03 Ostali komunalni otpad
29
proizvođač
20 03 01 Miješani komunalni Otpad koji cca. 3 t Kompletna lokacija Kontejneri po Transportno vozilo JKP
otpad nastaje lokacijama odvoz na deponiju
uslijed komunalnog
ishrane otpada
radnika,
čišćenja,....
11 - djelatnost iz koje potiče otpad, 21 - proces u kojem je otpad nastao, 31 - proces iz kojeg otpad potiče*- opasni otpad
30
5 POSTUPANJE SA OTPADOM KOJI ĆE NASTAJATI TOKOM IZGRADNJE I

EKSPLOATACIJE AUTOCESTE
U cilju minimiziranja nastajanja otpada u toku izgradnje i u toku eksploatacije autoceste, neophodno je
poduzeti mjere na sprečavanju nastajanja otpada. Jedan od ciljeva upravljanja otpadom je kontrolisano
zbrinjavanje otpada, sprečavanje neodgovornog upravljanja otpadom, kontrolisana nabavka sredstava i
edukacija o postupanju sa otpadom i sigurno odlaganje otpada uz preduzimanje svih neophodnih mjera na
zaštiti zdravlja ljudi i okoline.
Postupanje sa otpadom koji će nastajati tokom izgradnje biće obaveza Izvođača radova definisano putem
Ugovora, a preko tenderske dokumentacije koji će pripremiti Investitor (JP Autoceste d.o.o. Mostar).
Postupanje sa otpadom koji će nastajati tokom eksploatacije autoceste biće obaveza trećeg lica koji će biti
angažovan na održavanju autoceste definisano putem Ugovora, a preko tenderske dokumentacije koji će
pripremiti Investitor (JP Autoceste d.o.o. Mostar).
Otpad od građevinskih aktivnosti će biti minimiziran odgovarajućom projektnom specifikacijom i pridržavanje

mjera pravilnog upravljanja otpadom tokom izgradnje autoceste. Svi resursi i potrošni materijali bit će na
odgovarajući način zaštićeni, uskladišteni i održavani da se minimizira nastanak otpada (npr. korištenje dijela
građevinskog otpada kao nasipnog materijala). Prema Idejnom projektu (predmjer radova) ukupna količina
iskopnih materijala koja će biti reciklirana, odnosno koja će biti ponovo upotrebljena za nasipe iznosi
248.676,85 m3, odnosno 11% od ukupno iskopnih materijala.
Prostor na kojem će se vršiti istovar, odlaganje i uskladištenje građevinskog materijala mora biti pristupačan
kako bi se mogao nesmetano odvijati rad prilikom manipulisanja građevinskim materijalom.
Da bi se spriječio nastanak otpada prilikom izvođenja građevinskih radova potrebno je:
§ Obilježavanje pravca kretanja sa oznakom i saobraćajnim znacima;

§ Za transport materijala na gradilištu koristiti: teretna motorna vozila, mehanizovana sredstva za
utovar i istovar tereta i ručna kolica.
Za prevoženje građevinskog materijala na gradilištu smiju se upotrebljavati samo ispravna vozila koja svojim
oblikom odgovaraju vrsti i težini materijala. Prije nego se pristupi utovaru ili istovaru tereta, vozilo se mora
zakočiti, a stranice sanduka treba da istovremeno otvaraju dva radnika. Ako se utovar ili istovar odvija uz
platformu ili rampu, vozilo mora biti postavljeno neposredno do platforme.
Unutrašnji transport motornim vozilima, mora biti nadziran. Ovo se posebno odnosi na kretanje vozila unazad.
Unutrašnji transport materijala, montažnih elemenata i teških predmeta koji se obavljaju pomoću dizalice
mora biti tako organizovan da se:
§ Prenos tereta od mjesta utovara do mjesta istovara obavlja što pažljivije i da se nikad teret ne prenosi
iznad radnika. Kačenje tereta na mjestu utovara kao i prijem i skidanje istog na mjestu istovara
povjeriti licima koja su upoznata sa načinom pravilnog rada, izvorima i mjerama zaštite pri takvim
poslovima (signalistima).
§ Užad od biljnih vlakana (konoplja, manila, pamuk) i užad od sintetičkih vlakana može se primjeniti za
vezivanje i vješanje tereta koji nema oštre rubove.
§ Svako uže koje se koristi za nošenje, vezanje i vješanje tereta mora imati označeno kolika mu je
dozvoljena nosivost. Ako je temperatura niža od – 10°C dopušteno opterećenje umanjuje se za 50%.
31
Tokom eksploatacije projekta u najvećoj mjeri nastaje otpad prilikom održavanja i servisiranja saobraćajnica i
pratećih objekata koji će biti minimiziran efikasnim radom i održavanjem u saglasnosti sa upustvima
proizvođača. Održavanje autoceste biće povjereno trećem licu putem adekvatnog Ugovora.
Otpad koji nastaje u toku održavanja će biti minimiziran kroz ponovnu upotrebu ili reciklažu gdje god je to
moguće.
Planom upravljanja otpadom identificirana su sva mjesta gdje nastaje otpad, mjesta na kojima se privremeno
odlaže, kao i način njegovog daljeg zbrinjavanja.
Tabela 7 daje prikaz svih otpadnih tokova uz opis praksi u upravljanju otpadom, koje je Izvođač radova,
odnosno treće lice angažovano na održavanju dužan provoditi tokom izgradnje i eksploatacije autoceste, te
usporedbu sa važećim propisima u FBiH.
U nastavku poglavlja je dat opis postupanja otpadom koji će nastajati tokom izgradnje i ekploatacije autoceste.
Tabela 6: Upravljanje otpadom na lokaciji autoceste i usporedba sa važećim propisima u FBiH
R. Emisija Opis praksi upravljanja Konačno zbrinjavanje Usporedba s važećim propisima u

br. otpadnim tokovima FBiH
1. Kruti otpad
1.1. Komunalni - Pravilno privremeno Nadležno Javno - U skladu sa Zakonom o
otpad skladištenje u namjenskim komunalno preduzeće upravljanju otpadom („Sl. novine
kontejnerima Deponovanje na FBiH“, br. 33/03 ,72/09 i 92/17)
- Voditi redovnu evidenciju o lokaciji RD Uborak u
količinama i vrstama zbrinutog Mostaru sa kojima će
komunalnog otpada Izvođač radova i treće
lice angažovano na
održavanju autoceste
1.2. Građevinski Izraditi detaljni plan upravljanja Izvođač radova - U skladu sa Zakonom o
otpad (iskopni građevinskim otpadom Trajno odlaganje upravljanju otpadom („Sl. novine
materijali koji Pridržavanje propisanih mjera građevinskog FBiH“, br. 33/03 ,72/09 i 92/17)
koje su date u detaljnom planu - U skladu sa Pravilnikom o
se ne mogu na (neopasnog) otpada na
upravljanja građevinskim građevinskom otpadu („Sl. novine
drugi način otpadom od strane Izvođača lokaciju FBiH“, br. 93/19)
iskoristitit, radova novoprojektovane
otpad nastao Privremeno odvojeno skladištiti deponije za
prilikom na lokaciji izvođenja radova do građevinski otpad -
građenja i trenutka trajnog zbrinjavanja "Rotimlja"
rušenja (odlaganja)
Adekvatan transport (bez dizanja
građevina -
prašine prilikom utovara,
beton, opeka, transporta i istovara) uz
crijep, kamen i korištenje cerade prilikom
sl.) transporta na najbližu deponiju
za građevinski otpad
Voditi evidenciju o vrstama i
količinama transportovanog
građevinskog otpada uz
adekvatnu transportnu
dokumentaciju
1.3. Otpadne gume -Pravilno privremeno skladištenje Ovlaštena kompanija -U skladu sa Zakonom o
na za to posebno predviđenom za ovu vrstu otpada sa upravljanju otpadom („Sl. novine
mjestu (koje uključuje kojom će Izvođač FBiH“, br. 33/03 ,72/09 i 92/17)
vodonepropusnu podlogu), -U skladu sa Uredbom o
radova sklopiti ugovor
- Predaja ovlaštenoj firmi na selektivnom prikupljanju i
daljnje upravljanje označavanju otpada („Sl. novine
- Voditi redovnu evidenciju o FBiH“, br. 38/06),
- U skladu sa Pravilnikom o
količinama i vrstama zbrinutog
uslovima za prenos obaveza
32

otpada upravljanja otpadom sa
- Posjedovati transportnu proizvođača i prodavača na
dokumentaciju operatora sistema za prikupljanje
otpada („Sl. novine FBiH“, br.
9/05)
1.4. Metalni otpad -Pravilno privremeno skladištenje Ovlaštena kompanija -U skladu sa Zakonom o
na za to posebno predviđenom za ovu vrstu otpada sa upravljanju otpadom („Sl. novine
mjestu (skladište metalnog kojom će Izvođač FBiH“, 33/03 ,72/09 i 92/17)
otpada), -U skladu sa Uredbom o
radova, odnosno treće
- Predaja ovlaštenoj firmi na selektivnom prikupljanju i
lice angažovano na označavanju otpada („Sl. novine
daljnje upravljanje
održavanju sklopiti FBiH“, br. 38/06),
- Voditi redovnu evidenciju o
ugovor - U skladu sa Pravilnikom o
uslovima za prenos obaveza
otpada
upravljanja otpadom sa
- Posjedovati transportnu
proizvođača i prodavača na
dokumentaciju
operatora sistema za prikupljanje
9/05)
1.5. Otpad od -Kontrola nastajanja otpada, Ovlaštena kompanija -U skladu sa Zakonom o
filtera i -Pravilno privremeno skladištenje za ovu vrstu otpada sa upravljanju otpadom („Sl. novine
filterskog opasnog otpada na za to kojom će Izvođač FBiH“, br. 33/03 ,72/09 i 92/17)
posebno predviđenom mjestu -U skladu sa Uredbom o
materijala radova, odnosno treće
(skladište metalnog otpada), selektivnom prikupljanju i
-Korištenje namjenskih lice angažovano na označavanju otpada („Sl. novine
zatvorenih posuda, održavanju sklopiti FBiH“, br. 38/06),
- Predaja ovlaštenoj firmi na ugovor - U skladu sa Pravilnikom o
daljnje upravljanje uslovima za prenos obaveza
- Voditi redovnu evidenciju o upravljanja otpadom sa
količinama i vrstama zbrinutog proizvođača i prodavača na
otpada operatora sistema za prikupljanje
- Posjedovati transportnu otpada („Sl. novine FBiH“, br.
dokumentaciju 9/05)
1.6. Zauljeni -Kontrola nastajanja otpada, Ovlaštena kompanija -U skladu sa Zakonom o
pijesak i krpe -Pravilno privremeno skladištenje za ovu vrstu otpada sa upravljanju otpadom („Sl. novine
opasnog otpada na za to kojom će Izvođač FBiH“, br. 33/03 ,72/09 i 92/17)
posebno predviđenom mjestu -U skladu sa Uredbom o
(skladište metalnog otpada), selektivnom prikupljanju i
-Korištenje namjenskih lice angažovano na označavanju otpada („Sl. novine
zatvorenih posuda, održavanju sklopiti FBiH“, br. 38/06),
- Predaja ovlaštenoj firmi na ugovor - U skladu sa Pravilnikom o
daljnje upravljanje uslovima za prenos obaveza
- Voditi redovnu evidenciju o upravljanja otpadom sa
količinama i vrstama zbrinutog proizvođača i prodavača na
otpada operatora sistema za prikupljanje
- Posjedovati transportnu otpada („Sl. novine FBiH“, br.
dokumentaciju 9/05)
1.7. Ambalažni -Poticanje smanjivanja nastanka Ovlaštena kompanija -U skladu sa Zakonom o
otpad ambalažnog otpada, za ovu vrstu otpada sa upravljanju otpadom („Sl. novine
-Poticanje ponovne upotrebe tj. kojom će Izvođač FBiH“, br. 33/03 ,72/09 i 92/17)
recikliranje, -U skladu sa Pravilnikom o
-Odvojeno prikupljanje ambalaži i ambalažnim otpadom
ambalažnog otpada, lice angažovano na (Sl. novine FBiH, br. 88/11, 28/13,
-Predaja ovlaštenoj firmi na održavanju sklopiti 08/16, 54/16, 103/16, 84/17)
daljnje upravljanje ugovor -U skladu sa Uredbom o
- Voditi redovnu evidenciju o selektivnom prikupljanju i
označavanju otpada („Sl. novine
33

količinama i vrstama zbrinutog FBiH“, br. 38/06),
otpada - U skladu sa Pravilnikom o
- Posjedovati transportnu uslovima za prenos obaveza
dokumentaciju upravljanja otpadom sa
operatora sistema za prikupljanje
9/05)
2. Tečni otpad
2.1. Otpadna ulja - Stroga vizuelna kontrola Ovlaštena kompanija -U skladu sa Zakonom o
za motore i saobraćajnice i separatora i SBR-a za ovu vrstu otpada sa upravljanju otpadom („Sl. novine
uređaje od strane radnog osoblja, kojom će Izvođač FBiH“, br. 33/03 ,72/09 i 92/17)
- Redovno održavanje i remont -U skladu sa Uredbom o
opreme od strane ovlaštene selektivnom prikupljanju i
stručne službe društva s kojom je lice angažovano na označavanju otpada („Sl. novine
potpisan ugovor, održavanju sklopiti FBiH“, br. 38/06),
-Preduzimanje propisanih ugovor - U skladu sa Pravilnikom o
sigurnosnih mjera kod remonta uslovima za prenos obaveza
opreme, upravljanja otpadom sa
-Pravilno privremeno skladištenje
na za to posebno predviđenom
mjestu (skladište metalnog operatora sistema za prikupljanje
otpada), otpada („Sl. novine FBiH“, br.
- Odvoz specijalnim vozilima od 9/05)
strane ovlaštene firme otpada od
ulja i masti iz separatora i mulja iz
SBR-a
- Predaja ovlaštenoj firmi na
daljnje upravljanje
- Voditi redovnu evidenciju o
otpada
- Posjedovati transportnu
dokumentaciju
5.1 Smanjenje nastajanja otpada
Smanjenje nastajanja otpada na lokaciji autoceste potrebno je provoditi na sljedeći način:
§ racionalnim korištenjem resursa,

§ pažljivom manipulacijom i korištenjem uređaja i opreme,
§ odvojenim prikupljanjem reciklažnih materijala komunalnog otpada (izdvajanje korisnih komponenti
komunalnog otpada),
§ odvojenim prikupljanjem i adekvatnim privremenim skladištenjem opasnog i neopasnog otpada
(smanjenje količina opasnog otpada).
5.2 Odvajanje otpada, posebno opasnog otpada

Sve različite vrste otpada koje će nastajati na lokaciji autoceste, potrebno je odvojeno prikupljati i pravilno
skladištiti do trenutka preuzimanja otpada od strane pravnog lica ovlaštenog za upravljanje pojedinim vrstama
otpada.
U nastavku se daju osnovne upute za odvajanje otpada i privremenog skladištenja otpada, a posebno opasnog
otpada.
Otpadni materijal mora biti sigurno i bezbjedno skladišten u odgovarajućim kontejnerima. Otpad koji je
namijenjen za predaju različitim pravnim licima za upravljanje otpadom mora biti razdvojen. Odvojeno
34
prikupljeni otpad se ne smije miješati jer bi takav postupak ometao ili spriječio aktivnosti na povratu
komponenti većine ili cjelokupne količine otpada .
Otpad koji se prikuplja po sistemu selektivnog prikupljanja otpada, potrebno je prethodno odvojiti od ostale
količine proizvedenog otpada .
Otpad koji u međusobnom kontaktu izaziva hemijske reakcije mora se odvojeno čuvati.
Otpad koji se transportuje do drugog ovlaštenog lica po potrebi zahtjeva pakiranje u kontejner ili ambalažu
prethodno dogovorenu sa prijevoznikom uzimajući u obzir vrstu vozila i prijevoznog sredstva kako bi otpadni
materijal bio bezbjedan i kako se ne bi prolio ili rasuo tokom prijevoza.
Opasni otpad koji se transportuje do drugog ovlaštenog lica pakira se u adekvatnu zatvorenu posudu koja
može izdržati opterećenje svakodnevne upotrebe i umjerene uvjete skladištenja i koja sprječava da otpad dođe
u kontakt sa okolinom .
Ambalaža i naljepnice koje se koriste za prikupljanje otpada moraju biti izrađene od materijala koji nije
reaktivan sa opasnim otpadom. Na lokacijama selektivnog sakupljanja otpada postavit će se upozorenja o
obaveznom selektivnom odlaganju otpada.
Ako se skladišti otpad za koji sadržaj nije poznat, potrebno je poduzeti mjere koje uključuju ispitivanje i analize
u cilju utvrđivanja karakteristika otpada. Do utvrđivanja karakteristika, otpad se tretira kao opasni otpad i u
skladu s Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama ima oznaku zvjezdice (*).
Otpad koji se skladišti u zatvorenim kontejnerima ili koji se vizualno ne može identificirati treba biti označen
natpisom (etiketom) sadržaja.
Način odvajanja, selektiranja i konačnog predavanja na zbrinjavanje, detaljno će biti razrađen za sve
organizacione jedinice kroz procedure i uputstva Investitora. Navedene procedure i uputstva Investitor treba
donijeti u roku od dvije godine nakon ishodovanja okolinske dozvole.
Konačno zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada potrebno je riješiti kroz ugovore sa firmama ovlaštenim za ovu
vrstu poslova.
Prije prenosa, transporta, povrata komponenti ili odlaganja otpada potrebno je osigurati da se otpad skladišti i
po potrebi pakuje na sljedeći način:
§ otpad se ne smije prosuti ili rasuti kao rezultat neadekvatnog tretiranja otpada ili prirodnih pojava,
§ tečni otpad i procjedne vode se ne smiju ispuštati u odvode, vodene tokove ili okolno zemljište,
§ otpad mora biti osiguran od vandalizma, krađe, manipulacije od strane neovlaštenih ljudi i životinja ili
bilo koje druge vrste neprilika,
§ otpad ne smije ostavljati negativne posljedice na okolinu, niti smije biti uzrok uznemiravanja uslijed
razvoja neprijatnih mirisa ili narušavanja estetskih karakteristika i vrijednosti krajolika.
5.2.1 Privremeno skladištenje opasnog otpada

U cilju provođenja Plana upravljanja otpadom, odnosno zaštite okoliša te zdravlja i sigurnosti ljudi, neophodno
je izvršiti aktivnosti koje se tiču uspostave privremenog skladišta opasnog otpada. Skladište opasnog otpada
mora biti zatvoreno ili ograđeno natkriveno skladište, te mora imati odjeljke/posebne posude kako bi se opasni
otpad mogao skladištiti prema grupama i podgrupama.
Sve površine i posude moraju biti nepropusne i otporne na djelovanje opasnog otpada. Skladište opasnog
otpada mora biti opremljeno aparatima za gašenje požara i po potrebi drugom sigurnosnom opremom. Opasni
otpad se treba skladištiti u posudama, spremnicima ili drugoj ambalaži za čuvanje i prijevoz opasnog otpada
koji moraju imati natpis „Opasni otpad“ i naziv vrste opasnog otpada. Posude, spremnici ili druga ambalaža i
35
oznake na njima moraju biti otporne na djelovanje opasnog otpada i sigurni za rukovanje. O grupama i količini
skladištenog opasnog otpada mora se voditi evidencija. Plan postupanja u slučaju izvanrednih situacija mora
biti istaknut na vidnom mjestu u skladištu opasnog otpada.
Osobe odgovorne za skladište opasnog otpada i za prikupljanje opasnog otpada moraju biti upoznate sa
načinom rada, opasnostima i mjerama zaštite na radu i zaštite okoliša, kroz redovnu obuku i provjeru znanja iz
oblasti upravljanja otpadom.
5.3 Ponovno korištenje i/ili recikliranje otpada

Ponovno korištenje provodi se upotrebom istog materijala više puta, ukoliko je moguće, a recikliranje
podrazumijeva skup aktivnosti u kojima od prikupljenih sekundarnih sirovina nastaju novi proizvodi.
Reciklaža se temelji na odvojenom prikupljanju iskoristivog otpada na mjestu nastanka jer se time formiraju
odvojeni tokovi različitih vrsta iskoristivih otpadnih materijala (npr. papir, plastika, staklo, ambalaža i
ambalažni otpad i električni i elektronički (EE) otpad) te što je najvažnije, osigurava odvojeno prikupljanje
opasnog i neopasnog otpada. Ponovno korištenje i/ili recikliranje odvojeno prikupljenih frakcija miješanog
komunalnog otpada trenutno ovise o praksama nadležnih komunalnih preduzeća: JP Komunalno d.o.o.
Mostar, JP Parkovi d.o.o. Mostar i Alba BH d.o.o. Mostar. Ukoliko navedena preduzeća ne vrše povrat
materijala i/ili energije iz odvojeno prikupljenih frakcija otpada, Izvođač radova i/ili treće lice angažovano na
održavanju autoceste treba razmotriti i opciju predavanja izdvojenih frakcija otpada ovlaštenom pravnom licu
koje vrši iskorištavanje materijala i/ili energije (npr. ambalažni otpad se može predati operatoru ambalaže i
ambalažnog otpada).
S ciljem ponovnog korištenja i/ili recikliranja otpada od ambalaže, Investitor može putem ugovora prenijeti
svoje obaveze na operatora sistema upravljanja ambalažom, ovlaštenog od strane FMOiT, koji će dalje
obezbijediti da sakupljač ambalažnog otpada redovno preuzima i sakuplja ambalažni otpad, vršiti njegovo
selektivno razdvajanje te ponovno iskorištavanje ambalažnog otpada za reciklažu u ovlaštenim postrojenjima i
odlaganje neiskoristivog dijela ambalažnog otpada na odlagalištima.
5.4 Tretman otpada

Tretman otpada podrazumijeva fizičke, termalne, hemijske ili biološke procese, uključujući sortiranje, koji
mijenjaju karakterstike otpada u cilju smanjivanja količine ili opasnih osobina, olakšavaju rukovanje ili
povećavaju povrat komponenti.
Na lokaciji autoceste se osim odvojenog prikupljanja otpada neće provoditi ostali načini tretmana otpada.
Preciznije, vršit će se razdvajanje i privremeno skladištenje otpada do trenutka isporuke firmama ovlaštenim za
upravljanje otpadom.
5.5 Konačno odlaganje otpada

Otpad se ne smije deponovati ili dozvoliti da se deponuje na bilo koju lokaciju koja ne posjeduje dozvolu za
odlaganje i ako odlaganje nije u skladu sa odredbama iz dozvole za upravljanje otpadom. Otpad se smije
prenositi na treće osobe, ako je ta osoba ovlaštena da prevozi, skladišti, obnavlja ili odlaže otpad navedene
vrste ili sastava. Opasni otpad se treba odvajati i privremeno skladištiti unutar skladišta opasnog otpada na
lokaciji gradilišta te predavati ovlaštenim firmama na dalje zbrinjavanje.
5.5.1 Konačno odlaganje građevinskog otpada

Za potrebe zbrinjavanja građevinskog otpada koji nastaje prilikom izgradnje dionice autoceste Mostar jug -
Buna (Stanojevići) predviđena je uspostava deponije za građevinski otpad. U tu svrhu izrađen je Idejni projekat
deponije za građevinski otpad i pozajmišta sa mrežom korištenja postojećih saobraćajnica koji je izradila
projektantska kompanija IPSA Institut d.o.o. Sarajevo iz 2018. god. (knjiga B1200).
36
Idejnim projektom definisana je lokacija deponije za građevinski otpad, određena površina i kapacitet. Slika 9
prikazuje lokaciju deponije za građevinski otpad "Rotimlja" u odnosu na lokacije izgradnje dionice Mostar jug -
Buna (Stanojevići) i poddionice Mostar jug - tunel Kvanj. Udaljenost lokacije deponije "Rotimlja" od petlje
Mostar jug iznosi cca 12 km.
Slika 9: Lokacija deponije Rotimlja u odnosu na poddionicu Mostar jug - tunel Kvanj
Ukupna površina novoprojektovane deponije za građevinski otpad iznosi 181.573 m2, a kapacitet 2.450.257
m3. Situacioni prikaz novoprojektovane deponije je dat na slici 10.
Prema tabeli 3 ukupne količine građevinskog otpada koje će nastati i koje se planiraju odložiti na deponiju
Rotimlja sa lokacije trase poddionice Mostar jug - tunel Kvanj prikazuje tabela 7.
Tabela 7: Vrste i količine građevinskog otpada koje se planiraju odložiti na lokaciju deponije Rotimlja sa poddionice Mostar
jug - tunel Kvanj
37
R. br. 11 21 31 Naziv otpada Sastav Količina m3

1. 17 01 01 Beton Otpadni krupni i sitnni ostaci betona nastao 240
prilikom rušenja postojećih objekata koji su
se nalazili na lokaciji buduće trase i izgradnji
trase i pratećih objekata autoceste
2. 17 01 02 Opeka / cigle Opeka nastala usljed rušenja postojećih 400
objekata zidanih od opeke
3. 17 01 03 Crijep /pločice i keramika Crijep i keramika nastala usljed rušenja 200
postojećih objekata
4. 17 05 04 Zemlja i kamenja koji nisu Iskopni materijali kao što su: zemlja, 1.988.100,55
navedeni pod kamenje, pijesak, krečnjački pijesak, šljunak
17 05 03* (višak koji se neće koristiti kao građevinski
materijal prilikom izgradnje) - idejni projekat
5. 17 05 06 Iskopana zemlja koja nije Zemlja od iskopa, humus od pripremnih 31.600
navedena pod radova u sloju debljine d= 20 cm (višak koji se
17 05 05* neće koristiti kao građevinski materijal priliko
izgradnje)
6. 17 09 04 Miješani građevinski otpad Miješani građevinski otpad koji nastaje usljed 200
i otpad od rušenja koji nije rušenja postojećih objekata na lokaciji
naveden pod 17 09 01, 17 buduće trase autoceste
09 02 i 17 09 03
7. Ukupno građevinskog otpada koji će se odlagati na lokaciji deponije Rotimlja 2.020.740,55
11 - djelatnost iz koje potiče otpad, 21 - proces u kojem je otpad nastao, 31 - proces iz kojeg otpad potiče
Uzimajući u obzir projektovani kapacitet deponije i procijenjenu količinu građevinskog otpada koji će se
odložiti na istu prilikom izgradnje poddionice Mostar jug - tunel Kvanj može se zaključiti da će popunjenost
deponije Rotimlja iznositi cca 82%, odnosno na lokaciju deponije moći će se odložiti još ukupno 429.516,45 m3
građevinskog otpada.
Prema Idejnom projektu (analizirao se predmjer radova) za drugu poddionicu tunel Kvanj - Buna (Stanojevići)
ukupna količina građevinskog otpada koja se je planirala odložiti na deponiju građevinskog otpada iznosila je
411.891,58 m3.
Razlika između dobijene količine otpada (596.597 m3) koju deponija građevinskog otpada Rotimlja može
prihvatiti i procijenjenih količina građevinskog otpada koji će nastati prilikom izgradnje druge poddionice tunel
Kvanj - Buna (411.891,58 m3) iznosi 17.624,87 m3 slobodnog prostora u odnosu na projektovani kapacitet
deponije.
Na osnovu svega navedenog može se zaključiti da projektovana deponija građevinskog otpada Rotimlja može
prihvatiti kompletan građevinski otpad koji će nastati prilikom izgradnje dionice Mostar jug - Buna.
5.5.2 Konačno odlaganje mješanog komunalnog otpada

Odvoz i odlaganje komunalnog otpada na deponiju komunalnog otpada na području Grada Mostara trenutno
vrše tri kompanije i to: JP Komunalno d.o.o. Mostar, JP Parkovi d.o.o. Mostar (u najvećem dijelu opisa
djelatnosti vrši prikupljanje otpada sa zelenih javnih površina i otpada iz vrtova) i Alba BH d.o.o. Mostar.
Navedena komunalna preduzeća vrše odlaganje prikupljenog komunalnog otpada na lokaciju Regionalne
deponije Uborak u Mostaru. Udaljenost RD Uborak u Mostaru od lokacije izgradnje buduće poddionice Mostar
jug - tunel Kvanj iznosi cca 20 km (cestovna udaljenost).
Odnos između Izvođača radova, odnosno trećeg lica angažovanog na održavanju autoceste i nadležnog
komunalnog preduzeća treba biti reguliran Ugovorom o uslugama odvoza komunalnog otpada sa lokacije
autoceste prilikom izvođenja radova i prilikom eksploatacije.
38
5.6 Ostale mjere za upravljanje otpadom

U aktivnostima upravljanja otpadom, Izvođač radova, odnosno lica angažovanog na održavanju autoceste su
dužni provoditi i druge mjere koje su predočene u narednom dijelu teksta.
5.6.1 Evidencija otpada

Prilikom izvođenja radova i eksploatacije autoceste doći će do stvaranja opasnog i neopasnog otpada.
U nastavku je objašnjen sistem evidentiranja otpada.
Evidencija o otpadu (neopasnom i opasnom) treba sadržavati sljedeće podatke:
§ datum evidencije,
§ podatke o nastalom otpadu (vrsta i količina otpada, šifra otpada),
§ način skladištenja otpada,
§ ime ovlaštenog operatora kojem je otpad predan,
§ odgovorna osoba.
Za svaku pošiljku neopasnog i opasnog otpada treba pripremiti evidencijski list. Evidencijski list radi se u dva
primjerka od kojih se jedan predaje ovlaštenoj firmi kojemu se otpad predaje, a jedan čuva u vlastitoj arhivi. Na
osnovu pohranjenih dokumenata može se utvrditi količina predanog otpada. Primjeri evidencijskog i
transportnog lista dati su u Prilogu 1 i Prilogu 2 ovog dokumenta. Kao što je već navedeno, u skladu sa
Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada, obavezno je popunjavanje transportne
dokumentacije za otpad koji se prevozi.
Operator kojemu je otpad predan na dalje upravljanje, dužan je voditi spomenutu evidenciju o otpadu, a
potvrdu o konačnom zbrinjavanju otpada dostaviti odgovornoj osobi za poslove upravljanja otpadom.
Evidencija o preuzetom otpadu vodi se svaki put kada se otpad (neopasni i opasni) preuzima na dalje
zbrinjavanje.
5.6.2 Osoba odgovorna za poslove upravljanja otpadom

U skladu sa članom 20. Zakona o upravljanju otpadom, Izvođač radova, odnosno lica angažovanog na
održavanju autoceste će imenovati osobu koja će biti odgovorna za poslove upravljanja otpadom, ažuriranje i
provođenje Plana upravljanja otpadom. Odgovorna osoba će biti imenovana naknadno.
odgovorno lice za upravljanje otpadom prilikom izvođenja radova, kao i odgovorno lice prilikom eksploatacije
autoceste poddionica Mostar jug - tunel Kvanj.
5.6.3 Pomoćna oprema i prevencija otpada

Potrebno je kontinuirano provoditi mjere edukacije uposlenika iz oblasti upravljanja otpadom o pravilnom
razdvajanju otpada s ciljem izdvajanja i povrata korisnih komponenti. Ove vrste edukacije se mogu provoditi
jedanput godišnje u sklopu djelatnosti Službe zaštite okoliša i Službe zaštite na radu ili preko implementacije
ISO 14001:2004 standarda upravljanja okolišem, ukoliko se Investitor odluči za uvođenje ovog standarda.
Investitor će upravljanje otpadom provoditi kroz tri vrste pristupa, i to:
§ smanjena upotreba materijala koji generiraju otpad,

§ ponovna upotreba otpada, i
§ odvojeno prikupljanje otpada s ciljem recikliranja i/ili ponovne upotrebe.
Pored mjera selektivnog prikupljanja i odvajanja otpada radi sekundarnog iskorištavanja, u cilju upravljanja
otpadom je i:
§ edukacija o postupanju sa različitim vrstama otpada,
39
§ sprečavanje neadekvatnog upravljanja otpadom,

§ sigurno privremeno skladištenje otpada,
§ kontrolirano odlaganje.
Plan upravljanja otpadom urađen je u skladu sa važećom zakonskom regulativom za oblast upravljanja
otpadom, a također u obzir je uzet i međunarodni standard upravljanja okolišem, ISO 14001:2004.
Implementacija ovog Plana upravljanja otpadom odvijat će se prema internim procedurama i uputstvima
Investitora.
6 POPIS KORIŠTENE LITERATURE

§ Idejni projekat za dionicu Mostar jug - Buna (Stanojevići), knjige A1010, B1000, B1011, B1012, B1300 i
F1310, IPSA Institut d.o.o. Sarajevo, 2018. god.
§ Idejni projekat deponije i pozajmišta sa mrežom korištenja postojećih saobraćajnica, knjiga B1200,
IPSA Institut d.o.o. Sarajevo, 2018. god.
§ Predmjer radova iz Idejnog projekta za drugu poddionicu tunel Kvanj - Buna, knjiga A1010, B1010,
B1011, B1012, B1200, C1060, C1061, D1010, D1020, F1010 i F1100, knjiga B1200, IPSA Institut d.o.o.
Sarajevo, 2018. god.
7 PRILOZI
40
Prilog 1. Primjer evidencijskog lista
EVIDENCIJSKI LIST
Naziv ovlaštenog
Proizvedena operatora za
Datum Šifra otpada Način skladištenja
količina transport i tretman
otpada
Ukupno:
Bilješke:
Datum:
Odgovorna osoba:
Potpis:
41
Prilog 2. Primjer transportnog lista

TRANSPORTNA DOKUMENTACIJA ZA OTPAD
Transportna dokumentacija br. ____________
A. Podaci o pošiljci
1. Dole navedeni otpad se ukljanja sa (ime, adresa, općina)
2. Otpad će se transportovati do (adresa)
3. Pojedinačna pošiljka Višestruka pošiljka Molimo navesti ………………..
4. Očekivani datum / vrijeme uklanjanja ………………
5. Ime ………………… U ime (kompanije) ………………….
potpis …………………
6. Telefon 7. Proizvođač otpada je (ako je različit od gore navedenog)
B. Opis otpada
1. Otpad je ………. 2. Klasifikacija ………….
3. Fizički oblik Tečan Prah Mulj Čvrst Pomiješan
4. Ukupna količina za uklanjanje: Količina …….. (kg/m3/tona) Br.jedinica …………
5. Vrsta, veličina i broj kontejnera
6. Kemijske/biološke komponente koje određuju opasne karakteristike …………………
………………………………………………………………………………………………………………..
42
Opis Šestocifreni kod Količina Br. jedinica
7. Opasnosti su …………………………….
8. Proces koji uzrokuje nastanak otpada : ………………………………..
C. Potvrda Prijevoznika
Potvrđujem da sam danas podigao pošiljku i da su podaci pod A1, A2 i B5 tačni.
Ime ….. U ime kompanije (ime i adresa) ………………………………….
Potpis ……… Datum …………. u ………………… sati.
1. Registracija prijevoznika br. ……… [odgovarajuća identifikacija]
2. Br. registarskih tablica (ili transportni kod ako nije cestovni prijevoz) …………………..
D. Potvrda Pošiljaoca
Potvrđujem da su podaci pod B i C tačni, da je prijevoznik registrovan i da je upoznat s odgovarajućim mjerama predostrožnosti.
Ime ….. U ime kompanije ………………………………….
Potpis ……… Datum………….
E. Potvrda Primaoca
1. Primio sam otpad ……… u ……. sati. 2. Br. registracijskih tablica vozila. …………………..
3. Primljena količina: Količina…….. (kg/m3/tona) Br. jedinica:…………
4. Kako će se tretirati otpad …………………..
5. Potvrđujem da je ova firma licencirana da prima i tretira ovaj otpad prema dozvoli za upravljanje otpadom br. …
43
Potpis ……… Datum ………….
44
(Tranša II)
Prilog F: Idejni plan upravljanja građevinskim

otpadom
Juli, 2020.
Idejni plan upravljanja građevinskim otpadom
Sadržaj
1 UVOD ....................................................................................................................................... 4
2 PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE GRAĐEVINSKIM OTPADOM .............................. 5
2.1 Pravni okvir za upravljanje otpadom u EU ............................................................................................ 5
2.2 Pravni okvir za upravljanje građevinskim otpadom .............................................................................. 6
2.3 Institucionalni okvir upravljanja građevinskim otpadom....................................................................... 7
3 OPIS PROJEKTA.......................................................................................................................... 7
3.1 Opis lokacije projekta .......................................................................................................................... 7
3.2 Opis fizičkih karakteristika projekta ................................................................................................... 10
3.2.1 Karakteristike kolovozne konstrukcije ........................................................................................ 11
3.2.2 Odvodnja autoceste .................................................................................................................. 11
3.2.3 Objekat naplate cestarine ......................................................................................................... 12
4 OPIS GRAĐEVINSKOG OTPADA KOJI ĆE NASTATI U TOKU IZGRADNJE AUTOCESTE ............................ 15
4.1 Građevinski otpad ............................................................................................................................. 15
4.1.1 Agresivan i potencijalno agresivan materijal .............................................................................. 16
4.1.2 Inertna (mineralna) skupina građevinskog materijala................................................................. 17
4.1.3 Neinertna skupina građevinskog materijala ............................................................................... 17
4.2 Kategorizacija otpada .........................................................................................................................17
4.3 Opis građevinskog otpada koji nastaje u toku izgradnje autoceste ..................................................... 18
4.4 Opis načina zbrinjavanja građevinskog otpada ................................................................................... 23
5 UPRAVLJANJE POSEBNIM KATEGORIJAMA GRAĐEVINSKOG OTPADA .............................................. 25
5.1 Azbest kao građevinski otpad ............................................................................................................ 26
5.2 Podjela građevinskog otpada prema sakupljanju, odvajanju, ponovnoj upotrebi i reciklaži
građevinskog otpada .................................................................................................................................. 26
5.2.1 Mjere za jednovrsni i mješani građevinski otpad ........................................................................ 28
5.2.2 Mjere za zbrinjavanje ambalažnog (građevinskog) otpada ......................................................... 30
6 MJERE KOJE SE TREBAJU PODUZIMATI RADI SPRJEČAVANJA PROIZVODNJE OTPADA, POSEBNO KADA
SE RADI O OPASNOM OTPADU........................................................................................................... 31
7 ODVAJANJE OTPADA, POSEBNO OPASNOG OTPADA ..................................................................... 32
8 ODLAGANJE GRAĐEVINSKOG OTPADA NA DEPONIJU .................................................................... 33
9 OSTALE MJERE ZA UPRAVLJANJE GRAĐEVINSKIM OTPADOM .........................................................34
9.1 Evidencija otpada .............................................................................................................................. 34
9.2 Osoba odgovorna za poslove upravljanja otpadom ............................................................................ 34
10 POPIS KORIŠTENE LITERATURE ................................................................................................... 35
11 PRILOZI ................................................................................................................................... 35
2
Popis slika
Slika 1: Situacioni prikaz petlje i tunela aerodroma Mostar (izvor: Idejni projekat) ..................................................... 8
Slika 2: Situacioni prikaz prelaza preko rijeke Bune (izvor: Idejni projekat) .................................................................. 8
Slika 3: Situacioni prikaz prelaza preko rijeke Bunice, vijadukta Brijeg i kraja poddionice (izvor: Idejni projekat) ....... 9
Slika 4: Prikaz šire lokacije trase poddionice Mostar jug - tunel Kvanj (izvor: Google Earth) ..................................... 10
Slika 5: Normalni profil trase autoceste u zasjeku ...................................................................................................... 11
Slika 6: Presjek separatora ulja i masti ....................................................................................................................... 12
Slika 7: Situacija objekta za naplatu cestarine ........................................................................................................... 13
Slika 8: Biološki pročišćivač sanitarno-fekalnih otpadnih voda .................................................................................. 14
Slika 9: Lokacija deponije Rotimlja u odnosu na poddionicu Mostar jug - tunel Kvanj ............................................... 24
Slika 10: Lokacija deponije Rotimlja u odnosu na poddionicu Mostar jug - tunel Kvanj ............................................. 24
Slika 11: Podjela istovrsnog građevinskog otpada ..................................................................................................... 27
Slika 12: Podjela miješanog građevinskog otpada ..................................................................................................... 28
Slika 13: Način zbrinjavanja jednovrsnog građevinskog otpada ................................................................................ 29
Slika 14: Način zbrinjavanja miješanog građevinskog otpada ................................................................................... 29
Popis tabela
Tabela 1: Kategorizacija otpada u odnosu na porijeklo prema Pravilniku po kategorijama otpada sa listama ........ 17
Tabela 2: Kategorizacija građevinskoh otpada koji će nastajati tokom izgradnje autoceste..................................... 18
Tabela 3: Procijenjene vrste i količine otpada u fazi izgradnje autoceste sa smjernicama za upravljanje
pojedinim vrstama otpada ......................................................................................................................................... 20
Tabela 4: Vrste i količine građevinskog otpada koje se planiraju odložiti na lokaciju deponije Rotimlja sa
poddionice Mostar jug - tunel Kvanj ........................................................................................................................... 23
Tabela 5: Vrste materijala koje može sadržavati građevinski otpad .......................................................................... 30
Tabela 6: Mogućnosti ponovne upotrebe građevinskog otpada ................................................................................ 30
Tabela 7: Upravljanje otpadom na lokaciji autoceste i usporedba sa važećim propisima u FBiH .............................. 31
3
1 UVOD
U svrhu poboljšanja uslova saobraćaja, povećanja sigurnosti svih učesnika u saobraćaju, Javno Preduzeće (JP)
Autoceste FBiH (u daljem tekstu: "Investitor") namjerava izgraditi poddionicu autoceste petlja Mostar jug -
Tunel Kvanj na koridoru Vc, čija ukupna dužina iznosi 9,2 km.
U sklopu procedure izdavanja urbanističke saglasnosti, prema Članu 39. Zakona o prostornom planiranju i
korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH br. 02/06, 72/07, 32/08, 04/10,
13/10, 45/10), te Članu 8. Uredbe o vrsti, sadržaju, označavanju i čuvanju, kontroli i nostrifikaciji investiciono-
tehničke dokumentacije (Sl. novine FBiH, br. 33/10), Idejni plan upravljanja građevinskim otpadom čini njen
sastavni dio.
U skladu sa članom 11. (stav 3) Pravilnika o građevinskom otpadu („Sl. novine FBiH“, br. 93/19) u kojem se
precizira da uz zahtjev za izdavanje urbanističke saglasnosti predaje se Idejni plan upravljanja građevinskim
otpadom čiji sadržaj je definiran stavom 2 u ovisnosti od vrste i količine građevinskog otpada i nivoa obrade.
Navedena poddionica (Mostar jug - Tunel Kvanj) predstavlja polazni dio autoceste za dionicu Mostar jug - Buna
(Stanojevići) za koju je izrađen Idejni projekat. Idejni projekat za dionicu autoceste na koridoru Vc Mostar jug -
Buna (Stanojević) izradila je kompanija IPSA Institut d.o.o. Sarajevo u februaru 2018. godine. Dakle, idejnim
projektom tretirana je trasa dužine 13,4 km, koja počinje privremenom petljom Mostar jug i završava
neposredno ispred odmorišta "Rotimski potok" (Buna).
Prilikom izrade Plana upravljanja otpadom za poddionicu autoceste Mostar jug - tunel Kvanj korišteni su podaci
iz sljedeće dokumentacije:
§ Idejni projekat za dionicu Mostar jug - Buna (Stanojevići), IPSA Institut d.o.o. Sarajevo, 2018. god.
§ Idejni projekat deponije i pozajmišta sa mrežom korištenja postojećih saobraćajnica, IPSA Institut
d.o.o. Sarajevo, 2018. god.
Postupci upravljanja građevinskim otpadom su međusobno povezani i ne mogu se pojedinačno razmatrati.

Plan upravljanja građevinskim otpadom ima ključnu ulogu u dostizanju održivosti sistema upravljanja
otpadom. Njegova osnovna svrha je dati prikaz tokova građevinskog otpada i mogućnosti za njegovo konačno
zbrinjavanje na način da se utjecaji na okoliš svedu na minimum. Drugim riječima, Plan upravljanja
građevinskim otpadom treba definirati okvir za slijedeće aspekte sistema upravljanja otpadom:
§ Usklađivanje sa zahtjevima politike upravljanja otpadom definirane prvenstveno domaćim

zakonodavstvom i strateškim planiranjem, sa osvrtom na ciljeve definirane od strane Europske Unije,
§ Pregled svih tokova otpada, kao i prikaz količina otpada nastalog na lokaciji, a sve sa ciljem
uspostavljanja kompatibilnosti vrsta otpada sa mehanizmima namijenjenih za njihov tretman.
§ Proces planiranja je kontinuiran proces sa svrhom revizije postignutog i poboljšanja trenutnog stanja
pojedinih komponenti sistema, dok se planirane aktivnosti realiziraju prema redoslijedu utvrđenom
na način da sistematski prati implementaciju unaprijed zacrtanih ciljeva.
U dosadašnjoj praksi upravljanja građevinskim otpadom u općinama, uočene su mnoge nepravilnosti i

problemi od kojih se može izdvojiti:
§ ne postoji kvalitetna evidencija izvora, količina i tokova građevinskog otpada iako za istu postoji
zakonski okvir koji se ne primjenjuje;
4
§ građevinski otpad se nekontrolisano istresa, formirajući sa drugim vrstama otpada, divlje deponije;
§ količine građevinskog otpada od novogradnje i rušenja objekata izuzetno su velike;
§ građevinski otpad se nekontrolisano odlaže na sanitarne deponije komunalnog otpada;
§ odvajanje građevinskog otpada na mjestu nastajanja se ne praktikuje;
§ iz građevinskog otpada se ne izdvaja opasni otpad i otpad onečišćen opasnim tvarima;
§ ne stimulira se poticanje korištenja materijala prihvatljivih za okoliš i recikliranih materijala;
§ u fazi projektovanja građevina problematika građevinskog otpada se zanemaruje i nije dovoljno
kvalitetno regulisana pravilnicima i obavezama projektanta;
§ nema uspostavljenog tržišta između proizvođača otpada i korisnika tj. ovlaštenih preduzeća za
sakupljanje, reciklažu i ponovno plasiranje recikliranih proizvoda na tržište;
§ nema uspostavljene komunikacije između svih sudionika u procesu upravljanja građevinskim
otpadom;
§ ne postoji razrađen sistem poticanja ugradnje recikliranih materijala;
§ ne postoji normizacija recikliranih materijala;
§ ne postoji provedbeni propis kojim bi se uredilo postupanje s građevinskim otpadom te definisala
prava i obveze sudionika u sistemu upravljanja građevinskim otpadom.
Glavni cilj Idejnog plana upravljanja građevinskim otpadom u kantonima, općinama je uspostava održivog
sistema upravljanja građevinskim otpadom, praćenje količina, vrsta i sastava građevinskog otpada,
izbjegavanje i prevencija nastajanja, smanjivanje količina koje se odlažu, reciklaža, donošenje propisa i
odvajanje i zbrinjavanje svih vrsta građevinskog otpada koje sadrže opasne materije.
Pored glavnog cilja ovim planom trebaju se postići i slijedeći ciljevi:
§ prikaz sadašnjeg stanja u postupanju sa građevinskim otpadom kao osnova za planiranje aktivnosti,
§ identifikacija optimalnih tehnologija zbrinjavanja građevinskog otpada,
§ formiranje najučinkovitijih tokova otpada od mjesta nastanka do krajnjeg korisnika,
§ davanje prijedloga za donošenje nove i izmjenu postojeće regulative,
§ davanje prijedloga za edukaciju i podizanje svijesti javnosti u cilju podupiranja cjelokupne politike
upravljanja građevinskim otpadom.
2 PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE GRAĐEVINSKIM

OTPADOM
U ovom poglavlju predstavljen je pravni i institucionalni okvir relevantan za izradu Plana upravljanja
građevinskim otpadom za izgradnju poddionice autoceste Mostar jug - tunel Kvanj.
S obzirom na približavanje Bosne i Hercegovine (BiH) članstvu u EU, Plan upravljanja građevinskim otpadom
posebno skreće pažnju na osnovne EU direktive kojom je ova oblast definirana.
2.1 Pravni okvir za upravljanje otpadom u EU

Direktiva 2008/98/EZ o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva, kako je izmijenjena Direktivom
(EU) 2018/851 uspostavlja zakonodavni okvir za upravljanje otpadom u EU. Direktiva sadrži definicije ključnih
pojmova i utvrđuje glavna načela u upravljanju otpadom. Dodatno, ovom Direktivom uvode se osnovni zahtjevi
za upravljanje otpadom posebno obveza da ustanova ili preduzeće koje obavljaju postupke upravljanja
otpadom moraju za to imati dozvolu ili biti registrirani, te obveza izrade planova upravljanja otpadom u cilju
smanjena otpada koji se konačno odlaže. Direktiva je usmjerena na prevenciju stvaranja otpada i postavlja
nove ciljeve koji će pomoći EU na putu ka svom krajnjem cilju, društvu koje reciklira.
5
Ova Direktiva zahtijevala je od država članica da do 2013. pokrenu nacionalne programe za sprječavanje
nastajanja otpada.
Prema zahtjevima Direktive zabranjeno je svako nekontrolirano odlaganje otpada ili odlaganje otpada na način
na koji se može ugroziti okoliš i zdravlje ljudi. Osim upravljanja otpadom, Direktiva tretira opasni otpad i
otpadna ulja te kao generalno pravilo navodi zabranu miješanja različitih kategorija opasnog otpada, odnosno,
miješanje opasnog i neopasnog otpada kao i odvojeno sakupljanje otpadnih ulja. Ukoliko je opasni otpad već
pomiješan sa ostalim otpadom, tvarima ili materijalima, isti se mora odvojiti ukoliko je to tehnički ili ekonomski
moguće.
Druge europske direktive (Direktiva 1999/31/EZ o odlagalištima otpada, kako je izmijenjena Direktivom (EU)
2018/850) koje se odnose na građevinski otpada, te na objekte za obradu i odlaganje otpada moraju se uzeti u
obzir tokom izrade planova upravljanja građevinskim otpadom.
2.2 Pravni okvir za upravljanje građevinskim otpadom

Prema zahtjevima legislative EU na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), 2003. doneseno je šest
okvirnih zakona za zaštitu okoliša. Terminologija u oblasti upravljanja otpadom definirana je u zakonima i
podzakonskim aktima, a zakoni koji se dotiču upravljanja otpadom su:
Zakon o upravljanju otpadom („Sl. novine FBiH“, br. 33/03, 72/09 i 92/17) uspostavlja opći okvir za sve
aspekte upravljanja otpadom, prvenstveno:
§ Planiranje upravljanja otpadom (nadležnosti, uloge i odgovornosti vlasti, vrste planskih dokumenata,
dozvole za upravljanje otpadom, financijska jamstava, itd);
§ Odgovornosti u upravljanju otpadom (odgovornost proizvođača otpada, odgovornost prodavača
otpada, odgovornost proizvođača i vlasnika otpada);
§ Glavne funkcionalne elemente sustava upravljanja otpadom (privremeno skladištenje, prikupljanje,
transport, ponovnu upotrebu, recikliranje i/ili obradu i odlaganje);
§ Glavne zahtjeve za upravljanje opasnim otpadom;
§ Prekogranični promet otpada;
§ Kontrolu upravljanja otpadom.
Ovaj okvirni zakon se oslanja na konkretne i specifične podzakonske akte i strateške i planske dokumente čiju
izradu nalaže sam Zakon. Podzakonski akti koji su doneseni prema zahtjevima Zakona o upravljanju otpadom, a
koji su relevantni za izradu ovog Plana, su:
§ Pravilnik o kategorijama otpada sa listama („Sl. novine FBiH“, br. 9/05),

§ Pravilnik o građevinskom otpadu („Sl. novine FBiH“, br. 93/19)
§ Pravilnik o postupanju sa otpadom koji se nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj nepoznat („Sl.
novine FBiH“, br. 9/05).
Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine
FBiH, br. 02/06, 72/07, 32/08, 04/10, 13/10, 45/10) - uređuje se planiranje korištenja zemljišta na nivou FBiH
kroz izradu i donošenje planskih dokumenata i njihovo provođenje, vrsta i sadržaj planskih dokumenata,
korištenje zemljišta na nivou Federacije, nadzor nad provođenjem planskih dokumenata od značaja za
Federaciju, nadzor nad provođenjem ovog Zakona, kao i kazne za pravna i fizička lica).
Podzakonski akti koji su doneseni prema zahtjevima Zakona, a koji su relevantni za izradu ovog Plana, je:
§ Uredba o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i učesnicima u građenju (Sl.

novine FBiH, br. 48/09 i 75/09)
6
2.3 Institucionalni okvir upravljanja građevinskim otpadom

Obaveze nadležnih organa i učesnika u gradnji objekata - uzimajući u obzir obavezu planiranja upravljanja
građevinskim otpadom, stvaraju se i mogućnosti za smanjenje otpada. Upravljanje građevinskim otpadom koji
nastaje u toku izvođenja radova mora se planirati u fazi pribavljanja urbanističke saglasnosti i građevinske
dozvole. U konkretnom slučaju građevinskom dozvolom propisana je obaveza Izvođača radova da se pridržava
propisanim mjerama upravljanja građevinskim otpadom.
Kroz urbanističku saglasnost, odnosno Plan upravljanja građevinskim otpadom koji je njen sastavni dio,
propisana je obaveza zbrinjavanja građevinskog otpada. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za građenje,
također mora se priložiti i Detalajan plan upravljanja građevinskog otpada koji nastaje gradnjom predmetne
građevine. Projekat treba da sadrži podatke i procjene vrste otpada, procijenjene količine i načine zbrinjavanja.
Predmjer i predračun, sa oznakama otpada prema Listi, bi trebao dati vrste i količine otpada, sa osvrtom na
potencijalni štetni utjecaj na okoliš, te na osnovu toga plan bi trebao dati prijedloge za ponovnu upotrebu,
reciklažu i konačno odlaganje otpada zajedno sa ekonomsko – finansijskom analizom varijanti konačnog
zbrinjavanja otpada.
3 OPIS PROJEKTA
3.1 Opis lokacije projekta

Nakon prolaska ispod magistralne ceste M6.1 započinje poddionica koja je predmet ovog projekta, a koja se
nalazi na stacionaži km 0-100,00. Na tom dijelu trasa je u S-krivini radijusa 1.350 i 1.000m. Odmah na početku
trase planirana je petlja Mostar jug. Petlja je oblika trube, kao najoptimalnije rješenje za postavu naplate i
spaja trasu autoceste sa magistralnom cestom M 6.1 (Mostar - Nevesinje). Petlja Mostar jug locirana je u blizini
naselja Ortiješ.
Nakon petlje trasa ulazi u zaštičeno područje aerodroma ˝Mostar˝. Imajući u vidu da trasa u ovom dijelu ulazi
u zaštičeno područje aerodroma, projektom je predviđen tunel ispod buduće piste čija uće ukupna dužina
iznositi L=232 m, odnosno na stacionaži od km 0+033,00 do km 0+265,00. Slika 1 prikazuje dispoziciju petlje
Mostar (početak trase poddionice Mostar jug - tunel Kvanj) i dispoziciju tunela aerodrom Mostar.
7
Slika 1: Situacioni prikaz petlje i tunela aerodroma Mostar (izvor: Idejni projekat)
Nakon izlaska iz tunela buduća trasa krivinom R=1000 m prolazi između zapadne strane aerodroma i postojeće
pruge te magistralne ceste M 17 (Mostar - Čapljina). Na ovom dijelu trasa se pruža prema jugu paralelno sa
aerodromom u plitkom usjeku ili malim nasipima. Nakon izlaska iz zone aerodroma trasa je položena
jugoistočno i pruža se prema naselju Kosor. Na lokalitetu Kosora koji je specifičan zbog prirodnih bogatstava te
presijecanja rijeka Bune i Bunice planirana su dva veća mosta kojima trasa prelazi preko istih. Slika 2 prikazuje
dispoziciju potputnjaka Kosor i mosta preko rijeke Bune.
Slika 2: Situacioni prikaz prelaza preko rijeke Bune (izvor: Idejni projekat)
8
Na dijelu od presjeka autoceste sa cestom koja spaja Kosor na magistralnu cestu (planiran potputnjak) pa do
brda Gorica planirano je rješenje potpornih konstrukcija armiranim tlom. Nakon ovog dijela koji je ravničarski
trasa započinje uspon prema tunelu Kvanj. Na ovom dijelu reljef je brdovit te ga karakterišu manja brda Kajgin
Kičin, Parila te dalje prema Kvanju. Kraj razmatrane dionice predviđen je prije ulaza u tunel Kvanj na stacionaži
km 9+125,00. Slika 3 prikazuje dispoziciju mosta preko rijeke Bunice, vijadukta Brijeg i kraj poddionice Mostar
jug - tunel Kvanj.
Slika 3: Situacioni prikaz prelaza preko rijeke Bunice, vijadukta Brijeg i kraja poddionice (izvor: Idejni projekat)
Slika 4 prikazuje dispoziciju kompletne trase autoceste na koridoru Vc za poddionicu Mostar jug - tunel Kvanj.
9
Početak
poddionice
Kraj
poddionice
Slika 4: Prikaz šire lokacije trase poddionice Mostar jug - tunel Kvanj (izvor: Google Earth)
3.2 Opis fizičkih karakteristika projekta

Prema idejnom projektu dužina poddionice Mostar jug - tunel Kvanj je 9,2 km. Najznačajniji objekti na
poddionici Mostar jug - tunel Kvanj su:
§ tunel „Mostar jug“, L=232m

§ Natputnjak „Aerodrom“
§ Potputnjak „Kosor“
§ Most „Buna“, L=326m
§ Most „Bunica“, L=211m
§ Vijadukt „Brijeg“, L=258m
§ Naplata cestarine
Najznačajniji tehnički elemetni trase su:
§ Projektna brzina, Vp = 120 km/h

§ Računska brzina, Rp = Vp = 120 km/h
§ Poluprečnik horiz. krivine, Rmin = 750 (650) km/h
§ Uzdužni nagib, Smax = 4 %
§ Konveksni poluprečnik, Rmin = 19.000 m
§ Konkavni poluprečnik, Rmin = 13.000 m
§ Poprečni nagib kolovoza, q = 2,5 %, u pravcu
§ Saobraćajne trake, 2x2x3,75 = 15,00 m
§ Zaustavne trake, 2x2,5 = 5,00 m
§ Ivične trake, uz saobraćajne trake, 2x0,5 =1,00 m
10
3.2.1 Karakteristike kolovozne konstrukcije

Kolovozna konstrukcija je usklađena je sa susjednim dionicama i poddionicama, te je za glavnu trasu usvojena
sljedeća:
§ SMA 11s,PmB 45/80+Er……………………………………………..4cm

§ AGNS 22s,PmB 45/80+Kr……………………………………………7cm
§ AGNS 22s, B 35/50+Kr………………………………………….…….7cm
§ Cementna stabilizacija………………………………………………..20 cm
§ Tampon…………………………………………………………………......25 cm
§ Posteljica………………………………………………………………......CBR min 10%
Zaustavna traka:
§ BB 11k 50/70+Kr ………………………………………………………..............4.0 cm

§ AGNS 22A+50/70+Kr……………………………………………………..............7.0 cm
§ NNS 0/45mm d=52 cm, Ms>=100MPa, ili Ev2>=120MPa………….52.0cm
Slika 5 prikazuje normalni profil trase buduće poddionice Mostar jug - tunel Kvanj u zasjeku.
Slika 5: Normalni profil trase autoceste u zasjeku
3.2.2 Odvodnja autoceste

Površinska oticanja bez izrazite koncentracije toka koja se formiraju pod nekim uglom na trasu i imaju smjer
prema trasi, zahvataju se ili drenažom ili kod izrazitijeg površinskog tečenja kanalima po obodu saobraćajnice,
bilo da se radi o usjeku ili o nasipu. Obodni kanali projektovani su na onim lokacijama trase gdje se prema
prirodi konfiguracije terena očekuju štetna tečenja i ugrožavanje stabilnosti materijala pokosa.
Na ovoj dionici autoceste trasa glavne saobraćajnice se jednim dijelom nalazi u usjeku, a drugim u nasipu.
Prema tome, i odbrana autoceste od vanjskih voda ovisi o tome da li trasa prolazi kroz usjek ili nasip.
U usjecima, primarna zaštita od vanjskih voda vrši se obodnim jarcima dimenzija 30/30, odnosno 50/50 ili
130/100 u zavisnosti od računskih količina voda. U bermama usjeka položena je segmentna kanalica širine 80
cm, u padu jednakom podužnom padu saobraćajnice, za zaštitu autoceste od voda sa pokosa. Na prelazu iz
usjeka u nasip kanalica se spušta do jarka koji počinje u nožici nasipa i dalje do propusta ili nekog povremenog
vodotoka.
11
Na dijelovima gdje je trasa autoceste u nasipu projektovani su trapezni jarci dimenzija 30/30 i 50/50, sa
nagibom pokosa 1:1. Dimenzije jaraka usklađene su sa hidrauličkim proračunom. Jarci su predviđeni da se
izvode na način da se na iskopani kameniti materijal postavi armatura, a zatim na postavljenu oplatu izlije
beton.
Sve prikupljene vode sa kolovozne trake se preko horizontalno položenih kolektora odvode do najbližeg
separatora ulja i masti. Detalj (presjek) separatora ulja i masti koji će biti ugrađen na poddionici autoceste
Mostar jug - tunel Kvanj prikazuje slika 9.
Slika 6: Presjek separatora ulja i masti
3.2.3 Objekat naplate cestarine

Položajno cestarinski prolaz je postavljen na kraku 1 petlje Mostar jug. Petlja je smještena na jedinom
mogućem prostoru koji posjeduje širinu za gabarite cestarinskog prolaza, uz zadovoljenje uslova koji
podrazumijavaju blizinu magistralne ceste, povoljne terenske uslove i blizinu aerodroma.
Dužina platoa je cca.175m I ukupne širine cca.55m. Proračunom potreban broj naplatnih mjesta iznosi 3+3 +
traka za vangabaritni teret . Unutar naplatne rampe smješteno je pet izdignutih ostrva širine 2,0m' i dužine
30m'. Dio kolovoza od početka do kraja ostrva predviđen je od betonske konstrukcije dok je ostali dio asfalt.
Širina traka je 3,50m' a trake za vangabaritni prolaz 6,0m'. Nakon završetka platoa saobraćajnica u dva smjera
lijevom krivinom se spaja na magistralnu cestu. Na ovom dijelu je planirana rekonstrukcija raskrsnice u rotor.
Slika 7: prikazuje dispoziciju objekta za naplatu cestarine.
12
Slika 7: Situacija objekta za naplatu cestarine
Odvodnja platoa CP Mostar jug je planirana kao vanjska i unutrašnja odvodnja. Vanjska odvodnja će biti
rješena ugradnjom kanalica koje će prikupljenu vodu sa kosina odvesti i ispustiti u recipijent. Unutrašnja
odvodnja platoa biti će izvedena kao zatvoreni sistem sa prikupljanjem vode sa površine platoa u slivnike, te
prečišćavanjem (separator ulja i masti) i ispustom u recipijent.
Objekat kontrole naplate je prizemni objekt dimenzija 8,5x16,5m, u kojem su smješteni:
§ Ulazni vjetrobran 4,70m²

§ Hodnik 25,5m²
§ Naplata pretplate 4,6 m²
§ Trpezarija 9,3 m²
§ Šef smjene 9,3 m²
§ Kontrola prometa 9,3m²
§ Soba sa vršenje obračuna 13,4m²
§ Agregat i UPS 10,0m²
§ Sistemska soba 6,86m²
§ Garderobe sa sanitarijama 22,85m²
§ Ukupna površina objekta kontrole iznosi 115,81m².
Za potrebe pročišćavanja sanitarno-fekalnih otpadnih voda na lokaciji naplatnog mjesta cestarine planiran je
SBR biološki pročišćivač fekalnih voda kapaciteta 8 ES (slika xx).
13
Slika 8: Biološki pročišćivač sanitarno-fekalnih otpadnih voda1
1 IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo, Idejni projekt za dionicu Mostar jug - Buna (Stanojevići), 2018
14
4 OPIS GRAĐEVINSKOG OTPADA KOJI ĆE NASTATI U TOKU IZGRADNJE

AUTOCESTE
4.1 Građevinski otpad

Vrsta i obim radova na izgradnji autoceste i pratećih objekata, koji obuhvaćaju iskop zemlje, miniranje,
betoniranje, montažerske radove, transport materijala i opreme, diktirat će vrste i količine nastalog otpada.
Projekcije vrsta i količina otpada moguće je sagledati kroz gabarite planiranih objekata datih u Idejnom
projektu (predmjer radova) i usporedbi tj. projekciji sa sličnim projektima izgradnje autocesta širom BiH, dok je
jedna od osnovnih vrsta otpada koja će se javiti prilikom izgradnje autoceste je građevinski otpad.
Građevinski otpad može sadržavati opasne tvari, pa se u tom slučaju s takvom vrstom otpada mora postupati
kao sa opasnim otpadom.
U građevinski otpad spadaju:
§ zemlja, pijesak, šljunak, glina, ilovača, kamen kao posljedica zemljanih radova i iskopa tla;
§ bitumen (asfalt) ili cementom vezani materijal, pijesak, šljunak, drobljeni kamen kao posljedica
građenja objekata niskogradnje;
§ beton, opeka, malter, gips, plinobeton, prirodni kamen kao posljedica izvođenja objekata
visokogradnje;
§ drvo, plastika, papir, karton, metal, kablovi, boja, lak i drugi miješani otpad na gradilištu kao posljedica
ostalih građevinskih operacija.
Okvirni sastav građevinskog otpada:
§ materijal iskopa 90%,

§ otpad od rušenja i građenja 5%,
§ te asfalt, i beton 5%.
Najvećim dijelom (95%) građevinski otpad je inertan otpad (zemlja i kamenje iz iskopa, žbuka, razbijeni beton,
željezo, čelik, kovine, drvo, plastika, papir i dr.), a može biti i opasan, na primjer, asfaltno vezivo ili otpad koji
sadrži azbest, što traži posebnu kontrolu i obradu. Ostali otpad (5%) predstavlja mješani komunalni otpad koji
produkuju angažovani zaposlenici od Izvođača radova, zauljeni otpad i otpadna ambalaža.
Procijena količina otpada koji nastaje prilikom izgradnje izvršena je na osnovu predmjera radova iz Idejnog
projekta. Prilikom procjene vodilo se računa o odnosu dužina poddionice (9,2km) i dužine dionice (13,4km)
koju je razmatrao Idejni projekat (odnos 70:30), zatim o vrsti planiranih objekata koje će se izgraditi za
pojedinu poddionicu.
Prilikom izvođenja pripremnih radova na izgradnji trase autoceste uslijed uklanjanja humusa, grmlja i drveća sa
stablima pojavit će se otpad od iskorištavanja šuma (biljni otpad, žbunje, panjevi,...). Čišćenje i priprema terena
obuhvaća sječenje šiblja i stabala svih dimenzija, odsijecanje granja, rezanje stabala i debelih grana na dužine
pogodne za prijevoz, vađenje korijenja, šiblja te starih panjeva i panjeva novo posječenih stabala, odnošenje
šiblja, grana, trupaca i panjeva na odlagalište koje odredi nadzorni inženjer. Čišćenje obuhvaća i uklanjanje
svog nepotrebnog materijala zaostalog nakon tih radova. Ukupne količine otpada od uklanjanja grmlja i šiblja
obračunava se po kvadratnom metru očišćene zarasle površine i predstavlja 40% trase u zoni eksproprijacije.
Ukupna površina koja će biti obuhvaćena uklanjanjem otpada od iskorištavanja šuma iznosi 141.210 m2.
Posječena stabla i panjeve treba odlagati uz trasu na mjestima pristupačnim za odvoz stabala putem nadležnih
organa i gdje ona neće smetati radovima. Izvođač radova će izvršiti privremeni smještaj ovog otpada na
15
dovoljnoj udaljenosti od vodotoka. U pripremnoj fazi realizacije projekta nadležno (lokalno) šumsko gazdinstvo
će izvršiti sječu i odvoz ovog otpada.
Izgradnja objekata zahtijeva iskop tla i odvoz sa gradilišta viška iskopane zemlje loše kvalitete (laporasta
zemlja, zemlja sa visokim procentom biorazgradivog materijala). Za radove nasipanja i izradu obloga, za
polaganje autoceste kao i adaptaciju puta koriste se granulati – tucanik, drobljeni kamen i pijesak. Cement,
beton, čelik i drvo su najzastupljeniji materijali koji će se koristiti pri izgradnji objekata. Projekcije vrsta i
količina građevinskog otpada moguće je sagledati kroz gabarite planiranih objekata te predmjera radova datih
u Idejnom projektu.
Ukupna količina iskopnih materijala koji nije potrošen za nasip, a iskopan je na otvorenoj trasi autoceste sa
pratećim objektima (ne računajući tunel aerodrom Mostar) iznosi cca 1,939,734.55 m3. Ukupna količina
iskopnih materijala koji nije potrošen na zasipe, a koja će nastati prilikom izgradnje tunela na lokaciji aerodrom
"Mostar" iznosi 48.366 m3 (procjena izvršena na osnovu Idejnog projekta - knjiga F 1310).
Navedeni iskopni materijali (građevinski otpad) će se odlagati na novoprojektovanu deponiju građevinskog

otpada "Rotimlja".
Prema načinu nastajanja (ne uzimajući u obzir prirodne katastrofe i nepogode) građevinski otpad se može
svrstati u sljedeće skupine:
§ građevinski otpad nastao nakon potpunog ili djelimičnog rušenja objekata visokogradnje i/ili
infrastrukturnih objekata,
§ građevinski otpad koji je posljedica izgradnje novih objekata visokogradnje i/ili infrastrukturnih
objekata (uništeni neupotrijebljeni materijal, višak boje, zaptivača, poluprazne plinske boce, ambalaža
i sl.),
§ zemljani materijal, kamen i rastinje koje je potrebno ukloniti prilikom pripremanja gradilišnog
prostora, izgradnje temeljne jame i temelja građevina, kao i uređenja okolnog terena,
§ građevinski otpad nastao kao posljedica tekućeg održavanja prometnih komunikacija, najčešće cesta.
S obzirom na agresivnost, građevinski otpad se grupiše u nekoliko skupina koje su navedene u nastavku
dokumenta.
4.1.1 Agresivan i potencijalno agresivan materijal

U ovu skupinu materijala spadaju:
§ Materijali koji sadrže agresivne komponente (azbest, olovo, katran, boja, zaštitni premazi, ljepila,
veziva, neke plastike),
§ Materijali koji postaju agresivni uslijed višegodišnjeg boravka u agresivnim sredinama (primjer
industrijski objekti unutar kojih se proizvode hemikalije ili se koriste za proizvodnju hemikalija),
§ Materijali koji su agresivni ako nisu očišćeni od agresivnih primjesa i/ili su naknadno pomiješani s istim
(tipičan primjer boja sa primjesama olova nemarno bačena na gomilu opeke ili betonskih elemenata).
Agresivne i potencijalno agresivne komponente prisutne na savremenim objektima:
§ betonski aditivi sa primjesama razrjeđivača,

§ hidroizolacija,
§ ljepila,
§ emulzije na bazi katrana,
§ materijali na bazi azbesta,
§ izolacioni materijal,
§ neke boje i premazi,
16
§ tehnološki obrađeno drvo,

§ smole,
§ omalterisane ploče,
§ prazne ili djelimično prazne plinske boce (korištene pri rezanju, zavarivanju, itd.).
Agresivne i potencijalno agresivne komponente prisutne prilikom rušenja građevina:
§ materijali na bazi azbesta,

§ drvo zaštićeno premazima,
§ izolacioni materijal,
§ električna oprema koja sadrži toksine,
§ materijali koji sadrže CFC iz hladnjaka,
§ materijali koji sadrže CFC iz protupožarnih aparata,
§ radionuklidi,
§ biološki agensi,
§ prazne ili djelomično prazne plinske boce (korištene pri rezanju, zavarivanju, itd.).
4.1.2 Inertna (mineralna) skupina građevinskog materijala

U ovu skupinu spadaju materijali koji nemaju osobine agresivnih kao što su npr. opeka, crijep, beton itd. Ovdje
se u pravilu radi o velikim količinama materijala koji se mogu reciklirati i ponovno upotrijebiti.
4.1.3 Neinertna skupina građevinskog materijala

Ovoj skupini pripadaju materijali koji kao ugrađeni nemaju osobine agresivnih, dok u zavisnosti od načina
odlaganja mogu da poprime te osobine. Npr. tehnološki obrađeno drvo prilikom spaljivanja ispušta toksine.
Isto vrijedi za plastični i tekstilni građevinski otpad. Također, odlaganjem gipsa na deponije, hidrogen sulfid
prelazi u štetni (kiseli) plin. Ova reakcija može narušiti i kvalitet agregata u slučaju velikih količina gipsa na
odlagalištu. Ostali predstavnici ove skupine su plastika, metali, drvene obloge, vrata, prozori, posebno sa PVC-
okvirima.
4.2 Kategorizacija otpada

U toku izgradnje planirane autoceste nastajat će otpad koji se prema Pravilniku o kategorijama otpada sa
listama („Sl. novine FBiH“, br. 9/05) svrstava prema osobinama i djelatnostima iz kojih potiče.
Prema navedenom Pravilniku, grupe otpada i pojedinačni naziv otpada označeni su šestoznamenkastim
ključnim brojevima gdje prve dvije znamenke označavaju djelatnost iz koje potječe otpad, druge dvije
označavaju proces u kojem je otpad nastao i zadnje dvije znamenke označavaju dio procesa iz kojeg otpad
potječe. Opasni otpad u Pravilniku o kategorijama otpada sa listama je označen zvjezdicom (*).
Kategorizacija otpada u odnosu na porijeklo prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama je data u tabeli
1.
Tabela 1: Kategorizacija otpada u odnosu na porijeklo prema Pravilniku po kategorijama otpada sa listama
Šifra Naziv otpada
01 00 00 Otpad koji nastaje kod istraživanja i kopanja ruda, iskopavanja i drobljenja kamenja i od fizičkog i
hemijskog obrađivanja ruda
hrane i prerade
03 00 00 Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploča i namještaja, celuloze, papira i kartona
04 00 00 Otpad iz kožarske, krznarske i tekstilne industrije
06 00 00 Otpad iz anorganskih hemijskih procesa
07 00 00 Otpad iz organskih hemijskih procesa
08 00 00 Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila,
17
Šifra Naziv otpada
sredstva za zaptivanje i štamparskih boja

09 00 00 Otpad iz fotografske industrije
10 00 00 Otpad iz termičkih procesa
11 00 00 Otpad koji potječe od hemijske površinske obrade i zaštite metala; hidrometalurgija obojenih metala
12 00 00 Otpad od oblikovanja i površinske fizičko-hemijske obrade metala i plastike
14 00 00 Otpad od organskih materije koje se koriste kao rastvarači (osim 07 00 00 i 08 00 00)
drugi način
18 00 00 Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja(isključujući otpad iz
domaćinstava i restorana koji ne potiče iz neposredne zdravstvene zaštite)
19 00 00 Otpad iz postrojenja za upravljanje otpadom, postrojenja za prečišćavanje gradskih otpadnih voda i
pripremu vode za piće i industrijsku upotrebu
4.3 Opis građevinskog otpada koji nastaje u toku izgradnje autoceste

Vrste otpada koji može nastati tokom izgradnje autoceste, prikazuje tabela 2.
Tabela 2: Kategorizacija građevinskoh otpada koji će nastajati tokom izgradnje autoceste
17 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući iskopanu zemlju sa

onečišćenih/kontaminiranih lokacija)
17 01 Beton, opeka/cigle, crjepovi/pločice i keramika
17 01 01 Beton
17 01 02 Opeka/cigle
17 01 03 Crjepovi/pločice i keramika
17 01 06* Mješavine ili odvojene frakcije betona, opeke, crijepova/pločica i keramike koje sadrže opasne
materije
17 01 07 Mješavine betona, opeke, crijepova/pločica i keramike koje nisu navedene pod 17 01 06
17 02 01 Drvo
17 02 02 Staklo
17 02 03 Plastika
17 02 04* Staklo, plastika i drvo koji sadrže ili su onečišćeni/kontaminirani opasnim materijema
17 03 01* Mješavine bitumena koje sadrže ugljeni katran
17 03 02 Mješavine bitumena koje nisu navedene pod 17 03 01
17 03 03* (ugljeni) katran i proizvodi koji sadrže katran
17 04 01 Bakar, bronza, mesing
17 04 02 Aluminijum
17 04 03 Olovo
17 04 04 Cink
17 04 05 Željezo i čelik
17 04 06 Kalaj
17 04 07 Miješani metali
17 04 09* Metalni otpad onečišćen/kontaminiran opasnim materijema
17 04 10* Kablovi koji sadrže ulje, (ugljeni) katran i druge opasne materije
17 04 11 Kablovi koji nisu navedeni pod 17 04 10
17 05 Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih/kontaminiranih lokacija), kamenje i iskopana zemlja
od rada bagera
18
17 05 03* Zemlja i kamenje koji sadraži opasne materije

17 05 04 Zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03
17 05 05* Iskopana zemlja od rada bagera koja sadrži opasne materije
17 05 06 Iskopana zemlja koja nije navedena pod 17 05 05
17 05 07* Šljunak za pruge koji sadrži opasne materije
17 05 08 Šljunak za pruge koji nije naveden pod 17 05 07
17 06 01* Izolacioni materijali koji sadrže azbest
17 06 03* Ostali izolacijski materijali koji se sastoje od ili sadrže opasne materije
17 06 04 Izolacioni materijali koji nisu navedeni pod 17 06 01 ili 17 06 03
17 06 05* Građevinski materijali koji sadrže azbest
17 08 Građevinski materijali na bazi gipsa
17 08 01* Građevinski materijali na bazi gipsa onečišćeni/kontaminirani opasnim materijama
17 08 02 Građevinski materijali na bazi gipsa koji nije naveden pod 17 08 01
17 09 01* Građevinski otpad i otpad od rušenja koji sadrži živu
17 09 02* Građevinski otpad i otpad od rušenja koji sadrži PCB
17 09 03* Ostali građevinski otpad i otpad od rušenja (uključujući mišljenje miješani otpad) koji sadrži opasne
materije
17 09 04 Miješani građevinski otpad i otpad od rušenja koji nije naveden pod 17 09 01, 17 09 02 i 17 09 03
Listu sa šiframa otpada sa sastavom, količinom, mjestom nastanka i prikupljanja, vrstama transporta do
privremenog i/ili krajnjeg mjesta zbrinjavanja kao i mjestom krajnjeg zbrinjavanja svih kategorija građevinskog
otpada koji nastaje tokom izgradnje autoceste, prikazuje tabela 3.
19
Tabela 3: Procijenjene vrste i količine otpada u fazi izgradnje autoceste sa smjernicama za upravljanje pojedinim vrstama otpada
11 21 31 Naziv otpada Sastav otpada Količina u Mjesto nastanka Mjesto Vrsta transporta Mjesto krajnjeg
toku gradnje prikupljanja do mjesta zbrinjavanja, ovlaštena
privremenog i firma, proizvođač
krajnjeg
zbrinjavanja
17 02 01 Drvo Drvene daske, Rušenje: Rušenje objekata, montaža Privremena Transportna Ovlaštena firme i/ili
kolci, drvene cca. 150 m3 i opreme, betonski radovi, deponija vozila predaje trećim licima
skele, drveni pri izgradnji radovi na trasi, izgradnja
podmetači cca. 50 m3 svih objekata
17 02 02 Staklo Staklo za prozore cca. 100 kg Rušenje postojećih Kontejneri za Transportna Ovlaštena firme
i vrata - rušenje objekata selektivno vozila
objekata odlaganje
17 02 03 Plastika Toplinski stezljivi Rušenje: Rušenje objekata, Kontejneri za Transportna Ovlaštena firme
rukavci, Izolacija cca. 200 i konstrukcija objekata i selektivno vozila
od predizolovanih pri izgradnji trase odlaganje
cijevi, PVC vreće, cca. 500 kg
trake upozorenja,
folije, PVC cijevi,
kablovi
17 02 04* Staklo, plastika i drvo Mješavine cca 400 kg Rušenje objekata, montaža Priv. skladište Transportna Ovlaštena firma
koji sadrže ili su navedenih opreme, betonski radovi, opasnog vozila
onečišćeni/ materijala radovi na trasi, izgradnja otpada
kontaminirani opasnim svih objekata
materijama
17 03 01* Mješavine bitumena koje Plastične cca. 500 m2 Konstrukcija trase, Priv. skladište Transportna Ovlaštena firme
sadrže ugljeni katran antikorozivne postojeće putne prepreke, opasnog vozila
trake, otpadni objekti otpada
asfalt
17 03 02 Mješavine bitumena koje Mješavine na bazi cca. 200 m2 Konstrukcija trase, Kontejneri za Transportna Ovlaštena firme
nisu navedene pod 17 03 bitumena, postojeće putne prepreke, selektivno vozila
20
01* lepenke objekti odlaganje

17 04 05 Željezo i čelik Montažni pribor, Rušenje: Konstrukcija objekata, Kontejneri za Transportno Ovlaštene firme
oštećeni čelični i cca. 0,2 t i montaža opreme na trasi, selektivno vozilo
željezni pri izgradnji demontaža stare žice na odlaganje
dijelovi,žica, cca. 0,1 t preprekama, izrada
stubovi za stubova, putni prelazi,
oznake, bankine,
lim, traka
uzemljenja
17 04 07 Miješani metali Elektronska Rušenje: cca. Montaža opreme u Kontejneri za Transportno Ovlaštene firme
oprema, ostatci 100 kg i pratećim objektima selektivno vozilo
elektroda za pri izgradnji uključujući elektronsku odlaganje
zavarivanje, cca. 50 kg opremu
kablovi
17 05 Zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih/kontaminiranih lokacija), kamenje i iskopana zemlja od rada bagera
17 05 04 Zemlja i kamenja koji Zemlja od iskopa, cca. Iskopni građevinski radovi Privremena Transportno Deponija građevinskog
nisu navedeni pod 17 05 kamenje, 1.988.100,55 duž trase, minerski radovi, odlagališta vozilo otpada "Rotimlja" (višak
03* pijesak, m3 pripremni radovi duž trase, koji se neće koristiti kao
krečnjački nasip pijeska na trasi, građevinski materijal)
pijesak, šljunak makadamske ceste, putni
prelazi, tuneli i objekti
17 05 06 Iskopana zemlja koja nije Zemlja od iskopa, cca. 31.600 Iskopni građevinski radovi Privremena Transportno Deponija građevinskog
navedena pod 17 05 05* humus od m3 duž trase, bušački radovi, odlagališta vozilo otpada "Rotimlja" (višak
pripremnih pripremni radovi duž trase, koji se neće koristiti kao
radova u sloju putni prelazi, objekti građevinski materijal)
debljine d= 20 cm
17 06 01* Izolacioni materijali koji Izolacioni Rušenje: Izgradnja svih objekata i Priv. skladište Transportna Ovlaštena firme
sadrže azbest materijali cca. 200kg kod rušenja stambenih opasnog vozila
objekata otpada
17 09 03* Ostali građevinski otpad i Miješani cca. 600 kg Prilikom rušenja postojećih Priv. skladište Transportna Ovlaštena firme
otpad od rušenja građevinski objekata na cijeloj opasnog vozila
(uključujući mješani opasni otpad planiranoj trasi otpada
21
otpad) koji sadrži opasne

materije
17 09 04 Miješani građevinski Miješani cca. 200 m3 Prilikom rušenja postojećih Privremena Transportno Deponija građevinskog
otpad i otpad od rušenja građevinski otpad objekata na cijeloj odlagališta vozilo otpada "Rotimlja"
koji nije naveden pod 17 planiranoj trasi
09 01, 17 09 02 i 17 09
03
11 - djelatnost iz koje potiče otpad, 21 - proces u kojem je otpad nastao, 31 - proces iz kojeg otpad potiče; * -opasni otpad
22
4.4 Opis načina zbrinjavanja građevinskog otpada

S obzirom da će se prilikom izvođenja radova na izgradnji autoceste generisati pored ostalih navedenih u tabeli
3, najveće procentualne udjele građevisnkog otpada predstavljaju inertni građevinski materijala nastali iz
iskopa na trasi i iskopa iz tunela aerodroma Mostar.
Ukupna količina iskopnih materijala koji nastaju pri izgradnji autoceste je sljedeća:
§ iskop na trasi 1.939.734,55 m3 (zemlja i kamenje III kategorije, raslabljeni supstrat i supstrat) i
§ iskop iz tunela 48.366 m3.
Prema Idejnom projektu (predmjer radova) ukupna količina iskopnih materijala koja će biti reciklirana,
odnosno koja će biti ponovo upotrebljena za nasipe iznosi 248.676,85 m3, odnosno 11% od ukupno iskopnih
materijala.
Dakle, ukupne količine iskopnih materijala koji se ne mogu iskoristiti za potrebe nasipanja, niti neke druge
potrebne neophodno je adekvatno zbrinuti. Zbrinjavanje istog predviđeno je odlaganjem građevinskog otpada
na deponiju građevinskog otpada "Rotimlja".
Prema tabeli 3 ukupne količine građevinskog otpada koje će nastati i koje se planiraju odložiti na deponiju
Rotimlja sa lokacije trase poddionice Mostar jug - tunel Kvanj prikazuje tabela 4.
Tabela 4: Vrste i količine građevinskog otpada koje se planiraju odložiti na lokaciju deponije Rotimlja sa poddionice Mostar
jug - tunel Kvanj
R. br. 11 21 31 Naziv otpada Sastav Količina m3

1. 17 01 01 Beton Otpadni krupni i sitnni ostaci betona nastao 240
prilikom rušenja postojećih objekata koji su
se nalazili na lokaciji buduće trase i izgradnji
trase i pratećih objekata autoceste
2. 17 01 02 Opeka / cigle Opeka nastala usljed rušenja postojećih 400
objekata zidanih od opeke
3. 17 01 03 Crijep /pločice i keramika Crijep i keramika nastala usljed rušenja 200
postojećih objekata
4. 17 05 04 Zemlja i kamenja koji nisu Iskopni materijali kao što su: zemlja, 1.988.100,55
navedeni pod kamenje, pijesak, krečnjački pijesak, šljunak
17 05 03* (višak koji se neće koristiti kao građevinski
materijal prilikom izgradnje) - idejni projekat
5. 17 05 06 Iskopana zemlja koja nije Zemlja od iskopa, humus od pripremnih 31.600
navedena pod radova u sloju debljine d= 20 cm (višak koji se
17 05 05* neće koristiti kao građevinski materijal priliko
izgradnje)
6. 17 09 04 Miješani građevinski otpad Miješani građevinski otpad koji nastaje usljed 200
i otpad od rušenja koji nije rušenja postojećih objekata na lokaciji
naveden pod 17 09 01, 17 buduće trase autoceste
09 02 i 17 09 03
7. Ukupno građevinskog otpada koji će se odlagati na lokaciji deponije Rotimlja 2.020.740,55
11 - djelatnost iz koje potiče otpad, 21 - proces u kojem je otpad nastao, 31 - proces iz kojeg otpad potiče
Za potrebe zbrinjavanja građevinskog otpada koji nastaje prilikom izgradnje dionice autoceste Mostar jug -
Buna (Stanojevići) predviđena je uspostava deponije za građevinski otpad. U tu svrhu izrađen je Idejni projekat
deponije za građevinski otpad i pozajmišta sa mrežom korištenja postojećih saobraćajnica koji je izradila
projektantska kompanija IPSA Institut d.o.o. Sarajevo iz 2018. god. (knjiga B1200).
23
Idejnim projektom definisana je lokacija deponije za građevinski otpad, određena površina i kapacitet. Slika 9
prikazuje lokaciju deponije za građevinski otpad "Rotimlja" u odnosu na lokacije izgradnje dionice Mostar jug -
Buna (Stanojevići) i poddionice Mostar jug - tunel Kvanj. Udaljenost lokacije deponije "Rotimlja" od petlje
Mostar jug iznosi cca 12 km.
Ukupna površina novoprojektovane deponije za građevinski otpad iznosi 181.573 m2, a kapacitet 2.450.257
m3. Situacioni prikaz novoprojektovane deponije je dat na slici 10.
Uzimajući u obzir projektovani kapacitet deponije i procijenjenu količinu građevinskog otpada koji će se
odložiti na istu prilikom izgradnje poddionice Mostar jug - tunel Kvanj može se zaključiti da će popunjenost
deponije Rotimlja iznositi cca 82%, odnosno na lokaciju deponije moći će se odložiti još ukupno 429.516,45 m3
građevinskog otpada.
24
Prema Idejnom projektu (analizirao se predmjer radova) za drugu poddionicu tunel Kvanj - Buna (Stanojevići)
ukupna količina građevinskog otpada koja se je planirala odložiti na deponiju građevinskog otpada iznosila je
411.891,58 m3.
Razlika između dobijene količine otpada (596.597 m3) koju deponija građevinskog otpada Rotimlja može
prihvatiti i procijenjenih količina građevinskog otpada koji će nastati prilikom izgradnje druge poddionice tunel
Kvanj - Buna (411.891,58 m3) iznosi 17.624,87 m3 slobodnog prostora u odnosu na projektovani kapacitet
deponije.
Na osnovu svega navedenog može se zaključiti da projektovana deponija građevinskog otpada Rotimlja može
prihvatiti kompletan građevinski otpad koji će nastati prilikom izgradnje dionice Mostar jug - Buna.
Obzirom na različite vrste materijala koji se dovozi u sklopu deponije potrebno je napraviti plan istovara
različitih materijala. Materijal na deponije će se dovoziti demperima ili kiperima. Na deponiji trebaju biti
osigurani strojevi za razastiranje, planiranje i zbijanje doveženog materijala iz iskopa. Zbijanje materijala se radi
u slojevima vibro valjcima. Nasipanje materijala raditi do projektovanih kota, uz poštovanje projektovanih
nagiba kojima će se obezbjediti odvodnjavanje površina deponije.
Visina nasipa je promjenjiva (5-30m) tako da će slijeganja materijala biti cca 50 cm i završiti će se u roku od
godinu dana. Po završetku radova na iskopima, deponije će se poravnati i zatvoriti.
Nakon završetka radova na formiranju deponije istu je potrebno humuzirati. Za humuziranje se koristi
uklonjeni humus, koji je deponovan sa strane, uz dovoženje nove količine humusa, po potrebi. Predviđeno je
humuziranje kosina u sloju debljine 20 cm
Po obodu deponija predviđeni obodni jarci sa prihvat vanjskih oborinskih voda i oborinski voda sa zatvorenog
tijela deponija, koje se odvode do najbližeg recipijenta (potok Rika). Na drugoj strani projektovani jarak prati
ivicu deponije i uklapa u odvodni jarak uz put postojeće saobraćajnice do recipijenta. Na mjestima gdje je nagib
jarka veći od 4% potrebno jarak obložiti betonskim elementima.
Površine platoa zatvaranja deponija projektovane su u horizontali. Nagib škarpe između dva sloja dat je u
nagibu 1:2 tako što svaka naredna ploha čija škarpa se povlači za 2,00 m prema sredini deponije radi osipanja
materijala i stabilnosti škarpe.
5 UPRAVLJANJE POSEBNIM KATEGORIJAMA GRAĐEVINSKOG OTPADA

U svrhu sprječavanja štetnog uticaja na okoliš, sakupljanje, ponovnu upotrebu, zbrinjavanje i druge djelatnosti
u vezi s građevinskim otpadom koji sadrži ili je onečišćen/kontaminiran opasnim tvarima mora se na mjestu
nastanka, odnosno na mjestu prikupljanja u svim slučajevima u kojima je to moguće, prethodno očistiti od
štetnih tvari i/ili dekontaminirati u skladu s važećim propisima i zakonima.
Građevinskim otpadom onečišćenim opasnim tvarima smatraju se naročito:
§ 17 02 04 - Staklo, plastika i drvo koji sadrže ili su onečišćeni opasnim tvarima

§ 17 03 01 - Mješavine bitumena koje sadrže katran iz ugljena
§ 17 03 03 - Katran iz ugljena i proizvodi koji sadrže katran
§ 17 04 09 - Metalni otpad onečišćen opasnim tvarima
§ 17 04 10 - Kabelski vodiči koji sadrže ulje, ugljeni katran i druge opasne tvari
§ 17 05 03 - Zemlja i kamenje koji sadrže opasne tvari
§ 17 05 05 - Iskopana zemlja od rada bagera koja sadrži opasne tvari
§ 17 05 07 - Šljunak koji sadrži opasne tvari
25
§ 17 08 01 - Građevinski materijal na bazi gipsa onečišćen/kontaminiran opasnim tvarima

§ 17 09 01 - Građevinski otpad i otpad od rušenja koji sadrži živu
§ 17 09 02 - Građevinski otpad i otpad od rušenja koji sadrži PCB
§ 17 09 03 - Ostali građevinski otpad i otpad od rušenja (uključujući miješani otpad) koji sadrži opasne
tvari.
5.1 Azbest kao građevinski otpad

Posebnu pažnju treba posvetiti upravljanju građevinskim otpadom i otpadom od rušenja koji može biti
onečišćen azbestom (17 06). Proizvodi koji mogu sadržavati azbest su sljedeći:
§ azbestcementni proizvodi;
- cijevi (vodovodne, kanalizacijske, dimovodne)
- vatrootporne ploče
- vodootporne ploče
§ azbest pomiješan sa smolama, kaučukom i plastikom za razne namjene,
§ frikcioni materijali (obloge za kočnice i kvačila),
§ papir i ljepenka za toplinsku zaštitu i hidroizolaciju,
§ brtvila i materijali za pakiranje,
§ presvlake i zastori,
§ tkanine za odjevne predmete otporne prema vatri i kiselinama.
Razlikuju se dva osnovna stanja u kojima se nalazi azbest:
§ slobodni azbest koji nije vezan niti sa jednom drugom supstancom,

§ azbest vezan u azbest-cementnim proizvodima.
U FBiH trenutno ne postoji zakonska regulativa kojom je uređena oblast zbrinjavanja azbesta nastalog kao
posljedica građevinskih aktivnosti.
Zemlje članice EU su obavezne osigurati sprječavanje emisije azbesta u zrak i vodu, kao i čvrstog azbestnog
otpada na izvoru zagađenja. Postavljene su granične vrijednosti zagađenja zraka. Tekuće istjecanje iz
azbestnog cementa te papir i karton moraju biti reciklirani. Ukoliko recikliranje azbestnog cementa nije
ekonomski isplativo, sadržaj azbesta u otpadu ne smije prijeći 30 g/m3.
Zbrinjavanje azbestcementnih prerađevina moguće je samo na odlagalištima inertnog otpada. U načelu je u

Europi (primjer Njemačka) zabranjena ponovna obrada azbesta u reciklirane materijale, jer se ne smije dalje
koristiti kao sirovina odnosno materijal.
Proizvođač i obrađivač azbesta dužni su osigurati sve potrebne mjere za sprječavanje onečišćenja okoliša
azbestnim vlaknima u skladu sa posebnim propisima kao i korisnik proizvoda koji sadrže azbest dužan je
osigurati sve potrebne mjere u skladu sa posebnim propisima da djelatnosti koje uključuju korištenje proizvoda
koji sadrže azbest ne prouzroči onečišćenje okoliša azbestnim vlaknima i prašinom.
5.2 Podjela građevinskog otpada prema sakupljanju, odvajanju, ponovnoj upotrebi i

reciklaži građevinskog otpada
Građevinski otpad, čija je kategorizacija prikazana u tabeli 2 ovog dokumenta, može se razvrstati u osnovne
grupe neposredno na mjestu nastanka:
§ Istovrsni građevinski otpad čija je ponovna upotreba ili recikliranje jednostavnije u tehničko-
tehnološkom smislu, a reciklirani materijali su tehnički primjenljivi bez nekih posebnih ograničenja, a
dijele se na sljedeće vrste:
26
Istovrsni građevinski otpad

(vrste)
Asfaltni lom (otpad od razaranja

asfaltnih zastora) i miješani asfaltni i
betonski lom -iz Liste otpada: 17 03 -
Mješavine bitumena, ugljeni katran i
proizvodi koji sadrže katran
Betonski lom (otpad od rušenja

betonskih konstrukcija) – iz Liste otpada:
17 01 01 - Beton
Kameni otpad (građevinski otpad koji

sadrži samo kamene materijale) - iz Liste
otpada: 17 05 - Zemlja kamenje i iskop
od rada bagera
Izdvojeni lom opeke i crijepa pri rušenju

zgrada («keramički» lom) – iz Liste
otpada: 17 01 02 opeka i 17 01 03 -
crijep/pločice i keramika
Staklo, papir, plastika - iz Liste otpada 17

02 01, 17 02 02, 17 02 03
Slika 11: Podjela istovrsnog građevinskog otpada
§ Miješani građevinski otpad čija je ponovna upotreba složena u tehničko-tehnološkom smislu, a

reciklirani materijali su tehnički primjenljivi kao materijali s unaprijed propisanim ograničenjima i
dijele se na sljedeće vrste:
27
Miješani građevinski otpad

(vrste)
Mineralni (inertni) građevinski

otpad, šuta
Mineralni (inertni) građevinski

otpad s lomom opeke i crijepa
(miješani građevinski otpad od
rušenja starije gradnje s znatnim
učešćem opeke i crijepa)
Nerazvrstani građevinski otpad
Slika 12: Podjela miješanog građevinskog otpada
§ Mineralni (inertni) građevinski otpad, šuta (miješani inertni građevinski otpad mineralnog sastava od
rušenja novije gradnje bez znatnog učešća opeke) -iz Liste otpada: 17 01 06* – Mješavine ili odvojene
frakcije betona, opeke, crijepa/pločica i keramike koje sadrže opasne tvari, odnosno 17 01 07 –
Mješavine ili odvojene frakcije betona, opeke, crijepa/pločica i keramike koje nisu navedene pod 17
01 06
§ Mineralni (inertni) građevinski otpad s lomom opeke i crijepa (miješani građevinski otpad od rušenja
starije gradnje s znatnim učešćem opeke i crijepa) –iz Liste otpada: 17 01 06* – Mješavine ili odvojene
frakcije betona, opeke, crijepa/pločica i keramike koje sadrže opasne tvari, odnosno 17 01 07 –
Mješavine ili odvojene frakcije betona, opeke, crijepa/pločica i keramike koje nisu navedene pod 17
01 06 i 17 08 Građevinski materijali na bazi gipsa
§ Nerazvrstani građevinski otpad (miješani građevinski otpad od građenja i rušenja raznolikog sastava s
mogućim djelomičnim učešćem nemineralnih komponenti) -iz Liste otpada: 17 09 Ostali građevinski
otpad od rušenja
5.2.1 Mjere za jednovrsni i mješani građevinski otpad

Način i postupke zbrinjavanja, ponovne upotrebe i skladištenja navedenih vrsta građevinskog otpada uređuje
se posebnim Planovima upravljanja građevinskim otpadom koji donose Federacija i Kantoni. Zbrinjavanje
građevinskog otpada se može sprovesti na sljedeći način:
Jednovrsni građevinski otpadi:
28
JEDNOVRSNI GRAĐEVINSKI OTPAD

(zbrinjavanje)
Asfaltni lom i miješani asfaltni lom s

betonskim lomom
Prikupljanje i reciklaža u stalnim
asfaltnim bazama
Kameni otpad
Prikupljenje i reciklaža u stalnim
kamenolomima sa ili bez
postrojenja drobilana
Betonski lom i izdvojeni lom opeke i

crijepa pri rušenju zgrada
Deponovanje na odlagalištima
inertnog otpada, odnosno
reciklažnim dvorištima
građevinskog otpada
Papir, staklo i plastika

Predaju se ovlaštenim sakupljačima
i obrađivačima otpada
Slika 13: Način zbrinjavanja jednovrsnog građevinskog otpada
- Miješani građevinski otpadi:
MIJEŠANI GRAĐEVINSKI OTPADI

(zbrinjavanje)
Raznovrsni građevinski otpad

Odlaganje na deponijama
inertnog otpada sa ili bez
naknadnog razdvajanja
Betonski lom sa značajnim

udjelom ostalih građevinskih
materijala
internog otpada i reciklažnim
dvorištima
Lom opeke i crijepa pomiješan

ostalim građevinskim materijalom
internog otpada i reciklažnim
dvorištima
Slika 14: Način zbrinjavanja miješanog građevinskog otpada
Sve vrste treba odvoziti na trajna odlagališta, odnosno reciklažna dvorišta građevinskog otpada.
29
Planom upravljanja građevinskim otpadom u promatranom regionu potrebno je osigurati uvjete, odnosno
lokaciju odlagališta građevinskog otpada radi provođenja propisanih mjera za upravljanje građevinskim
otpadom.
5.2.2 Mjere za zbrinjavanje ambalažnog (građevinskog) otpada

Pored odvajanja samog građevinskog otpada, neophodno je na kvalitetan način zbrinuti i ambalažni otpad koji
se pojavljuje uz građevinske materijale.
Odvajanje, sakupljanje, reciklaža i ponovna upotreba ambalaže od građevinskog materijala provodi se

odvojenim sakupljanjem na mjestu nastajanja i nakon toga se s ambalažnim otpadom postupa na način
definiran propisima za tu vrstu otpada. Isključivo u slučajevima gdje je takvo odvajanje ekološki i ekonomski
neopravdano isti se ne mora odvajati već se sakuplja zajedničkim kontejnerima i razvrstava u postrojenjima za
sortiranje otpada.
Mjere vezane uz dostizanje ciljeva reciklaža građevinskog otpada i ponovne upotrebe vezane su uz osnovne
vrste materijala koje se mogu javiti u građevinskom otpadu i na mogućnosti njihove primjene. Osnovne vrste
materijala koje se mogu pojaviti u građevinskom otpadu ovisno o vrsti radova u građevinarstvu prikazuje
sljedeća tabela (Tabela 5). Također, tabela 6 prikazuje neke od mogućnosti ponovne upotrebe građevinskog
otpada iz niskogradnje nakon postupka recikliranja.
Tabela 5: Vrste materijala koje može sadržavati građevinski otpad
Zemljani radovi/iskop tla Niskogradnja Miješani građevinski otpad

Zemlja (treset) Bitumen (asfalt) ili cementom Drvo
Pijesak, šljunak vezani materijal Plastika
Glina, ilovača Pijesak, šljunak, drobljeni kamen Papir, karton
Kamen Metal
Kablovi
Boja, lak
Šuta
Tabela 6: Mogućnosti ponovne upotrebe građevinskog otpada
Vrsta materijala Porijeklo Primjena

Mineralni otpad Industrogradnja, Nasipavanje, izgradnja sportskih terena –
visokogradnja drenaža
Reciklirani pijesak Industrogradnja, Podloga za postavljanje cijevi pri uvođenju infrastrukture
visokogradnja (plin, voda itd.)
Asfaltni lom Cestogradnja Nevezani gornji nosivi slojevi, nevezani donji nosivi
slojevi, vezani nosivi slojevi, izgradnja poljoprivrednih
putova, dodatni materijali za proizvodnju asfalta
Betonski lom Cestogradnja, izgradnja Nevezani gornji nosivi slojevi, nevezani donji nosivi
mostova, industrogradnja slojevi, cementom vezani nosivi slojevi, izgradnja
poljoprivrednih puteva, dodatni materijali za proizvodnju
betona, drenažni slojevi
Miješani Cestogradnja, parkirališta, Nevezani gornji nosivi slojevi, nevezani donji nosivi
asfaltni/betonski lom izgradnja mostova slojevi, vezani nosivi slojevi, izgradnja poljoprivrednih
puteva
Nakon recikliranja, također preostane dio "nekorisnog materijala" (otpad) koji se eventualno može primijeniti
za nasipanje terena planiranih za izravnavanje i oblikovanje, zatim za izvedbu podloge cesta, a posebno
poljskih puteva, te za izradu nasipa radi zaštite naselja od buke kod nekih prometnica.
30
6 MJERE KOJE SE TREBAJU PODUZIMATI RADI SPRJEČAVANJA PROIZVODNJE

OTPADA, POSEBNO KADA SE RADI O OPASNOM OTPADU
U cilju minimiziranja nastajanja otpada u toku izgradnje autoceste, neophodno je poduzeti mjere na
sprečavanju nastajanja građevinskog otpada. Jedan od ciljeva upravljanja otpadom je kontrolisano zbrinjavanje
građevinskog otpada, sprečavanje neodgovornog upravljanja otpadom, kontrolisana nabavka sredstava i
edukacija o postupanju sa otpadom i sigurno odlaganje otpada uz preduzimanje svih neophodnih mjera na
zaštiti zdravlja ljudi i okoline.
Postupanje sa otpadom koji će nastajati tokom izgradnje biće obaveza Izvođača radova definisano putem
Ugovora, a preko tenderske dokumentacije koji će pripremiti Investitor (JP Autoceste d.o.o. Mostar).
Otpad od građevinskih aktivnosti će biti minimiziran odgovarajućom projektnom specifikacijom i pridržavanje

mjera pravilnog upravljanja otpadom tokom izgradnje autoceste. Svi resursi i potrošni materijali bit će na
odgovarajući način zaštićeni, uskladišteni i održavani da se minimizira nastanak otpada (npr. korištenje dijela
građevinskog otpada kao nasipnog materijala). Prema Idejnom projektu (predmjer radova) ukupna količina
iskopnih materijala koja će biti reciklirana, odnosno koja će biti ponovo upotrebljena za nasipe iznosi
248.676,85 m3, odnosno 11% od ukupno iskopnih materijala.
Prostor na kojem će se vršiti istovar, odlaganje i uskladištenje građevinskog materijala mora biti pristupačan
kako bi se mogao nesmetano odvijati rad prilikom manipulisanja građevinskim materijalom.
Da bi se spriječio nastanak otpada prilikom izvođenja građevinskih radova potrebno je:
§ Obilježavanje pravca kretanja sa oznakom i saobraćajnim znacima;

§ Za transport materijala na gradilištu koristiti: teretna motorna vozila, mehanizovana sredstva za
utovar i istovar tereta i ručna kolica.
Za prevoženje građevinskog materijala na gradilištu smiju se upotrebljavati samo ispravna vozila koja svojim
oblikom odgovaraju vrsti i težini materijala. Prije nego se pristupi utovaru ili istovaru tereta, vozilo se mora
zakočiti, a stranice sanduka treba da istovremeno otvaraju dva radnika. Ako se utovar ili istovar odvija uz
platformu ili rampu, vozilo mora biti postavljeno neposredno do platforme.
Unutrašnji transport motornim vozilima, mora biti nadziran. Ovo se posebno odnosi na kretanje vozila unazad.
Unutrašnji transport materijala, montažnih elemenata i teških predmeta koji se obavljaju pomoću dizalice
mora biti tako organizovan da se:
§ Prenos tereta od mjesta utovara do mjesta istovara obavlja što pažljivije i da se nikad teret ne prenosi
iznad radnika. Kačenje tereta na mjestu utovara kao i prijem i skidanje istog na mjestu istovara
povjeriti licima koja su upoznata sa načinom pravilnog rada, izvorima i mjerama zaštite pri takvim
poslovima (signalistima).
§ Užad od biljnih vlakana (konoplja, manila, pamuk) i užad od sintetičkih vlakana može se primjeniti za
vezivanje i vješanje tereta koji nema oštre rubove.
§ Svako uže koje se koristi za nošenje, vezanje i vješanje tereta mora imati označeno kolika mu je
dozvoljena nosivost. Ako je temperatura niža od – 10°C dopušteno opterećenje umanjuje se za 50%.
Tabela 4 daje prikaz otpadnih tokova uz opis praksi u upravljanju građevinskim otpadom, koje je Izvođač
radova, dužan provoditi tokom izgradnje autoceste, te usporedbu sa važećim propisima u FBiH.
U nastavku poglavlja je dat opis postupanja otpadom koji će nastajati tokom izgradnje autoceste.
Tabela 7: Upravljanje otpadom na lokaciji autoceste i usporedba sa važećim propisima u FBiH
31

1. Građevinski Izraditi detaljni plan upravljanja Izvođač radova - U skladu sa Zakonom o
otpad (iskopni građevinskim otpadom Trajno odlaganje upravljanju otpadom („Sl. novine
materijali koji Pridržavanje propisanih mjera građevinskog FBiH“, br. 33/03 ,72/09 i 92/17)
koje su date u detaljnom planu - U skladu sa Pravilnikom o
se ne mogu na (neopasnog) otpada na
upravljanja građevinskim građevinskom otpadu („Sl. novine
drugi način otpadom od strane Izvođača lokaciju FBiH“, br. 93/19)
iskoristitit, radova novoprojektovane
otpad nastao Privremeno odvojeno skladištiti deponije za
prilikom na lokaciji izvođenja radova do građevinski otpad -
građenja i trenutka trajnog zbrinjavanja "Rotimlja"
rušenja (odlaganja) Opasni građevinski
Adekvatan transport (bez dizanja
građevina - otpad predaje se
prašine prilikom utovara,
beton, opeka, transporta i istovara) uz ovlaštenoj kompaniji
crijep, kamen i korištenje cerade prilikom koja posjeduje dozvolu
sl.) transporta na najbližu deponiju za prihvatanje opasnog
za građevinski otpad građevinskog otpada
Spriječavati nekontrolisano
odlaganje građevinskog otpada
na komunalnim odlagalištima i
dr.,
Educirati i informisati sve
učesnike u procesu upravljanja
građevinskim otpadom,
Osigurati da se maksimalne
količine građevinskog otpada
recikliraju.
Vršiti razvrstavanje građevinskog
otpada (posebno opasnog od
drugih vrsta otpada).
Voditi evidenciju o vrstama i
količinama transportovanog
građevinskog otpada uz
adekvatnu transportnu
dokumentaciju
7 ODVAJANJE OTPADA, POSEBNO OPASNOG OTPADA

Sve različite vrste otpada koje će nastajati na lokaciji autoceste, potrebno je odvojeno prikupljati i pravilno
skladištiti do trenutka preuzimanja otpada od strane pravnog lica ovlaštenog za upravljanje pojedinim vrstama
otpada.
U nastavku se daju osnovne upute za odvajanje otpada i privremenog skladištenja otpada, a posebno opasnog
otpada.
Otpadni materijal mora biti sigurno i bezbjedno skladišten u odgovarajućim kontejnerima. Otpad koji je
namijenjen za predaju različitim pravnim licima za upravljanje otpadom mora biti razdvojen. Odvojeno
prikupljeni otpad se ne smije miješati jer bi takav postupak ometao ili spriječio aktivnosti na povratu
komponenti većine ili cjelokupne količine otpada .
Otpad koji se prikuplja po sistemu selektivnog prikupljanja otpada, potrebno je prethodno odvojiti od ostale
količine proizvedenog otpada .
Otpad koji u međusobnom kontaktu izaziva hemijske reakcije mora se odvojeno čuvati.
32
Otpad koji se transportuje do drugog ovlaštenog lica po potrebi zahtjeva pakiranje u kontejner ili ambalažu
prethodno dogovorenu sa prijevoznikom uzimajući u obzir vrstu vozila i prijevoznog sredstva kako bi otpadni
materijal bio bezbjedan i kako se ne bi prolio ili rasuo tokom prijevoza.
Opasni otpad koji se transportuje do drugog ovlaštenog lica pakira se u adekvatnu zatvorenu posudu koja
može izdržati opterećenje svakodnevne upotrebe i umjerene uvjete skladištenja i koja sprječava da otpad dođe
u kontakt sa okolinom .
Ambalaža i naljepnice koje se koriste za prikupljanje otpada moraju biti izrađene od materijala koji nije
reaktivan sa opasnim otpadom. Na lokacijama selektivnog sakupljanja otpada postavit će se upozorenja o
obaveznom selektivnom odlaganju otpada.
Ako se skladišti otpad za koji sadržaj nije poznat, potrebno je poduzeti mjere koje uključuju ispitivanje i analize
u cilju utvrđivanja karakteristika otpada. Do utvrđivanja karakteristika, otpad se tretira kao opasni otpad i u
skladu s Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama ima oznaku zvjezdice (*).
Otpad koji se skladišti u zatvorenim kontejnerima ili koji se vizualno ne može identificirati treba biti označen
natpisom (etiketom) sadržaja.
Način odvajanja, selektiranja i konačnog predavanja na zbrinjavanje, detaljno će biti razrađen za sve
organizacione jedinice kroz procedure i uputstva Investitora. Navedene procedure i uputstva Investitor treba
donijeti u roku od dvije godine nakon ishodovanja okolinske dozvole.
Konačno zbrinjavanje pojedinih vrsta otpada potrebno je riješiti kroz ugovore sa firmama ovlaštenim za ovu
vrstu poslova.
Prije prenosa, transporta, povrata komponenti ili odlaganja otpada potrebno je osigurati da se otpad skladišti i
po potrebi pakuje na sljedeći način:
§ otpad se ne smije prosuti ili rasuti kao rezultat neadekvatnog tretiranja otpada ili prirodnih pojava,
§ tečni otpad i procjedne vode se ne smiju ispuštati u odvode, vodene tokove ili okolno zemljište,
§ otpad mora biti osiguran od vandalizma, krađe, manipulacije od strane neovlaštenih ljudi i životinja ili
bilo koje druge vrste neprilika,
§ otpad ne smije ostavljati negativne posljedice na okolinu, niti smije biti uzrok uznemiravanja uslijed
razvoja neprijatnih mirisa ili narušavanja estetskih karakteristika i vrijednosti krajolika.
8 ODLAGANJE GRAĐEVINSKOG OTPADA NA DEPONIJU

Otpad se ne smije deponovati ili svjesno dozvoliti da se deponuje na bilo koju lokaciju ako ne posjeduje
adekvatnu dozvolu za odlaganje.
Otpad se smije prenositi do treće osobe, ako je ta osoba ovlaštena da prevozi, skladišti, obnavlja ili odlaže
otpad navede vrste ili sastava.
Prijevoznik otpada je dužan poduzeti mjere koje će osigurati:
§ Da se otpad koji je poslan u odvojenim kontejnerima ne miješa,

§ Da se oznake (etikete) održavaju u čitljivom stanju do predaje pošiljke primaocu otpada.
Idejnim planom upravljana građevinskim otpadom planiraju se mjere koje se odnose na smanjivanje
dozvoljenih količina građevinskog otpada koji se odlaže u određenim vremenskim rokovima.
Prilikom radova na izgradnje autoceste biće potrebno uspostaviti lokaciju privremenih i stalnih deponija
građevinskog otpada ("Rotimlja").
33
Prilikom odabira lokacije deponije građevinskog otpada u obzir je uzeto sljedeće:
§ Udaljenost lokacije od izvora pitke vode.

§ Na lokaciji ne smiju biti prisutne podzemne vode zbog sprečavanja kontaminacije.
§ Lokacija treba imati dovoljnu veličinu za deponovanje ukupne procijenjene količine građevinskog
otpada.
§ Lokacija mora biti pristupačna i locirana što bliže svim izvorima građevinskog otpada.
§ Izbjegavati lociranje deponije u blizini naseljenih mjesta.
9 OSTALE MJERE ZA UPRAVLJANJE GRAĐEVINSKIM OTPADOM

U aktivnostima upravljanja otpadom, Izvođač radova, odnosno lica angažovanog na održavanju autoceste su
dužni provoditi i druge mjere koje su predočene u narednom dijelu teksta.
9.1 Evidencija otpada

Prilikom izvođenja radova autoceste doći će do stvaranja opasnog i neopasnog građevinskog otpada.
U nastavku je objašnjen sistem evidentiranja otpada.
Evidencija o otpadu (neopasnom i opasnom) treba sadržavati sljedeće podatke:
§ datum evidencije,
§ podatke o nastalom otpadu (vrsta i količina otpada, šifra otpada),
§ način skladištenja otpada,
§ ime ovlaštenog operatora kojem je otpad predan,
§ odgovorna osoba.
Za svaku pošiljku neopasnog i opasnog otpada treba pripremiti evidencijski list. Evidencijski list radi se u dva
primjerka od kojih se jedan predaje ovlaštenoj firmi kojemu se otpad predaje, a jedan čuva u vlastitoj arhivi. Na
osnovu pohranjenih dokumenata može se utvrditi količina predanog otpada. Primjeri evidencijskog i
transportnog lista dati su u Prilogu 1 i Prilogu 2 ovog dokumenta. Kao što je već navedeno, u skladu sa
Uredbom o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada, obavezno je popunjavanje transportne
dokumentacije za otpad koji se prevozi.
Ugovorom sa izvođačem radova će se definisati da su izvođači dužni voditi spomenutu evidenciju o otpadu, da
se sav otpad proizveden prilikom izgradnje odveze sa lokacije i zbrine, te potvrdu o konačnom zbrinjavanju
otpada dostavi odgovornoj osobi. Evidencija ove vrste bit će dostavljanja nadležnim organima.
9.2 Osoba odgovorna za poslove upravljanja otpadom

U skladu sa članom 20. Zakona o upravljanju otpadom, Izvođač radova će imenovati osobu koja će biti
odgovorna za poslove upravljanja otpadom, ažuriranje i provođenje Plana upravljanja građevinskim otpadom.
Odgovorna osoba će biti imenovana naknadno.
odgovorno lice za upravljanje građevinskim otpadom prilikom izvođenja radova za autocestu poddionice
Mostar jug - tunel Kvanj.
Ažuriranje ovog Plana upravljanja građevinskim otpadom treba biti provedeno svakih pet godina ili nakon
znatne promjene projekta za izgradnju autoceste (promjene koje mogu znatno utjecati na vrste i količine
produkovanog otpada).
34
10 POPIS KORIŠTENE LITERATURE

§ Idejni projekat za dionicu Mostar jug - Buna (Stanojevići), knjige A1010, B1000, B1011, B1012, B1300 i
F1310, IPSA Institut d.o.o. Sarajevo, 2018. god.
§ Idejni projekat deponije i pozajmišta sa mrežom korištenja postojećih saobraćajnica, knjiga B1200,
IPSA Institut d.o.o. Sarajevo, 2018. god.
§ Predmjer radova iz Idejnog projekta za drugu poddionicu tunel Kvanj - Buna, knjiga A1010, B1010,
B1011, B1012, B1200, C1060, C1061, D1010, D1020, F1010 i F1100, knjiga B1200, IPSA Institut d.o.o.
Sarajevo, 2018. god.
11 PRILOZI
35
Prilog 1. Primjer evidencijskog lista
EVIDENCIJSKI LIST
Naziv ovlaštenog
Proizvedena operatora za
Datum Šifra otpada Način skladištenja
količina transport i tretman
otpada
Ukupno:
Bilješke:
Datum:
Odgovorna osoba:
Potpis:
36
Prilog 2. Primjer transportnog lista
TRANSPORTNA DOKUMENTACIJA ZA OTPAD
Transportna dokumentacija br. ____________
A. Podaci o pošiljci
1. Dole navedeni otpad se ukljanja sa (ime, adresa, općina)
2. Otpad će se transportovati do (adresa)
3. Pojedinačna pošiljka Višestruka pošiljka Molimo navesti ………………..
4. Očekivani datum / vrijeme uklanjanja ………………
5. Ime ………………… U ime (kompanije) ………………….
potpis …………………
6. Telefon 7. Proizvođač otpada je (ako je različit od gore navedenog)
B. Opis otpada
1. Otpad je ………. 2. Klasifikacija ………….
3. Fizički oblik Tečan Prah Mulj Čvrst Pomiješan
4. Ukupna količina za uklanjanje: Količina …….. (kg/m3/tona) Br.jedinica …………
5. Vrsta, veličina i broj kontejnera
6. Kemijske/biološke komponente koje određuju opasne karakteristike …………………
………………………………………………………………………………………………………………..
37
Opis Šestocifreni kod Količina Br. jedinica
7. Opasnosti su …………………………….
8. Proces koji uzrokuje nastanak otpada : ………………………………..
C. Potvrda Prijevoznika
Potvrđujem da sam danas podigao pošiljku i da su podaci pod A1, A2 i B5 tačni.
Ime ….. U ime kompanije (ime i adresa) ………………………………….
Potpis ……… Datum …………. u ………………… sati.
1. Registracija prijevoznika br. ……… [odgovarajuća identifikacija]
2. Br. registarskih tablica (ili transportni kod ako nije cestovni prijevoz) …………………..
D. Potvrda Pošiljaoca
Potvrđujem da su podaci pod B i C tačni, da je prijevoznik registrovan i da je upoznat s odgovarajućim mjerama predostrožnosti.
Potpis ……… Datum………….
E. Potvrda Primaoca
1. Primio sam otpad ……… u ……. sati. 2. Br. registracijskih tablica vozila. …………………..
3. Primljena količina: Količina…….. (kg/m3/tona) Br. jedinica:…………
4. Kako će se tretirati otpad …………………..
5. Potvrđujem da je ova firma licencirana da prima i tretira ovaj otpad prema dozvoli za upravljanje otpadom br. …
Potpis ……… Datum ………….
38

Knjiga 2 Tehnicki Prilozi Uz ESIA

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Knjiga 2 Tehnicki Prilozi Uz ESIA

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjiga 2 Tehnicki Prilozi Uz ESIA

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Popis priloga

Prilog A Staništa, vegetacija i invazivne biljne vrste

Prilog C2 Herpetofauna (vodozemci i reptili)

Prilog C4 Sisari: šišmiši

Prilog C5 Krupni sisari

Prilog D Procjena kritičnih staništa

Prilog E Plan upravljanja otpadom

Prilog F Idejni plan upravljanja građevinskim otpadom

Procjena utjecaja na okoliš i društvo

PRILOG A: STANIŠTA, VEGETACIJA I INVAZIVNE BILJNE

o Prilog C-1: Ribe (teorijska studija)

o Prilog C-5: Sisari – Veliki sisari (teorijska studija).

1.3 Svrha i ciljevi izvještaja

§ Osigurati metodologiju i rezultate brzog terenskog istraživanja

Za identifikaciju biljaka korištene su sljedeće publikacije:

Sljedeće publikacije su korištene kao referentna literatura:

§ EUNIS Hijerarhijski prikaz staništa. http://eunis.eea.europa.eu/habitats-code-browser.jsp (pristupljeno 10.

Slika 1: Karta flore i staništa na istraživanim mjestima uzorkovanja

2.3 Pretpostavke i ograničenja

Slika 2: Minska polja na brdu Hodbina i brdu Kajgin Kičin

Slika 3: Istraživano područje sa ograničenim pristupom

2.4 Područje utjecaja projekta

3.1 Staništa u projektnom području

Tabela 1: Vrste staništa identificirane u istraživanom području

EUNIS kod Opis

EUNIS kod Projektno područje Potencijalni utjecaj Ukupno

EUNIS kod Projektno područje Potencijalni utjecaj Ukupno

EUNIS kod Projektno područje

3.2 Flora projektnog područja

Slika 4: Riječna staništa u istraživanom području (Rijeka Buna)

Slika 5: Termofilna šuma i garig na brdu Hodbina

Slika 7: Mozaik poljoprivrednih i poluprirodnih staništa

Slika 8: Nelegalna odlagališta sa nitrofilnom vegetacijom

4.1 Sažetak glavnih nalaza

4.1.1 Osjetljiva staništa

§ 8310 Pećine zatvorene za javnost

4.1.2 Ugrožene i/ili endemske vrste flore

Slika 9: Bodljikava veprina (Ruscus aculeatus) evidentirana je u istraživanom području

Slika 10: Tilovina (Petteria ramentacea) evidentirana je u istraživanom području

Slika 11: Uskolisno zvonce (Edraianthus tenuifolius) evidentirano je u istraživanom području

4.1.3 Invazivne vrste

§ Ailanthus altissima (pajasen)

§ Robinia pseudoacacia (bagrem)

§ Broussonetia papyrifera (japanski dud)

§ Ambrosia artemisiifolia (ambrozija)

§ Conyza canadensis (kanadska hudoljetnica)

§ Erigeron annuus (jednogodišnja krasolika)

§ Sorghum halepense (piramidalni sirak).

4.2 Mjere ublažavanja

4.2.1 Faza predizgradnje

4.2.2 Faza izgradnje

4.2.3 Operativna faza

4.3 Mjere praćenja

4.3.1 Faza predizgradnje

4.3.2 Faza izgradnje

4.3.3 Operativna faza

Slika 14: Karta EUNIS tipova staništa u istraživanom području

Slika 15: Karta EUNIS tipova staništa u projektnom području