MJERNI PRETVORNIK

mjerni uređaj koji pretvara fizičku veličinu koju mjeri u signal za kasniji prijenos, obradu ili
snimanje. Za razliku od mjernog instrumenta, promatrač ne može izravno percipirati signal na
izlazu mjernog pretvornika (izlazne veličine). Obavezni uvjet za mjerenje pretvorbe je
skladištenje u izlaznoj količini mjernog pretvornika informacija o kvantitativnoj vrijednosti
količine koja se mjeri. Mjerenje pretvorbe je jedini način gradnje za sve mjerne uređaje.

Mjerni pretvornici se razlikuju od drugih tipova pretvarača u njihovoj sposobnosti da obavljaju

transformacije s utvrđenom točnošću. Mjerenje pretvorbe zadanog tipa (kao što je pretvorba
temperature u mehaničko pomicanje) može se postići različitim mjernim pretvornicima, kao što
je živa toplomjer, bimetalna traka ili termoelement s milivoltmetrom.

Koncept predstavljanja mjernog instrumenta kao uređaja koji izvode niz pretvorbi iz percepcije
količine izmjerene do primanja rezultata mjerenja, prvi je put u SSSR-u od M.L. Tsukermana i
konačno je formuliran kao primjenjiv za mjerenje neelektričnih količina F.E. Temnikov i R. R.
Kharchenko 1948. U 1960-ima ovaj je koncept postao opće poznat u svim područjima mjerne
tehnologije, instrumenta i mjeriteljstva.

Načelo rada mjernih pretvarača može se temeljiti na korištenju gotovo bilo kojeg fizičkog
fenomena. Pretvorba bilo koje izmjerene količine u električni signal postala je prevladavajući
trend između 1940-ih i 1970-ih.
Ovisno o vrsti pretvorbe količine, razlikuje se mjerni pretvarač koji pretvara električne veličine u
električne veličine, električne u neelektrične, neelektrične u električne i neelektrične u
neelektrične veličine.
Primjeri prvog tipa su naponski i strujni razdjelnici, transformatori i pojačala naponski i strujni.
Primjeri drugog tipa su senzori ultrazvučnih mjerača protoka i mehanizama električnih mjernih
uređaja koji pretvaraju promjenu intenziteta struje ili napona u odstupanje pokazivača ili
svjetlosne zrake.
Termoelementi, termoresistori, tenzoresistori, fotocelti i reo-statički, volumetrijski i pokreti za
indukciju indukcije su primjeri trećeg tipa.
Pneumatski mjerni pretvornici, poluge, pogoni, dijafragmi, mijehovi i optički sustavi su primjeri
četvrtog tipa.

Kombinacija dizajna nekoliko mjernih pretvarača također je mjerni pretvornik. Primjeri takve
kombinacije uključuju senzor koji je skup mjernih pretvornika koji se primjenjuju na mjereni
objekt i tzv. Srednji mjerni pretvornik, koji je skup mjernih pretvornika koji pretvaraju izlazne
signale senzora u druge signale koji su prikladniji za prijenos, obradu ili snimanje. U smislu
strukture, konstitutivni mjerni pretvornici podijeljeni su u izravne i izjednačavajuće tipove. Prvi
tip karakterizira činjenica da se sve transformacije količina izvode samo u jednom smjeru
(izravno od ulazne veličine do izlazne veličine). U tom je slučaju rezultatna pogreška određena
kao zbroj pogrešaka svih konstitutivnih mjernih pretvornika, uzimajući u obzir korelacijske veze
pogrešaka. Korištenje inverzne transformacije izlazne količine u količinu koja je poput ulazne
veličine i koja ga izjednačava je karakteristična za potonju.

U 1960-im je oblikovao trend pretvaranja izmjerenih količina u frekvenciju električnih impulsa

pomoću takozvanih pretvarača frekvencije. Takvi mjerni pretvornici razvijeni su za gotovo sve
poznate fizičke veličine. Glavne prednosti mjernih pretvarača frekvencije su jednostavnost i
visoka točnost prijenosa njihove izlazne veličine (frekvencije) putem komunikacijskih kanala,
kao i relativna jednostavnost digitalnog očitanja rezultata mjerenja pomoću numeričkih mjerača
frekvencije. Mjerenje pretvornika analognih veličina u digitalni kod i digitalnih veličina u
analogni kod se naširoko koristi u digitalnim mjernim uređajima. Koriste se načela oba mjerila
za mjerenje frekvencije (integriranje analogno-digitalnih jedinica) i programski izjednačeni
mjerni pretvornici (vremenski impuls i analogno-digitalni digitalni digitalni pretvornici).

-Bilo koja neelektrična veličina se mjeri i pretvara se u električnu veličinu zbog niza
prednosti koje pruža rad s električnim veličinama. To su:

 suvremeni informacijski uređaji su elektronički, a u njih dolaze podaci u električnom

obliku (sve ostale izvedbe upravljačkih uređaja su lošije);
 velika točnost rada;
 velika osjetljivost;
 lakše se izvodi daljinski prijenos podataka, a moguć je i elektrooptički prijenos;
 jednostavno pamćenje podataka (memoriranje);
 jednostavno očitavanje podataka (signalizacija, indikacija);
 jednostavno instaliranje i održavanje uređaja (eksploatacija);
 jednostavno zapisivanje podataka (registriranje);
 velika mogućnost nadzora ispravnosti podataka;
 pojava inteligentnih integriranih mjernih uređaja s mikroprocesorima koji pružaju
nove kvalitete u mjernoj tehnici.

-Pretvorba neelektričnih veličina u električne vrlo je važna jer se na taj način mogu:

 jednom metodom ili jednom vrstom instrumenta mjeriti različite fizikalne veličine,
 prikazati i izmjeriti vrlo male promjene mjerene neelektrične veličine,
 mjeriti i bilježiti vrlo brze promjene neelektrične veličine,
 vršiti mjerenja na daljinu.

Struktura mjernih pretvornika

-Na slici je prikazana struktura mjernog pretvornika.

-Na ulazu mjernog pretvornika nalazi se mjerno osjetilo (senzor) koje ˝osjeća˝ mjerenu
veličinu. Ono na svom izlazu može imati opet neelektričnu veličinu (npr. pomak membrane) ili
neku električnu veličinu (npr. električni naboj). Ako je izlazna veličina iz osjetila neelektrična,
ona se u pretvorničkom elementu pretvara u električnu i zatim se pojačava i obrađuje tako da
na izlazu iz mjernog pretvornika bude električni signal u nekom od normiranih oblika.
-Dakle, mjerno osjetilo (senzor) je dio mjernog pretvornika koji dolazi u dodir s mjerenom
neelektričnom veličinom i koji na svom izlazu daje neku drugu veličinu koja ovisi o ulaznoj
neelektričnoj veličini. Izlazna veličina iz mjernog osjetila može biti električna, a ako je
neelektrična, onda se u pretvorničkom elementu mjernog pretvornika dalje pretvara u električnu
veličinu

Podjela mjernih pretvornika

Mjerni pretvornici najčešće se dijele prema:

1. prirodi mjernih veličina,

2. principu rada,
3. vrsti izlaznog signala i
4. području primjene.

1.Prema prirodi mjerenih veličina pretvornici se dijele na:

 mjerne pretvornike kinematičkih (mehaničkih) veličina kao što su:

o duljina,
o linearni i kutni pomak,
o linearna i kutna brzina,
o linearno i kutno ubrzanje,
o sila i moment sile;
 mjerne pretvornike tehnoloških (kemijskih) veličina kao što su:

o razina,
o tlak,
o temperatura,
o gustoća,
o pH vrijednost,
o viskozitet,
o koncentracija i drugo;

 mjerni pretvornici električnih veličina (u kojima se jedna električna veličina

pretvara u odgovarajući iznos druge električne veličine):

o napona (U),
o struje (I)
o frekvencije (f) i
o druge el. veličine.
2. Prema principu rada, tj. prema načinu dobivanja mjernog signala, mjerni pretvornici mogu
biti:

 aktivni
 pasivni

Aktivni mjerni pretvornici pretvaraju neku neelektričnu veličinu u električnu

(struju, napon ili količinu elektriciteta), a da pritom ne trebaju dodatan izvor
energije jer koriste energiju mjerene veličine. Ipak, budući da je riječ o vrlo
slabim mjernim signalima, oni se pojačavaju u mjernim pojačalima.

Pasivni mjerni pretvornici pri pretvorbi neelektrične veličine u električnu

koriste dodatan izvor energije.

3.Prema vrsti izlaznog signala iz mjernih pretvornika, mjerni pretvornici mogu biti:

 strujni,
 naponski,
 pneumatski.

Pri mjerenju procesnih veličina koje se u vremenu relativno sporo mijenjaju

pretvornik na svom izlazu daje signal u određenom opsegu koji pokriva opseg
promjene ulazne veličine. Pritom je opseg izlaznih veličina normiran:

o ako je izlazni signal istosmjerna struja, opseg izlazne struje ja od 0 do

20 mA ili od 4 do 20 mA;
o ako je izlazni signal istosmjerni napon, opseg izlaznog napona može
biti od 0 do 1 mV, od 0 do 10 mV i od 0 do 100 mV, od 0 do 10 V, od
–10 do +10 V te od 1 do 5 V;
o ako je izlazni signal pneumatski (tlak), opseg izlaznog tlaka je od 0,01
do 0,1 MPa.

Za mjerenje neelektričnih veličina koje se brzo mijenjaju (zvuk, vibracije)

koriste se pretvornici koji na svom izlazu daju složeni izmjenični napon. Taj
se napon sastoji od više harmonika, a mjeri se u milivoltima.

Postoje i mjerni pretvornici koji na svome izlazu daju digitalne signale, koji su ili izravna
posljedica mjerenja ili su dobiveni analogno-digitalnom pretvorbom iz izmjerene analogne
veličine u samom mjernom pretvorniku

4.Prema području primjene, mjerni pretvornici koriste se;

 u procesnoj industriji,
 graditeljstvu,
 medicini,
 istraživanju,
 pomorstvu i tako dalje.
Iako postoji mnogo izvedbi mjernih pretvornika, svi oni u osnovi sadrže osnovne elektroničke
komponente kao što su:
Ugljeno-tlačne otpornike – koji silu pritiska na ugljene pločice pretvaraju upromjenu otpora
Rade po načelu zbijanja zrnaca ugljene prašine. Najpoznatiji proizvod je poznat kao mikrofon u
telefonskoj slušalici
Potenciometar – koji pomak klizača (mehanička veličina) pretvara promjenu otpora (električna
veličina).
Žičani ili ugljeno-slojni potenciometri već odavno su poznati u elektronici i primjeni u
svakodnevnom životu. Izrađuju se kao otporna žica ili ugljeni sloj kružnog ili spiralnog oblika duž
kojeg se preko klizača očitava napon na spoju klizača koji je mehanički povezan s okretnom
osovinom postavljeno uzduž osi spirale potenciometra.

Tenzometrijsku traku – čijim se istezanjem mijenja otpor, koristi se za mjerenje mehaničkog

opterećenja.
Istezanjem otporne žice ona postaje tanja i dulja te joj se prema tome mijenja otpor. Ostane li se
pri tome u granicama elastičnosti materijala žice pri prestanku istezanja vrijednost otpora
poprima prvobitnu veličinu. Obično je izrađena kao više paralelnih žičanih elemenata spojenih
serijski čvrsto ugrađenih u plastičnu traku. Ako se takva traka zalijepi za zgradu ili dio stroja
tvrdim ljepilom može se pratiti istezanje ili torzija, odnosno mehaničko opterećenje. U primjeni
se najčešće koriste kod vaga.

Termistore – otpornike kojima se otpor mijenja s promjenom temperature. Izrađuju se kao NTC
i PTC otpornici. Prvima otpor s porastom temperature pada, a drugima raste. Ukomponirani u
sklop s nekim izvorom napona i otpornim djeliteljem i ako treba pojačalom daju dobar
temperaturni sensor.

Induktivni mjerni pretvornici

Ako se u zavojnicu ukomponira pomični magnet , ili obratno, svaki međusobni pomak zavojnice
i magneta inducira u zavojnici nekakav napon. Što su promjene brže inducirani napon je veći.
To načelo koristi se za mjerenje vibracija i ubrzanja, ili broja okretaja. Dakle načelo slično radu
magnetske glave u kazetofonu. Služiti će u krugovima regulacije broja okretaja i slično.

Kapacitivni mjerni pretvornici - Sama osobina kondenzatora da se na njemu mijenja napon i

spoju s otpornim djeliteljem povezanim na generator izmjenične struje ukazuje već da će služiti
u senzorima za nadzor promjene frekvencije. To svojstvo koristiti će se u sondama za praćenje
razine tekućine u tankovima, nadzor prostorija i slično. Vari-cap dioda veće je prije spomenuta.

Foto-elementi - Imaju osobinu da im se promjenom jakosti osvjetljenja mijenja otpor. Izrađuju

se kao foto-otpor, foto-dioda ili foto-tranzistor. U kombinaciji s nekim izvorom svijetla služiti će
od brojanja predmeta pa do nadzora prostora.

Magnetski pretvornici - Izrađuju se kao otpornici koji mijenjaju vrijednost u zavisnosti od

jakosti magnetskog polja. Tu pripadaju magnetske diode i Halov generator kako aktivni element
slično kristalima kvarca.
Mjerni pretvornici neelektričnih veličina
Mjerni pretvornik pretvornik se sastoji sastoji od osjetila osjetila i samog pretvornika
• osjetilo je tehnički element koji osjeća promjene u fizičkom procesu procesu i na svom izlazu
daje odziv koji je analogan analogan ulaznoj ulaznoj fizikalnoj veličini, a pretvornik je tehnički
element koji izlaznu veličinu osjetila pretvara u izlazni signal
• mjerni pretvornici neelektričnih veličina pretvaraju mehaničku, toplinsku,kemijsku,radijacijsku
ili magnetsku energiju u električnu
• svrha pretvaranja pretvaranja u električnu veličinu je lakše mjerenje (lako daljinsko mjerenje
bez tromosti), pohranjivanje, prijenos i obrada mjernih podataka pomoću računala
 Podjela mjernih pretvornika neelektričnih veličina

• osnovna osnovna podjela podjela mjernih mjernih pretvornika pretvornika neelektričnih

veličina je na aktivne i pasivne pretvornike
• pasivni pretvornici trebaju napajanje jer mjere veličine koje izazivaju promjenu otpora,
kapaciteta ili induktiviteta
• aktivni pretvornici fizikalnim efektima pretvaraju određenu energiju u električnu i time
generiraju izlaznu vrijednost te za pretvorbu ne trebaju napajanje
• aktivnim aktivnim pretvornicima pretvornicima se vrši pretvorba pretvorba mehaničke,
toplinske, svjetlosne ili kemijske energije na osnovama indukcijskog, piezoelektričnog,
termoelektričnog ili fotoelektričnog djelovanja

Karakteristike mjernih pretvornika

• mjerni pretvornici imaju normirane izlaze ‐ na izlazu im se nalaze normirane vrijednosti struje
ili napona (npr. 0‐20 mA, 4‐20 mA, 0‐10V,...)
• prednost normiranih izlaza je u mogućnosti mjerenja raznih neelektričnih veličina istim tipom
instrumenta (voltmetrom ili ampermetrom)
• s obzirom na promatranje odnosa ulaza i izlaza pretvornika postoje statičke i dinamičke
karakteristike
• statičke karakteristike se ne mjenjaju s vremenom, a dobiju se pobuđivanjem određene
promjene na pretvorniku te se nakon ustaljivanja ustaljivanja sustava sustava u stacionarnom
stacionarnom stanju određuje nastala promjena izlazne veličine

Statičke karakteristike

Idealna statička karakteristika prikazuje linearni rast izlazne veličine iz pretvornika pretvornika pri
linearnom rastu ulazne veličine u mjerni pretvornik

• ako se pretvorniku mijenja osjetljivost na ulaznu veličinu, mijenja mu se i nagib idealne ulazno – izlazne
karakteristike
• u ulazno–izlaznim karakteristikama pretvornika može doći i do efekta posmaka nule ‐ karakteristika sa
živom nulom

• vrlo često karakteristika pretvornika nije linearna nego nelinearna krivulja ‐ ne dobiva se linearna
ovisnost ovisnost izlazne izlazne veličine o ulaznoj nego nelinearna
• nelinearnost ne mora postojati samo kod karakteristika koje su u teoretskom slučaju linearne

• neke su karakteristike u teoretskom slučaju već nelinearne, no i tada postoji postoji odstupanje

odstupanje od te teoretske teoretske karakteristike karakteristike

• odmak od linearnosti je problem pri radu s pretvornicima te se karakteristika karakteristika uvijek

pokušava pokušava svesti na što linearniju, linearniju, tj. vrši se linearizacija karakteristike ‐ zamjena
nelinearne krivulje linearnom, tj. Pravcem
• mjerni pretvornici mogu imati ulazno–izlaznu karakteristiku s histerezom kod koje izlaz osim o ulaznoj
veličini ovisi i o internom stanju sustava

• za određivanje stanja na izlazu potrebno je znati i prethodno mijenjanje ulazne veličine

• definiranje granica pogrešaka mjernih pretvornika vrši se uzimajući u obzir realnu karakteristiku
pretvornika u odnosu na teoretski idealnu karakteristiku

DINAMIČKE KARAKTERISTIKE
• dinamičke karakteristike su rezultat dinamičke analize pri čemu se

• vremenska konstanta pretvornika p ispituju vremenske promjene izlaznih veličina u odnosu na

vremenske promjene ulaznih veličina

• vremenska konstanta pretvornika (vrijeme potrebno da izlaz dostigne vrijednost od 63,2% konačne
vrijed ) nosti • vrijeme porasta (vrijeme dok izlazna izlazna veličina prođe od 10% ‐ 90% konačne izlazne
vrijednosti)

• odziv na skokovitu promjenu ulazne veličine ili prijelazna karakteristika ‐ analiza da li je izlaz
preprigušen pa je odziv spor ili je prebrz odziv pa dolazi do velikog nadvišenja
Primjeri mjernih pretvornika

• mjerenje temperature
• mjerenje pomaka
• mjerenje brzine
• mjerenje ubrzanja
• mjerenje naprezanja i sile
• mjerenje tlaka

Mjerenje temperature

• pasivni pasivni mjerni pretvornici pretvornici za mjerenje mjerenje temperature temperature ‐

pretvornici koji promjenom temperature mijenjanju svoj otpor ‐ otpornički elementi i termistori
• najpoznatiji primjer otporničkog elementa ‐ platinski termometar Pt100 (Pt – platina, 100 označava
100 Ω na 0 oC) koji može mjeriti od ‐200 do 850 oC • izvedbe ‐ vrlo tanka žica platine debljine 7‐50 μm se
namata na keramičko tijelo (zbog tanke žice osjetljivo na prekid) ili se tanki film platine nanosi na
keramičku podlogu

• termistori ‐ imaju za red veličine veći temperaturni koeficijent od otporničkih pretvornika (RTD), a
može biti negativan (NTC ‐ otpor pada s povećanjem temperature) ili pozitivan (PTC ‐ otpor raste s
povećanjem temperature)

• zbog vrlo strme nelinearne nelinearne karakteristike R(T) ne koriste se za mjerenje temperature nego
kao element za zaštitu
• aktivni mjerni pretvornici temperature ‐ termoelektrični pretvornik ili termopar i piroelektrični senzor
• termopar je pretvornik koji na principu termoelektričnog efekta između dva metala generira generira
napon proporcionalan proporcionalan temperaturi temperaturi ‐ zbog napona koji se generira, ovo je
aktivni pretvornik kojem nije potrebno dodatno napajanje

• piroelektrični senzor ‐ promjenom temperature piroelektrički materijal se polarizira, tj. na površini se

javlja električki naboj

• za razliku razliku od termopara termopara kojem generirani generirani napon ovisi o razlici razlici
temperature između dva kraja (DC senzor), piroelektrički senzor generira naboj samo kod promjene
toplinskog toka (AC senzor)

• uobičajena izvedba ‐ od dva serijski spojena senzora jedan je izložen toplinskom zračenju i prevučen
crnom bojom radi bolje apsorpcije, dok je drugi zakriven zakriven od toplinskog toplinskog zračenja i
prevučen zlatom radi bolje refleksije toplinskog zračenja ‐ serijski spoj dva senzora osigurava
kompenzaciju promjena temperature okoline
Mjerenje pomaka

• prema načinu izvedbi izvedbi pretvornici pretvornici za mjerenje mjerenje pomaka dijele se na
otporničke, kapacitivne, induktivne, magnetske, ultrazvučne, optičke i digitalne enkodere

• najjednostavniji mjerni pretvornici pomaka su pasivni pretvornici bazirani na p j rom eni otpora s
pomakom koji rade kao potenciometri i mogu mjeriti linearni i kutni (rotacijski) pomak

• kod kapacitivnih pretvornika pomaka mjeri se promjena kapaciteta s promjenom pomaka

• kako je kapacitet funkcija dielektrične konstante, površine ploča i udaljenosti ploča pretvornik se može
izvesti da mijenja a bilo koji o od tih parametara s pomakom

• slično otporničkim i kapacitivnim p , retvornicima, induktivni pretvornici pomaka rade na principu

mjerenja promjene induktiviteta promjenom pomaka, npr. pomicanje feromagnetske jezgre
transformatora transformatora zbog čega se mijenja mijenja induktivitet induktivitet

• rad induktivnih pretvornika pomaka temelji se na ovisnosti induktiviteta svitka o promjeni magnetskog
otpora ‐ promjenom zračnog raspora mijenja se otpor magnetskog kruga

• koriste se u industriji jer su robusni i kompaktni, manje osj lji i jetljivi na radne uvjete (vlaga, prašina)
od kapacitivnih pretvornika

MJERENJE BRZINE

• za mjerenje brzine se često koriste pretvornici pomaka ‐ pretvornici za mjerenje linearne brzine

• brzina se određuje kao derivacija pomaka, tj. promjena promjena pomaka u vremenu ‐ zbog
relativnog pomaka permanentnog magneta i zavojnice generira se napon proporcionalan brzini pomaka
• za mjerenje kutne brzine koriste se tahogeneratori koji se rade kao istosmjerni ili izmjenični ‐ mali
električni strojevi koji generiraju generiraju napon (istosmjerni (istosmjerni ili izmjeni izmjenični)
proporcionalan brzini vrtnje
• pretvornici pretvornici za mjerenje mjerenje linearne linearne brzine na principu principu Doplerovog
efekta ‐ odašiljač šalje val određene frekvencije prema mjernom objektu i ako se objekt kreće
određenom brzinom, prijemnik će primati val promijenjene frekvencije
• promjena frekvencije će biti proporcionalna promjeni brzine v • na ovom principu rade klasični
policijski radari za mjerenje brzine vozila koji emitiraju radio val
MJERENJE UBRZANJA

• za mjerenje akceleracije se koriste mjerni pretvornici zvani akcelerometri koji mogu mjeriti ubrzanje na
principu mjerenja pomaka kojem je akceleracija akceleracija proporcionalna proporcionalna

• akcelerometri na principu piezoelektričnog efekta mjere električnu energiju nastale iz tlaka koji djeluje
na određene materijale (kristale)

• akcelerometri vrlo malih dimenzija izvedeni kao MEMS (micro electromechanical system)
(akcelerometar u vrlo malenom čipu)

‐ djelovanjem sile gravitacije kao općenito akceleracije na mikrosktrukture mikrosktrukture unutar

sustava sustava može se mjeriti mjeriti akceleracija akceleracija ili promjenom kapaciteta unutar
mikrosktrukture ili generiranjem napona na mikroskopske strukture kristala ‐ u sustavima okidanja
zračnih jastuka u automobilima

MJERENJE NAPREZANJA I SILE

• razne metode za mjerenje mjerenje naprezanja, a jedna od njih je upotrebom tenzometara

• tenzometri su pretvornici koji koriste svojstvo promjene otpora zbog promjene svojih dimenzija

• ovakvim pretvornicima pretvornicima se može mjeriti i sila

• sila se može mjeriti i pomoću piezoelektričnih pretvornika koji generiraju napon ako se na njih primjeni
sila

MJERENJE TLAKA

• mjerenje mjerenje tlaka se u osnovi svodi na mjerenje mjerenje pomaka osjetilnog elementa
(membrana, mijeh, spiralna cijev...) koji se giba u ovisnosti o tlaku
• tlak se može mjeriti u odnosu na vakuum (apsolutni tlak), u odnosu na tlak okoline (relativni tlak) i u
odnosu na neki drugi tlak (diferencijalni tlak)

• mikrofoni mjere razinu zvučnog tlaka, a po izvedbi mogu biti elektromagnetski, dinamički,
kondenzatorski • kod elektromagnetskog mikrofona promjena širine zračnog raspora uzrokuje promjenu
magnetskog toka zbog promjene magnetskog otpora